Ko Te ʼu Milakulo ʼa Sesu—ʼE Ko He Hisitolia Koa Peʼe Ko He Fagana?
“Pea ʼi te fā leʼo ʼo te pōʼuli, neʼe ʼalu ia kia nātou, ʼo haʼele ʼi te fuga tai.”—Mateo 14:25.
KI TE lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei katoa, ko te tui ʼaē neʼe fai e Sesu te ʼu milakulo ʼe maʼuhiga ʼaupito ohage pe ko te tui ʼaē ki te ʼAtua totonu! ʼE fakamatalatala e te ʼu tagata fai Evaselio—ia Mateo, mo Maleko, mo Luka, pea mo Soane—te ʼu milakulo e 35 neʼe fai e Sesu. Kae ʼe fakahā e tanatou ʼu fakamatala, neʼe ina fai te ʼu tuʼuga meʼa fakaofoofo.—Mateo 9:35; Luka 9:11.
Neʼe mole fai te ʼu milakulo ʼaia moʼo fakagaoʼi ʼo te hahaʼi. Neʼe fakaofoofo koteʼuhi ke fakamoʼoni ʼaki te lau ʼa Sesu neʼe ko ia ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, te Mesia ʼaē neʼe fakatalitali ki ai talu mai fualoa. (Soane 14:11) Neʼe fai e Moisese te ʼu fakaʼiloga faka milakulo ʼi tana fakahā ia ia totonu ki te fenua ʼo Iselaele ʼaē neʼe maʼuli popūla. (Ekesote 4:1-9) ʼE mahino ia, ko te Mesia, ʼaē neʼe fakakikite ʼe lahi age ia Moisese, ʼe tou ʼamanaki foki ʼe ina fai he ʼu fakaʼiloga ʼaki te lagolago ʼa te ʼAtua. (Teutalonome 18:15) Koia ʼe fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu ia Sesu ko “te tagata ʼaē neʼe fakahāhā e te ʼAtua [ki te kau Sutea] ʼaki te ʼu gāue mālohi pea mo te ʼu fakakikite pea mo te ʼu fakaʼiloga.”—Gāue 2:22.
ʼI te ʼu temi kua hili, neʼe tali lelei pe e te hahaʼi te ʼui ʼa te Tohi-Tapu ko Sesu ko he tagata fai milakulo. Kae ʼi te ʼu taʼu ʼaenī ʼe lauʼi hogofulu kua ʼosi atu, neʼe fakafihiʼi te ʼu fakamatala ʼo te Evaselio. ʼI tana tohi Deceptions and Myths of the Bible, ʼe palalau ia Lloyd Graham ki te fakamatala faka Tohi-Tapu ʼo te haʼele ʼa Sesu ʼi te vai, pea ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE maʼua ke kita maʼu he fakapōʼuli lahi ke kita tui ko te ʼu fakamatala ʼaia neʼe hoko moʼoni feiā, kae ko te ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona ʼe nātou tui ko te fakamatala neʼe hoko tonu feiā. Pea koia ʼaē ʼe mole tonu ai ke tou feʼekeʼaki ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼi totatou mālama. Ko te mālama lelei fea ʼaē ʼe tonu ke tou ʼamanaki kiai ʼaki te taʼi fakapōʼuli ʼaia?”
Ko He Meʼa Ia ʼe Mole Feala?
Kae, ʼe mole matatonu te ʼu taʼi fakafifihi ʼaia. ʼE faka ʼuhigaʼi fēnei te milakulo e te tohi The World Book Encyclopedia ohage ko “he meʼa neʼe hoko ʼe mole feala ke fakamahinohino ʼaki te lekula ʼo te agaaga ʼo te maʼuli.” ʼO mulimuli ki te faka ʼuhiga ʼaia, ʼi te sēkulō kua hili neʼe feala pe ke faka ʼuhigaʼi te televisio lanu, mo te telefoni ʼaē ʼe feʼāveʼaki, peʼe ko te olotinatea ʼaē ʼe feʼāveʼaki ko he ʼu milakulo! ʼE matatonu koa te taupau maʼu ʼo he faʼahiga manatu pea mo ʼui ko he meʼa ʼe mole feala ia ʼuhi pe heʼe mole feala hatatou fakamahino ʼaki te faʼahiga ʼatamai mālama ʼo te tagata ʼi te temi nei?
