Ko Te ʼu Faʼifaʼitaki Agavaivai ʼe ʼAoga Ke Faʼifaʼitakiʼi
“ ʼE fakalahi anai ʼau e tau agavaivai.” — Pesalemo 18:35.
1. Koteā ʼaē ʼe ʼiloga ai te agavaivai ʼa te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower kua mate nei ia ʼaho nei?
NEʼE mamalu te tagata ʼaē ko Joseph F. Rutherford, he neʼe meta 1,80 tupu tona lahi pea neʼe kilo 90 tupu. Neʼe toe mālohi mo tona leʼo, ʼaē neʼe mole gata ʼaki pe tana fakaʼaogaʼi moʼo fakahā te huafa ʼo Sehova kae neʼe ina toe fakaʼaogaʼi foki moʼo tala te kākā ʼaē ʼa te kau takitaki lotu ʼo te keletiate, ʼo ina hinoʼi tanatou lotu “ko he hele pea mo he kākā”. Logope la te mālohi ʼaē ʼo tana ʼu fai akonaki, kae ka faikole mo te famili ʼo te Petele neʼe hage ia ko he tamasiʼi tagata ʼe palalau ki tana tāmai, ʼo ina fakahā fakalelei ai tona vāhaʼa lelei ʼaē mo tona Pule ʼo toe feiā aipe mo tana agavaivai. Ei, neʼe agavaivai ia ohage ko he kiʼi tamasiʼi. — Mateo 18:3, 4.
2. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe kehekehe ʼosi ai te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī?
2 ʼE mahino ia, ʼe agavaivai te ʼu kaugana moʼoni fuli ʼa Sehova ʼAtua. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe nātou kehekehe ʼosi mo te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī. ʼI te temi nei, kua lahi ʼaupito te hahaʼi fialahi. Ko nātou ʼaē ʼe maʼu tuʼulaga, mālohi, maʼu meʼa pea mo popoto, ʼo toe feiā aipe mo nātou ʼaē ʼe māsisiva pea mo nātou ʼaē ʼe mole haʼele lelei tonatou maʼuli ʼi ʼihi ʼu ʼaluʼaga, ʼe nātou fialahi.
3. Koteā te ʼu fua ʼo te fialahi?
3 ʼE fakatupu e te fialahi te ʼu kē pea mo te ʼu malaʼia. ʼIo, neʼe kamata malaʼia te ʼatulaulau ʼuhi ko te ʼaselo neʼe fialahi, koteʼuhi neʼe ina loto ke atolasioʼi ia ia ohage ko te Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua (Mateo 4:9, 10). Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼaselo ʼaia neʼe ina fakaliliu ia ia ko te Tevolo, pea mo Satana, ʼuhi he neʼe iku tana fakalalata ʼaē ʼo te ʼuluaki fafine ko Eva ʼaki tana fakaneke ʼo tona fialahi. Neʼe ina fakapapau age ki te fafine ʼaia kapau ʼe ina kai te fuaʼi ʼakau ʼaē ʼe tapu, ʼe liliu leva ia ohage ko te ʼAtua, ʼo ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Ka na pau la neʼe agavaivai ia Eva, neʼe feala pe ke ina maʼu te manatu ʼaenī: ‘He koʼe koa ʼe ʼau fia tatau mo te ʼAtua?’ (Senesi 3:4, 5). Mokā ʼe tou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te malamanei, ʼi te ʼaluʼaga fakasino, fakaʼatamai, pea mo te aga ʼe tonu ke fai, ʼe mole he takuʼaki ʼo te fialahi ʼa te tagata! Koia ʼaē ʼe mole tou puna’maʼuli ai mokā ʼe tou lau ko Sehova ʼe fehiʼa “ki te manatu pe kia kita pea mo te fialahi”! (Tāʼaga Lea 8:13.) Ko te ʼu faʼifaʼitaki agavaivai ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ʼe kehekehe ʼosi ia mo te fialahi ʼa te tagata.
