Kāpite 26
Te Meʼa Fakalilo Taputapu ʼa Te ʼAtua—Tona Ikuʼaga Faka Kolōlia!
1. (a) Neʼe fakamatala feafeaʼi mai e Soane ia te hoko ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua? (b) He koʼē ʼe kalaga mālohi ia te ʼu kautau ʼa te kau ʼāselo?
ʼE KEI kotou manatuʼi koa ia te fakapapau ʼaē neʼe fai e te ʼāselo mālohi ia Fakahā 10:1, 6, 7? Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole toe holo anai; kae ʼi te ʼu ʼaho ʼaē kā logo ai anai te leʼo ʼo te fitu ʼāselo, mokā ʼamanaki anai ke ina fakatatagi tana puhi fakatagi, pea ʼe hoko ai anai ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua ʼo mulimuli ki te logo lelei ʼaē neʼe ina tala ki tana ʼu kaugana ia te kau polofetā.” Kua hoko mai te temi ʼaē neʼe fakakatofa e Sehova ke fakatatagi ai ia te puhi fakatagi fakaʼosi ʼaia! Kae ʼe hoko feafeaʼi anai ia te meʼa fakalilo taputapu ʼaia? ʼAki he lotofiafia ʼaupitō, neʼe fakamatala mai e Soane ʼo ina tohi fēnei: “Pea neʼe fakatagi e te fitu ʼāselo tana puhi fakatagi. Pea neʼe logoʼi ʼi te lagi ia te ʼu leʼo mālohi, neʼe natou ʼui fēnei: ‘Ko te puleʼaga ʼo te mālamanei kua liliu ia ko te puleʼaga ʼo totatou ʼAliki pea mo tona Kilisito, pea ʼe hau anai ʼo talu ai.’ ” (Fakahā 11:15) Neʼe matatonu ke kalaga mālohi ia te ʼu kautau ʼāselo, ohagē ko te mālohi ʼo te mana, heʼe ko te kalaga maʼuhiga ʼaia ʼe logoʼi ʼi te ʼatulaulau. pea ʼe maʼuhiga ʼaupitō ki te ʼu fakatupu maʼuli fuli.
2. Ko ʼanafea pea ko te ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe hoko ai te ikuʼaga fakaofoofo ʼo te meʼa fakalilo taputapu?
2 ʼE fakafiafia ia te ikuʼaga ʼo te meʼa fakalilo taputapu! Neʼe matalelei pea mo fakaofoofo tana hoko ʼi te taʼu 1914, ʼaē neʼe fakanofo ai e te ʼAliki ko Sehova ia tana Kilisito ko tana Hau lagiaki. ʼI tana gāue maʼa tana Tamai, ʼe pule ia Sesu Kilisito ʼi te lotolotoiga ʼo he mālama ʼe fakafeagai ki tana pule. ʼI tona ʼuhiga Hako ʼo te fakapapau, ʼe foaki age ia te mālohi ʼo te Puleʼaga ke feala hana molehi ia te gata mo tona hōloga pea ke ina toe fakatuʼu ia te tokalelei ʼi te palatiso fakakelekele. (Senesi 3:15; Pesalemo 72:1, 7) ʼI tona ʼuhiga Hau Faka Mēsia, ʼe fakahoko anai e Sesu ia te Folafola ʼa Sehova pea mo faka lakatonuʼi ia tana Tamai, “te Hau ʼo te heʼegata,” ʼaē ʼe tonu ke pule ʼi tona ʼuhiga Tuʼi ʼAliki “ ʼo talu ai.”—1 Timoteo 1:17.
