Kapite 9
Te Mālohi ʼo Te ʼAmanaki Ki Te Fakatuʼuake
1. Koteā te ʼamanaki taulekaleka ʼe faka fealagia e te fakatuʼuake?
KA NA ʼaua la te fakatuʼuake, ʼe mole ʼi ai he ʼamanaki ʼa te hahaʼi ʼaē kua mamate ki te temi ka haʼu. Kae ʼi te manavaʼofa ʼo Sehova, neʼe ina foaki ki te lauʼi miliale hahaʼi ʼaē kua mamate ia te fealagia taulekaleka ʼaē ke nātou maʼuli ʼo heʼegata. Koia, ʼe tou toe maʼu foki ia te ʼamanaki ʼaē ke tou toe felāveʼi mo niʼihi kua mamate neʼe tou ʼofa mamahi ki ai.—Vakaʼi ia Maleko 5:35, 41, 42; Gāue 9:36-41.
2. (a) Koteā te maʼuhiga ʼo te fakatuʼuake ʼi te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova? (b) Ko te temi fea ʼaē ʼe liliu ai te ʼamanaki ki te fakatuʼuake, ko he matapuna fakaloto mālohi?
2 ʼAki te fakatuʼuake, ʼe feala ke tuku e Sehova ia Satana ke aʼu ki te ikuʼaga ʼo tana tukugakovi, ka mole feala ke mamahi fualoa tana kau kaugana agatonu: “Ko meʼa fuli ʼe maʼu e te tagata, ʼe ina foaki anai ia ki tona maʼuli.” (Sopo 2:4) ʼAki tona fakatuʼuake ʼi te mate, neʼe feala ai ke fakahā e Sesu te maʼuhiga ʼo tona sakilifisio ia muʼa ʼo te ʼafioʼaga ʼo tana Tāmai ʼaē ʼi selo, ke feala ai hatatou maʼuli. ʼAki te fakatuʼuake, ʼe fakatahiʼi ai te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou maʼu te tofiʼa pea mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼi selo. Pea kia tatou fuli ʼaē ʼe tui, ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe ko he matapuna mālohi ʼe laka age ia ʼi te mālohi māhani, mokā ʼe tou kātakiʼi he ʼu faigataʼaʼia ʼe feala ke tou mamate ai.
Ko He Akonaki Tāfito Ki Te Tui Faka Kilisitiano
3. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te fakatuʼuake e ko he “akonaki ʼuluaki?” (b) Koteā te manatu ʼa te tokolahi ki te fakatuʼuake?
3 Ohage ko tatatou lau ia Hepeleo 6:1, 2, ko te fakatuʼuake ʼe ko he “akonaki ʼuluaki,” ʼe kau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatafito kiai te tui ka na ʼaua la ʼe mole feala ke tou liliu ko he kau Kilisitiano kua fakapotopoto. Kae ko te manatu ʼaia ʼe mole ʼiloʼi ia e te tokolahi. ʼI tanatou mole maʼu te manatu fakalaumālie, tokolahi ʼaupito te hahaʼi ʼe nātou fakaʼaoga tonatou maʼuli moʼo kumi ʼo te maʼuli fakafiafia. ʼE nātou ʼui ko te maʼuli moʼoni pe ʼaia. (1 Ko. 15:32) Ko nātou ʼaē ʼe pipiki ki te ʼu lotu māhani, tatau aipe, peʼe kau ki te Keletiate peʼe kailoa, ʼi tanatou manatu ʼe ʼi ai tonatou nefesi ʼe tuputupua, ʼo mole ʼi ai he ʼaoga ʼo te fakatuʼuake. Ko ʼaē ʼe faiga ke ina fakatahiʼi te ʼu tui ʼaia e lua ʼe hēhē anai ʼi tana falala. ʼE lava feafeaʼi koa hatatou tokoni kia nātou ʼaē ʼe fia fakalogo?—Gāue 17:32.
4. (a) ʼI muʼa ʼo he mahino lelei ʼa he tahi ki te fakatuʼuake, koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke tou palalau mo ia ki ai? (b) Koteā te ʼu vaega ʼaē ka koutou fakaʼaoga anai moʼo fakamahino pe koteā te nefesi pea mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate? (c) Koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe fakaʼaogaʼi e he tahi he Tohi-Tapu ʼe mole ina faka mālamagia te ʼu moʼoni ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu vaega ʼaia?