Koʼeni te tahi faʼahi ʼe tonu ke tokagaʼi: ʼI te lea faka Keleka ʼuluaki ʼaē neʼe tohi ʼaki te “Tauhi Foʼou,” ko te kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te “milakulo” neʼe ko te dunamis—ko he kupu ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te “mālohi.” ʼE toe fakaliliu ʼaki pe foki “te ʼu gāue mālohi” peʼe ko he “meʼa ʼe lavaʼi.” (Luka 6:19; 1 Kolonito 12:10; Mateo 25:15) ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko te ʼu milakulo ʼa Sesu neʼe ko te fakaʼiloga ʼo “te mālohi fakaofoofo ʼo te ʼAtua.” (Luka 9:43) ʼE mole feala koa la ia ke fai he ʼu gāue feiā e he ʼAtua māfimāfi—ia Ia ʼaē ʼe ia te ia he “mahu ʼo te mālohi”?—Isaia 40:26.
Ko Te Fakamoʼoni ʼo He Meʼa Neʼe Hoko Moʼoni
Ko he vakavakaʼi fakalelei ʼo te ʼu Evaselio e fā ʼe ina tuku mai kia tatou he tahi fakamoʼoni ʼo te fealagia ʼaē ke tou tui ki te evaselio. Ko te ʼuluaki puani ʼaē ʼe tonu ke fakatokagaʼi, ʼe kehekehe ʼaupito te ʼu fakamatala ʼaia mo te ʼu fagana. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te ʼu fakamatala loi ʼaē neʼe faka mafola ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼi te ʼu sēkulō ʼaē neʼe hoko atu pe ki tona mate. ʼE fakamatala fēnei e te “Evaselio ʼa Tomasi” ʼaē ʼe mole ko he tohi mai te ʼAtua: “ ʼI te temi ʼaē neʼe taʼu nima ai te tamasiʼi ʼaia ko Sesu . . . , neʼe fakalaka ʼi te kolo, pea neʼe lele te tamasiʼi pea ʼī ʼi tona fugaʼuma. Neʼe ʼita ai ia Sesu pea neʼe ina ʼui age ki ai: ‘ ʼE mole ke ʼalu mamaʼo anai ʼi tou ala,’ pea neʼe tō ifo aipe te tamasiʼi ʼo mate.” ʼE faigafua te mahino ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te hisitolia ʼaia—ʼe ko he meʼa ʼe mole moʼoni neʼe faʼu. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te tamasiʼi hoko ʼita ʼaenī ʼi te fakamatala ʼe mole tatau ia mo te Sesu ʼo te Tohi-Tapu.—Fakatatau mo Luka 2:51, 52.
ʼI te temi nei, koutou fakatokagaʼi te ʼu fakamatala moʼoni ʼo te Evaselio. ʼE mole he fakamatala kua fakavalevale fau tona fai peʼe neʼe fakakaukauʼi. Neʼe fai e Sesu te ʼu milakulo moʼo tali ki he meʼa ʼe ʼaoga moʼoni, kae neʼe mole ina fai moʼo fakafimālieʼi ʼo he nani. (Maleko 10:46-52) Neʼe mole heʼeki fakaʼaogaʼi e Sesu tona ʼu mālohi moʼo fakafimālieʼi ʼo ia totonu. (Mateo 4:2-4) Pea neʼe mole heʼeki ina fakaʼaogaʼi tona ʼu mālohi moʼo fakahāhā ʼo ia. ʼI tona fakahagatonu, ʼi te temi ʼaē neʼe loto ai e te Hau ko Helote ke fai e Sesu he “fakaʼiloga,” he milakulo, ko Sesu “neʼe mole ina fai hana tali ki ai.”—Luka 23:8, 9.