3. He koʼē neʼe fakagafua e Sehova ʼAtua, logolā ʼe Hau tuʼumaʼu pē, ke ʼi ai he tahi ʼu pule ʼi te kele?
3 Kae neʼe liliu feafeaʼi ia “te puleʼaga ʼo te mālamanei . . . ko te puleʼaga ʼo totatou ʼAliki,” ko Sehova? Neʼe mole Hau tuʼumaʼu koa lā ia Sehova ʼAtua? ʼE moʼoni, he neʼe hiva fēnei ia te Levite ko Asafe: “Ko te ʼAtua ʼe ko toku Hau talu mai muʼa.” Pea neʼe kalagaʼi fēnei e te tahi tagata fai pesalemo: “Ko Sehova totonu kua liliu ʼo Hau! . . . ʼE tuʼu mālohi tou hekaʼaga fakahau talu mai muʼa; ʼe ke maʼuli talu mai te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona kamataʼaga.” (Pesalemo 74:12; 93:1, 2) Kae ʼi tona poto, neʼe fakagafua e Sehova ke ʼi ai te tahi ʼu pule. Koia, ko te fakafifihi ʼaē neʼe malaga ʼi Eteni, peʼe feala koa ke pule ʼāteaina ia te tagata, neʼe kua ʼahiʼahiʼi kātoa. Neʼe mole he fua lelei ʼo te pule fakatagata. ʼE moʼoni ia te ʼu palalau ʼaenī ʼo te polofetā ʼa te ʼAtua: “ ʼE au ʼiloʼi pē, Ê Sehova, ko te tagata kelekele ʼe mole ʼa ia tona ʼala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.” (Selemia 10:23) Talu mai te agahala ʼo tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, kua puleʼi te kele kātoa e “te gata olisinale,” ia Satana. (Fakahā 12:9; Luka 4:6) ʼI te temi nei, kua tonu ke hoko he fetogi lahi! Moʼo faka lakatonuʼi ia te maʼua ʼaē ke ina puleʼi ia te kele, ʼe fakahoko e Sehova ia tana pule faʼitaliha ki te kele ʼi hona ʼaluʼaga foʼou, ʼaki ia tona Puleʼaga Faka Mesianike.
4. ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ai te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼi te taʼu 1922, koteā ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi? Kotou fakamahino.
4 ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ai te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi e fitu ʼi te taʼu 1922, neʼe faka maʼuhiga ʼi te fakatahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Cedar Point, Ohio, ia te akonaki ʼa Joseph Rutherford, ʼo fakatafito ki te vaega Tohi-Tapu ʼaenī “Kua ovi mai te puleʼaga ʼo selō.” (Mateo 4:17, Segond) Neʼe fēnei ia te ʼu palalau fakaʼosi ʼo te akonaki: “Kapau koia, pea kotou toe liliu ki te gāueʼaga, ia koutou, ʼu foha ʼo te ʼAtua māʼoluga! Kotou kofuʼi tokotou teu tau! Kotou aga fakapotopoto, mo nofo tokaga, kotou gaugaue pea mo kotou lotomālohi. Kotou agatonu pea mo liliu ko he kau fakamoʼoni ʼa te ʼAliki. Kotou haʼele ki muʼa ʼi te tau, ʼo aʼu ki te liliu ʼo Papiloni ko he toafa. Kotou kalagaʼi te logo ʼi te potu fuapē. ʼE maʼua ke ʼiloʼi ʼi te mālamanei, ʼe ʼAtua ia Sehova pea ko Sesu Kilisito ʼe ko te Hau ʼo te ʼu hau pea ʼe ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki. Ko te ʼaho lahi tokotahi ʼaenī. Koʼenī, kua ʼafio te Hau! Ko kotou tana hahaʼi ʼave logo. Koia, kotou kalagaʼi, kotou kalagaʼi, kotou kalagaʼi, te Hau pea mo tona puleʼaga.” Neʼe faka maʼuhigaʼi ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo Sesu Kilisito, pea neʼe tuputupu ai ia te faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼaē neʼe kau kiai mo te ʼu fakamāu ʼaē neʼe kalagaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe fakatatagi ai e te ʼu ʼāselo ia te ʼu puhi fakatagi e fitu.
5. ʼI te taʼu 1928, koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi e te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi?
5 Neʼe fakahā te fakatatagi ʼo te puhi fakatagi ʼa te fitu ʼāselo ʼi te ʼu lakaga maʼuhiga ʼo te fakatahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Detroit, ʼi Michigan, ʼi te ʼaho 30 ʼo Sūlio ʼo aʼu ki te ʼaho 6 ʼo ʼAukusitō 1928. Neʼe hokohoko ia te fakatahi ʼaia ʼi te ʼu fale lātio e 107, pea neʼe ʼui ʼi te sulunale The New York Times, ‘ ʼe mole hona fakatatau ʼi te fakaʼaogaʼi lahi fēia ʼo te ʼu fale lātio pea mo tona totogi kovi.’ Neʼe tali fakafiafia e te nofoʼaki ia te tonu mālohi ʼaenī “Ko He Lagolago Kiā Sehova, Kae Ko He Fakafeagai Kiā Satana,” ʼaē neʼe tala ai te fakaʼauha anai ʼa Satana pea mo tana kautahi agakovi ʼi Halamaketone, pea mo te faka ʼāteaina ʼo te ʼu kaumeʼa fuli ʼo te faitotonu. Neʼe tali fakafiafia e te hahaʼi fakalogo agatonu ʼa te ʼAtua ia te tohi Gouvernement (Te Puleʼaga) ʼaē e pāsina 368. Neʼe fakamoʼoni ʼi te tohi ʼaia “kua fakanofo e te ʼAtua ia tona Hau Fakanofo ki tona hekaʼaga fakahau ʼi te taʼu 1914.”