4 ʼI muʼa ʼo te fakamoʼoni ʼa niʼihi, ko te fakatuʼuake ʼe ko he fakatuʼutuʼu taulekaleka, ʼe tonu muʼa ke nātou ʼiloʼi pe koteā te nefesi pea mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. ʼI te agamāhani, ko te lau ʼo he ʼu vaega ʼe feala ai ke mālama lelei te ʼu manatu ʼaia ʼi te fakakaukau ʼa ia ʼaē ʼe ina kumi te moʼoni. (Sen. 2:7; Esk. 18:4; Pes. 146:3, 4) Kae ko ʼihi ʼu hiki peʼe fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu ia ʼaho nei ʼe nātou fakaliliu te ʼu moʼoni ʼaia ʼo fakapōʼuli. Koia ʼe ʼaoga ai ke vakaʼi te ʼu kupuʼi palalau ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu lea ʼāfea ʼo te Tohi-Tapu.
5. ʼE feafeaʼi anai hakotou tokoni ki te taʼi faʼahiga hahaʼi ʼaia ke mahino kia nātou pe koteā te nefesi?
5 Ko te Traduction du monde nouveau ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe ina fakaliliu fakalelei te kupu faka Hepeleo néphésh pea mo te kupu faka Keleka psukhê ʼaki pe te kupu e tahi ʼaē ko te “nefesi” pea ʼi tona kumiʼaga ʼe ʼi ai te lisi ʼo te ʼu tuʼuga vaega ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu kupu ʼaia e lua. ʼI ʼihi fakaliliu foʼou, ko te ʼu kupu ʼāfea ʼaia e lua ʼe mole gata ʼaki pe tona fakaliliu ko te “nefesi,” kae ʼe toe fakaliliu foki ko te “meʼa neʼe fakatupu,” “meʼa maʼuli,” “ko he tahi” peʼe ko te “maʼuli”; “ko toku nefesi” ʼe feala ke fakaliliu “ko ʼau,” pea ko “tou nefesi” ke fakaliliu “ko koe.” Ko he fakatatau ʼo te ʼu Tohi-Tapu ʼaia mo ʼihi ʼu fakaliliu ʼāfea peʼe ko te Traduction du monde nouveau ʼe feala anai ke tokoni ki he tahi ʼe ako fakamalotoloto ke mahino kiai, ko te ʼu kupu ʼāfea ʼaē ʼe fakaliliu ko te “nefesi” ʼe faka ʼuhiga (1) ki te tagata, (2) ki te ʼu manu pea (3) ki te maʼuli ʼaē ʼe nātou maʼu. Kae ʼe mole feala ia ke ʼui ko he nefesi ʼe fakapulipuli, ʼe mole feala hatatou fāfā ki ai, pea ʼe mavae ʼi te sino mokā mate ʼo ʼalu ʼo maʼuli ʼi he tahi koga meʼa.
6. (a) He koʼe ʼe ʼi ai ʼihi fakaliliu foʼou ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole nātou faka mālamagia te fakakaukau ʼa te tagata lautohi ʼo ʼuhiga mo te Seole, te Hatesi pea mo te Seʼeni? (b) ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino ʼaki te Tohi-Tapu te ʼaluʼaga ʼo te kau mate ʼaē ʼi te Seole, peʼe ʼi te Hatesi? ʼI te Seʼeni?
