Tou Tauhi Agatonu Ki Te Hau Ko Kilisito
“Neʼe foaki kiā te ia te pule, pea mo te fakaʼaliʼaliki, pea mo te puleʼaga, koteʼuhi ke tauhi kiā te ia te hahaʼi, mo te ʼu fenua, pea mo te ʼu faʼahiga lea kehekehe.”—Taniela 7:14.
1, 2. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe mole maʼu kātoa e Kilisito te pule ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi?
KO AI te hau ʼaē neʼe ina foaki tona maʼuli maʼa tana hahaʼi fakalogo pea toe maʼuli ake ʼo ʼafio ʼi tona ʼuhiga hau? Ko te hau fea ʼaē neʼe maʼuli ʼi te kele, ʼo fakatuputupu te falala pea mo te nofo agatonu ʼa tana hahaʼi kiā ia, pea pule leva ia mai lagi? Ko te tagata pe e tahi neʼe feala ke ina fai ia te faʼahi ʼaia—pea mo te tahi ʼatu ʼu meʼa—ʼe ko Sesu Kilisito. (Luka 1:32, 33) ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi mate ʼa Kilisito, mo tona fakatuʼuake ki selo, “neʼe . . . fakanofo [ia ia e te ʼAtua] ke pule kiā meʼa fuli ʼi te kokelekasio.” (Efeso 1:20-22, MN; Gaue 2:32-36) Neʼe kamata pule ai Kilisito kae neʼe mole pule kiā meʼa fuli. Ko te ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼaē neʼe fakalogo ki tana pule, neʼe ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ia te Iselaele fakalaumālie, “te Iselaele a te Atua.”—Kalate 6:16; Kolose 1:13.
2 Hili teitei taʼu e 30 ki te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakahā lelei e Paulo ko Kilisito neʼe mole heʼeki ina maʼu te pule kātoa ʼo te Puleʼaga, kae neʼe nofo “i te toomatau o te Atua, mo amanaki ki te temi e tuku ifo ai tona u fili, ko he tuuʼaga o ona vae.” (Hepeleo 10:12, 13) Koia, ʼi te teitei fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe hā te meʼa fakakikite ki te ʼapositolo ko Soane ʼaē kua mātuʼa, neʼe sio ki te Tuʼi ʼAliki ʼo Te ʼAtulaulau, ia Sehova, ʼe ina fakanofo ia Kilisito Sesu ko te Hau ʼo te Puleʼaga foʼou ʼaē ʼi selo. (Apokalipesi 11:15; 12:1-5) ʼI te temi ʼaenī, ʼe feala ke tou toe vakaʼi te ʼu fakamoʼoni ʼe fakahā ai ko Kilisito neʼe kamata pule ʼi tona ʼuhiga Hau Faka Mesianike ʼi selo, ʼi te taʼu 1914.a
3. (a) Talu mai te taʼu 1914, koteā te ʼaluʼaga foʼou ʼaē kua hoko ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Puleʼaga? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke tou fai?
3 Koia, talu mai te taʼu 1914 ʼe ʼi ai te ʼaluʼaga foʼou ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Ko Kilisito kua Hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo, logola ʼe pule “ ʼi te lotolotoiga ʼo [tona] ʼu fili.” (Pesalemo 110:1, 2; Mateo 24:14; Apokalipesi 12:7-12) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te kele kātoa, ko tana hahaʼi fakalogo agatonu ʼe nātou tali fakamalotoloto tana pule, ʼo nātou kau ki te polokalama ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe fai ʼi malamanei kātoa, polokalama ʼaia ʼe mole hona tatau ʼi te hisitolia ʼo te tagata. (Taniela 7:13, 14; Mateo 28:18) Ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, “te ʼu foha ʼo te puleʼaga,” ʼe ko he “ ʼu hahaʼi fakafofoga ʼo Kilisito.” ʼE lagolago agatonu kiā nātou ia te “tahi ʼu ōvi” kaugamālie ʼa Kilisito ʼaē ʼe tuputupu, ʼo nātou gāue ʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe fekauʼi e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Mateo 13:38, MN; 2 Kolonito 5:20, MN; Soane 10:16, MN ) Koia ʼe tonu kiā tatou takitokotahi, ke tou vakavakaʼi peʼe tou tali moʼoni ia te pule ʼa Kilisito. ʼE tou nonofo agatonu koa kiā te ia? ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou agatonu ki he Hau ʼe pule ʼi selo? Tou ʼuluaki talanoa muʼa ki te ʼu tupuʼaga ʼaē ke tou agatonu kiā Kilisito.
