‘Helie Wa Kũlĩha Ovisimĩlo Via Yehova?’
“‘Helie wa kũlĩha ovisimĩlo via [Yehova] okuti o tẽla oku u longisa?’ Etu puãi tu kasi lovisimĩlo via Kristu.”—1 VA KOR. 2:16.
1, 2. (a) Ovitangi vipi omanu vamue va siata oku kuata? (b) Nye tu sukila oku ivaluka catiamẽla kovisimĩlo vietu levi via Yehova?
ANGA hẽ, ca ku tĩlila oku limbuka ovisimĩlo viomunu umue? Citava okuti ndopo wa kuela, kuenje handi ku tẽla oku limbuka ciwa ovisimĩlo viohueli yove. Eci ci lekisa okuti, ulume lukãi va litepa koku vangula kuenda kovisimĩlo. Kolofeka vimue, ulume lukãi pamue va vangula alimi alitepa, ale va vangula elimi limuamue! Kuenje, ovituwa viofeka omunu a citiwila, kuenda elimi a vangula, vi vetiya omunu oku kuata ovisimĩlo lovituwa via litepa. Osimbu amamako oku kũlĩha vakuene, ci ku kuatisa oku kuata elomboloko liovisimĩlo viavo.
2 Ka tu komõha oku kũlĩha okuti, ovisimĩlo vietu via litepa levi via Yehova. Momo vonduko yuprofeto Isaya, Yehova wa sapuila va Isareli hati: “Ovisimĩlo viange havisimĩlo vieneko, ovituwa viene havituwa viangeko.” Noke, Yehova wa lombolola ciwa ondaka yaco, poku popia hati: “Ndeci ilu li kasi kupãla longongo haico ovituwa viange vi kasi kupãla lovituwa viene, lovisimĩlo viange vi kasi kupãla lovisimĩlo viene.”—Isa. 55:8, 9.
3. Olonjila vipi vivali vi pondola oku tu kuatisa oku kuata ‘ukamba la Yehova’?
3 Eci ci lomboloka hẽ okuti ka tu pondola oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Yehova? Sio hacoko. Ndaño okuti lalimue eteke tu ka kuata elomboloko liasuapo liovisimĩlo viosi via Yehova, pole, Embimbiliya li tu vetiya oku ‘kuata ukamba Laye.’ (Tanga Osamo 25:14; Olosapo 3:32.) Ocina catete ci tu kuatisa oku kuata ukamba la Yehova, oku kũlĩhĩsa lutate ovopange aye ndomo ca situluiwa Vondaka yaye yi sangiwa Vembimbiliya. (Osa. 28:5) Onjila yikuavo yi tu kuatisa oku ci linga, oku kũlĩha ‘ovisimĩlo via Kristu,’ ‘ukuesetahãlo lia Suku okuti ka muiwa lovaso.’ (1 Va Kor. 2:16; Va Kol. 1:15) Nda tua sanda otembo yoku lilongisa Embimbiliya loku sokolola ciwa ovolandu a sangiwamo, tu pondola oku kuata elomboloko liovituwa via Yehova kuenda oku kũlĩha ovisimĩlo viaye.
Yuvula Ovisimĩlo ka Via Sungulukile
4, 5. (a) Ovisimĩlo vipi tu sukila oku yuvula? Ci lombolola. (b) Ovisimĩlo vipi vĩvi va Isareli va kuatele?
4 Osimbu tu sokolola ovopange a Yehova, tu sukila oku yuvula oku pisa Suku lovihandeleko via tumbikiwa lomanu. Yehova wa lekisa ocituwa caco poku tukula olondaka vi sangiwa Vosamo 50:21, kuna tu tanga ndoco: “Wa soka okuti nda tuwa muẽle ndove.” Onoño yimue ya kala kosimbu, okuti toke cilo pa pita ci soka 175 kanyamo, ya popiavo hati: “Omanu va siata oku sokisa ovisimĩlo viavo levi via Suku poku kakatela lika kovina va lete lovaso avo.”