ʼE toe kehekehe ʼaupito te ʼu milakulo ʼa Sesu mo te gāue ʼa te hahaʼi faiva ʼi te gaohi meʼa fakamanamana, pea mo te hahaʼi ʼe nātou fakamālōlō faka milakulo te kau mahaki. Neʼe faka kolōliaʼi tuʼumaʼu te ʼAtua e tana ʼu gāue mālohi. (Soane 9:3; 11:1-4) Neʼe mole ʼi ai he ʼu naunau ʼi tana ʼu milakulo, mo he ʼu palalau fakalauʼakau ʼo feiā mo he ʼu fakahāhā, mo he gaohi meʼa fakakākā ʼo ina fakamoe te hahaʼi. ʼI te temi ʼaē neʼe fetaulaki ai mo te tagata kivi pea mo kainono ʼe higoa ko Paletimeo ʼaē neʼe kalaga fēnei age ki ai, “Rabbouni, ke ʼau toe sio,” neʼe ʼui fēnei age pe e Sesu kia te ia: “ ‘ ʼAlu la, he kua ke lelei ʼi tau tui.’ Pea ʼi te moʼi lakaga pe ʼaia, neʼe toe sio ai, pea neʼe mulimuli ai ia te ia ʼi te ala.”—Maleko 10:46-52.
ʼE fakahā e te ʼu fakamatala ʼo te Evaselio neʼe mole he meʼa moʼo tokoni neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ʼi tana fai tana ʼu gāue mālohi. Neʼe ina fai ia muʼa ʼo te hahaʼi, pea neʼe ina fai te ʼu gāue mālohi kae sio mata te tokolahi. (Maleko 5:24-29; Luka 7:11-15) ʼO mole hage ko te ʼu faiga ʼa te kau tagata fai fakamālōlō faka milakulo ʼo te temi nei, neʼe mole heʼeki tuta tuʼa tahi tana ʼu faiga ke fakamālōlō ʼuhi he ko ia ʼaē ʼe mahaki ʼe lau ʼe mole feʼauga tana tui. ʼE ʼui fēnei mai e Mateo 8:16: “Neʼe ina fakamālōlō ia nātou fuli neʼe mahaki.”
ʼI tana tohi “Many Infallible Proofs:” The Evidences of Christianity, ʼe ʼui fēnei e te tagata ako ko Arthur Pierson ʼo ʼuhiga mo te ʼu milakulo ʼa Kilisito: “Ko te lahi pea mo te hoko katoa ʼo te ʼu milakulo, pea mo te ʼu fakamālōlō ʼi te moʼi temi pe ʼaia pea mo hoko katoa ʼaē neʼe ina fai, pea mo te mole ʼi ai ʼo he tuta māʼiape la mo te fakatuʼuake ʼo te kau mate, neʼe ina fakahā te kehekehe ʼaupito ʼo te ʼu milakulo ʼaia pea mo te ʼu meʼa ʼe lau ʼe fakaofoofo ʼo te temi ʼaenī peʼe ko he tahi age temi.”
Ko Te Fakamoʼoni ʼo Te Temi Muʼa
ʼE tuku mai e Pierson te tahi fakamatala ʼe lagolago ki te ʼu fakamatala ʼo te Evaselio ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko te fakamoʼoni ʼo te ʼu milakulo ʼa te Tohi-Tapu ʼe ʼiloga lelei ʼaki te nofo fakalogologo ʼa te kau fakafeagai Sutea.” Neʼe ʼi ai te ʼu manatu kovi ʼa te kau takitaki Sutea ke ʼaua naʼa nātou tui kia Sesu, kae ko tana ʼu milakulo neʼe ʼiloa neʼe mole feala ke fakafihiʼi e te kau fakafeagai. Ko te meʼa neʼe feala ke nātou fai, ko te ʼui ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe ko te ʼu mālohi fakatemonio ia. (Mateo 12:22-24) ʼI te ʼu sēkulō ʼaē neʼe hoa ki te mate ʼo Sesu, neʼe haga faka ʼuhiga e te kau tagata faitohi ʼo te Talmud faka Sutea te ʼu mālohi faka milakulo kia Sesu. ʼE ʼui e te tohi Jewish Expressions on Jesus, neʼe nātou fakamamaʼo ia ia te manatu ʼaē ko he tahi “neʼe ina fai te ʼu meʼa fakamanamana.” Neʼe feala koa ke fai he palalau feiā mo kapau ʼe matala lelei mai ʼe feala noa pe te ʼui ko te ʼu milakulo ʼa Sesu ko te ʼu fagana?