ʼE Fia Agatonu Te Hahaʼi Ki Te Hau ʼUhi Ko Tona ʼu Kalitātē
4. Lolotoga te minisitelio ʼa Sesu ʼi te kele, koteā ʼaē neʼe ina fakahoko ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe Filifili?
4 ʼE tou fia agatonu kiā Kilisito heʼe tou fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai pea mo tona ʼu kalitātē fakatalakitupua. (1 Petelo 1:8) ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, ko Sesu, ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe Filifili, neʼe ina fakahā ʼi hona ʼaluʼaga veliveli, te ʼu meʼa ʼaē ka ina fai mokā liliu anai ʼo Hau ʼi te kele kātoa ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa kiai e te ʼAtua. Neʼe ina fafaga te hahaʼi pākupapaku. Neʼe ina fakamālōlō te hahaʼi māhahaki, te kau kivi, te kau māʼimoa, te kau tuli, pea mo te hahaʼi ʼalelo mate. Neʼe ina toe fakatuʼuake ʼihi ʼi te kau mate. (Mateo 15:30, 31; Luka 7:11-16; Soane 6:5-13) Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe tou ʼiloʼi pe neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, ʼe feala ke tou ʼiloʼi te ʼu kalitātē, tāfito tona ʼofa faka sākilifisio, ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi ʼi tona ʼuhiga Pule ʼo te kele ʼi te temi ka haʼu. (Maleko 1:40-45) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Napoléon Bonaparte: “Ko Alexandre, mo Sesale, mo Charlemagne, pea mo au neʼe mātou fakatuʼu he ʼu puleʼaga, kae koteā ʼaē neʼe mātou fakaʼaogaʼi moʼo fakahoko tamatou ʼu gāue lalahi? Ko te mālohi. Ko Sesu Kilisito tokotahi pe ʼaē neʼe ina fakatuʼu tona puleʼaga ʼaki te ʼofa, pea ʼo aʼu ki te temi nei, ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fia mamate anai maʼa ia mo kapau ʼe fakamaʼua age ia te faʼahi ʼaia.”
5. He koʼe neʼe leleiʼia e te hahaʼi ia te ʼulugaaga ʼo Sesu?
5 ʼUhi ʼaē ko Sesu neʼe agamālū pea mo loto agavaivai, ko nātou ʼaē neʼe mafasia ʼi te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu kavega, neʼe nātou logo fīmālie ʼi tana ʼu akonaki fakaloto mālohi pea mo tana agalelei. (Mateo 11:28-30) Neʼe mole mātataku te ʼu tamaliki ia ia. Ko te ʼu tagata agavaivai mo fakasiosio poto neʼe nātou fia liliu moʼoni ko hana ʼu tisipulo. (Mateo 4:18-22; Maleko 10:13-16) Tokolahi te ʼu hahaʼi fafine ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe nātou agatonu kiā te ia, pea mo fakaʼaogaʼi tonatou temi, mo tonatou mālohi, pea mo tanatou ʼu koloā moʼo taupau ʼo ia ʼi tana minisitelio, he neʼe ko he tagata neʼe ina tokagaʼi ia te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi pea mo aga fakaʼapaʼapa kiā nātou.—Luka 8:1-3.
6. Neʼe malave feafeaʼi kiā Sesu ia te mate ʼa Lasalo?
6 Neʼe fakahā e Kilisito te meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai tona kaumeʼa lelei ko Lasalo. Neʼe malave lahi kiā ia te mamahi ʼa Malia pea mo Maleta, ʼo mole ina lava tāʼofi tona mamahi, pea neʼe “tagi ai.” Neʼe ‘hoha’—he neʼe mamahi tona loto, logola tana ʼiloʼi ʼaē ʼe ʼamanaki ke ina fakatuʼuake ia Lasalo. Pea ʼi tona ʼofa pea mo tona loto manavaʼofa, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua moʼo fakatuʼuake ia Lasalo.—Soane 11:11-15, 33-35, 38-44.