Kua Toʼo e Sehova Tona Mālohi
6. Neʼe fakamatala feafeaʼi e Soane te tala ʼo te fakanofo Hau ʼo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?
6 Kua fakanofo Hau ai ia Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea neʼe ko he logo fakafiafia! Neʼe fakamatala fēnei e Soane: “Pea ko te toko ʼuafulu-mā-fā tagata ʼāfea ʼaē neʼe heheka ʼi muʼa ʼo te ʼAtua ʼi tonatou ʼu hekaʼaga fakahau, neʼe natou tulolo ifo ʼo ʼatolasio ki te ʼAtua, ʼo ʼui maʼa nātou: ‘ ʼE matou fakafetaʼi atu kiā te koe, Sehova ʼAtua, te Māfimāfi, ia ia ʼaē ʼe ʼafio pea mo ʼaē neʼe ʼafio, he neʼe ke toʼo tou mālohi lahi pea mo kamata tau pule fakahau.’ ”—Fakahā 11:16, 17.
7. Neʼe fakafetaʼi feafeaʼi kiā Sehova ʼAtua (a) ia te toe ʼo te toko 24 kau tagata ʼāfea fakatātā ʼaē ʼi te kele? (b) pea mo nātou ʼaē kua fakatuʼuake ʼi te toko 24 kau tagata ʼāfea fakatātā ki tonatou ʼu tuʼulaga ʼaē ʼi selō?
7 Ko nātou ʼaē ʼe natou fakafetaʼi kiā Sehova ʼAtua, ʼe ko te toko 24 tagata ʼāfea. ʼE natou fakatātā ia te ʼu tehina fakanofo ʼo Kilisito ʼi tonatou tuʼulaga ʼaē ʼi selō. Talu mai te taʼu 1922, neʼe maʼumaʼua ia te toe ʼo te toko 144 000 kau fakanofo ʼi te gāue ʼaē neʼe kamata fai ʼi te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi. Neʼe natou mahino kātoa ai ki te maʼuhiga ʼo te fakaʼiloga ʼaē ʼe tuʼu iā Mateo 24:3–25:46. Kae ʼi te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ko tonatou ʼu kaugā gāue ʼaē neʼe ‘nonofo agatonu ʼo aʼu ki tonatou mate,’ neʼe fakatuʼuake nātou ki tonatou ʼu tuʼulaga ʼaē ʼi selō, ke feala ʼi te temi nei hanatou fakafofoga ia te kūtuga kātoa ʼo te toko 144 000, ʼo natou tulolo ifo ʼo fai he fakafetaʼi kiā Sehova. (Fakahā 1:10; 2:10) ʼE natou fakafetaʼi fuli ki tonatou Tuʼi ʼAliki, he neʼe fakatoʼotoʼo moʼo fakahoko ʼo tona meʼa fakalilo taputapu!
8. (a) Neʼe tali feafeaʼi e te ʼu puleʼaga ia te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi? (b) Ko ai ʼaē neʼe ʼiʼita ki ai ia te ʼu puleʼaga?
8 ʼO ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga, neʼe mole natou fiafia ʼi te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi. Kua hoko mai te temi ʼaē ʼe tonu ai ke natou ʼiloʼi ia te hauhau ʼo Sehova. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Kae neʼe ʼiʼita te ʼu puleʼaga, pea neʼe hoko mai tou hauhau, pea mo te temi ʼaē neʼe fakakatofa moʼo fakamāuʼi ia te kau mate, pea mo fakapale tau ʼu kaugana ia te kau polofetā, mo te kau māʼoniʼoni, mo nātou fuli ʼaē ʼe manavasiʼi ki tou huafa, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi, pea moʼo maumauʼi ia nātou ʼaē ʼe natou maumauʼi te kele.” (Fakahā 11:18) Talu mai te taʼu 1914, neʼe fakahā e te ʼu puleʼaga ʼo te mālamanei tanatou feʼiʼitaʼaki pē ʼaē kiā nātou pea mo tanatou ʼiʼita ʼaē ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, kae tāfito ki te ʼu fakamoʼoni e lua.—Fakahā 11:3.
