Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 4-10 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 36–37
“Yosefe wa Tala Ohali Omo Liesuvu Vahuvaye Vokuatela”
(Efetikilo 37:3, 4) Ocili Isareli wa solapo ca lua Yosefe, omãla vaye vosi vakuavo ci sule, momo wo cita tupu kukongo. Wo tongisila ombinja yovoko. 4 Vahuvaye va limbuka okuti isiavo u sole ca lua, vahuvaye vosi ci sule, kuenje vo suvuka; ka va tẽlele oku popia laye lombembua.
utala wondavululi 1/8/2014 kem. 12-13
“Yeveleli Onjoi Eyi”
Embimbiliya li tambulula ndoco: “Vahuvaye va limbuka okuti isiavo u sole ca lua, vahuvaye vosi ci sule, kuenje vo suvuka; ka va tẽlele oku popia laye lombembua.” (Efetikilo 37:4) Ukuse wavo wa kuatele esunga, pole ka va lekisile olondunge omo lioku ecelela oku yapuisiwa locituwa caco. (Olosapo 14:30; 27:4) Ove hẽ eteke limue wa kuatele ale ukuse poku limbuka okuti umue o kasi oku tatiwa lesumbilo lina wa yonguile? Ivaluka vamanji a Yosefe. Ukuse wavo weya oku va tuala kelinga limue lia va vetiya oku livela. Ulandu wavo u ivaluisa Akristão okuti ciwa oku “yolela lava va yolela.”—Va Roma 12:15.
Yosefe wa limbuka ukuse wa vahuvaye. Anga hẽ, wa seleka ocikutu caco oco vahuvaye ka va ka ci mõle? Citava okuti wa seteka oku ci linga. Ivaluka okuti Yakoba wa yonguile okuti ocikutu caco ci kala ondimbukiso yesumbilo kuenda ocisola o kuatelele. Omo okuti Yosefe wa yonguile oku sanjuisa isiaye, wa amamako oku wala ocikutu caye. Ongangu yaye yi kuete esilivilo kokuetu. Ndaño okuti Isietu wo kilu ka kuete ocame, pole olonjanja vimue o kuatisa lika afendeli vaye vo kolela. Handi vali, eye o va vetiya oku litepa loluali lulo lua vĩha. Ovituwa viwa Viakristão vocili ovio vi va tepisa loluali ndeci ca kala ocikutu ci likasi ca Yosefe. Pole, olonjanja vimue ovituwa viaco via siata oku nena ukuse kuenda esuvu. (1 Petulu 4:4) Anga hẽ Ukristão citava okuti o seleka ovituwa viaye viwa poku yuvula oku lisitulula okuti ufendeli wa Suku? Sio—ka ci lingi. Yosefe ka selekelevo ocikutu caye.—Luka 11:33.
(Efetikilo 37:5-9) Kuenje Yosefe wa lota onjoi; wa yi sapuila vahuvaye, kuenje va vokiyako vali oku u suvuka. 6 Yu wa popia lavo hati, Ndo yeveleli onjoi eyi nda lota. 7 Etu tua kala loku kuta ovitungu vepia, kuenje ocitungu cange ca talama vilu; ovitungu viene via ñualako oku fendela ocitungu cange. 8 Vahuvaye va popia laye vati, Ove nga o linga osoma yetu, o tu viala? Kuenje vo suvuka vali enene omo ka va solele olonjoi viaye lolondaka viaye. 9 Yu wa lota onjoi yikuavo, wa yi sapuila vahuvaye. Wa linga hati, Nda lota vali onjoi, okuti ekumbi losãi lolombungululu ekui lamosi vi kasi loku fendela ame.
(Efetikilo 37:11) Vahuvaye vo kuatela ukuse, isiaye puãi wa patekela eci a popia.
utala wondavululi 1/8/2014 kem. 13 ocin. 2-4
“Yeveleli Onjoi Eyi”
Olonjoi viaco via tunda ku Yehova Suku. Olonjoi viaco via kala ocitumasuku, kuenda Suku wa yonguile okuti Yosefe o situluila vahuvaye elomboloko liolonjoi viaco. Handi vali, Yosefe wa sukilile oku linga ndeci ovaprofeto va laikele oku linga poku situlula esapulo lia Suku kuenda asombiso aye kolondingaĩvi.
Yosefe lutate, wa sapuila vahuvaye hati: “Ndo yeveleli onjoi eyi nda lota.” Vahuvaye va kuata elomboloko lionjoi yaco, pole ka va solele ulandu waco. Ovo va tambulula vati: “Ove nga o linga osoma yetu, o tu viala?” Ulandu waco wa amisako ndoco: “Kuenje vo suvuka vali enene omo ka va solele olonjoi viaye lolondaka viaye.” Eci Yosefe a lomboluila isiaye la vahuvaye onjoi yavali, vosi yavo ka va solele esapulo liaco. Ulandu wamisako ndoco: “Isiaye wo lemela hati: ‘Onjoi wa lota ya soka ndati? Ame hẽ la nyoho la vahuvove tuiya hã ha tu wila posi loku ku fendela?’” Pole, Yakoba wa amamako oku sokolola ulandu waco. Anga hẽ Yehova wa amamako oku sapela lumalẽhe Yosefe?—Efetikilo 37:6, 8, 10, 11.
Yosefe hayeko wa kala omunu watete ale omunu wa sulako, Yehova a ĩhile ocikele coku sandeka ocitumasuku cimue ka ca siatele okuti, ca nena elambalalo. Pokati kolonumiwa viaco, Yesu eye wa kala onumiwa ya velepo kuenje, wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda va fũkĩlisa ame, ene vo fũkĩlisivo.” (Yoano 15:20) Akristão vosi ci kale akulu kuenda amalẽhe, va sukila oku lilongisila kongangu yekolelo kuenda utõi Yosefe a lekisa.
(Efetikilo 37:23, 24) Oco, eci Yosefe a pitila ku vahuvaye, oco va lula Yosefe ombinja yovoko, 24 kuenje vo kuata, vo lowisa vocitunu. Ocitunu caco cupolokoso, ka mua kaile ovava.
(Efetikilo 37:28) Oco alume va Midiane vakuakufũla va pita. Vamanjaye vocitunu va sosamo Yosefe, kuenje vo landisa ku va Isameli lakui avali kolopalata. Oco vambata Yosefe loku enda laye ke Egito.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 36:1) Ombuto ya Esau haeye Edome yeyi:
perspicaz-volume 1 kem. 752
Edome
Edome [yi lomboloka Cikusuka], Va Edome.