6 ʼO toe feiā aipe, ko te Traduction du monde nouveau ʼe ina fai fakalelei te fakaʼaogaʼi ʼo te Seole moʼo hiki ʼo te kupu faka Hepeleo she’ôl, pea ko te Hatesi moʼo hiki ʼo te kupu faka Keleka hadês pea ko te Seʼeni moʼo te kupu géénna. Kae ko ʼihi ʼu fakaliliu foʼou pea mo he ʼu fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole nātou faka mālamagia ia ia ʼaē ʼe lautohi mokā nātou fakaliliu te ʼu kupu ʼaia E LUA ʼaē ko te hadês pea mo te géénna ʼaki te kupu “ ʼifeli,” pea mo toe fakaliliu pe ʼi te tahi ʼu faʼahi te ʼu kupu ʼaia e lua ʼaē ko te sche’ôl pea mo te hadês ko te “faitoka” pea mo te “nofoʼaga ʼo te kau mate.” Kapau ʼe feala, ʼaki te fakatatau ʼo te ʼu Tohi-Tapu ʼe feala ke tou fakahā age ko te Seole ʼe tatau pe mo te Hatesi. (Pes. 16:10; Gāue 2:27) ʼE fakahā fakalelei mai e te Tohi-Tapu ko te Seole, peʼe ko te Hatesi, ko te faitoka fakatahi ʼo te tagata fuli pe, ʼe fakapipiki ki te mate kae mole ki te maʼuli. (Pes. 89:48; Fkhā. 20:13) ʼE ina toe fakahā lelei mai te fealagia ʼaē ki te toe liliu ki te maʼuli ʼaki te fakatuʼuake. (Sopo 14:13; Gāue 2:31) Kae, ko nātou ʼaē ʼe ʼolo ki te Seʼeni ʼe mole ʼi ai anai hanatou ʼamanaki ki te temi ka haʼu, pea ʼe mahino ia ʼe mole ʼui mai, ko te nefesi ʼe maʼuli anai ʼi he koga meʼa feiā.—Mat. 18:9; 10:28.
7. ʼI te mahino lelei ki te faʼahi ʼaia, e feafeaʼi te fakamālohiʼi e te ʼamanaki ki te fakatuʼuake, ia te ʼu gāue pea mo te ʼu manatu ʼa he tahi?
7 Mokā kua fakamahino lelei te ʼu fehuʼi ʼaia, ko te mate pea mo te fakatuʼuake ʼo Kilisito ʼe ʼi ai tona ʼuhiga moʼoni. ʼE feala ai leva ke tou fakamahino ki he tahi pe koteā te ʼuhiga ʼo te fakatuʼuake kia ia pea ke ina leleiʼia te ʼofa ʼo Sehova, ʼi tana fai ia te fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaia. Ko te mamahi ʼaē ʼe tau mo nātou ʼaē kua mamate he ʼu hahaʼi neʼe nātou ʼofa mamahi ki ai, ʼe feala leva ke fetogi ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nātou toe fakatahitahi ʼi te Tuʼu Foʼou ʼa te ʼAtua. Neʼe mahino ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ko te fakatuʼuake ʼo Sesu Kilisito, ʼe ko te maka tāfito ia ʼo te tui faka Kilisitiano. Neʼe nātou faka mafola mālohi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo Sesu pea mo te ʼamanaki ʼaē neʼe faka fealagia ʼaki te fakatuʼuake ʼaia. ʼE toe feiā pe, ia ʼaho nei, ko nātou ʼaē ʼe nātou fakafetaʼi ʼi tanatou maʼu te taʼi ʼamanaki ʼaia, ʼe nātou fakahā ʼaki he lotomālohi te moʼoni maʼuhiga ʼaia ki niʼihi.—Gāue 5:30-32; 10:40-43; 13:32-39; 17:31.
Te Fakaʼaoga ʼo Te ‘Kalavi ʼo Te Hatesi’
8. Koteā tona faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaki te laumālie, ia te ʼiloʼi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sesu “te ʼu kalavi ʼo te mate pea mo te Hatesi”?