Ko Sehova ʼAtua ʼe agavaivai
4. Ko te ʼu vaega fea ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou fakahā ko Sehova ʼe agavaivai?
4 Ko Sehova ʼAtua — te Māʼoluga, te Tuʼi ʼo te ʼatulaulau, te hau ʼo te heʼegata — ʼe agavaivai (Senesi 14:22). ʼE feala koa ke hoko te faʼahi ʼaia? Ei! Neʼe ʼui e te hau ko Tavite, ohage ko tona tuʼu ia Pesalemo 18:35: “ ʼE ke foaki mai anai tau meʼa tali tau ʼo te maʼuli, pea ko tou nima mataʼu ʼe ina lagolago anai ʼau, ko tau agavaivai ʼe ina fakalahi anai ʼau.” ʼE ʼiloga mai, neʼe ʼiloʼi e te hau ko Tavite neʼe ina maʼu te agavaivai ʼuhi ko Sehova. ʼE tou toe lau ia Pesalemo 113:6 ko Sehova “ ʼe tali ke hifo ʼo sio ki te lagi pea mo te kele”. ʼE tou lau ʼi ʼihi fakaliliu, ʼe ʼui fēnei “punou ki lalo ʼo sio” (New International Version), “fakamālalo ke sio ki lalo”. — The New English Bible.
5. Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼe nātou fakamoʼoni ko Sehova ʼe agavaivai?
5 ʼE mahino ia ko Sehova ʼAtua neʼe fiamālalo ʼo ʼuhiga mo Apalahamo, ʼi tana faka fealagia ʼaē kia Apalahamo ke ina fakafihiʼi Tana faitotonu ʼo ʼuhiga mo tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina fakaʼauha te ʼu kolo agakovi ʼaē ko Sotoma mo Komolaa. (Senesi 18:23-32.) Tatau aipe mo te temi ʼaē neʼe fakahā ai e Sehova tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina fakaʼauha te fenua ʼo Iselaele — ʼuluaki ko tana tauhi tamapua, pea lua ko tana fakafeagai ʼaē kia te ia — ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaē neʼe felogoi ai ia Moisese mo Sehova, neʼe hage pe ia ʼe fai palalau ia Moisese mo he tahi pe ia tagata. ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli pe ʼaia neʼe tali lelei e Sehova. Neʼe fakahā e Sehova tana agavaivai ʼaki tana tali ʼaē ʼo te ʼu tagi ʼa Moisese ʼo ʼuhiga mo Tana hahaʼi ko Iselaele (Ekesote 32:9-14; Faka au 14:11-20). Ko ʼihi faʼifaʼitaki ʼo te agavaivai ʼaē ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tona ʼu vāhaʼa mo te tagata neʼe ʼiloga ʼi tana ʼu felogoi mo Seteone pea mo Sonasi, ohage ko tona fakahā ʼi te tohi ʼo te Kau Fakamāu 6:36-40 pea mo Sonasi 4:9-11.
6. Koteā te agaaga ʼa Sehova ʼe hā lelei ai tana agavaivai?
6 E lagi tuʼa hiva, te ʼui ʼaē ko Sehova ʼe “tuai ʼi te ʼitab”. Ko te loto faʼa kātaki ʼaē ʼa Sehova, tuai ʼi te ʼita, ia taʼu ʼe lauʼi afe ki te hahaʼi heʼe haohaoa, ko he tahi ʼaenā fakamoʼoni ʼo tana agavaivai. Ko te hahaʼi fialahi ʼe nātou hoha noa, hoko ʼita, ʼo kehekehe ia mo te loto faʼa kātaki. Ko te agavaivai ʼa Sehova ʼe ina fakaliliu te fialahi ʼa te tagata heʼe haohaoa ke vaʼiganoa! Kapau ʼe tonu ke tou ‘liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼa te ʼAtua, ohage ko he fānau ʼofaina’, ʼe tonu ke tou agavaivai ohage ko tana agavaivai. — Efesi 5:1.