7. He koʼe ʼe tāu mo Sesu ke tou agatonu kiā te ia? (Vakaʼi mo te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pasina 31.)
7 ʼE tou punamaʼuli ʼi te mālohi ʼo te ʼofa ʼa Sesu ki te meʼa ʼaē ʼe moʼoni pea mo tona fehiʼa ki te malualoi pea mo te agakovi. Tuʼa lua neʼe lototoʼa ʼo kapu ʼi te fale lotu ia te ʼu hahaʼi faifakatau mānumānu. (Mateo 21:12, 13; Soane 2:14-17) Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana maʼuli ʼi te kele, neʼe gaohi koviʼi ʼi ni ʼu ʼaluʼaga kehekehe, ʼo mahino ai kiā ia te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu fihifihiʼia ʼaē ʼe tau mo tatou. (Hepeleo 5:7-9) ʼE toe ʼiloʼi e Sesu peʼe feafeaʼi tokita loto mo kapau ʼe fehiʼaʼinaʼi kita pea mokā fai mai kiā kita he aga heʼe faitotonu. (Soane 5:15-18; 11:53, 54; 18:38–19:16) Moʼo fakaʼosi, neʼe lototoʼa ʼo fakalogo ʼo aʼu ki tona mate, moʼo fakahoko te finegalo ʼo tana Tāmai pea mo foaki ki tana hahaʼi fakalogo ia te maʼuli heʼegata. (Soane 3:16) ʼE mahino ia, ʼaki te ʼu kalitātē fuli ʼaia ʼaē ʼe maʼu e Kilisito, ʼe tou fia tauhi agatonu kiā te ia. (Hepeleo 13:8; Apokalipesi 5:6-10) Kae koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou kau ki te hahaʼi ʼaē ʼe fakalogo ki te Hau ko Kilisito?
Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Tonu Ke Tou Fai
8. Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ki te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito?
8 Koutou fakakaukauʼi te faʼifaʼitaki ʼaenī: ka fia maʼuli he tahi ʼi he tahi fenua, ʼi te agamāhani ʼe ʼi ai te ʼu fakamaʼua ʼe tonu ke mulimuli tāfito kiai. Ko he tahi ʼe fia maʼuli ʼi he tahi fenua, ʼe tonu anai ke lelei tana aga pea mo haohaoa mai te mahaki. ʼO toe feiā pe, ko te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ʼe tonu ke nātou mulimuli fakalelei ki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo nātou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie.—1 Kolonito 6:9-11; Kalate 5:19-23.
9. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou agatonu kiā Kilisito?
9 ʼE toe fakamaʼua e Sesu Kilisito ki tana hahaʼi ke nātou agatonu kiā te ia pea mo tona Puleʼaga. ʼE nātou fakahā tanatou agatonu ʼaia ʼi tanatou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi ki te hahaʼi ʼi tana kei maʼuli ʼi te kele ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe Filifili. Ohage la, ʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga pea mo te finegalo ʼo te ʼAtua, kae nātou tuku ki muli tanatou faiga ki te ʼu koloā. (Mateo 6:31-34) ʼE nātou toe faiga fakamalotoloto ke nātou faʼifaʼitakiʼi te ʼulugaaga ʼo Kilisito, māʼiape la ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. (1 Petelo 2:21-23) Tahi ʼaē meʼa, ko te hahaʼi ʼaē ʼe fakalogo kiā Kilisito ʼe nātou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki ʼo nātou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te hahaʼi.—Mateo 7:12; Soane 13:3-17.
10. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou agatonu kiā Kilisito (a) ʼi tatatou loto fale pea (b) ʼi te kokelekasio?