5 Tu sukila oku yuvula oku sokisa ovisimĩlo vietu levi via Yehova, loku vi tiamisila kovina tu yongola oku linga. Momo lie ci kuetele esilivilo? Omo ka tua lipuile, pamue poku lilongisa Ovisonehua, olonjanja vimue tu sima okuti, ovilinga via Yehova vi moleha ndu okuti ka via sungulukile kokuetu. Kosimbu, va Isareli va simĩle okuti, Yehova ka kaile oku va songuila lonjila yimue ya sunguluka. Kũlĩhĩsa olondaka via Yehova eci a va sapuila hati: “Haimo vu popia hoti, Onjila ya Yehova ka ya sungulukile. Yevelela handi, apata lia Isareli. Onjila yange ka ya sungulukile, ale olonjila viene [ovio] ka via sungulukile?”—Esek. 18:25.
6. Ovina vipi Yovi a lilongisa, kuenda tu kuatisiwa ndati lulandu waye?
6 Poku limbuka okuti ka tu kuete ovisimĩlo via suapo kuenda tua siata oku lueya, ci tu kuatisa oku yuvula oku li sokisa la Yehova. Yovi wa sukilile oku lilongisa calua kulandu owu. Omo liovitangi a liyaka lavio, ka kuatele vali elavoko, kuenda ka ivalukile ovina via kongela vovitangi viaco. Eye ka kuatele elomboloko liovina via velapo. Pole, Yehova locisola calua, wo kuatisa oku yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile. Eci Yehova a pulisa Yovi ci pitahãla 70 kolonjanja, eye ka tẽlele oku tambulula ndaño epulilo limosi. Kuenje, Yehova wa limbuka okuti, Yovi ka kuatele elomboloko lia suapo liocitangi caye. Pole, Yovi wa lekisa umbombe, kuenje wa pengulula ovisimĩlo viaye.—Tanga Yovi 42:1-6.
Ndomo tu Kuata ‘Ovisimĩlo Via Kristu’
7. Momo lie oku konomuisa ovopange a Yesu, ci tu kuatisila oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Yehova?
7 Yesu wa kuama ciwa ongangu ya Isiaye kovina viosi a popia levi a linga. (Yoa. 14:9) Omo liaco, oku konomuisa ovopange aye, ci tu kuatisa oku kũlĩha olonjila via Yehova lovisimĩlo viaye. (Va Rom. 15:5; Va Fil. 2:5) Omo liaco, tu konomuisi ovolandu avali a sangiwa Vevanjeliu.
8, 9. Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Yoano 6:1-5, nye ca vetiya Yesu oku pulisa Filipu, kuenda nye Yesu a linga?
8 Sokolola ulandu wa pita kunyamo wa 32 K.K., osimbu handi ka kua lingiwile o Paskoa. Ovapostolo va Yesu, va tunda kupange wavo woku kundila vovaimbo o ko Galileia. Omo okuti va kavele calua, Yesu wa laleka olondonge oco vi ende laye pocitumãlo culika konano yo Kalunga ko Galileia. Pole owiñi walua, wa va kuama toke kocitumãlo caco. Yesu noke yoku sakula omanu loku va longisa ovina vialua, va yeva onjala. Omo okuti va kala ocipãla, pi nda va sanga okulia kuoku va tekula? Yesu wa pula Filipu wa kala ponele yaye hati: “Tu landa pi olombolo okuti va lia?”—Yoa. 6:1-5.
