Tua Lulikiwa ‘Lonjila Yi Komohĩsa’
“Hu sivayaila ocikomo como wa ndulika.”—OSAMO 139:14.
1. Momo lie omanu vamue va tavela okuti, kuli Suku wa lulika ovina vi komohĩsa vi kasi voluali?
VOLUALI mue yuka oviendalomuenyo vialua vi komohĩsa. Oviendalomuenyo viaco via tunda pi? Vamue va siata oku popia hati, citava oku sanga etambululo liaco, pole ka tu sukila oku sokolola okuti kuli umue ukualondunge wa vi lulika. Vakuavo va popia hati, nda ka tua tavele okuti kuli Ululiki, ka tu kuata elomboloko liovina vi sangiwa voluali. Momo ovina viaco, via tatama calua kuenda via litepa, havio vi komõhisa. Kuenje, ka citava oku popia hati via tukuluka ño. Handi vali, omanu valua oku kongelamo olonoño, va tava okuti oluali lua kuata efetikilo, kuenda kuli umue wa lu Lulika.a
2. Nye ca vetiya Daviti oku sivaya Yehova?
2 Soma Daviti wo ko Isareli, wa tavele okuti Ululiki wovina viosi vi kasi voluali o sesamẽla esivayo. Ocili okuti kotembo ya Daviti ka kua kale uloño walua ndowu woloneke vilo. Pole, Daviti wa kũlĩhĩle okuti wa ñualiwa lovina vialua vi eca uvangi wovopange a Yehova. Eye poku limbuka uloño wa Yehova, wa sukilile lika oku konomuisa ndomo a lulikiwa. Omo liaco, wa popia hati: “Hu sivayaila ocikomo como wa ndulika. Ovopange ove a komohĩsa. Ove wa kũlĩha pe utima wange.”—Osamo 139:14.
3, 4. Momo lie tu sukilila oku sokolola ovopange a Yehova?
3 Daviti wa kuata lika ekolelo ku Suku noke yoku sokolola lutate. Koloneke vilo, kolosikola, kuenda olono viasapulo, va siata lika oku sandeka alongiso a pengisa ocili catiamẽla koku lulikiwa kuomunu. Oco tu kuate ekolelo ndeli lia Daviti, tu sukilavo oku sokolola lutate. Ka tuka eceleli oku yapuisiwa lovisimĩlo via vakuetu, ca piãla enene kondaka yatiamẽla ku Yehova, Ululiki wovina viosi.
4 Oku sokolola ovopange a Yehova ci pamisa ekolelo lietu kokuaye kuenda kovina a likuminya oku linga. Kuenje, ci tu vetiya oku kũlĩha ciwa Yehova, kuenda oku u vumba lutima wosi. Omo liaco, tu konomuisi ndomo ovoloño o koloneke vilo a tiamisiwila kolondaka via Daviti wa popia hati, tua lulikiwa ‘lonjila yi komohĩsa.’
Ocikomo Coku Kula Kuetimba Lietu
5, 6. (a) Omuenyo wetu wa fetika ndati? (b) Olongela vi kuete ocikele cipi?
5 Soma Daviti wa popia hati: “Ovimatamata viange viovokati ove wa vi lulika. Wa ndulika vimo lia mãi.” (Osamo 139:13) Omuenyo wetu, wa tunda kokambuto kamue katito, eci ka fetika oku kulila vimo lia ina yetu. Okambuto kaco katito calua, kuenda ka moleha lika lomakina. Pole, ka kula lonjanga. Kesulilo liolosãi vivali vimo lia ina yove, ovimatamata via velapo vietimba liove, vi malusuiwa oku sokiyiwa. Vimue pokati kovimatamata viaco, olongela. Eci wa citiwa, olongela viove via sokiyiwa ale okuti vi pondola oku kenja osonde yove okuti ka mu iñila ovina via liña kuenda ovava alua. Pole, mu iñila lika ovina vi kuatisa etimba. Nda olongela viaco vi kuete uhayele, vi kenja ciwa ovava a iñila vosonde yove. Olongela viakulu, vi pondola oku kenja ci soka alitulu epandu ovava vokuenda kueci ci soka 45 kakukutu.