Te faʼifaʼitaki agavaivai ʼa Kilisito
7, 8. Koteā te ʼui ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te agavaivai ʼa Sesu Kilisito?
7 Ko te tahi faʼifaʼitaki agavaivai maʼuhiga ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi, ʼe tuʼu ia 1 Petelo 2:21: “Pea tahi ʼaē, ko te ala ʼaia neʼe pāuiʼi koutou kiai, koteʼuhi mo Kilisito foki neʼe mamahi maʼa koutou, ʼo ina tuku atu te faʼifaʼitaki ke koutou mulimuli fakalelei ki tona ʼu ala.” ʼI muʼa ʼo tana haʼu ʼo tupu tagata ʼi te kele, neʼe fakakikite e Sakalia 9:9 ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo fēnei: “Kalaga fakafiafia, ê ʼofafine ʼo Selusalemi. Koʼeni! Tou hau totonu ʼe haʼu kia te koe. ʼE faitotonu, ei, hāofaki; agavaivai, pea ʼe heka ʼi te asino.” Ka na pau la neʼe fialahi ia Sesu Kilisito, neʼe lagi feala pe ke ina tali te mōlaga ʼaē ʼa te Tevolo ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga fuli ʼo te malamanei ʼaki pe hana atolasio e tahi (Mateo 4:9, 10). Neʼe ina toe fakahā tana agavaivai ʼi tana tuku kia Sehova te lelei fuli ʼo tana ʼu akonaki, ʼo ʼui maʼana: “Ka ʼe koutou hikihiki anai te Foha ʼo te tagata, ʼe koutou ʼiloʼi ai anai ko ʼau ko ia ʼaia, pea ʼe mole ʼau fai he meʼa ʼaki toku loto faʼitaliha; kae, ohage ko tona akoʼi mai e te Tāmai kia te ʼau, ʼe ʼau tala atu te ʼu meʼa ʼaia.” — Soane 8:28.
8 Neʼe feala ai ke ina ʼui kia nātou ʼaē neʼe fagono kia te ia, ʼo fēnei: “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.” (Mateo 11:29). Pea neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki agavaivai lelei ʼaki tana haga ʼaē ʼo fufulu te ʼu vaʼe ʼo tana kau ʼapositolo ʼi te po fakaʼosi ʼaē neʼe nofo ai ia mo nātou ʼi tona ʼuhiga tagata! (Soane 13:3-15.) Tahi age meʼa fakaofoofo ʼe tuʼu ia Filipe 2:3-8, ʼe tokoniʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau kilisitiano ke nātou maʼu “he loto fia mālalo”, ʼo ina fakahā te faʼifaʼitaki ʼa Sesu Kilisito ke muliʼi: “Koutou taupau te loto ʼaia neʼe ia Kilisito Sesu, logope tana maʼuli ʼi te natula ʼo te ʼAtua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ke liliu ai ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina fakaʼosi ia ia totonu, pea mo liliu ai ko he kaugana, ʼo hā ohage he tagata. Kae laka age ia, ʼi tana liliu leva ʼaē ʼo tagata, neʼe ina haga ʼo fakamālaloʼi ia ia totonu pea neʼe talagafua ʼo aʼu ki te mate, ʼio, ki te mate ʼi te pou fakamamahi.” ʼI tana aʼu ʼaē ki te temi maʼuhiga ʼo tona maʼuli, neʼe agavaivai aipe ʼo faikole ki tana Tāmai: “Kaʼe, ke mole fai ki te meʼa ʼaē ʼe ʼau loto kiai, kae ke fai pe ki te meʼa ʼaē ʼe ke loto kiai.” (Mateo 26:39). ʼE mahino papau ia, ke tou liliu ko te kau faʼifaʼitaki ʼa Sesu Kilisito, ʼe tonu ke tou agavaivai ʼo muliʼi fakalelei tona ʼu ala.
Ko te ʼapositolo ko Paulo, ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te agavaivai
9-12. Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te agavaivai?