Ko te tahi fakamoʼoni ʼe haʼu mai te tagata fai hisitolia ʼo te ʼēkelesia ʼo te fā sēkulō, ko Eusèbe. ʼI tana tohi The History of the Church From Christ to Constantine, ʼe palalau ki te tagata ko Quadratus neʼe ina fai tana tohi ki te tuʼi Loma ke hāofaki te Lotu Faka Kilisitiano. Neʼe tohi fēnei e Quadratus: “Ko te ʼu gāue ʼa Totatou Fakamaʼuli neʼe feala ke mamata tuʼumaʼu te hahaʼi kiai, koteʼuhi neʼe moʼoni—ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakamālōlō pea ko nātou ʼaē neʼe fakatuʼuake mai te mate, neʼe mole nātou ʼi ai pe ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakamālōlōʼi ai ia nātou peʼe fakatuʼuake ai ia nātou, kae neʼe nātou nonofo tuʼumaʼu ʼi ai ke nātou sisio, ʼo mole gata pe ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai te Fakamaʼuli mo nātou, kae hili te temi fualoa ʼi tana ʼosi mavae; ʼi tona fakahagatonu ko ʼihi neʼe nātou maʼuʼuli ʼo aʼu mai ki totatou temi.” Neʼe fakatokagaʼi fēnei e te tagata ako ko William Barclay: “ ʼE palalau ia Quadratus, ʼo aʼu ki tona temi ko te ʼu tagata ʼaē neʼe fai ki ai te ʼu milakulo neʼe kei maʼuʼuli pea neʼe feala hanatou fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia. Kapau neʼe mole moʼoni, ka na ʼaua la neʼe feala noa pe ki te puleʼaga Loma hana ʼui ko te ʼu lau ʼa te kau tagata ʼaē neʼe sisio mata ki te ʼu meʼa ʼaia ʼe ko he loi.”
Ko te tui ʼaē ki te milakulo ʼa Sesu ʼe ko he meʼa fakapotopoto ia, pea ʼe ʼalutahi mo te moʼoni. Kae, ko te ʼu milakulo ʼa Sesu ʼe ko he hisitolia ia ʼe ʼi ai tona ʼuhiga moʼoni ʼi te temi nei. ʼE fakamanatuʼi fēnei mai kia tatou e Hepeleo 13:8: “Ko Sesu Kilisito ʼe tatau pe ʼi te ʼanāfi, mo te ʼaho nei, pea ʼo talu ai.” Ei, ʼe maʼuli ia ia ʼi te lagi ʼi te temi nei, pea ʼe ina lava fakaʼaogaʼi te ʼu mālohi faka milakulo ʼi he ʼaluʼaga ʼe lahi age ʼi ʼaē neʼe ina fai ʼi tona ʼuhiga tagata ʼi tana ʼi te kele. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu fakamatala ʼi te Evaselio ʼo tana ʼu milakulo (1) ʼe nātou akoʼi mai te ʼu ako ʼe ʼaoga ʼi te temi nei ki te kau Kilisitiano, (2) ʼe nātou fakahā te ʼu faʼahi matalelei ʼo te ʼuhigaʼi tagata ʼo Sesu, pea (3) ʼe nātou fakatokaga mai te temi kua ōvi mai ʼe hoko ai anai he tahi ʼu meʼa ʼe fakaofoofo age!
Ko te alatike ʼaē ʼe hoa mai ʼe talanoa tāfito anai ki te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu e tolu ʼe ʼiloa, moʼo fakatātā ʼo te ʼu faʼahi ʼaia.