Onduko Edome, ya kala onduko yavali ya eciwa ku Esau, manji a Yakoba. (Efet. 36:1) Onduko yaco yo lukiwila omo lioku landisa unuñulu waye lelonga limue liohale. (Efet. 25:30-34) Eci Esau a citiwa, etimba liaye liosi lia kusukile (Efet. 25:25) kuenje evala liaco lia kalavo kolofeka vina eye kumue lovitumbulukila viaye va kala.
(Efetikilo 37:29-32) Eci Ruvene eya vali kocitunu kuenje wa sanga okuti Yosefe vocitunu kemo, oco wa tola tola uwalo waye. 30 Yu wa tiukila ku vamanjaye, wa va sapuila hati, Umãlehe ka mõleha, ame hẽ njila pi? 31 Oco va ipaya ocitupi cohombo kuenje va nhyañula ombinja ya Yosefe va yi yava vosonde yaco. 32 Va tuma ombinja yaco yovoko ku isiavo vati, Eyi tua yalula. Va kulihise nda hẽ oyo ombinja yomõlove nda ndati.
perpicaz-volume 1 kem. 629
Ukuakulava
Eci ungombo umue ale una ukuakulava ovinyama a likuminya okuti o ka lava ocunda, eye wa kala oku lekisa okuti wa tava ocikele coku lava ovinyama viaco. Eye wa kala oku likuminya ku muẽle ukuavinyama viaco okuti, via laikele oku tatiwa ciwa havio ka vi nyaniwa kuenda nda cimue ca lipita lavio o pondola oku feta. Pole, ocikele cukuakulava ka ca suilepo momo ocihandeleko ca tukuiwa, ca teyuila ukuakulava nda okuti kua mõleha cimue ka tẽla oku liyaka laco ndeci ovinyama viovusenge. Oco ka ka kuate eko, wa sukilile oku lekisa uvangi umue kumuẽle ukuavinyama ndeci ekepa liocinyama ca kuatiwa. Muẽle aco poku ci konomuisa wa kisikiwile oku tenda ukuakulava ovinyama okuti ka kuete eko.
Cimuamue haico okuti olonumbi viaco via kapiwilekovo nda omunu umue o kuete ocipiñalo cimue ca tambuiwa, ndeci vepata omõla ukulu wa kuatele ocikele coku lava vamanjaye. Omo liaco, tu pondola oku kuata elomboloko liesakalalo Ruvene omõla ukulu a kuata omo liomuenyo wa Yosefe ndomo ci lekisiwa kelivulu Liefetikilo 37:18-30, eci vamanjaye va tukula oku ponda Yosefe. “Ruvene wa popia lavo hati, Ko ka peseli osonde yaye, . . . ko ka wimbili vali eka. Wa ci popela omo wa yongola oku u puluisa povaka ao loku u tiula ku isiaye.” Kuenje eci Ruvene a limbuka okuti Yosefe ka kaile pokati kavo, esakalalo liaye lia livokiya, “wa tola tola uwalo waye. Yu wa kaluka hati, “Umãlehe ka mõleha, ame hẽ njila pi?” Eye wa kũlĩhĩle okuti wa laikele oku kuata eko omo liomuenyo wa Yosefe. Vamanjaye oco ka va ka kuate eko, va sanda uvangi u lekisa okuti Yosefe wa pondiwa locinyama cimue covusenge. Va ci linga poku yava uwalo wa Yosefe vosonde yocitupi cohombo. Kuenje va lekisa uvangi waco ku Isiavo Yakoba, una wa teyuila Ruvene oku kuata eko momo luwalo wa Yosefe wa yaviwa kosonde una vahuvaye va lekisa nduvangi, Yakoba wa tava okuti Yosefe wa pondiwa locinyama.—Efet. 37:31-33.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 36:1-19) Ombuto ya Esau haeye Edome yeyi: 2 Esau wa kuela akãi vaye komãla va Kanana, Ada omõla a Elone u Hiti, la Oholivama omõla a Ana, omõla a Sivone u Hivi, 3 la Basimate omõla a Isameli mukãi wa Nevayoti. 4 Ada yu wa cita le Esau Elifase. Basimate wa cita Ruele. 5 Oholivama wa cita Yewusi, Yalame la Korahi; ovo omãla ve Esau a citila vofeka ya Kanana. 6 Esau wa katuka kumue lakãi vaye lomãla vaye valume, lomãla vaye vakãi, lomanu vosi vovonjo yaye, lolongombe viaye, lovinyama viaye viosi, lovikuata viaye viosi a vi fukila kofeka ya Kanana kuenje wa enda kofeka yiñi, kupãla la Yakoba manjaye. 7 Omo ukuasi wavo wa lua, ka va tẽlele oku tunga pamosi; ndaño ofeka yovongende avo ka ya tẽlele oku va tekola ovo loviunda viavo. 8 Oco Esau wa tungila vofeka yolomunda vo Seire; Esau haeye Edome. 9 Alo o-o apata a Esau osekulu ya va Edome komunda ya Seire. 10 Olonduko viomãla ve Esau vievi: Elifase omõla a Ada ukãi we Esau. Ruele omõla a Basimate ukãi we Esau. 11 Omãla ve Elifase vava: Temani, Omari, Cefo, Gatame la Kenasi. 12 Kuenje Timina eye ukama we Elifase omõla a Esau, wa cita la Elifase Amaleke. Ovo omãla va Ada ukãi we Esau. 13 Omãla va Ruele vava: Nahati, Sera, Siama la Misa. Ovo omãla va Basimate ukãi we Esau. 14 Omãla va Oholivama, omõla a Ana, omõla a Sivone, ukãi we Esau vava:Yewusi, Yalame la Korahi, ovo a cita le Esau. 15 Olosekulu viomãla ve Esau vievi: omãla ve Elifase eye nuñulu ye Esau, sekulu Temani, sekulu Omari, sekulu Cefo, sekulu Kenasi, 16 sekulu Korahi, sekulu Gatame la sekulu Amaleke; evi ovio olosekulu vie Elifase kofeka ye Edome. Ovo omãla valume va Ada. 17 Omãla va Ruele omõla a Esau vava: sekulu Nahati, sekulu Sera, sekulu Siama, sekulu Misa; evi olosekulu via Ruele kofeka ye Edome. Ovo omãla va Basimate ukãi we Esau. 18 Omãla va Oholivama ukãi we Esau vava: sekulu Yewusi, sekulu Yalame, sekulu Korahi, evi olosekulu vio Oholivama omõla a Ada ukãi we Esau. 19 Ovo omãla ve Esau haivio olosekulu viavo, haeye Edome.