9 Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina tohi ʼo fēnei: “Ke koutou faʼifaʼitaki kia te ʼau, ohage pe ko taku faʼifaʼitaki ʼaē kia Kilisito.” (1 Kolonito 11:1). Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe faʼifaʼitaki koa ia kia Sesu Kilisito ʼaki he loto fia mālalo, ʼo ina tuku mai kia tatou te tahi faʼifaʼitaki ʼo te agavaivai? ʼE mahino papau ia, neʼe ina fai. ʼUluaki, ʼaki te agavaivai neʼe ina ʼiloʼi ko ia ko te kaugana ʼa Sesu Kilisito (Filipe 1:1). Neʼe ina fakahā ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi neʼe ‘tauhi ki te ʼAliki ohage ko he tagata kaugana ʼaki he loto fia mālalo lahi, ʼi te ʼu loʼimata pea mo te ʼu fakataga neʼe hoko kia ia ʼi te ʼu fonofono ʼa te kau Sutea’. (Gāue 20:17-19.) Ka na pau la neʼe mole agavaivai ia, neʼe mole feala ia ke ina tohi te ʼu palalau ʼaē ia Loma 7:18, 19: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe ia te ʼau, ko tona faka ʼuhiga ʼi toku kakano, ʼe mole nofo ai he meʼa ʼe lelei (...). Heʼe ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, koʼena te meʼa ia ʼaē ʼe ʼau fai.”
10 Ko te agavaivai ʼa Paulo neʼe toe ʼiloga ʼi tana faitohi ʼaē ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito, ohage ko tona tuʼu ʼaē ia 1 Kolonito 2:3: “Neʼe ʼau haʼu kia koutou ʼi te agavaivai pea mo te manavasiʼi pea mo te tetetete lahi.” ʼAki te agavaivai neʼe ina toe fakamanatuʼi age tana lele ʼāfea ʼaē ʼi muʼa ʼo tana liliu ko he kilisitiano, ʼo ina tohi fēnei: “Ia ʼau ʼaē ʼi muʼa neʼe ʼau laukovi, neʼe ʼau fakataga, neʼe ʼau fiatuʼu. (...) Neʼe haʼu Sesu Kilisito ki te malamanei moʼo hāofaki ʼo te kau agahala. Pea ko ʼau, ʼe ʼau ʼuluaki ia nātou fuli ʼaia.” — 1 Timoteo 1:13, 15.
11 Neʼe ina toe fakahā tana agavaivai ʼi tana tuku ʼaē kia Sehova ʼAtua te ʼu fua lelei fuli ʼo tana ʼu gāue. Neʼe ina tohi ʼo ʼuhiga mo tana minisitelio, ʼo fēnei: “Ko ʼau neʼe ʼau to, ko Apolosi neʼe ina fakavai, kae ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatuputupu; koia ʼe mole ko ʼaē ʼe ina to ʼaē ʼe ʼi ai hona ʼuhiga, pe ko ʼaē ʼe ina fakavai, kae ko te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatuputupu.” (1 Kolonito 3:6, 7). Neʼe ina toe kole ki tona ʼu tēhina ke nātou faikole koteʼuhi ke feala kia ia ke ina fakahā he fagonogono lelei, ohage ko tatatou lau ʼaē ia Efesi 6:18-20: “Koutou faikole ʼi te ʼu temi faigamālie (...) maʼa ʼaku, koteʼuhi ke foaki mai kia te ʼau te poto palalau (...) moʼo fakahā fakahagatonu [te meʼa fakalilo taputapu ʼo te logo lelei] heʼe tonu ke ʼau fai te meʼa ʼaia.”
12 Neʼe toe fakahā e Paulo tana agavaivai ʼaki tana faʼahiga kaugā gāue ʼaē mo te kau ʼapositolo: “Ko Sake, Sefasi pea mo Soane, (...) neʼe nātou foaki mai te nima toʼomataʼu kia ʼau pea mo Palanapasi, ʼe ma ʼolo anai ki te kau Senitile, kae ko nātou ia ki te kau silikosisio.” (Kalate 2:9). Neʼe fia kaugā gāue ia mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Selusalemi ʼo kaugā fagona mo te ʼu tagata tūpulaga e fā ki te fale lotu pea mo ina totogi tanatou ʼu meʼa he neʼe nātou fakahoko te fakapapau. — Gāue 21:23- 26.