9. Neʼe maumauʼi feafeaʼi te kele e te ʼu puleʼaga, pea koteā ʼaē kā fai anai e te ʼAtua?
9 ʼI te hoholo ʼo te hisitolia, neʼe maumauʼi te kele e te ʼu puleʼaga ʼuhi ko tanatou ʼu fetauʼaki tuʼumaʼu pea mo te kovi ʼo tanatou takitaki. Kae talu mai te taʼu 1914, kua toe ʼāʼāsili age ia te maumau ʼaia pea kua fakamataku. Kua mafola te ʼu toafa pea mo te ʼu kele kakā, tupu ko te mānumānu koloa pea mo te aga fakahehema. ʼE lahi ʼaupitō te ʼu kele kua toafa ʼuhi ko te ʼu ʼua kona pea mo te ʼu ʼao ʼaē ʼe natou fakatupu te ʼu mahaki. Kua ʼuli te kele ʼo te ʼu gāueʼaga, ʼo fēia mo te ʼaele pea mo te vai. Ko te ʼu ʼotaʼota ʼo te ʼu fale gāue ʼe natou fakatupu tuʼutāmaki ki te kele pea mo te tai. Pea ʼi te temi muʼa, neʼe feala ki te ʼu mālohi faka atomike ke natou maumauʼi ia te mālamanei kātoa ʼaki he tau faka nukeleʼea. Meʼa lelei pē lā, heʼe ko Sehova ʼe ina “maumauʼi [anai] ia nātou ʼaē ʼe natou maumauʼi te kele,” ʼo ina fakahoko anai ia te fakamāu ki te kau fialalahi ʼaia, ki te hahaʼi aga heʼe lotu ʼaē neʼe natou fakahoko ia te ʼu tuʼutāmaki ki te kele. (Teutalonome 32:5, 6; Pesalemo 14:1-3) Koia, ʼe fai anai e Sehova ke hoko ʼaki te tolu malaʼia ia he fakamāu ʼo te kau agakovi.—Fakahā 11:14.
Malaʼia Kiā Nātou ʼAē Neʼe Natou Fakatupu Te ʼu Maumau!
10. (a) Koteā ia te tolu malaʼia? (b) He koʼē ko te tolu malaʼia ʼe mole gata ʼaki pē anai ia te fakamamahi?
10 Koʼenī te tolu malaʼia, ʼe haʼu fakavilivili! ʼE ko te puleʼaki ʼaia ʼa Sehova moʼo fakaʼauha ia nātou ʼaē ʼe natou ʼulihi tona “hiliʼaga vaʼe,” te kele taulekaleka ʼaenī ʼe tou māʼuʼuli ai. (Isaia 66:1) ʼE fakahoko te malaʼia ʼaia e te Puleʼaga Faka Mēsia, ia te meʼa fakalilo taputapu ʼo te ʼAtua. Ko te ʼu ʼuluaki malaʼia e lua ʼaē ko te ʼu heʼe pea mo te ʼu kautau heka hōsi, neʼe natou fakamamahiʼi ia te ʼu fili ʼo te ʼAtua, kae tāfito ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate; kae ko te tolu malaʼia, ʼaē ʼe fakahoko e te puleʼaga ʼo Sehova, ʼe mole gata ʼaki pē anai ia te fakamamahi. (Fakahā 9:3-19) ʼE ina fakaʼauha anai ia te sōsiete fakatagata pea mo tona kau takitaki ʼaē ʼe natou maumauʼi ia te kele. ʼE ko te ikuʼaga anai ʼaia ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ia Halamaketone. Ohagē pē ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Taniela: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia [te ʼu pule ʼaē ʼe natou maumauʼi te kele], ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole toe pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole hona gataʼaga.” Ohagē ko he toe moʼuga lahi, ʼe puleʼi anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ia te kele ʼaē kua faka kolōliaʼi, ʼo ina faka lakatonuʼi te pule faʼitaliha ʼa Sehova pea mo ina foaki ia te fiafia heʼegata ki te mālamanei.—Taniela 2:35, 44; Isaia 11:9; 60:13.
11. (a) Koteā ia te ʼu ʼaluʼaga fakafiafia ʼaē ʼe fakamatala ʼi te lea faka polofetā? (b) Koteā ia te ʼofa makehe ʼaē ʼe foaki, pea ʼe hoko feafeaʼi pea ko ai ʼaē ʼe ina fakahoko?