OSEMANA 11-17 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 38–39
“Yehova Lalimue Eteke a Yandulukile Yosefe”
(Efetikilo 39:1) Yosefe vo wambata, va enda laye ke Egito. Potifara, ukulu wa Fareo, kesongo liakuenje velombe, u Egito, wo landa peka lia va Isameli ava veya laye.
utala wondavululi, 1/11/2014 kem. 12 ocin. 4-5
“Ndinga Ndati Evĩho Eli?”
“Yosefe vo wambata, va enda laye ke Egito. Potifara, ukulu wa Fareo, kesongo liakuenje velombe, u Egito, wo landa peka lia va Isameli ava veya laye.” (Efetikilo 39:1) Ulandu Wembimbiliya wa tukuiwa ndeti u tu kuatisa oku limbuka esumuo umãlehe a kuata poku landisiwa onjanja yavali. Eye wa kala ndocina cimue ka ci kuete esilivilo! Citava okuti tu sokolola Yosefe o kasi oku kuama cime caye cokaliye, kelombe liavelapo Kegito, loku pita volokololo va landisa ovina vialua, oku loña konjo yaye yokaliye.
Onjo! Ku Yosefe ka ca lelukile oku tava okuti o kala konjo yaco. Momo, wa kulila vepata limue okuti va kala ovingendeleyi kuenda va kala volombalaka loviunda viavo violomeme. Ulume waco ohuasi londuko Potifara, wa kala vonjo yimue yinene haiyo ya posoka. Vakuaku fẽla ovina via lembikiwa va popia okuti, va Egito kosimbu va solele oku posuisa olonjo viavo lolonelẽho via fina, oviti vi eca ulembo, atala ana okuti mu kulila oloneva, ovikũla, kuenda oviti vikuavo vi kulila vovava. Olonjo vimue via ñualiwile loviumbo violonelẽho, ocimbimbi ci kuete ulembo, olonjanela via lepa mu pita ofela yatalala, olohondo vialua oku kongelamo olohondo vinene vioku lila kuenda olohondo vioku kapa apika.
(Efetikilo 39:12-14) oco ukãi wo kuata kocikutu caye, wa popia hati, Pekela lame. Yosefe wa sia ocikutu caye peka liukãi kuenje wa tila, wa tundila posamua. 13 Oco eci ukãi a mõla okuti wa sia ocikutu peka liaye, kuenje wa tila, 14 oco wa kovonga alume vokonjo yaye, wa popia lavo hati, Tali, wa tu nenela u Heveru ha tu lavisa; weya kokuange oku pekela lame kuenje nda vilikiya londaka ya lua.
(Efetikilo 39:20) Cime ca Yosefe yu wo kuata, wo yika vokayike omu mua yikiwa olomandekua viosoma. Wa kala muẽle vokayike.
utala wondavululi, 1/11/2014 kem. 14-15
“Ndinga Ndati Evĩho Eli?”
Ka tu kuete ukũlĩhĩso walua u lekisa ndomo olokayike vio Kegito via kala koloneke viaco. Vakuakulembulula ovina via lembikiwa, pocitumãlo caco va sanga ovingululu vi kuete ovimano via pama lolohondo vioku kapa olomandekua. Noke, Yosefe poku lombolola ndomo ocitumãlo caco ca kala, wa tukula ondaka yimue yi lomboloka “ekungu” okuti, ka muli ocinyi kuenda ava va kapiwamo ka va kuete elavoko. (Efetikilo 40:15) Kelivulu Liosamo ku lekisa okuti Yosefe wa talisiwa ohali, momo “[olomahi] viaye va vi valula lovikumbi.” (Osamo 105:17, 18) Olonjanja vimue va Egito, va enda oku kuta olomandekua lalienge poku tieñela ovoko konyima loku pitisa alienge aco posingo. Yosefe wa talisiwa ohali ndaño ka lingile cimue cĩvi!
Yosefe wa pita locitangi caco vokuenda kuotembo yalua. Ulandu waco u tu sapuila okuti Yosefe “wa kala muẽle vokayike.” Wa kala vocitumãlo caco cĩvi vokuenda kuotembo yalua! Yosefe ka kũlĩhile nda eteke limue o ka tunda vokayike. Osimbu otembo ya kala oku pita, nye ca kuatisa Yosefe oku yuvula oku yuliwa lesumuo ale oku pua elavoko?
Ulandu waco wamisako loku popia ndoco: “Yehova wa kala la Yosefe, [kuenda] wo kuatisa locisola caye ka ci pongoloka.” (Efetikilo 39:21) Ovimano vio kayike, alienge kuenda owelema, ka vi tateka Yehova oku lekisa ocisola kafendeli vaye vakuekolelo. (Va Roma 8:38, 39) Citava okuti tu sokolola Yosefe poku likutilila loku situlula esumuo liaye ku Isiaye wokilu kuenda oku tambula ombembua yovutima yi tunda ku ‘Suku ukuakulembeleka kovina viosi.’ (2 Va Korindo 1:3, 4; Va Filipoi 4:6, 7) Nye Yehova a lingila Yosefe? Ulandu waco u lekisa okuti eye wa kala la Yosefe, wo kuatisa “kuenje kalei kokayike wo sola.”
(Efetikilo 39:21-23) Puãi Yehova wa kala la Yosefe, wo kuatisa locisola caye ka ci pongoloka, kuenje kalei kokayike wo sola. 22 Oco kalei kokayike wa kundika peka lia Yosefe olomandekua viosi viovokayike; kuenje cosi va lingainga eye wa ci lingisa. 23 Kalei kokayike ka vanjele vali cimue ca kala peka lia Yosefe, omo Yehova wa kala laye kuenje cosi a linga, Yehova wa ci sumũluisa.
utala wondavululi, 1/11/2014 kem. 15 ocin. 2
“Ndinga Ndati Evĩho Eli?”