6 Olongela viove vi kuetevo upange woku kũlĩhĩsa ovina viosi viñila vosonde yove kuenda oku lupuka kuosonde yaco. Handi vali, olongela viove vi kuetevo ocikele coku pongolola ovitamina D vovina vikuavo vi pamisa akepa kuenda ovitamina vi panga ovina vikuavo vi yelisa osonde vakepa ove. Eli olio esunga lieci omanu va siatela oku komohela upange wolongela.b
7, 8. (a) Lombolola ndomo oñaña yi kula vimo lia inaye osimbu handi ka ya citiwile. (b) Momo lie tu popela okuti oku kula kuoñaña ku kasi ndoku “tungiwa luloño kosi yongongo?”
7 Daviti wamisako hati: “Akepa ange ka a wundile kokuove cina nda lulikiwa vuyombeki, cina nda tungiwa luloño kosi yongongo.” (Osamo 139:15) Ombuto yatete eci yi minisiwa vimo liukãi poku litokeka la veyaye, yi fetika oku licita volombuto vikuavo. Noke olombuto viaco vi litepa loku sokiya asipa, ekova, kuenda ovimatamata vikuavo. Vokuenda kuoloneke, olombuto vina okuti vimuamue, vi likongela, oco ovimatamata viaco vi pangiwe. Vokuenda kuosemana yatatu vimo lionjali yove, akepa a fetika oku lisokeka. Akepa o kuete cilo a soka 206, a sokiyiwa vokuenda kuolosemana epanduvali ndaño okuti eci a sokiyiwa handi ka a pamele.
8 Ocikomo culoño woku kula kuetimba, ca lingiwa vimo lia ina yove, kuenda lomue wa mola ocikomo caco. Momo ci kasi nduloño wa lingiwila kosi yongongo. Toke cilo, lomue wa kũlĩha ovina vialua viatiamẽla koku kula kuetimba liomunu. Nye cecelela okuti omanu vosi va citiwa voluali, ka va lisetahãla? Olonoño via siata oku lombolola catiamẽla kombuto yaco. Pole, ndomo Soma Daviti a ci lombolola, Yehova Ululiki wetu, eye lika wa kũlĩha ocikomo caco.
9, 10. Oku sokiyiwa kuovimatamata vietimba kua ‘sonehiwa ndati velivulu’ lia Suku?
9 “Ovaso ove a ndete eci ovimatamata vietimba liange ka via lulikiwile handi. Velivulu liove oloneke viosi via nukuiwila omo via sonehiwa osimbu ka viko handi.” (Osamo 139:16) Ombuto yatete yina ya minisiwa vimo lia ina yove, yi kuete ovina viosi vi lekisa ndomo etimba liove lika kula. Ombuto yaco, ya kuatisa koku kula kuetimba liove eci wa kala vimo lia ina yove olosãi ecea, kuenda noke yoku pita eci ci pitahãla akũi avali kanyamo, tunde eci wa citiwa. Vokuenda kuotembo yaco, akepa ove a pita vapongoloko alua. Pole, apongoloko aco a sokiyiwa lombuto yove yatete eci ya minisiwa vimo lia ina yove.
10 Daviti ka kũlĩhĩle okuti, kuli olombuto vi ecelela oku kula kuomunu, kuenda ka kuatele omakina yoku kũlĩhĩsa ovina viaco. Pole, wa limbukile okuti, oku kula kuetimba liaye kua sokiyiwa ale osimbu. Eye wa kũlĩhĩle ndomo olombuto viovimatamata vietimba lietu vi kula. Kuenje wa limbuka okuti apongoloko atiamẽla koku kula kuaco, a lingiwa votembo ya sokiyiwa. Omo liaco, vupopi umue wocindekaise, wa lombolola okuti, akepa aye a ‘sonehiwa velivulu’ lia Suku.