13. Koteā ʼaē neʼe maʼuhiga kehe ai te agavaivai ʼa Paulo?
13 Ko te agavaivai ʼa Paulo ʼe toe maʼuhiga tāfito mokā ʼe tou fakatokagaʼi pe neʼe feafeaʼi te haga ʼaē ʼa Sehova ʼAtua ʼo fakaʼaogaʼi ia ia. Ohage la, ʼe tou lau ko te “ ʼAtua neʼe ina fai te ʼu gāue fakamanamana fakaofoofo ʼaki te ʼu nima ʼo Paulo”. (Gāue 19:11, 12.) ʼO mole gata aipe, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa fakamanamana neʼe hā kia ia pea mo te ʼu fakahā (2 Kolonito 12:1-7). ʼAua naʼa galo foki kia tatou ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina taki ia ia ʼaki tona laumālie ke ina fai te ʼu tohi e 14 ʼi te ʼu tohi ʼaē e 27 ʼo te ʼu tohi lea faka keleka faka kilisitiano. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe mole fakatupu ai he fialahi ʼo Paulo. Neʼe agavaivai aipe ia.
Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼo totatou temi
14-16. a) Ko te faʼahi fea ʼaē ko te ʼuluaki pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower neʼe ko te faʼifaʼitaki lelei ʼo te agavaivai? b) Ko te aga koa ʼa ʼai ʼaē ʼe kehekehe mo tana faʼifaʼitaki?
14 Ia Hepeleo 13:7, ʼe tou lau te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Koutou manatuʼi ia nātou ʼaē ʼi ʼokotou ʼu fuga ʼulu, neʼe nātou fakahā atu te folafola ʼa te ʼAtua, pea koutou fakatokagaʼi te ikuʼaga ʼo tanatou aga, koutou faʼifaʼitaki ki tanatou tui.” Kapau ʼe tou maʼu te manatu ʼaia, ʼe feala ke tou manatuʼi te faʼifaʼitaki ʼo totatou temi, ko te ʼuluaki pelesita ʼo te Watch Tower Bible and Tract Society, ko Charles Taze Russell, ko tana tui ʼe feala ke tou faʼifaʼitaki kiai. Neʼe ko he tagata agavaivai koa? Ei! Ohage pe ko tona tuʼu lelei ʼaē ʼi tana ʼu tohi Etudes des Ecritures, ko te ʼu tohi e ono ko ʼona ʼu pasina e 3 000 tupu, neʼe mole ina faka ʼuhiga pe la ʼi he temi kia ia. ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼaia neʼe maʼu e C. Russell, ko te ʼu tohi faka tohi-tapu ʼo te Watch Tower Bible and Tract Society ʼe mole nātou faka ʼuhigaʼi he tagata ia nātou ʼaē ʼe nātou tohi te ʼu alatike.
15 ʼI Te Tule Leʼo, neʼe tohi e Russell ʼi te tahi ʼaho, ʼe mole ina ʼiloʼi te kupu ʼaē ko te “Russellisme” pea mo te “Russellites”, ko te ʼu fasiga palalau neʼe fakaʼaogaʼi e tona ʼu fili kae neʼe fakafeagai ia kiai. Neʼe ina tohi, ʼo fēnei: “Ko tamatou gāue (...) ko te fakamāʼopoʼopo ʼo te ʼu koga ʼo te moʼoni ʼaē kua fualoa tonatou mavetevete pea mo fakahā te ʼu moʼoni ʼaia ki te hahaʼi ʼo te ʼAliki — ʼo fakamahino ko te ʼu moʼoni ʼaia ʼe mole foʼou, peʼe ʼa he tahi, kae ko te ʼu moʼoni ʼa te ʼAliki. (...) Ko te gāue ʼaē neʼe lelei ki te ʼAliki ke ina fakaʼaogaʼi ai tomatou ʼu faiva neʼe mole gata ʼaki pe te kumi ʼo te moʼoni kae ko te gāue moʼo tānaki, moʼo toe fakahokohoko, fakatonutonu pea mo faka felogoi tahi.” Neʼe ina muliʼi pe te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 3:5-7.