8 Ko nātou fuli ʼaē ʼe pāuiʼi ke fakatahi mo Kilisito ʼi tona Puleʼaga ʼi selo, ʼe tonu foki anai ke nātou mamate. Kae ʼe nātou ʼiloʼi lelei te ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼaē neʼe fai e Sesu ki te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe ʼau mate, kae koʼeni, kua ʼau maʼuli ʼo heʼegata, pea ʼe ia te ʼau te ʼu kalavi ʼo te mate pea mo te Hatesi.” (Fkhā. 1:18) Koteā te faka ʼuhiga ʼo tana palalau? Neʼe ina fakatokagaʼi mai te meʼa ʼaē neʼe hoko kia te ia. Neʼe mate foki mo ia, ka neʼe mole siʼakina ia e te ʼAtua ʼi te Hatesi. ʼI tona tolu ʼaho, neʼe fakatuʼuake ia ia e Sehova totonu ki te maʼuli fakalaumālie pea ina foaki age ki ai te maʼuli tuputupua. Neʼe mole gata ʼaki pe te faʼahi ʼaia, kae neʼe ina toe foaki age ki ai “te ʼu kalavi ʼo te mate pea mo te Hatesi,” ke feala ai foki hana toe faka ʼāteaina mai niʼihi mai te faitoka fakatahi ʼo te tagata fuli pe, pea mo te ʼu ikuʼaga ʼo te agahala ʼa Atama. ʼI tana maʼu te ʼu kalavi ʼaia, ʼe feala ai ke fakatuʼuake e Sesu tana kau tisipulo agatonu. ʼI te temi ʼaē ʼe ina fakatuʼuake ai te hahaʼi ʼo tana kokelekasio ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe ina foaki age kia nātou te maʼuli tuputupua ʼi selo, ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe fai e tana Tāmai kia te ia.—Lom. 6:5; Filp. 3:20, 21.
9. Ko te temi fea ʼaē ʼe fakatuʼuake ai te kau Kilisitiano fakanofo agatonu?
9 Ko te temi fea koa ʼaē ka fai ai te fakatuʼuake ʼaia ki te kau Kilisitiano fakanofo agatonu? Kua ʼosi kamata ia. Neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Paulo ko te kau Kilisitiano ʼaia ʼe fakatuʼuake anai ‘ ʼi te lolotoga ʼo te ʼi henī ʼa Kilisito,’ ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 1914 ʼo totatou temi. (1 Ko. 15:23) Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe fakaʼosi tanatou lele ʼi te kele, ʼe mole tonu ke nātou talitali ʼi te mate ki te liliu mai ʼo tonatou ʼAliki. ʼI te hili pe ʼo tonatou mamate, ʼe fakatuʼuake nātou ʼi te laumālie, ʼo nātou “fetogi ʼi te fakafokifā, ʼi te kemoʼi ʼo te mata.” ʼE nātou maʼu ia te manuʼia ʼe mole hona tatau, “heʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai ʼe ʼolo mo nātou.”—1 Ko. 15:51, 52; Fkhā. 14:13
10. Koteā te tahi fakatuʼuake ka hoko anai, pea ko te temi fea ʼaē ka kamata ai?
10 Kae ʼe mole faka tuʼakoi pe te fakatuʼuake kia nātou. ʼI tona fakahigoa ʼaē ko te “ ʼuluaki fakatuʼuake” ʼe hā ʼaki mai ai ʼe ʼi ai te tahi fakatuʼuake ka hoko ki muli age. (Fkhā. 20:6) Ko te hahaʼi ʼaē ka nātou kau ki te fakatuʼuake ʼaia ʼe nātou maʼu anai te ʼamanaki fakafiafia ʼaē ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso fakakelekele. ʼE hoko koa te fakatuʼuake ʼaia ʼafea? ʼE fakahā mai e te tohi ʼo te Fakahā ʼe hoko anai ʼi te ʼosi ʼo te pulihi ‘ ʼo te kele pea mo te lagi’ ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. Ko te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī kua fakaōvi mai. Pea, ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua, ʼe kamata anai te fakatuʼuake ʼo te hahaʼi ʼaē ka maʼuʼuli ʼi te kele.—Fkhā. 20:11, 12.
11. Ko ai ʼaē ka kau anai ʼi te kau agatonu ʼaē ka fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi te kele, pea he koʼe ʼe ko he ʼamanaki fakafiafia?