11. Esetahãlo lietu li tundilila pi?
11 Koloneke vilo, olonoño via kũlĩha okuti esetahãlo wa piñala kolonjali viove ndeci: Utunga, ocipala, ovaso, esinga kuenda ovina vikuavo vietimba, via sokiyiwa lombuto wa piñala kolonjali viove. Vombuto yaco mu sangiwa Ono yi pondola oku eca esetahãlo koñaña. Ekalo liosi lietimba liove, lia sokiyiwa lombuto yaco. Osimbu ove amamako oku kula, olombuto viovimatamata vietimba liove vi litepa kuenje vi sokiya olombuto viokaliye oco vi piñanye vina via kuka. Noke, ombuto yina yeca esetahãlo kekalo lietimba liove, yi pitiya esetahãlo liaco kolombuto viokaliye. Kuenje, esetahãlo liove liatete ka li pongoloka osimbu wamamako lomuenyo. Eci oco ocindekaise cunene wa Yehova Ululiki wetu.
Olondunge Vietu ka vi Sokisiwa
12. Nye ci tepisa omanu lovinyama?
12 Daviti wa popia hati: “A Suku, ovisimĩlo viove ndi vi sole ca lua. Oku vi tenda via lua muẽle. Nda ndi vi tenda, via lua, eseke li sule.” (Osamo 139:17, 18a) Yehova wa lulikavo ovinyama lonjila yi komohĩsa. Momo, vimue pokati kavio, via siata oku linga ovina vialua okuti omanu ka va tẽla oku vi linga. Pole, Suku wa lulika omanu luloño wa velapo ovinyama. Elivulu limue lia lombolola hati: ‘Etu tua litepa loviendalomuenyo viosi vi kasi voluali, momo tu kuete epondolo luloño woku vangula, kuenda woku sokolola. Etu tua litepavo lovinyama, momo tu pondola oku sokolola ekalo liomuenyo wetu. Eli olio esunga lieci tua siatela oku lipula ndoco: Etimba lietu lia tungiwa ndati? Lia sokiyiwa ndati?’ Ava ovo apulilo Daviti a lingile kosimbu.
13. (a) Daviti wa sokolola ndati ovisimĩlo via Yehova? (b) Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Daviti?
13 Ocina cikuavo ci tepisa omanu lovinyama ceci okuti, tu kuete uloño woku sokolola ovisimĩlo via Yehova.c Uloño waco, owo weca uvangi wokuti, tua lulikiwa ‘lesetahãlo lia Suku.’ (Efetikilo 1:27) Daviti, wa kuatisiwa lesumũlũho liaco. Eye wa sokolola okuti, kuli Suku kuenda wa limbuka ovituwa viaye viwa vi limbukiwila kovina a lulika. Daviti, wa kuatelevo Ovisonehua viatete vi Kola, vi situlula eci catiamẽla ku Suku kuenda ovopange aye. Ovisonehua viaco, via kuatisa Daviti oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Suku, ekalo liaye kuenda ocipango caye. Daviti poku lilongisa Ovisonehua, loku sokolola ovina Yehova a lulika, kuenda oku ivaluka ndomo o songuila, co vetiya oku eca esivayo Kokuaye.
Ceci ca Kongela Vekolelo
14. Momo lie ka tu sukilila oku kũlĩha ovina viosi viatiamẽla ku Yehova oco tu kolele kokuaye?
14 Daviti poku sokolola ovina Yehova a lulika kuenda oku tanga Ondaka yaye, wa limbuka okuti, ka tẽlele oku kuata elomboloko liosi liukũlĩhĩso wa Yehova kuenda uloño waye wa velapo. (Osamo 139:6) Cimuamue haco ci pita letu. Etu ka tu tẽla oku kuata elomboloko liovina viosi Yehova a lulika. (Ukundi 3:11; 8:17) Pole, Eye wa situlula ukũlĩhĩso waye Vovisonehua kuenda wa ecelela okuti, omanu vana vo sandiliya, va kolela Kokuaye poku kũlĩhĩsa ovina a lulika.—Va Roma 1:19, 20; Va Heveru 11:1, 3.