Ulandu waco wamisako loku popia ndoco: “Yehova wa kala la Yosefe, [kuenda] wo kuatisa locisola caye ka ci pongoloka.” (Efetikilo 39:21) Ovimano vio kayike, alienge kuenda owelema, ka vi tateka Yehova oku lekisa ocisola kafendeli vaye vakuekolelo. (Va Roma 8:38, 39) Citava okuti tu sokolola Yosefe poku likutilila loku situlula esumuo liaye ku Isiaye wokilu kuenda oku tambula ombembua yovutima yi tunda ku ‘Suku ukuakulembeleka kovina viosi.’ (2 Va Korindo 1:3, 4; Va Filipoi 4:6, 7) Nye Yehova a lingila Yosefe? Ulandu waco u lekisa okuti eye wa kala la Yosefe, wo kuatisa “kuenje kalei kokayike wo sola.”
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 38:9, 10) Onane puãi wa ci kũliha okuti ombuto yaco ka yi lingi yaye, oco eteke a litokeka lukãi wa huvaye wa talamẽla posi okuti ka eci ombuto ku huvaye. 10 Kuenje Yehova wa suvuka eci a linga, yu wo liavo.
perspicaz-volume 3 kem. 134
Onane
(Onane) [onduko yimue yi lomboloka “unene walua; longusu ya lua”].
Umue pokati komãla va Yuda okuti omõlaye wavali a cita lukãi Ukanana omõla a Siuwa. (Efet. 38:2-4; 1 Asa. 2:3) Eci Ere una okuti ka kuatele omãla haye wa kala huva a Onane a pondiwa la Yehova omo liesino, Yuda wa handelekele oco Onane a kuele Tamare una wa kala ukãi a Ere. Nda va citile omõla, omõlaco nda ka tumbikile epata lia Onane kuenda nda wa tambula ocipiñalo cunuñulu omo eye ocipiñalo ca Ere; osimbu okuti nda ka kua kaile umue o piñala, Onane nda wa linga kapiñala. Eci a lipekela la Tamare eye “wa talamẽla posi” okuti ka eci ombuto ku huvaye. Eye ka kuatele ocituwa coku litukusa kovimatamata viuyali momo ulandu u popia okuti, “eteke a litokeka lukãi wa huvaye” wa talamẽla posi. Citava okuti eye wa tateka okuti ombuto yaye iñila vocimatamata cuyali ca Tamare. Omo lioku sinĩla isiaye, ocituwa cocipululu kuenda ekandu a lingila ocipango ca Suku catiamẽla kolohuela, Onane una okuti ka kuatele omãla, wa pondiwa la Yehova.—Efet. 38:6-10; 46:12; Ate. 26:19.
(Efetikilo 38:15-18) Eci Yuda o mõla wa soka hati, Omopisi, omo wa lisikilĩla kopolo yaye. 16 Wo pambukila konele yonjila, wo peya hati, Linga, ndi litokeke love, momo ko limbukile okuti eye ndatembo yaye. Eye hati, O nyiha nye nda o litokeka lame? 17 Eye wa linga hati, Hu tumisa okamõla kohombo kovocunda. Eye hati, O nyiha onjeke toke o ka tumisa? 18 Eye hati, Onjeke ye hu iha? Eye hati, Onẽla yove lukolo wove kuenda ombueti o kasi layo peka. Yu wo vi avela, kuenje wa enda, wo minisa.
utala wondavululi, 15/1/2004 kem. 30 ocin. 4-5 kelimi Lioputu
Apulilo a Lingiwa Lavakuakutanga
Yuda wa lekisa uveke poku likala oku eca Tamare oco a kuele lomõlaye Sela ndomo ca likuminyiwile. Eye wa lipekelavo lukãi umue a sima okuti wa kala ocipuepue covonembele. Eci ka ca likuatele locipango ca Suku cokuti, ulume o lipekela lika lukãi noke lioku kuela. (Efetikilo 2:24) Pole, Yuda ka lipekelele locipupue cimue. Eye ka ci kũlĩhĩle okuti, wa tambula omangu yomõlaye Sela yoku kuela lukãi wa huvaye kuenje kueya ocitumbulukila.
Catiamẽla ku Tamare, ka lingile ekandu. Omãla a cita okuti olonjamba, ka va tendiwile okuti omãla vukahonga. Eci Boasi woko Beteleme a kuela la Ruti ukãi u Moavi poku kuama ocituwa coku kuela lukãi wa huvaye, akulu vo ko Beteleme va vangula ovina viwa viatiamẽla ku Peresi omõla a Tamare poku sapuila Boasi hati: “Onjo yove yi linge ndonjo ya Peresi una Tamare a cita la Yuda, mekonda liomãla Yehova o ku muisa lukãi u.” (Ruti 4:12) Peresi o tukuiwavo vulala wa va kukululu va Yesu Kristu.—Mateo 1:1-3; Luka 3:23-33.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 38:1-19) Poloneke viaco ca pita okuti Yuda wa tunda pokati ka vahuvaye kuenje weñila vonjo yulume umue u Adulama, onduko yaye Hira. 2 Omo Yuda a muĩla omõla ufeko wu Kanana umue, onduko yaye Siuwa, wo kuẽla kuenje wa litokeka laye. 3 Yu we mina, wa cita omõla ulume, wo luka Ere. 4 Yu we mina vali, wa cita omõla ulume, wo luka Onane. 5 Yu wamako vali, wa cita omõla ulume, wo luka Sela. Wa kala ko Kesivi eci o cita. 7 Puãi Ere, nuñulu ya Yuda, ondingaivi ku Yehova, oco Yehova wo lia. 8 Yuda yu wa popia la Onane hati, Kuende, ka kuẽle ukãi wa huvove uminganjo, ka litokeka laye hã hu amisako ombuto yahuvove. 9 Onane puãi wa ci kũliha okuti ombuto yaco ka yi lingi yaye, oco eteke a litokeka lukãi wa huvaye wa talamẽla posi okuti ka eci ombuto ku huvaye. 10 Kuenje Yehova wa suvuka eci a linga, yu wo liavo. 11 Oco Yuda wa popia la ndatembo yaye Tamare hati, Kala umbumba vonjo ya so toke omõlange Sela o kola, momo wa soka hati, Sanga eye o favo ndeci vahuvaye. Oco Tamare wa enda, wa kala vonjo ya isiaye. 12 Eci pa pita oloneke oco ukãi wa Yuda, omõla a Siuwa, wa fa. Eci Yuda a lembelekua oco wa lamanẽla kolomemũli viocunda caye ko Timianate, eye lukuavo Hira u Adulama. 13 Eci va sapuila Tamare vati, Ndatembo yove yo, o lamanẽla ko Timinate ha pemũla ocunda caye, 14 oco Tamare wa lula uwalo waye wumbumba, wa lisikilĩla lonanga, wa tumãla kombundi ya Enama konjila yoko Timinate. Momo wa limbuka okuti Sela wa kula ale, kuenje lopo eye ka eciwile kokuaye ha lingi ukãi waye. 15 Eci Yuda o mõla wa soka hati, Omopisi, omo wa lisikilĩla kopolo yaye. 16 Wo pambukila konele yonjila, wo peya hati, Linga, ndi litokeke love, momo ko limbukile okuti eye ndatembo yaye. Eye hati, O nyiha nye nda o litokeka lame? 17 Eye wa linga hati, Hu tumisa okamõla kohombo kovocunda. Eye hati, O nyiha onjeke toke o ka tumisa? 18 Eye hati, Onjeke ye hu iha? Eye hati, Onẽla yove lukolo wove kuenda ombueti o kasi layo peka. Yu wo vi avela, kuenje wa enda, wo minisa. 19 Oco Tamare wa katuka, wa enda, kuenje wa lula onanga yaye, wa wala uwalo wumbumba.