16 Neʼe kehekehe ʼosi tana aga ia Charles Darwin. ʼI te ʼuluaki tohi ʼa Darwin ʼaē ʼe kupu Lʼorigine des espèces ʼi te taʼu 1859, neʼe tau fakaʼaogaʼi e Darwin te fasiga palalau ʼaē ko “taku” talanoa, ʼo mole ina manatuʼi pe la ia nātou ʼaē ʼi muʼa atu neʼe talanoa foki mo nātou ki te evolisio. Ko te tagata faitohi ko Samuel Butler ʼo tona temi, neʼe ina fakatonutonuʼi ia Darwin, ʼo ina fakahā ko te tokolahi neʼe kua nātou talanoa ʼi muʼa ki te evolisio; neʼe mole ko Darwin pe ia ʼaē neʼe ʼuluaki palalau ki te faʼahi ʼaia.
17. Koteā ʼihi age ʼu faʼifaʼitaki neʼe fakahā ai e te tēhina ko Rutherford tana agavaivai?
17 Ko te tahi kaugana agatonu ʼi te temi nei neʼe fakaʼaogaʼi mālohi e Sehova ʼAtua ko F. Rutherford, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike. Ko te tagata neʼe lagolago ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea tāfito la ki te huafa ʼo Sehova. Logope neʼe ʼiloa ia ko te tuʼi fakamāu Rutherford, neʼe agavaivai pe ia. Ohage la, neʼe ina fai te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki, ko he faʼahi neʼe fakaʼamu kiai te kau kilisitiano ʼi te taʼu 1925. ʼI te mole hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina talanoa kiai, ʼaki te agavaivai neʼe ina fakahā ki te famili ʼo te Petele ʼi Brooklyn neʼe faihala. Ko te kilisitiano fakanofo neʼe kaugā gāue lelei mo ia, neʼe ina fakamoʼoni neʼe tuʼa lahi tana logo ki te tēhina ko Rutherford ʼe fai fakalelei, ʼo mulimuli pe ki te manatu ʼaē ia Mateo 5:23, 24, peʼe ʼi te kaugamālie peʼe mokā ʼāteaina mo he tahi, ʼuhi he neʼe ina fakaloto mamahiʼi hona kaugā fagona kilisitiano ʼi hana ʼu faʼahiga palalau ʼe mole lelei. ʼE ko he agavaivai ia ʼa he tahi ʼe tuʼulaga māʼoluga hana fai fakalelei ki niʼihi ʼe fakalogo kia te ia. Neʼe tuku e te tēhina ko Rutherford te faʼifaʼitaki lelei ki te ʼu tagata taupau fuli, peʼe ʼi te kokelekasio, peʼe ko te gāue feʼaluʼaki, peʼe ko he filiale ʼi te ʼu filiale ʼo te Sosiete.