10 ʼE toe fakahā e te ʼu tisipulo ʼa Sesu tanatou agatonu kiā te ia, ʼi tanatou faʼifaʼitakiʼi tona ʼu kalitātē ʼi tonatou loto fale. Ohage la, ʼe fakahā e te ʼu tagata ʼohoana tanatou agatonu ki tonatou Hau ʼaē ʼe ʼi selo, mokā nātou faʼifaʼitakiʼi te ʼu kalitātē ʼa Kilisito ʼi tanatou felogoi mo tonatou ʼohoana pea mo tanatou fānau. (Efeso 5:25, 28-30; 6:4; 1 Petelo 3:7) ʼE fakahā e te ʼu fafine ʼohoana tanatou agatonu kiā Kilisito ʼi tanatou aga maʼa pea mo tanatou fakahā “te loto fakatokatoka mo agamālū.” (1 Petelo 3:1-4, MN; Efeso 5:22-24) Ko te ʼu fānau ʼe nātou agatonu kiā Kilisito mokā nātou faʼifaʼitakiʼi tana fakalogo. ʼI tana kei tamasiʼi, neʼe fakalogo Sesu ki tana ʼu mātuʼa, logola neʼe nā heʼe haohaoa. (Luka 2:51, 52; Efeso 6:1) Ko te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ʼe nātou faiga agatonu ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia ia ʼo nātou “agalelei, mo ofa ki te u tehina, mo manavaofa.” ʼE nātou faiga ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito, ʼo nātou “agavaivai [ʼo mole nātou] taauʼi te kovi aki te kovi, pe ko te leakovi aki te leakovi.”—1 Petelo 3:8, 9; 1 Kolonito 11:1.
Te Lao ʼAē ʼe Fakalogo Kiai Tana Hahaʼi
11. Ko te ʼu lao fea ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai te ʼu hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito?
11 Ka fia māʼuʼuli he ʼu hahaʼi ʼi he fenua, pea ʼe tonu ke nātou mulimuli ki te ʼu lao ʼo te fenua ʼaia. ʼO toe feiā aipe, ko te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ʼe nātou mulimuli ki “te lao a Kilisito,” ʼo nātou maʼuliʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe akoʼi age pea mo fakatotonu age e Sesu. (Kalate 6:2) Pea ko te faʼahi tāfito ʼe nātou agatonu ʼo mulimuli ki “te lao fakahau” ʼo te ʼofa. (Sakopo 2:8) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ʼi te ʼu lao ʼaia?
12, 13. ʼE tonu ke tou mulimuli agatonu feafeaʼi ki “te lao a Kilisito”?
12 Ko te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ʼe mole nātou hāo mai te agahala pea mo te ʼu lākahala. (Loma 3:23) Koia, ʼe tonu ai ke nātou haga taupau “he ofa fakatautehina e mole malualoi,” ke feala hanatou “feʼofaʼaki fakamalotoloto.” (1 Petelo 1:22) “Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi age,” ʼe mulimuli agatonu anai te kau Kilisitiano ki te lao ʼa Kilisito ʼo nātou “fekātakiʼaki pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei.” Ko te fakalogo ki te lao ʼaia ʼe tokoni kiā nātou ke mole nātou tokagaʼi te ʼu kiʼi hala ʼa ʼihi pea mo nātou feʼofaʼofani. ʼE mahino ia ʼe tou loto fakafetaʼi ʼi tatatou fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou fakalogo agatonu ki totatou Hau fonu ʼi te ʼofa, heʼe nātou kofuʼi ia te ʼofa, te “noʼo haohaoa . . . ki te logo tahi.”—Kolose 3:13, 14, MN.
13 Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e Sesu neʼe lahi age ia ʼi te ʼofa ʼaē ʼe fakahā e te hahaʼi. (Soane 13:34, 35) Kapau ʼe tou ʼoʼofa pe tatou kiā nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa mai, pea ʼe mole ko “he faʼahi makehe ʼaia.” Ko te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼe mole kātoa. Neʼe fakaloto mālohiʼi tatou e Sesu ke tou faʼifaʼitakiʼi te ʼofa ʼo tana Tāmai, ʼo tou maʼu te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto, ʼo tou ʼoʼofa ki totatou ʼu fili ʼaē ʼe fēhihiʼa kiā tatou pea mo nātou fakatagaʼi tatou. (Mateo 5:46-48) Ko te ʼofa ʼaia ʼe ina toe uga te ʼu hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ke nātou kātaki agatonu ʼi te gāue maʼuhiga ʼaē ʼe nātou fakahoko. Koteā ia te gāue ʼaia?