OSEMANA 18-24 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 40–41
“Yehova wa Popela Yosefe”
(Efetikilo 41:9-13) Oco kalei ka vakuavinyu wa popia la Fareo hati, Etaili njivaluka ekandu liange. 10 Eci Soma a temelele akuenje vaye, kuenje ame la kalei ka vakualombolo, wa tu kapele vokayike vonjo ya kesongo liakuenje velombe, 11 oco, uteke waco kavali ketu tua lota olonjoi, omunu onjoi yaye, omunu onjoi yaye; onjoi lonjoi ya kala lelomboluilo liayo. 12 Tua kalamo lumãlehe umue u Heveru, ukuenje wa kesongo liakuenje velombe. Eci tuo sapuilako olonjoi vietu, eye wa tu vi lomboluila. Wa tu lomboluila omunu ndonjoi yaye, omunu ndonjoi yaye. 13 Ndeci a tu lomboluila haico ca pita; ame nda tiuka vali komangu yange; kalei kolombolo puãi wa nyoñamisua.
utala wondavululi, 1/2/2015 kem. 14 ocin. 4-5
“Ha Sukuko hẽ o Kasi Lalomboluilo?”
Kalei kovinyu wa ivalako Yosefe, pole Yehova lalimue eteke o wivalele. Eteke limue Suku wa tuma ku Fareo olonjoi vimue viatatama. Catete soma wa mola olongombe violomange, epanduvali via posoka, haivio via neta, via kuamiwa lolongombe violomange epanduvali via sueka. Kuenje olongombe vina ka via posokele, haivio via kopa, via lia olongombe epanduvali via posoka haivio via neta. Noke, Fareo wa kuata vali onjoi yimue muna a mola okuti apunga amue epanduvali a tunda kocisĩla cimosi, hao a pindala, okuti awa. Pole, noke apunga epanduvali a kopa, hao ovuka lofela yovonano, a tundila vemehi lia punga ana a posoka. Kuenje apunga a kopa a lia apunga epanduvali a pindala, hao awa. Eci kua eca omẽle, Fareo wa pasuka lesakalalo lialua, yu wa tumila ovimbanda viosi vio Kegito lolonoño viaco viosi oco vo situluile elomboloko liaco. Pole ka va tẽlele oku vi lombolola. (Efetikilo 41:1-8) Ka tua kũlĩhile nda va kala lusumba woku vi lombolola ale veya lovisimĩlo via litepa haivio viatatama. Vepuluvi liaco—Fareo wa sakalalele calua momo wa yonguile oku kũlĩha elomboloko lionjoi yaye.
Noke, kalei ka vakuavinyu wa ivaluka Yosefe! Noke utima waye wa fetika oku u vetela evelo, kuenje wa popia la Fareo catiamẽla kumãlehe umue ukuenje okuti, vokuenda kuanyamo avali apita wa situlula ciwa onjoi yaye kuenda ya kalei kolombolo. Vepuluvi liaco, Fareo haico a tuma oku upa Yosefe vokayike.—Efetikilo 41:9-13.
(Efetikilo 41:16) Yosefe wa tambulula Fareo hati, Ndimamãle. Suku eca etambululo liombembua ku Fareo.
(Efetikilo 41:29-32) Ku kala epanduvali lianyamo elau lia lua kofeka yosi ye Egito. 30 Konyima yao ku kala epanduvali lianyamo elambu, ndokuti elau liosi liavaliwa vofeka ye Egito, kuenje elambu li nyõla ofeka. 31 Ka va kuliha vali elau vofeka, momo elambu li kuamako li piãla. 32 Kuenje onjoi yaco ya lotiwa olonjanja vivali la Fareo momo ondaka yaco ya kolisiwa la Suku, kuenje Suku o yayulako oku ci linga.
utala wondavululi, 1/2/2015 kem. 14-15
“Ha Sukuko hẽ o Kasi Lalomboluilo?”
Omo okuti Yehova o sole ambombe kuenda omanu vakuekolelo, wa eca ku Yosefe etambululo lina olonoño kuenda ovitunda ka via tẽlele oku eca. Yosefe wa situlula elomboloko liolonjoi vivali via Fareo. Omo okuti onjoi yaco ya lotiwa olonjanja vivali, ci lomboloka okuti “ondaka yaco ya kolisiwa” la Yehova, kuenje yi tẽlisiwa. Olongombe epanduvali via pindala, kuenda apunga epanduvali a posoka, a lomboloka alima epanduvali elau lia lua kofeka yosi Yegito. Olongombe epanduvali via sueka, haivio via vĩha kuenda epanduvali liapunga a kopa hao ovuka a lomboloka alima epanduvali elambu noke yanyamo elau. Elambu li nyõla ofeka.—Efetikilo 41:25-32.