11 ʼE hoa ki te tolu malaʼia ia te ʼu ʼaluʼaga fakafiafia ʼe hoko anai ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. Kua hoko mai te temi ʼaē ʼe tonu ai ‘ke fakamāuʼi ai te kau mate, pea mo fakapale ai e te ʼAtua ia tana ʼu kaugana, te kau polofetā, mo te kau māʼoniʼoni pea mo nātou ʼaē ʼe natou manavasiʼi ki tona huafa.’ Ko tona faka ʼuhiga, ʼe fakatuʼuake anai ia te kau mate! Maʼa te kau māʼoniʼoni, ʼaē ko te kau fakanofo ʼaē kua mamate, neʼe hoko tonatou fakatuʼuake ʼi te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. (1 Tesalonika 4:15-17) ʼI tona temi totonu, ko te toe ʼo te kau māʼoniʼoni ʼe natou hake anai ʼo fakatahi kiā nātou, heʼe fakatuʼuake anai ia nātou ʼi te temi pē ʼaē ʼe natou mamate ai. ʼE fakapale anai mo te tahi hahaʼi, pea mo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ia te kau polofetā ʼo te temi muʼa pea mo nātou fuli ʼaē kua natou manavasiʼi ki te huafa ʼo Sehova, peʼe natou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaē kā hao anai ʼi te mamahi lahi peʼe natou kau ʼi “te kau mate, ia nātou lalahi pea mo nātou liliki,” ʼaē kā fakatuʼuake anai ʼi te lolotoga Pule ʼa Kilisito iā Taʼu e Afe. Mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼe nofo te Hau Faka Mesianike ʼo te ʼAtua mo te ʼu kalavī ʼo te mate pea mo te Hatesi, ʼe feala ʼaki tana Pule fakahau ke ina foaki ia te maʼuli heʼegata kiā nātou fuli ʼaē ʼe natou fakaʼamu ki te ʼu fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaia. (Fakahā 1:18; 7:9, 14; 20:12, 13; Loma 6:22; Soane 5:28, 29) Peʼe ko te maʼuli tuputupua ʼi selō peʼe ko te maʼuli heʼegata ʼi te kele, ko te maʼuli ʼe ko he meʼa ʼofa makehe mai ia Sehova, pea ko te ʼofa ʼaia ʼe tonu ke ina uga ia nātou ʼaē kā natou maʼu ia te fakapale ʼaia ke natou maʼu he loto fakafetaʼi ʼe heʼegata!—Hepeleo 2:9.
Koʼenī Te ʼAleka ʼo Tana Fuakava!
12. (a) Ohagē ko tona ʼui iā Fakahā 11:19, koteā ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi selō? (b) Koteā ʼaē neʼe fakatātā e te ʼaleka ʼo te fuakava, pea koteā ʼaē neʼe hoko kiai ʼi te temi ʼaē neʼe nonofo ʼaunofo ai ia Iselaele ʼi Papiloni?
12 Kua hau ia Sehova! ʼAki tona Puleʼaga Faka Mesianike, ʼe ina fai tana pule faʼitaliha ki te mālamanei ʼi he ʼaluʼaga fakaofoofo. Pea ʼe fakamoʼoni kiai te meʼa ʼaenī neʼe hā kiā Soane: “Pea neʼe ʼavahi te fale lotu mo tona sagatualio ʼaē ʼi selō, pea neʼe hā mai te ʼaleka ʼo tana fuakava ʼi tona fale lotu mo tona sagatualio. Pea neʼe hoko ai te ʼuhila mo te ʼu leʼo mo te mana mo te mafuike pea mo te ʼuamaka lahi.” (Fakahā 11:19) Ko te talanoa pē ʼaenī e tahi ʼi te Fakahā ʼo ʼuhiga mo te ʼaleka ʼo te fuakava ʼa te ʼAtua. Ko te ʼAleka neʼe ina fakatātā ia te ʼafioʼaga ʼo Sehova ʼi te lotolotoiga ʼo tana hahaʼi, ia Iselaele. ʼI te tapenakulo, pea ki muli age ʼi te fale lotu ʼaē neʼe laga e Salomone, neʼe taupau te ʼaleka ʼi te Potu Taputapu ʼAupitō. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaunofo ai ia Iselaele ʼi Papiloni ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe mole kei nofoʼi ia Selusalemi pea neʼe puli ai te ʼaleka ʼo te fuakava. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe ‘mole kei heheka ai ia te kau fakafofoga ʼo te ʼapi ʼo Tavite ʼi te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova.’—1 Fakamatala 29:23.a