9 Momo lie Yesu a pulisila Filipu? Yesu wa kuata hẽ esakalalo lieci va sukilile oku linga? Sio ka kuatele. Nye a kala oku sokolola? Omo okuti vepuluvi liaco upostolo Yoano wa kalavo la Yesu, wa lombolola hati: “[Yesu] wa ci popela oku u seteka, momo eye muẽle wa kũlĩha ale eci a soka oku linga.” (Yoa. 6:6) Yesu wa seteka oku kula kuolondonge viaye konepa yespiritu. Eci a va pulisa, wa lavulula ovina va vangula kuenda wa ecelela okuti, va lekisa ekolelo kovina va sukilile oku linga. Pole, omo ka va tẽlele oku linga cimue, va lekisa okuti ovisimĩlo viavo ka via suilepo. (Tanga Yoano 6:7-9.) Yesu wa yonguile oku linga ocina cimue okuti olondonge viaye hacoko via lavokaile. Eye wa linga ocikomo coku tekula owiñi wa kala onjala.—Yoa. 6:10-13.
10-12. (a) Momo lie Yesu ka kuatisilile lonjanga ukãi umue u Helasi? Ci lombolola. (b) Nye tu konomuisa cilo?
10 Ulandu u kuãimo, u pondola oku tu kuatisa oku kũlĩha ocisimĩlo Yesu a kuata vepuluvi likuavo. Yesu noke yoku tekula owiñi walua, eye kumue lolondonge viaye va endele konano yo Isareli ocipepi limbo lio Turo kuenda lio Sitono. Osimbu va kalako, ukãi umue u Helasi wa pinga ku Yesu oco a sakule omõlaye ufeko. Kefetikilo, Yesu ka tavele kepingilo liukãi waco. Pole, omo okuti ukãi waco wa lipilika, Yesu wa popia hati: ‘Omãla ve kute handi, momo ka ca sungulukile oku nyañula ombolo yomãla loku yimba komãla volombua.’—Mar. 7:24-27.
11 Momo lie Yesu tete ka tavelele oku kuatisa ukãi? Anga hẽ, Yesu wa yonguile oku seteka ukãi waco ndeci a linga la Filipu, oco a limbuke nda o kuete ekolelo? Ndomo Yesu o tambulula, ndaño okuti olondaka viaye viosi ka via sonehiwile, pole, ka via sumuisile ukãi waco. Eye wa tukula ‘omãla volombua’ ndonjila yimue yoku sokisa ovina. Ocili okuti, ovina Yesu a linga, vi sokisiwa la isia umue o seteka omõlaye okuti, ka kuete ocisimĩlo coku likala oku eca kokuaye eci a yongola pole, o ci lingila lika oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viomõlaye. Omo liekolelo ukãi a lekisa, Yesu wo kuatisa.—Tanga Marko 7:28-30.
12 Ovolandu avali a tukuiwa ndeti Vevanjeliu, a tu kuatisa oku kũlĩha “ovisimĩlo via Kristu.” Omo liaco, tu konomuisi ndomo ovolandu aco a tu kuatisa oku kũlĩha ciwa ovisimĩlo via Yehova.
Yehova wa Kuatisa Mose
13. Oku kũlĩha ovisimĩlo via Yesu, ci tu kuatisa ndati?
13 Oku kũlĩha ovisimĩlo via Yesu, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liwa Liovisonehua vimue via tatama. Tu konomuisi olondaka Yehova a sapuila Mose eci va Isareli va tunga ociñumañuma culu oco va ci fendele. Suku wa popia hati: “Nda mõla omanu vaco okuti va huka muẽle ocili. Oco handi ci kale peka liange okuti onyeño yange yi va wengukile. Ndi va nyõla. Ove puãi hu lingisa ofeka yinene.”—Etu. 32:9, 10.