(Efetikilo 41:38-40) Fareo wa popia lakuenje vaye hati, Tu sanga hẽ ulume wa sesamẽla omangu yaco ndokuti Espiritu lia Suku li kasi laye? 39 Fareo yu wa popia la Yosefe hati, Omo Suku wa ku lekisa ovina evi viosi, ka kuli umue wa loñoloha pamue ukualondunge te ove. 40 Oco ove o viala konjo yange, lomanu vange vosi va pokola kokuove. Kuviali lika ame hu velapo.
utala wondavululi, 1/2/2015 kem. 15 ocin. 3
“Ha Sukuko hẽ o Kasi Lalomboluilo?”
Fareo wa tẽlisa ohuminyo yaye. Yosefe vo walisa uwalo wombini yovalatanya. Fareo wo kapa elienge liulu posingo yaye kuenda wo kapa onela komuine waye, kuenje wo londisa vekãlu liavali a kala lalio kuenda wo wiha omoko yoku ñuala ofeka yosi oco a fetike upange waye. (Efetikilo 41:42-44) Veteke limuamue, Yosefe wa tunda vokayike wa enda kelombe. Eye wa yovola upika umue embombe, kuenda wa pekela otulo tu ombiali yavali noke ya Fareo. Eci ci lekisa okuti ekolelo lia Yosefe ku Yehova Suku, lia kala liocili. Vokuenda kuanyamo Yehova wa mõla ovina viosi ka via sungulukile ukuenje waye a liyaka lavio. Eye wa potolola ocitangi caco vepuluvi liwa kuenda lonjila yimue ya sunguluka. Yehova ka yonguile lika oku potolola ocitangi ca Yosefe, pole wa yonguilevo oku teyuila epata lia va Isareli. Vovipama vi kuãimo, tu ka kũlĩhĩsa ndomo ulandu waco wa pita.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 41:14) Oco Fareo wa tumila Yosefe kuenje vokayike vo wupamo lokanyanyu. Eci a lipemũla loku lipongolola uwalo, wa enda ku Fareo.
utala wondavululi, 1/11/2015 kem. 9 ocin. 1-3
Wa ci Kũlĩha?
Momo lie Yosefe a lipemuila osimbu ka lisangele la Fareo?
Ndomo ci lekisiwa vulandu welivulu Liefetikilo, Fareo wa tuma oku vilikiya lonjanga Yosefe u Heveru wa kala vokayike oco a situlule olonjoi viaye via kala oku u sakalaisa. Otembo yaco, Yosefe wa kala ale vokayike anyamo alua. Ndaño Fareo wo vilikiya lonjanga, pole, Yosefe wa sanda otembo yoku lipemula. (Efetikilo 39:20-23; 41:1, 14) Usonehi poku tukula ondaka eyi yi moleha ndu okuti yi sulemo, ci lekisa okuti wa kũlĩhile ciwa ovituwa via va Egito.
Oku kulisa olonjele ca kala ocituwa cimue ca siatele pokati kolofeka vialua kosimbu, oku kongelamo va Heveru. O Enciclopédia de Literatura Bíblica, Teológica e Eclesiástica, de McClintock e Strong, yi lekisa okuti, “va Egito Kutundilo, ovo lika ka va tavele oku kulisa olonjele.”
Anga hẽ va Egito va enda oku pemula lika olonjele? O revista Biblical Archaeology Review yi lekisa okuti ovituwa via va Egito, via kisikile okuti oco omunu a ka lisange la Fareo wa sukilile oku lipongiya ndeci a lipongiya oku enda konembele. Omo liaco, Yosefe wa sukilile oku pemula esinga liosi vutue kuenda lio vetimba.
(Efetikilo 41:33) Cilo Fareo a vanje ulume wa lunguka, ukualondunge, ho kapi ukulu wofeka ye Egito.
utala wondavululi, 15/11/2009 kem. 28 ocin. 14
Etu Tuloñuatisi Via Suku tu Sukila Oku Lekisa Ovituwa Viwa
14 Kosimbu, olonjali via enda oku kuatisa omãla vavo oco va lilongise oku lekisa ovituwa viwa konjo. Tu konomuisi esumbilo lia kala pokati ka Avirahama lomõlaye Isake, ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liefetikilo 22:7. Yosefe, wa lekisavo uvangi wepindiso liwa a tambula kolonjali viaye. Eci a kala vokayike, wa lekisa ovituwa viwa ku vana a kala kumosi lavo. (Efet. 40:8, 14) Olondaka a sapuila ku Fareo vi lekisa okuti, wa lilongisa ndomo a pondola oku sapela lomunu wa kemãla vofeka.—Efet. 41:16, 33, 34.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 40:1-23) Noke, eci pa pita oloneke vimue, oco kalei kovinyu viosoma ye Egito kuenda kalei kolombolo, va temisa cime cavo, osoma ye Egito. 2 Soma Fareo wa temela akuenje vaye velombe, kavali kavo, okuti kalei ka vakuavinyu la kalei ka vakualombolo. 3 Yu wa va yikila vonjo ya kesongo liakuenje velombe, vokayike muna mua yikiluavo Yosefe. 4 Kesongo liakuenje velombe wa va kundika ku Yosefe kuenje eye wa va vumba. Va kala vokayike oloneke vimue. 5 Uteke umue, eci va kala vokayike, oco kavali kavo, kalei kovinyu kuenda kalei kolombolo, va lota olonjoi, omunu lonjoi yaye, omunu lonjoi yaye; onjoi lonjoi yi kuete elomboluilo liayo. 6 Omẽle eci Yosefe a iñila vohondo yavo wa va sanga va nyumãla. 7 Oco wa pula vakalei va Fareo va kala laye vokayike vonjo ya cime caye hati, Ovipala viene via nyumãlela nye etali? 8 Vo kumbulula vati, Tua lota olonjoi kuenje ka kuli umue o tẽla oku tu vi lomboluila. Yosefe wa popia lavo hati, Ha Sukuko hẽ o kasi lalomboluilo? Va vi sapuile ño. 9 Oco kalei ka vakuavinyu wa sapula onjoi yaye ku Yosefe hati, Konjoi yange nda mõla uyuva. 10 Kuyuva waco kua kala ovianja vitatu; tuli wa kula haico olonẽleho viawo via temũla, lovisiakata viawo via ima ayuva. 11 Okopo ya Fareo ya kala peka liange. Ame nda yunga ayuva, nda kamẽla vokopo ya Fareo, nda eca okopo peka lia Fareo. 12 Yosefe wa popia laye hati, Elomboluilo liaco lieli: ovianja viaco vitatu oloneke vitatu. 13 Pokati koloneke vitatu oco Fareo o petula utue wove ha ku tiuwiya vali kukalei wove, hu eci okopo ya Fareo peka liaye ndeci wa tuwile ale eci wa kala kalei kaye kovinyu. 14 Puãi ndo njivaluke eci o kala vali ciwa. Ndinge ohenda, nukule ku Fareo, oco o njupe vonjo yilo. 15 Momo va njiva vofeka ya va Heveru; kulo lakovo sia lingile cimue okuti nda va ñapa vocitunu cilo. 16 Eci kalei ka vakualombolo a yeva okuti elomboluilo liaco liwa, oco wa popia la Yosefe hati, Lamevo nda lota onjoi yange yokuti, nda ambata kutue wange olombango vitatu violombolo. 17 Vombango yokilu mua kala ovilia via lua via yokiwa, via Fareo, puãi olonjila via vi sokoluila vombango kutue wange. 18 Yosefe wa tambulula hati, Elomboluilo liaco lieli: olombango vitatu ovio oloneke vitatu. 19 Pokati koloneke vitatu Fareo o ku teta utue, loku ku nyoñamisa kuti, kuenje olonjila vi sokolola ositu ketimba liove. 20 Keteke liatatu, hailio eteke liulima wa Fareo, Fareo wa lingila akuenje vaye vosi ofesta, yu wa pandulula kalei ka vakuavinyu kuenda kalei ka vakualombolo ha veya pokati kakuenje vaye. 21 Oco wa tiuwiya vali kalei ka vakuavinyu kupange waye wolokopo, kuenje wa eca okopo peka lia Fareo. 22 Puãi kalei ka vakualombolo wo nyoñamisa ndeci ca va lomboluila Yosefe. 23 Haimo kalei ka vakuavinyu ka ivalukile Yosefe, wa wivala muẽle.