13. Koteā tona faka ʼuhiga te hā ʼa te ʼaleka ʼo te fuakava ʼa te ʼAtua ʼi tona sagatualio ʼaē ʼi selō?
13 Hili kiai taʼu e 2 600 tupu, neʼe toe hā mai te ʼAleka. Kae ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, neʼe mole tuku ia te ʼAleka ʼi he fale lotu fakakelekele, kae neʼe tuku ia ʼi te sagatualio ʼaē ʼi selō ʼo te ʼAtua. Kua toe pule ia Sehova ʼaki ia te hau mai te Hōloga hau ʼo Tavite. Kae ʼi te temi leva ʼaenī, ko te Hau ko Kilisito Sesu, ʼe fakanofo ke hau ʼi te Selusalemi ʼaē ʼi selō, te tuʼulaga māʼoluga pea mo lelei ʼaē ʼe ina fakahoko mai ai ia te ʼu fai fakamāu ʼa Sehova. (Hepeleo 12:22) ʼE tou vakaʼi anai ia te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu kāpite ʼaē kā hoa mai ʼo te Fakahā.
14, 15. (a) ʼI te Selusalemi ʼāfea, ko ai ia te tokotahi pē ʼaē neʼe feala ke sio ki te ʼaleka ʼo te fuakava, pea koteā tona tupuʼaga? (b) ʼI te fale lotu mo te sagatualio ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selō, ko ai ʼaē ʼe feala ke sio ki te ʼaleka ʼo tana fuakava?
14 ʼI te Selusalemi ʼāfea, neʼe teitei ko te kau Iselaele fuli neʼe mole natou sisio ki te ʼAleka, māʼia mo te kau pelepitelō ʼaē neʼe tauhi ʼi te fale lotu, he neʼe ʼi ai te lito neʼe ina vaheʼi ia te Potu Taputapu ʼAupitō pea mo te Potu Tapu. (Faka au 4:20; Hepeleo 9:2, 3) Neʼe ko te pelepitelō lahi tokotahi pē ʼaē neʼe feala ke sio kiai ʼi tana hū tuʼa tahi ʼi te taʼu, ki te Potu Taputapu ʼAupitō ʼi te ʼAho ʼo te Fai Fakalelei. Kae ʼi te ʼavahi ʼo te fale lotu mo tona sagatualio ʼaē ʼi selō, ʼe mole hā pē ia te ʼaleka fakatātā ki te Pelepitelō Lahi ʼa Sehova ʼaē ko Sesu Kilisito, kae ʼe toe hā foki ki tana ʼu kaugā pelepitelō, ia te toko 144 000, ʼo kau ai mo Soane.
15 Ko nātou ʼaē neʼe ʼuluaki fakatuʼuake ki selō, ʼe natou sisio ovi ki te ʼaleka fakatātā, heʼe ʼi tanatou kau ʼaē ki te toko 24 tagata ʼāfea, kua natou nonofo iā tafa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova. Pea ko te kalasi ʼo Soane ʼaē ʼi te kele, neʼe faka mālamagia ia nātou ʼaki ia te laumālie ʼo Sehova, ke natou mahino ki Tana ʼafioʼaga ʼi Tona fale lotu fakalaumālie. Neʼe hoko foki mo te ʼu fakaʼiloga moʼo fakatokagaʼi ia te mālamanei kātoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakaofoofo ʼaia. ʼI te meʼa ʼaia neʼe hā kiā Soane, ʼe ʼi ai te ʼu ʼuhila, mo te ʼu leʼo, mo te ʼu mana, mo te mafuike pea mo te ʼuamaka. (Vakaʼi ia Fakahā 8:5.) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu meʼa ʼaia?
16. Neʼe koteā ia te ʼu ʼuhila, mo te ʼu leʼo, mo te ʼu mana, mo te mafuike pea mo te ʼuamaka lahi?
16 Talu mai te taʼu 1914, neʼe hoko te fetogi maʼuhiga ʼi te faʼahi fakalotu. Kae meʼa lelei, he neʼe hoa ki te “mafuike” ʼaia te ʼu leʼo neʼe fakavikiviki ki te ʼAtua, ʼo natou tala he logo ʼe mahino lelei ʼo ʼuhiga mo tona Puleʼaga ʼaē kua fakatuʼu. ʼAki ia te Tohi-Tapu, neʼe logoʼi mo te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu “mana.” ’ Ohagē ko he ʼu ʼuhila, neʼe fakahā te mālama ʼo te Folafola faka polofetā ʼa te ʼAtua. Neʼe tō te “ ʼuamaka” ki te Keletiate pea mo te ʼu lotu hala fuli, fakatā ʼaia ʼo te ʼu fakamāu fakaʼatua. Neʼe tonu ke tokagaʼi e te hahaʼi ia te ʼu fakatokaga fuli ʼaia. Kae logolā he meʼa ke feafeaʼi, ko te tokolahi ohagē ko te hahaʼi ʼo Selusalemi ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe mole natou tokagaʼi te hoko ʼaia ʼo te ʼu fakaʼiloga ʼo te Fakahā.—Luka 19:41-44.