11 Ko ai koa ʼaē ka kau ki te fakatuʼuake ʼaia? Ko te kau kaugana agatonu ʼa Sehova ʼo te ʼu temi ʼāfea. Ia nātou ʼaia, ʼe ʼi ai anai te ʼu tagata, ʼaki tanatou tui ki te fakatuʼuake, “neʼe mole nātou tali honatou fakahāo ʼaki he totogi”—neʼe mole nātou fakafisi ki tanatou agatonu ki te ʼAtua ke feala ai hanatou hāo mai he mate faka tuʼutāmaki. (Hep. 11:35) ʼI meʼa fakafiafia anai hatatou feʼiloʼiʼaki mo nātou, pea mo fakalogo ki tanatou fakamatala te ʼu faʼahiga meʼa neʼe hoko ʼaē ʼe fakamatala fakanounou e te Tohi-Tapu! Ia nātou ʼaia, ʼe kau ai anai ia Apele, te ʼuluaki fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova. Mo Enoke pea mo Noe, ʼaē neʼe nā lotomālohi ʼi te faka mafola ʼo te fakatokaga ʼa te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te Tulivio. Mo Apalahamo ʼaē neʼe ina tali te ʼu ʼaselo. Mo Moisese ʼaē neʼe ʼavage ki ai te Lao ʼi te Moʼuga ʼo Sinaï. Te kau polofeta lototoʼa, ohage ko Selemia, ʼaē neʼe sio mata ki te maumauʼi ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Pea mo Soane Patita, ʼaē neʼe logo tonu ki te fakamoʼoni ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo Sesu ko Tona ʼAlo. ʼE toe ʼi ai anai foki mo te hahaʼi agatonu ʼaē ka mamate ʼi te lolotoga ʼo te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī.—Hep. 11:4-38; Mat. 11:11.
12. (a) Ko mate e fia ʼi te Hatesi ka fakatuʼuake anai? (b) Ko ai ʼaē ka kau anai ʼi te fakatuʼuake ʼaia, pea koteā tona tupuʼaga?
12 Ko ʼihi hahaʼi ʼe fakatuʼuake anai foki mo nātou ʼi tona temi totonu. Ko te faʼahiga fakaʼaogaʼi e Sesu ʼo “te ʼu kalavi ʼo te Hatesi” maʼa te malamanei katoa, neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane ʼi tana sio ʼaē ki te Hatesi ‘ ʼe lī ki te ano ʼo te afi.’ Koteā tona faka ʼuhiga? ʼE maumauʼi anai; pea mo pulihiʼi ʼosi heʼe faka gaʼasi katoa anai. Koia ʼe mole gata ʼaki pe te kau atolasio agatonu ʼa Sehova, kae ʼi tona manavaʼofa ʼe fakamavae anai e Sesu mai te Hatesi mo te Seole ia te hahaʼi heʼe agatonu. ʼE mole he tahi ia nātou ʼaia ʼe fakatuʼuake ke fakamāuʼi pea toe matehi atu aipe. ʼI te ʼu agaaga faitotonu ʼo te maʼuli ʼaē ka fakatuʼu anai ʼi te pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou maʼuʼuli ʼo mulimuli ki te ʼu ala ʼo Sehova. Ko te meʼa ʼaē neʼe hā kia Soane ʼe ina fakahā mai ko te takaiga “tohi ʼo te maʼuli” ʼe avahi anai, pea ʼe faka fealagia anai kia nātou ke tohi ʼonatou higoa ʼi te takaiga tohi ʼaia. ʼE “fakamāuʼi anai nātou takitokotahi ʼo mulimuli pe ki tana ʼu gāue” ʼaē ka ina fai ʼi te ʼosi ʼo tona fakatuʼuake. (Fkhā. 20:12-14; Gāue 24:15) Koia ʼi te sivi fakaʼosi, ko tonatou fakatuʼuake ʼe feala anai ke liliu ko he “fakatuʼuake ki te maʼuli” ka mole ko he “fakatuʼuake ki te fakamāu [ʼaki he tautea].”—Soane 5:28, 29.
13. (a) Ko ai ʼaē ka mole fakatuʼuake anai? (b) ʼE tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi ki totatou maʼuli ia te mālama ki te moʼoni ʼaia?
13 ʼIo, ko te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi he faʼahiga temi pe ʼi te kele ʼe mole fakatuʼuake anai nātou fuli. Ko ʼihi, neʼe nātou fai te ʼu agahala ʼe mole feala hona toe fakamolemole. Ko te hahaʼi ʼaē ka matehi anai ʼi te lolotoga ʼo te “mamahi lahi” ʼaē kua ōvi mai, ʼe kau anai mo nātou ki te mate heʼegata. (Mat. 12:31, 32; 23:33; 24:21, 22; 25:41, 46; 2 Tes. 1:6-9) Ko Sehova ʼe ina fakahā anai tona manavaʼofa lahi ʼi tana fakatuʼuake te kau mate mai te Hatesi, kae ʼe mole tonu ke tou lotonoa ki te faʼahiga taki ʼo totatou maʼuli ia ʼaho nei. Kae ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fakahā totatou loto fakafetaʼi katoa ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona ʼofa heʼe tau.