ʼE ʼAhiʼahiʼi Te Agatonu ʼa Te Hahaʼi Fakalogo ʼa Kilisito
14. He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito ia te gāue fai faka mafola?
14 Ko te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe nātou maʼu ʼi te temi nei te gāue maʼuhiga ʼaē ko te “fai ʼo he fagonogono kātoa ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Gaue 28:23, MN ) ʼE maʼuhiga te gāue ʼaia heʼe faka lākatonuʼi anai e te Puleʼaga Faka Mesianike ia te ʼuhiga pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼi te ʼatulaulau. (1 Kolonito 15:24-28) Ka tou faka mafola ia te logo lelei, ko nātou ʼaē ʼe logo kiai ʼe feala ke nātou liliu ko he hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, ko te faʼahiga tali ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ki te logo ʼaia, ʼe fakatafito anai kiai te fakamāuʼi ʼo te malamanei e te Hau ko Kilisito. (Mateo 24:14; 2 Tesalonika 1:6-10) Koia, ko te ʼaluʼaga tāfito ʼaē ʼe fakahā ai tatatou agatonu kiā Kilisito, ʼe ko tatatou fakalogo ki tana fakatotonu ʼaē ke tou faka mafola ki te hahaʼi ia te Puleʼaga.—Mateo 28:18-20.
15. He koʼe ʼe ʼahiʼahiʼi te agatonu ʼa te kau Kilisitiano?
15 ʼE moʼoni, ʼe fakaʼaogaʼi e Satana ia te ʼu ʼaluʼaga kehekehe moʼo fakafeagai ki te gāue fai faka mafola, pea ko te ʼu hau ʼo te kele ʼe mole nātou tali te tuʼulaga pule ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kiā Kilisito. (Pesalemo 2:1-3, 6-8) Koia, neʼe fakatokaga fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “E mole lahiʼage te kaugana i tona Aliki. Kapau nee natou fakatagai au pea e natou fakatagai anai mo koutou.” (Soane 15:20) Ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito, ʼe nātou kau ʼi he tau fakalaumālie ʼe ʼahiʼahiʼi ai tanatou agatonu.—2 Kolonito 10:3-5; Efeso 6:10-12.
16. ʼE liufaki feafeaʼi e te ʼu hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua “te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua”?
16 Logola ko te ʼu hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe nātou nonofo agatonu ki tonatou Hau fakapulipuli, kae ʼe nātou haga fai he aga fakaʼapaʼapa ki te ʼu puleʼaga fakatagata. (Tito 3:1, 2) Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kiā Sesale, kae ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.” (Maleko 12:13-17, MN ) Koia ko te ʼu hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lao ʼa te puleʼaga fakatagata ʼaē ʼe mole fakafeagai ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua. (Loma 13:1-7) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakafeagai ai te telepinale Sutea lahi ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ʼo fakatotonu ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu ke tuku tanatou fai faka mafola, neʼe ʼui e te ʼu tisipulo ʼaki he lotomālohi pea mo he aga fakaʼapaʼapa, ʼe tonu ke nātou “fakalogo ki te ʼAtua, ohage ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata.”—Gaue 1:8; 5:27-32, MN.
17. He koʼe ʼe feala ke tou ʼutakiʼi ʼaki he lototoʼa, te ʼahiʼahiʼi ʼo tatatou agatonu?
17 ʼE mahino ia ʼe tonu ke lototoʼa te ʼu hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ke feala hanatou nonofo agatonu ki tonatou Hau mokā fakatagaʼi nātou. Kae neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Fiafia ia koutou mokā leakoviʼi koutou, pea mo fakatagaʼi koutou, pea mo lau he ʼu loi kiā koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kovi fuape ʼuhi ko au. Koutou fiafia pea ke koutou hihiki fakafiafia, heʼe lahi tokotou fakapale ʼi selo.” (Mateo 5:11, 12, MN ) Neʼe mahino ki te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Kilisito te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia. Tatau aipe pe neʼe huʼipiʼi nātou ʼuhi ko tanatou haga faka mafola ia te Puleʼaga, kae neʼe nātou fiafia “he neʼe tāu mo nātou tonatou fakalainoaʼi ʼuhi ko tona huafa. Pea ʼi te ʼaho fuli pe, ʼi te fale lotu pea mo te ʼu ʼapi, tuʼumaʼu pe, neʼe nātou haga akoʼi pea mo tala ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito, ia Sesu.” (Gaue 5:41, 42, MN ) ʼE fai atu he fakafetaʼi kiā koutou, heʼe koutou agatonu ohage ko nātou ʼaia mokā koutou felāveʼi mo ni ʼu faigataʼaʼia, peʼe ko he mahaki, peʼe ko te mate ʼo he tahi neʼe koutou ʼoʼofa ai, peʼe ko te ʼu fakafeagai.—Loma 5:3-5; Hepeleo 13:6.