OSEMANA 25-31 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | EFETIKILO 42–43
“Yosefe wa Lekisa Esuluviko”
(Efetikilo 42:5-7) Omãla va Isareli va endela kumosi lomanu vakuavo oku ka landa otiliku, momo vofeka ya Kanana mua kalavo elambu. 6 Yosefe, ukulu wofeka, eye wa landaisa komanu vosi vakuafeka. Oco vahuva a Yosefe veya, kuenje va petamela posi, vo fendela. 7 Yosefe oku mõla vahuvaye wa va limbuka, puãi wa liviaviaya ndu ka va kũlĩhile. Wa popia lavo lukãlu hati, Wa tundi pi? Ovo vati, Tua tunda kofeka ya Kanana. Tueyilila oku landa okulia.
utala wondavululi, 1/5/2015 kem. 13 ocin. 5
“Ame Nga Ñasi Komangu ya Suku?”
Nye ci popiwa catiamẽla ku Yosefe? Eye lonjanga yalua wa limbuka vahuvaye! Eci eye a limbuka okuti vahuvaye vo petamẽla, eye wa ivaluka ovotila aye. Ulandu waco u tu sapuila okuti: ‘Yosefe wa sokolola onjoi’ Yehova o wihĩle eci a kala umalẽhe. Onjoi yaco ya lekisile okuti vahuvaye veya vo fendela—ocina va kala oku linga vepuluvi liaco! (Efetikilo 37:2, 5-9; 42:7, 9) Nye Yosefe a linga? Wa va yolela? Wa va fetuluinya?
utala wondavululi, 1/5/2015 kem. 14 ocin. 1
“Ame Nga Ñasi Komangu ya Suku?”
Citava okuti handi kuapitile locitangi ndeci. Pole, ukuse kuenda oku litepa kua siata pokati kapata koloneke vilo. Eci tu liyaka lovitangi viaco, tu kuata onjongole yoku kuama ovisimĩlo viutima wetu kuenda oku linga eci tu yongola. Pole, vepuluvi liaco, ca sunguluka oku kuama ongangu ya Yosefe kuenda oku sokolola ndomo Yehova a yongola okuti tu potolola ocitangi caco. (Olosapo 14:12) Ivaluka okuti ocina ca velapo oku linga ombembua lepata lietu, la Yehova kuenda Omõlaye.—Mateo 10:37.
(Efetikilo 42:14-17) Puãi Yosefe wa va kumbulula hati, Ci kasi muẽle ndeci nda popia okuti ene vulondavululi. 15 Oco vu setekiwa ndomo: Ndi lisinga lomuenyo wa Fareo okuti ko tundi palo te manjene Kuasula weya. 16 Tumi umue pokati kene, a kope manjene, vakuavo va siala olohuate. Oco olondaka viene vi setekiwa nda hẽ viocili nda ndati. Nda hacoko, ndi lisinga lomuenyo wa Fareo okuti vulondavululi. 17 Kuenje wa va kapa vosi yavo pamosi vokayike oloneke vitatu.
utala wondavululi, 1/5/2015 kem. 14 ocin. 2
“Ame Nga Ñasi Komangu ya Suku?”
Yosefe wa linga oloseteko vialua oco a limbuke eci ci kasi vutima wa vahuvaye. Eye wa fetika oku va kelohãla lekuatiso lia kapitiya loku va lundila hati, veya oku kũlĩhisa ofeka. Oco va li teyuile, vo sapuila cosi catiamẽla kepata liavo oku kongelamo ondaka yokuti vakuete manjavo umalẽhe wa siala konjo. Yosefe wa likandangiya oco ka ka lekise esanju liaye. Manjaye wa kala muẽle lomuenyo? Vepuluvi liaco, Yosefe wa kũlĩhile eci a sukilile oku linga. Eye wa popia hati: “Oco vu setekiwa” kuenda wa va sapuila hati o yongola oku li sanga lumalẽhe waco. Vokuenda kuotembo, wa ecelela okuti va enda oku kopa umalẽhe waco, osimbu umue pokati kavo a sala ndomandekua.—Efetikilo 42:9-20.