15. Lombolola ndomo ekolelo kuenda ukamba wetu la Yehova vi kuete elitokeko.
15 Voku tava okuti kuli Suku, ka mua kongelele lika oku kũlĩha okuti, omuenyo kuenda oluali, via pangiwa lomunu umue ukualondunge. Pole, mua kongelavo oku kolela ku Yehova loku u kũlĩha ciwa, kuenda oku kuata ukamba laye. (Tiago 4:8) Oco tu kolele kokuaye, tu sukila oku sokolola ekolelo omõla a pondola oku kuatela isiaye ukuacisola. Nda omanu vamue va ku sapuila hati, isia yove ka tẽla oku ku kuatisa kotembo yohali, pamue ku kuata uloño woku va vetiya oku tava okuti, eye ukuacili kuenda wa sunguluka. Pole, nda vokuenda kuotembo wa limbuka uvangi wocisola a lekisa kokuove, o kuata utõi woku sapuila omanu vaco okuti, isia yove lalimue eteke a ku yanduluka. Cimuamue haco catiamẽla kokuove okuti o sukila oku amamako oku lilongisa Ovisonehua, loku kũlĩhĩsa ovina a lulika, kuenda oku ivaluka ndomo a siata oku ku kuatisa poku tambulula olohutililo viove. Nda wa ci linga, ci tu vetiya oku kolela kokuaye. Handi vali, ci tu vetiyavo oku lilongisa calua catiamẽla kokuaye loku u sivaya otembo ka yi pui kuenda oku lekisa ocisola kokuaye. Eci oco ocimaho tu sukila oku kuata.—Va Efeso 5:1, 2.
Sandiliya Olonumbi Viululiki Wetu
16. Nye tu lilongisa kukamba Daviti a kuatele la Yehova?
16 Daviti wa likutilila hati: “Ñulĩhise, a Suku. Kũlĩha utima wange. Seteke. Kũlĩha ovisimĩlo viange, hu vanji nda ñasi lovituwa vievĩho. Songuile vonjila ka yi pui.” (Osamo 139:23, 24) Daviti wa limbukile okuti, Yehova wa kũlĩha ciwa ovisimĩlo viaye, lovina a popia kuenda ovilinga viaye viosi. (Osamo 139:1-12; Va Heveru 4:13) Ukamba Daviti a kuatele la Suku, wo kuatisa oku kolela kokuaye ndeci omola utito a kolela isiaye poku enda laye. Eye wa solele calua ukamba waco kuenje wa likolisilako oku sokolola ovina a lulika kuenda oku sivaya onduko Yaye. Omo liaco, onepa yalua yolosamo via Daviti oku kongelamo Osamo 139, vi lomboloka olohutililo via sonehiwa ndovisungo. Oku sokolola ovina via lulikiwa kuenda oku likutilila ci vokiya ukamba wetu la Yehova.
17. (a) Momo lie Daviti a pingila ku Yehova oco akonomuise utima waye? (b) Elianjo lioku linolela eci tu yongola oku linga li tu vetiya oku kuama onjila yipi?