ʼE Nātou Lotomālohi ʼAki Te ʼAmanaki Ki Te Fakatuʼuake
14. E feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi e te fakatuʼuake ia ia ʼaē ʼe fakaōvi ki te mate?
14 Ko nātou ʼaē ʼe tui ki te fakatuʼuake ʼe nātou maʼu ia te mālohi lahi. ʼI tanatou aʼu ki te fakaʼosi ʼo tonatou maʼuli, ʼe mole feala ke nātou fakatuatuai fualoa te mate, logope la te fakaʼaogaʼi ʼo he ʼu faʼahiga faitoʼo ki te faʼahi ʼaia. (Tnk. 8:8) Kapau neʼe nātou faiva ʼi te gāue ʼa te ʼAliki pea mo tauhi agatonu mo tona kautahi, ʼe feala hanatou ʼamanaki ki te temi ka haʼu ʼaki he falala katoa. ʼE nātou ʼiloʼi, ʼaki te fakatuʼuake, ʼi te temi ʼaē neʼe fakakatofa e te ʼAtua, ʼe nātou toe maʼu anai te maʼuli. Pea ʼe ko he maʼuli fakafiafia anai ka nātou maʼu! “Ko te maʼuli moʼoni,” ohage ko te ʼui e te ʼapositolo ko Paulo.—1 Tim. 6:19; 1 Ko. 15:58; Hep. 6:10-12.
15. Tatau aipe, peʼe ʼamanaki ke matehi tatou e he kau fai fakataga agamālohi, koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou nonofo agatonu kia Sehova?
15 Ko te meʼa ʼaē ʼe ina fakamālohiʼi tatou, ʼe mole gata ʼaki pe tatatou ʼiloʼi ʼo te fakatuʼuake, kae ko tatatou ʼiloʼi foki ia Ia ʼaē ko te Matapuna ʼo te fakatuʼuake. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina uga ai tatou ke tou nonofo agatonu ki te ʼAtua tatau aipe peʼe ʼamanaki ke matehi tatou e he kau fai fakataga agamālohi. Talu mai fualoa ʼe fakaʼaogaʼi e Satana te mataku ki te mate moʼo puleʼi ʼo te hahaʼi. Kae neʼe mole maʼu e Sesu te taʼi mataku ʼaia; neʼe nofo agatonu ia kia Sehova ʼo aʼu ki tona mate. Kae ʼaki tona mate pea mo tona ʼu fua lelei, neʼe ina foaki ki niʼihi te fealagia ʼaē ke pulihi ia nātou te mataku ʼaia. (Hep. 2:14, 15) ʼAki tanatou tui ki te fakamaʼuli ʼaia, neʼe logona tana kau tisipulo moʼoni ko te ʼu tagata agatonu. Māʼia mokā ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi lalahi, neʼe nātou fakahā aipe ʼe mole nātou ‘ ʼofa ki tonatou nefesi’ ʼo laka age ʼi tonatou ʼofa kia Sehova. (Fkhā. 12:11). Neʼe nātou aga fakapotopoto, ʼo mole nātou faiga ke nātou hāofaki tonatou maʼuli ʼaenī, ʼaki hanatou fakafisi ki te ʼu lekula faka Kilisitiano, ʼaē ʼe feala ke pulihi ai ia te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata. (Luka 9:24, 25) ʼE koutou maʼu koa te taʼi tui ʼaia? ʼE koutou maʼu anai te tui ʼaia mo kapau ʼe koutou ʼofa moʼoni kia Sehova pea mo koutou tokaga lelei ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake.
TOE FAKAMANATU
● He koʼe ʼe ʼaoga ke ʼiloʼi e he tahi pe koteā te nefesi pea mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate, ia muʼa ʼo hana mahino lelei ki te fakatuʼuake?
● Ko ai ʼaē ka fakatuʼuake anai mai te kau mate? E feafeaʼi te lave ʼo te moʼoni ʼaia kia tatou?
● E feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi ʼo tatou e te ʼamanaki ki te fakatuʼuake?