(Efetikilo 42:21, 22) Kuenje va livangula pokati vati, Ocili muẽle ondaka ya manjetu tua pia, tua muĩle ndomo co vala kutima cina a tu lipilikila kuenje ka tuo yevelele, oco muẽle ongongo eyi ya tu vetela. 22 Ruvene wa va tambulula hati, Sia ci popele lene siti, Ko ka lingi ño ekandu kumãlehe, kuenje ka wa njeveli? Oco cilo osonde yaye ya pilikiwa.
perspicaz-volume 2 kem. 598 ocin. 4
Yosefe
Catiamẽla kovolandu aco, ci lekisa okuti vahuva a Yosefe va kala oku sima okuti Suku o kasi oku va fetuluinya omo lioku landisa Yosefe oco a kale upika. Va lombuluila ku manjavo eko va kuatele una ka va limbukile okuti manjavo. Yosefe eci a yeva olondaka viavo via situlula elikekembelo wa tunda kovaso avo kuenje wa fetika oku lila. Eci a tiukila kokuavo, wa tuma oco Simione a siale toke eci vakuavo va tiuka lamanjavo kuasula.—Efet. 42:21-24.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Efetikilo 42:22) Ruvene wa va tambulula hati, Sia ci popele lene siti, Ko ka lingi ño ekandu kumãlehe, kuenje ka wa njeveli? Oco cilo osonde yaye ya pilikiwa.
(Efetikilo 42:37) Ruvene yu wa popia la isiaye hati, Nda sio nenele vali kokuove, ove ipa omãla vange valume vavali. U kundika ño peka liange kuenje ame ndu tiula vali kokuove.
perspicaz-volume 3 kem. 566
Ruvene
Ovituwa vimue viwa via Ruvene via situluiwa eci a sapuila vamanjaye ecea oku imba Yosefe vocitunu cimue ka muli ovava, okuti ka pondiwa, locimãho coku tiuka vuyombeki loku upamo. (Efet. 37:18-30) Eci papita 20 kanyamo vamanjaye eci ovo va fetika oku sima okuti ovina va kala oku pita lavio Kegito, ca kala omo lioku talisa ohali Yosefe, Ruvene wa va ivaluisa okuti eye ka pangele onepa koku talisa ohali Yosefe. (Efet. 42:9-14, 21, 22) Handi vali, eci Yakoba a likala oku ecelela okuti Benjamini o kuama vahuvaye Kegito onjanja yavali, Ruvene eye wa eca omãla vaye vavali poku popia hati: “Nda sio nenele vali [Benjamini] kokuove, ove ipa omãla vange valume vavali.”—Efet. 42:37.
(Efetikilo 43:32) Kuenje vo tumbikila okulia lika waye, lavovo lika liavo, la va Egito va lila lila vonjo yaye, lavovo lika wavo, momo va Egito ka va tẽla oku lila pamosi la va Heveru. Oku lia pamosi la va Heveru ku linga elaviso ku va Egito.
utala wondavululi, 1/2/2004 kem. 17 ocin. 1
Atosi Avelapo Velivulu Liefetikilo—Onepa Yavali
43:32—Momo lie ku va Egito ca kalila elaviso oku lila pamosi la va Heveru? Soketi momo okuti ka va solaile etavo liavo, ale momo lioku velisapo ekova liavo. Handi vali, va Egito ka va solailevo angombo. (Efetikilo 46:34) Momo lie? Angombo va kapawaile pomangu yitito calua ko Egito. Ale pamue, omo okuti usenge woku lima wa kala utito, va Egito va enda loku sepula vana vosi va sandiliya ovisenge vioku lisa oviunda viavo.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Efetikilo 42:1-20) Eci Yakoba a yeva okuti ke Egito kuli otiliku, oco wa popia lomãla vaye hati, Nye vu livanjeli ño? 2 Yu wa linga hati, Ocili nda yeva okuti ke Egito kuli otiliku, lokiliko, ka tu landeliko, okuti tu kala lomuenyo, ka tu fi vali. 3 Oco vahuva ekui va Yosefe va lokila ke Egito oku landa otiliku. 4 Puãi Benjamini, manja a Yosefe, Yakoba ko tumile la vahuvaye hati, Sanga cimue cĩvi cu kuata. 5 Omãla va Isareli va endela kumosi lomanu vakuavo oku ka landa otiliku, momo vofeka ya Kanana mua kalavo elambu. 6 Yosefe, ukulu wofeka, eye wa landaisa komanu vosi vakuafeka. Oco vahuva a Yosefe veya, kuenje va petamela posi, vo fendela. 7 Yosefe oku mõla vahuvaye wa va limbuka, puãi wa liviaviaya ndu ka va kũlĩhile. Wa popia lavo lukãlu hati, Wa tundi pi? Ovo vati, Tua tunda kofeka ya Kanana. Tueyilila oku landa okulia. 8 Oco Yosefe wa limbuka ocili vahuvaye, ovo puãi ka vo limbukile. 9 Yosefe yu wa ivaluka olonjoi a va lotaila, kuenje wa popia lavo hati, Ene vulondavululi, weyilili oku vanja usuke wofeka yetu. 10 Ovo vo kumbulula vati, Hacoko a cime cetu. Ovakuenje vove veyilila oku landa okulia. 11 Etu vosi tumãla vulume umosi. Tuvakuacili muẽle, ovakuenje vove halondavululiko. 12 Eye wa popia lavo hati, Kotoko, weyilili muẽle oku vanja usuke wofeka yetu. 13 Ovo vati, Etu tuakuenje vove tu kasi ekui la vavali, tumãla vulume umosi vofeka ya Kanana. Kuasula wa siala la tate, ukuavo keko. 14 Puãi Yosefe wa va kumbulula hati, Ci kasi muẽle ndeci nda popia okuti ene vulondavululi. 15 Oco vu setekiwa ndomo: Ndi lisinga lomuenyo wa Fareo okuti ko tundi palo te manjene Kuasula weya. 16 Tumi umue pokati kene, a kope manjene, vakuavo va siala olohuate. Oco olondaka viene vi setekiwa nda hẽ viocili nda ndati. Nda hacoko, ndi lisinga lomuenyo wa Fareo okuti vulondavululi. 17 Kuenje wa va kapa vosi yavo pamosi vokayike oloneke vitatu. 18 Eteke liatatu Yosefe wa popia lavo hati, Lingi eci kuenje vu kala lomuenyo, omo ame nda sumba Suku. 19 Nda wakuacili, umosi pokati kene a kale ño vokayike, vakuavo va ende, va ka tuale otiliku kolonjo viene omo elambu lia lua. 20 Puãi wiyi vali kuenje vu nenela manjene, Kuasula, oco olondaka viene vi linga viocili, kuenje ko fi. Oco va ci linga.