17, 18. (a) ʼI te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi e te ʼu ʼāselo e fitu, koteā ia te maʼua ʼaē neʼe tuku age ki te kau Kilisitiano ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova? (b) ʼE fakahoko feafeaʼi e te kau Kilisitiano tonatou maʼua?
17 Neʼe kei hoholo atu pē ia te fakatatagi e te ʼu ʼāselo e fitu ia tanatou ʼu puhi fakatagi, ʼo natou fakahā ai ia te ʼu ʼaluʼaga maʼuhiga ʼaē ʼe hoko ʼi te kele. ʼE ko he maʼua mamafa ʼo te kau Kilisitiano ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova, ke natou haga kalagaʼi ia te ʼu logo ʼaia ki te mālamanei. Pea ʼe natou fakahoko tanatou maʼua ʼaki he loto fiafia, heʼe lolotoga pē ia taʼu e 20, mai te taʼu 1986 ʼo aʼu ki te taʼu 2005, neʼe natou fakalaka tuʼa lua ʼi te ʼu hola ʼaē neʼe natou fai ʼi te taʼu fuli ʼi te minisitelio—mai te 680 837 042 ki te 1 278 235 504. ʼEī, neʼe fakaʼiloʼilo ia “te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua ʼo mulimuli ki te logo lelei,” ʼo aʼu ki “te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”—Fakahā 10:7; Loma 10:18.
18 ʼE tou fakatalitali ki te tahi ʼu meʼa neʼe hā, heʼe kei hoko atu te fakahā ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
[Kiʼi nota]
a Neʼe fakamatala e te tagata fai hisitolia Loma ko Tacite, ko te temi ʼaē neʼe hūfi ai ia Selusalemi ʼi te taʼu 63 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼi te hū ʼa Cnaeus Pompée ki te fale lotu mo tona sagatualio, neʼe ina maʼu atu ʼe tuʼu lāvaki, pea neʼe mole ʼi ai te ʼaleka ʼo te fuakava.—Histoires, ʼo Tacite 5, 9.
[Talanoa ʼo te pasina 173]
Te ʼu Puani Maʼuhiga ʼo Te Tala ʼo Te Fakamāu ʼa Sehova Peʼe Ko Te ʼu Puhi Fakatagi
1. ʼI te taʼu 1922, ʼi Cedar Point, Ohio: Neʼe fai ai te fakafifihi ki te kau takitaki ʼo te Keletiate ʼi te faʼahi faka lotu, mo faka politike, pea mo te faʼahi fakakoloa, ʼo kole age ke natou fakahā peʼe koʼē ʼe mole natou lava fakatuʼu ia te tokalelei, pea mo te fiafia. Ko te puleʼaki pē e tahi ʼe ko te Puleʼaga Faka Mēsia.
2. ʼI te taʼu 1923, ʼi Los Angeles, Californie: ʼI te akonaki ʼaenī, “Ko te ʼu puleʼaga fuli ʼe natou haʼele ki Halamaketone, kae ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi māʼuʼuli ʼi te temi nei ʼe mole natou mamate anai,” neʼe fai ai te pāui ki te ʼu “ovi” ʼaē ʼe loto ki te tokalelei ke natou liʼaki te tai fakatupu mate ʼo te mālamanei.
3. ʼI te taʼu 1924, ʼi Columbus, Ohio: ʼE tukugākoviʼi te kau takitaki lotu ʼaē ʼe natou fialalahi pea mo fakafisi ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te Mēsia. ʼE maʼua ki te kau Kilisitiano moʼoni ke natou faka mafola ia te lagavaka ʼa te ʼAtua pea mo fakafīmālieʼi ia te mālamanei ʼaē ʼe nofo ʼi te mamahi.
4. ʼI te taʼu 1925, ʼi Indianapolis, Indiana: ʼO mole hagē ko te fakapōʼuli fakalaumālie ʼo te Keletiate, neʼe tala te logo ʼo he ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē kā fai anai e te Puleʼaga, ohagē ko te fakapapau taulekaleka ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼuli, mo te tokalelei, mo te maʼuli mālōlō, mo te ʼāteaina pea mo te fiafia heʼegata.