14. Mose wa tambulula ndati Yehova?
14 Ulandu waco wamisako ndoco: “Mose wa livondela [ku] Yehova, Suku yaye, hati, ‘A Yehova, o nyeño yove yi wengukilila nye omanu vove wopa vofeka ye Egito lolohõlo via lua leka lia pama? Va Egito hẽ va popela nye vati, “Wa vopila oku va yambula okuti o va [pondela] kolomunda, oku va kundula kilu lieve? Onyeño yove eyi ya kãla enene yi liweke. Ũvi wa sokoluila omanu vove, litiulamo. Ivaluka akuenje vove Avirahama, la Isake kuenda Isareli, vana wa lisila lavo. . . . Wa popia lavo huti, Nduisa ombuto yene ndolombungulu viokilu. [Ndeca] ofeka yilo yosi kombuto yene ndeci nda likuminya. Va yi piñala otembo ka yi pui. Kuenje Yehova wa litiulamo kũvi una a simĩle oku linga [komanu] vaye.’”—Etu. 32:11-14.a
15, 16. (a) Epuluvi lipi Mose a kuata omo liovina Yehova a popia? (b) Yehova ‘wa litiukamo’ ndati?
15 Anga hẽ, Mose wa yonguile muẽla oku pisa ovisimĩlo via Yehova? Sio, ka yonguile! Ndaño okuti Yehova wo sapuila ocisimĩlo caye, pole hacoko a yonguile oku linga. Yehova wa seteka lika Mose ndeci Yesu a linga la Filipu kuenda lukãi una wo ko Helasi. Mose wa kuata epuluvi lioku lekisa ocisimĩlo caye.b Omo okuti Yehova wa nõlele Mose oco a kale mitakati Yaye la va Isareli, Yehova wa lekisa esumbilo ku Mose omo a kala oku tẽlisa ocikele caye. Anga hẽ Mose wa sumuile? Eye wa yonguile hẽ, oku sanda epuluvi lioku vetiya Yehova oku ivala va Isareli oco ocitumbulukila ca Mose ci linge ofeka yimue yinene?
16 Etambululo lia Mose lia situlula ekolelo a kuatela kesunga lia Yehova. Etambululo liaco lia lekisavo okuti ka pitisile kovaso olonjongole viaye muẽle. Pole, wa lekisile esakalalo konduko ya Yehova. Eye ka yonguile okuti onduko ya Yehova yi pembuiwa. Mose wa lekisa okuti, wa kũlĩhĩle “ovisimĩlo via Yehova.” (1 Va Kor. 2:16) Onima yipi yeyililako? Omo okuti Yehova ka tẽlisile ovina vimue a yonguile oku linga, ulandu wovisonehua u lekisa okuti, ‘wa litiukamo.’ Kelimi lio Heveru, ondaka eyi yi lomboloka okuti, Yehova ka nenẽle eyambulo a simĩle oku nena vofeka yosi.
Yehova wa Kuatisa Avirahama
17. Yehova wa lekisa ndati epandi poku vangula la Avirahama?
17 Ulandu ukuavo u lekisa ndomo Yehova a ecelela afendeli vaye oku lekisa ekolelo liavo kokuaye, tu u limbukila kepingilo Avirahama a linga eci o Sodoma ya kala ocipepi loku nyõliwa. Ulandu waco u lekisa okuti, Yehova wa lekisa epandi lialua poku ecelela okuti, o linga apulilo olonjanja ecea. Limue pokati kepingilo likomõhisa Avirahama a linga, lieli: “Ci kole kokuove oku linga ndomo okuti wipaya ondingesunga kumosi londingaĩvi, kuenje ondingesunga londingaĩvi va lisoka; oco ci kole kokuove! Onganji yoluali luosi hẽ, ka yi lingi esunga?”—Efet. 18:22-33.
18. Nye tu lilongisa konjila Yehova a kuama poku kuatisa Avirahama?
18 Ulandu owu u tu longisa nye catiamẽla kovisimĩlo via Yehova? Anga hẽ, Yehova wa yonguile okuti Avirahama o vangula laye oco a kuame onjila ya sunguluka? Sio hacoko. Ocili okuti, Yehova wo sapuila lika ovina a yonguile oku linga. Pole, Yehova poku yevelela apulilo, ca eca ku Avirahama epuluvi lioku limbuka ovisimĩlo via Yehova. Ca kuatisavo Avirahama oku limbuka ohenda ya Yehova kuenda esunga liaye. Ocili okuti Yehova wa kuatisa ekamba liaye Avirahama.—Isa. 41:8; Tia. 2:23.