18. Koteā ʼaē ʼe mahino mai ʼaki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu kiā Posio Pilato?
18 ʼI te kei maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe Filifili, neʼe ina fakamahino fēnei ki te Kovana Loma ko Posio Pilato: “E mole i te malama aeni toku puleagahau, kapau nee i te malama aeni toku puleagahau, nee tau taku solia, ke aua naa aumai au e te kau Sutea; kae e mole i heni toku puleagahau.” (Soane 18:36) Koia, ko te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼi selo, ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te ʼu mahafu peʼe nātou lagolago ki he ʼu tau. ʼI tanatou agatonu ki te “Tama ʼAliki ʼo te Tokalelei,” ʼe mole nātou kau ki te ʼu gāue fakatupu maveuveu ʼo te malamanei.—Isaia 2:2-4; 9:6, 7.
Ko He ʼu Fakapale ʼe Heʼegata Maʼa Te Hahaʼi ʼAē ʼe Fakalogo Agatonu Kiā Kilisito
19. He koʼe ʼe feala ki te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito ke nātou sioʼi te ka haʼu ʼaki he loto falala?
19 Ko te hahaʼi fakalogo agatonu ʼa Kilisito, te “Hau o te u hau” ʼe nātou sioʼi ia te ka haʼu ʼaki he loto falala. ʼE nātou ʼatalitali ʼaki he loto fakaʼamu, ki te ʼaho ʼaē ka hoko ai te fakahā ʼo te pule fakahau ʼaē ʼe mālohi age ʼi te mālohi ʼo te tagata. (Apokalipesi 19:11–20:3; Mateo 24:30) Ko te toe ʼo “te ʼu foha ʼo te puleʼaga” agatonu ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe nātou fakatalitali ʼaki he loto fakaʼamu ke nātou maʼu tonatou tōfiga maʼuhiga, ʼaē ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi selo. (Mateo 13:38, MN; Luka 12:32) Ko te “tahi ʼu ōvi” agatonu ʼa Kilisito, ʼe nātou ʼatalitali ki te ʼaho ʼaē ka tala age e tonatou Hau: “Koutou omai hahai tapuakina o taku Tamai. Koutou tali te [Palatiso ʼi te kele ʼaē ʼe puleʼi e te] Puleaga, ko te tofia nee teuteui kia koutou talu mai te kamataʼaga o te malama-nei.” (Soane 10:16, MN; Mateo 25:34) Koia, ʼofa pe ke loto moʼoni ia te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga, ke nātou haga tauhi agatonu ki te Hau ko Kilisito.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi te tohi ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko tona kupu tāfito Koutou Tokagaʼi Te Lea Faka Polofeta ʼa Taniela! ʼi te kapite 6, pasina 94 ki te 97, palakalafe 24 ki te 29.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• He koʼe ʼe tāu mo feʼauga ke tou agatonu kiā Kilisito?
• ʼE fakahā feafeaʼi e te hahaʼi fakalogo ʼa Kilisito tanatou agatonu kiā te ia?
• He koʼe ʼe tou fia nonofo agatonu kiā Kilisito, te Hau?
[Talanoa ʼo te pasina 31]
TE TAHI ʼU KALITĀTĒ FAKAOFOOFO ʼA KILISITO
ʼE mole fakapalatahi—Soane 4:7-30.
ʼE loto manavaʼofa—Mateo 9:35-38; 12:18-21; Maleko 6:30-34.
ʼE ʼofa faka sākilifisio—Soane 13:1; 15:12-15.
ʼE agatonu—Mateo 4:1-11; 28:20; Maleko 11:15-18.
ʼE lotomahino—Maleko 7:32-35; Luka 7:11-15; Hepeleo 4:15, 16.
ʼE aga fakapotopoto—Mateo 15:21-28.
[Paki ʼo te pasina 29]
ʼI tatatou feʼofaʼofani, ʼe tou fakalogo agatonu ai ki “te lao a Kilisito”
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko te ʼu kalitātē ʼa Kilisito, ʼe ina uga koa koutou ke koutou tauhi agatonu kiā te ia?