5. ʼI te taʼu 1926, ʼi Lonitoni, Pilitānia: Neʼe hoko ai te tautea ohagē ko he ʼu heʼe ki te Keletiate pea mo tona kau takitaki, ʼo ina fakahā te fakafisi ʼa te Keletiate ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, pea mo natou tala te kua tupu ʼo te puleʼaga ʼaia ʼi selō.
6. ʼI te taʼu 1927, ʼi Toronto, Kanata: Neʼe fai ai te fakaafe e te ʼu kautau heka hōsi, moʼo uga ia te hahaʼi ke natou mavae mai te ‘Keletiate’ pea ke natou fakalogo ʼaki tonatou loto kātoa kiā Sehova ʼAtua, mo tona Hau pea mo tona Puleʼaga.
7. ʼI te taʼu 1928, ʼi Detroit, Michigan: Neʼe fai ai te ʼu palalau ʼe lagolago kiā Sehova kae ʼe fakafeagai kiā Satana, ʼo fakamahino lelei ai ko te Hau ʼa Sehova, ʼaē neʼe fakanofo ʼi te taʼu 1914, ʼe ina fakaʼauha anai ia te kautahi agakovi ʼa Satana pea mo faka ʼāteaina ia te mālamanei.
[Talanoa ʼo te pasina 175]
ʼE Natou Maumauʼi Te Kele
“ ʼI te ʼu tolu sekonita fuli ʼe pulihi ai he potu ʼo te ʼu vao matuʼa, ʼe hagē tona lahi ko he malaʼe ʼaka. . . . Ko te pulihi ʼo te ʼu vao matuʼa ʼe pulihi ai mo te ʼu lauʼi afe faʼahiga manu pea mo te ʼu faʼahiga ʼakau kehekehe.”—Illustrated Atlas of the World (Rand McNally).
“Iā sēkulō e lua ʼo te sivilisāsio, kua liliu mo [te ʼu Vaitafe Lalahi ʼo Amelika] ko te ʼu vai ʼuli lalahi ʼo te mālamanei.”—The Globe and Mail (Kanata).
ʼI ʼApelili ʼo te taʼu 1986 ko te paʼulu faka nukeleʼea ʼaē neʼe hoko ʼi Tchernobyl ʼi Lusia, neʼe “ko te paʼulu faka nukeleʼea lahi ʼaupitō . . . talu mai te ʼu paʼulu faka nukeleʼea ʼaē neʼe hoko ʼi Hiroshima pea mo Nagasaki.” Neʼe mafola ai “te ʼu meʼa kona ʼi te ʼaele, ʼi te vai pea mo te kele, ʼo laka age tana fakatupu tuʼutāmaki ʼi te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu fakapā faka nukeleʼea ʼaē neʼe kua hoko.”—JAMA; The New York Times.
ʼI Minamata, ʼi Saponia, neʼe huaʼi e te fale gāue tana ʼu produits chimiques, te méthylmercure ki te vaitafe. Ko te kai ʼo te ʼu ika pea mo te ʼu figota ʼaē neʼe natou pikisia ʼi te ʼu meʼa ʼaia, neʼe tupu ai ia te mahaki ʼaē ʼo Minamata, “ko te mahaki ʼo te ʼu ivi . . . ʼI te taʼu 1985, ko te toko 2 578 hahaʼi ʼaē neʼe tau mo te mahaki ʼaia ʼi Saponia.”—International Journal of Epidemiology.
[Talanoa ʼo te pasina 176]
Ko te ʼu palalau mamalu ʼaē ʼe tuʼu iā Fakahā 11:15-19, ʼe ko he fakamelomelo ʼaia ʼo te ʼu meʼa ʼaē kā hā ki muli mai. Ko te Fakahā kāpite 12, ʼe ina fakamatalatala ia te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Fakahā 11:15, 17. ʼE fakamahino mai ʼi te kāpite 13 ia te vaega ʼo te Fakahā 11:18, heʼe ina fakamatalatala ia te haʼuʼaga pea mo te tuputupu ʼo te kautahi faka politike ʼa Satana ʼaē neʼe ina maumauʼi te kele. ʼE toe fakamatalatala lelei ʼi te kāpite 14 pea mo te kāpite 15 te tahi ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamāu ʼaē kā fai e te Puleʼaga, ʼaē ʼe pipiki ki te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi pea mo te tolu malaʼia.
[Paki ʼo te pasina 174]
‘ ʼE maumauʼi anai e Sehova ia nātou ʼaē ʼe natou maumauʼi te kele’