18. Koteā te palalau ʼe fakahā ʼaki ai te agavaivai neʼe maʼu e te tolu pelesita ʼo te Sosiete?
18 Ko te tolu pelesita ʼo te Watch Tower Bible and Tract Society, ko Nathan H. Knorr, neʼe ina toe fakahā mo ia te agavaivai ʼaia, logope la tona tuʼulaga ʼaē ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa Sehova, neʼe mole fia māʼoluga ia ʼuhi ko tona tuʼulaga. Logope la tana faiva ʼaē ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te fai akonaki, neʼe toe fakaʼapaʼapa pe ia ki te ʼu gāue ʼa ʼihi. ʼI tana ʼaʼahi ki te tahi kilisitiano ʼi te selevisi fakaliliu tohi ʼi tona pilō neʼe ʼui maʼana: “Ko henī ʼaē ʼe fai ai te toe gāue maʼuhiga pea mo kinakina ʼaupito. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo taku mole faʼa kau kiai.” Ei, neʼe mulimuli pe ia ki te tokoni ʼaē ia Filipe 2:3, ‘ ʼaki te loto fia mālalo, ko he tahi ʼe tonu ke ina faka ʼuhiga ia nātou ʼaē ʼe nātou māʼoluga age ia ia’. Neʼe mahino pe kia ia ko te gāue ʼaē ko te pelesita ʼo te Sosiete neʼe maʼuhiga, kae ko ʼihi gāue neʼe toe maʼuhiga age pe foki. ʼE ko hana agavaivai tana fai ʼo te taʼi palalau ʼaia pea mo ina tala fakahagatonu. Neʼe ko he tahi ia faʼifaʼitaki lelei kia tatou fuli ke tou muliʼi, tāfito la kia nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua lahi ʼi tonatou ʼuhiga taupau.
19, 20. a) Koteā te faʼifaʼitaki agavaivai neʼe tuku e te fā pelesita ʼo te Sosiete? b) ʼE feafeaʼi anai te tokoni ʼo tatou e te alatike ka hoa mai ke tou maʼu te agavaivai?
19 Ko te fā pelesita ʼo te Sosiete, ko Fred W. Franz, neʼe ko he tahi ʼaenā faʼifaʼitaki lelei ʼo te agavaivai. Ia taʼu e 32 ʼi tona tuʼulaga visi-pelesita ʼo te Sosiete, neʼe lahi tana gāue ʼaē ʼi te tohi ʼo te ʼu nusipepa pea mo te ʼu polokalama fai akonaki ʼaē ʼo te ʼu fakatahi; kae ʼi te faʼahi ʼaia neʼe nofo fakapulipuli pe ia pea neʼe mole faiga ia ke maʼuhigaʼi ia ia. ʼE feala ke tou manatuʼi te ʼu faʼifaʼitaki feiā ʼo te temi muʼa. ʼI te mālo ʼaē ʼa Joab ʼi te kau Amonite ʼi Rabbah, neʼe tokaga pe ia ke maʼu e te hau ko Tavite te kolōlia ʼaē ʼo te mālo. — 2 Samuele 12:26-28.
20 ʼE moʼoni, ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki lelei, ʼi te temi muʼa pea mo totatou temi, ʼe nātou uga mālohi tatou ke tou agavaivai. Kae, ʼe lahi age te ʼu tupuʼaga ʼaē ke tou agavaivai ai, pea ʼe tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota Pi te lalo pasina]
a Ko te kupu ʼaē ko te “fiamālalo” ʼe tautau faka ʼuhiga ohage ko he meʼa ʼe foaki “ ʼaki pe hana fia hā ʼo tona māʼoluga”. Kae ko tona ʼuhiga moʼoni — ohage ko tona faka ʼuhiga ʼaē ʼi te Traduction du monde nouveau — “fakalogologo pe”, “mulimuli ki te ʼaluʼaga ʼo he tahi”. — Vakaʼi ʼi te Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary.
b Ekesote 34:6; Faka au 14:18; Nehemia 9:17; Pesalemo 86:15; 103:8; 145:8; Soele 2:13; Sonasi 4:2; Naomi 1:3.
Kei koutou manatuʼi koa?
◻ Koteā te ʼu fua neʼe fakatupu e te fialahi?
◻ Ko ai ʼaē neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agavaivai?
◻ Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai te lua faʼifaʼitaki lahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te agavaivai?
◻ Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agavaivai neʼe tuku e te ʼapositolo ko Paulo?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼe tou maʼu ʼi totatou temi ʼo ʼuhiga mo te agavaivai?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakahā e Sesu te agavaivai makehe.
[Paki ʼo te pasina 16]
Neʼe tuku e Paulo te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agavaivai.
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe mole faka ʼuhiga e te tēhina ko Russell kia ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tohi.