17 Omo okuti tua lulikiwa lesetahãlo lia Suku, tu kuete elianjo lioku nõla ovina tu yongola oku linga. Citava okuti, tu nõla oku linga eci cĩvi ale oku linga eci ciwa. Omo liaco, tu kuete ocikele coku lekisa ndomo tu ambata omuenyo wetu. Soma Daviti wa yuvula oku kuata ukamba lolondingaĩvi. (Osamo 139:19-22) Eye wa yuvula ovitangi vi tunda koku linga ekandu. Daviti ndaño okuti wa kuatele ukũlĩhĩso wa Yehova, pole wa pinga Kokuaye oku konomuisa utima waye oco o songuile vonjila yi tuala komuenyo. Ocili okuti, olonumbi via Yehova viesunga, kuenda vi tiamisiwila komanu vosi. Omo liaco, tu sukilavo oku nola onjila ya sunguluka. Yehova o tu vetiya oku pokola kokuaye. Nda tua ci linga, tu kuatisiwa lohenda yaye kuenje, tu kuata asumũlũho alua. (Yoano 12:50; 1 Timoteo 4:8) Oku endela vonjila ya Yehova ci tu kuatisa oku tulumula utima ndaño tu liyaka lovitangi.—Va Filipoi 4:6, 7.
Kuama Yehova Ululiki Wetu
18. Daviti noke yoku kũlĩhĩsa ovina Yehova a lulika, wa popia nye?
18 Daviti eci a kala umalẽhe, wa enda oku kala vanyala oku lisa olomeme. Osimbu olomeme vilia owangu, eye wa enda oku petuila ovaso aye kilu. Koñolosi, wa enda oku sokolola ovina vi komohĩsa vi kasi voluali kuenda elomboloko liavio. Kuenje wa popia hati: “Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye. Utanya u sapuila utanya. Uteke u longisa uteke uloño.” (Osamo 19:1, 2) Daviti wa kuata elomboloko liokuti, wa sukilile oku sandiliya Una wa lulika ovina viosi vi komohĩsa. Omo liaco, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye.
19. Akulu kuenda amalẽhe va pondola oku lilongisa nye catiamẽla koku ‘lulikiwa lonjila yi komohĩsa’?
19 Ongangu yiwa ya Daviti, ya kuatisa omõlaye Salomone oku eca elungulo kamalẽhe, poku va sapuila hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila. . . . Sumba Suku, pokola kovihandeleko viaye; momo eci oco ocikele comanu vosi.” (Ukundi 12:1, 13) Daviti eci a kala umalẽhe, wa limbukile okuti, wa lulikiwa ‘lonjila yi komohĩsa.’ Ukũlĩhĩso waco wo nenela asumũlũho alua komuenyo waye. Omo liaco, cikale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, vosi yetu tu sukila oku sivaya Yehova kuenda oku u vumba lutima wosi. Nda tua ci linga, tu kuata ekalo liwa lelavoko liomuenyo ko pui. Catiamẽla komanu vana va kuete ukamba la Yehova, havo va pokola kolonumbi viaye, Embimbiliya li popia hati: ‘Va imaima apako ndaño va kuka. Va yuka ovava, a talala, ha va sapula esunga lia Yehova.’ (Osamo 92:14, 15) Omo liaco, tu kuete elavoko lioku sanjukila ovopange a komohĩsa a Yehova otembo ka yi pui.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga o Despertai!, 22 yosãi Yevambi yunyamo wo 2004, ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Oco o kuate elomboloko liondaka eyi, tangavo o Despertai! 8 yosãi Yenyenye yunyamo wo 1997 kocipama losapi ya linga hati: “Rins: O Filtro da Vida.”
c Olondaka via Daviti vi sangiwa Kosamo 139:18b, vi lekisa okuti, wa kuata ovina vialua vioku lombolola eci catiamẽla kovina Yehova a lulika. Momo wa enda oku pita utanya luteke loku sokolola ovina viaco, toke komẽle eci a pasuka.
[Apulilo Elilongiso]
• Oku kula kuoñaña vimo lionjali, ku lekisa ndati okuti, tua ‘lulikiwa lonjila yi komohĩsa’?
• Momo lie tu sukilila oku sokolola ovisimĩlo via Yehova?
• Ekolelo kuenda ukamba wetu la Yehova vi kuete elitokeko lipi?
[Ono Yelitalatu]
Unborn fetus: Lennart Nilsson
[Elitalatu kemẽla 17]
Oñaña poku kula vimo lia inaye, yi kuama esetahãlo liolonjali viaye
OMBUTO ▼