Ceci tu Lilongisa Kulandu Waco
19. Tu kuama ndati ongangu ya Yovi?
19 Nye tua lilongisa ‘kovisimĩlo via Yehova’? Tu sukila oku ecelela okuti Ondaka ya Suku yi tu ĩha elomboloko liwa liatiamẽla ‘kovisimĩlo via Yehova.’ Ka tu ka eceleli okuti ovisimĩlo vietu lekalo lietu vi pisa ovisimĩlo via Yehova. Yovi wa popia hati: “[Suku] hamunuko ndame okuti ndu kumbulula, kuenje tu ñualehela vekanga.” (Yovi 9:32) Poku fetika oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Yehova, tu vetiyiwavo oku kuama ongangu ya Yovi wa popia hati: “Tala, ovina evi via linga ño [efetikilo liovopange] aye. Eci tua yeva covopange aye ca soka ndoku loñola lika. Puãi okulemila kunene waye ku lomboloka elie?”—Yovi 26:14.
20. Poku tanga Ovisonehua, nda tua sanga onepa yimue ya tatama, nye tu sukila oku linga oco tu kuate elomboloko lia suapo?
20 Poku tanga Ovisonehua, nda tua sanga onepa yimue ya tatama, nye tu sukila oku linga oco tu kuate elomboloko lia suapo liovisimĩlo via Yehova? Nda noke yoku konomuisa ulandu waco ka tua sangele etambululo lia suapo, tu sukila oku ci tenda ndoseteko Yehova a kasi oku linga yekolelo lietu. Tu sukila oku ivaluka okuti, olonepa vimue Viembimbiliya, vi tu ĩha epuluvi lioku lekisa ekolelo lietu kovituwa via Yehova. Tu lekisi umbombe, loku limbuka okuti ka tu pondola oku kũlĩha ovina viosi Yehova a siata oku linga. (Uku. 11:5) Omo liaco, tu pokoli kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Wa longa nye! ukuasi lolondunge lukũlĩhiso wa Suku! Okutetulula kuaye ka ku kũlĩhisua, kuenda olonjila viaye ka vi moñoluiwa. Momo u wa kũlĩha ovisimilo via Ñala elie? Pamue helie wa kala ondunguli yaye? Pamue helie wa eca ombanjaile ku Suku kuenje o lavoka okuti Suku u tiuwilako? Momo ovina viosi vi tunda kokuaye. Kokuaye oko ku kasilili ovina viosi, kuenje ovina viosi vi sulila kokuaye. Ulamba weciwe kokuaye oloneke vi enda ño-o hũ. Amene.”—Va Rom. 11:33-36.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ulandu owu, u sangiwavo kelivulu Liatendelo 14:11-20.
b Olonoño vimue via popia hati, kelimi lio Heveru ondaka ya tukuiwa hati, “ci kale peka liange,” yi sangiwa kelivulu Lietundilo 32:10, yi sokisiwa lelaleko, kuenda yi lekisa okuti, Mose eye ‘wa kala’ pokati ka Yehova, la va Isareli. (Osa. 106:23; Esek. 22:30) Ocili okuti, Mose wa kuata esanju lialua omo lioku lianja la Yehova poku u lomboluila ovisimĩlo viaye.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye ci tu kuatisa oku yuvula ocituwa coku pisa Yehova lovisimĩlo vietu?
• Ovilinga via Yesu, vi tukuatisa ndati oku kuata ‘ukamba la Yehova’?
• Ombangulo Yehova a kuata la Mose, kuenda Avirahama yi ku longisa nye?
[Elitalatu kemẽla 5]
Esunguluko Yehova a lekisa poku kuatisa Mose la Avirahama li tu longisa nye?