Ko Te ʼu Tauhi Ōvi Mo Te ʼu Ōvi ʼi Te Teokalasia
“Ko Sehova ʼe ko totatou Tuʼi Fakamāu, ko Sehova ʼe ko ia totatou faʼu lao, ko Sehova ʼe ko totatou Hau; ko ia ʼe ina hāofaki anai tatou.”—Isaia 33:22.
1. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo te kau Kilisitiano ʼo te temi nei ʼe ko te teokalasia?
KO TE teokalasia ʼe faka ʼuhiga ki he takitaki ʼe fai e te ʼAtua. ʼE fakapipiki kiai te tali ʼo te faipule ʼa Sehova pea mo te mulimuli ki tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te ʼu fakatotonu ʼi te ʼu tonu ʼe liliki pea mo ʼaē ʼe lalahi ʼaē ʼe tou fai ʼi totatou maʼuli. Ko te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe ko he teokalasia moʼoni. Koia neʼe feala ke ʼui tonu e te kau Kilisitiano: “Ko Sehova ʼe ko totatou Tuʼi Fakamāu, ko Sehova ʼe ko totatou faʼu lao, ko Sehova ʼe ko totatou Hau.” (Isaia 33:22) ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ko te kautahi ʼa Sehova ʼAtua ʼaē ʼe fakatafito ki te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼe ko he teokalasia ia.
E Feafeaʼi Koa Hatatou Aga Faka Teokalatike ʼi Te Temi Nei?
2. Koteā te ʼaluʼaga ʼe fakahā ai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakalogo ki te takitaki ʼa Sehova?
2 He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te kautahi fakakelekele ʼa Sehova ʼe ko he teokalasia? Koteʼuhi ko nātou ʼaē ʼe nātou kau ai ʼe nātou fakalogo moʼoni ki te faipule ʼa Sehova. Pea ʼe nātou mulimuli ki te taki ʼa Sesu Kilisito, ia ia ʼaē neʼe fakanofo ke Hau e Sehova. Ohage la ʼi te temi ʼo te fakaʼosi, koʼeni te fakatotonu ʼo te Teokalate Lahi kia Sesu: “ ʼAi tau hele piko pea ke tuʼusi, he kua hoko mai te temi ke tuʼusi ai te taʼukai, heʼe ko te taʼukai ʼo te kele kua mātuʼa lelei.” (Fakahā 14:15) ʼE fakalogo ia Sesu kiai pea mo ina fakahoko te utu ʼo te kele. Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou lagolago ki te toe gāue lahi ʼaia ʼaki te fai faka mafola fakamalotoloto ʼo te logo lelei pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. (Mateo 28:19; Maleko 13:10; Gāue 1:8) ʼAki tanatou fai ʼaia, ʼe nātou kaugā gāue mo Sehova, te Teokalate Lahi.—1 Kolonito 3:9.
3. E feafeaʼi te fakalogo ʼa te kau Kilisitiano ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai?
3 ʼO toe feiā aipe mo tanatou aga, ʼe fakalogo ai foki te kau Kilisitiano ki te takitaki ʼa te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe moʼoni ʼe haʼu ia ki te mālama, koteʼuhi ke fakahā tana ʼu gāue neʼe fai ia ʼo felogoi mo te ʼAtua.” (Soane 3:21) ʼI te temi nei, ʼe ʼi ai te ʼu fihi ʼe fai hoholo ʼo ʼuhiga mo te ʼu lekula ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ko te ʼu fihi ʼaia ʼe mole tonu ke fai ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano. Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e Sehova ʼe heʼeʼaoga ʼe toe faka ʼuhiga feiā pe e nātou, pea ʼe nātou fakamamaʼo mai ai ohage ko he malaʼia! ʼE nātou toe tokakaga ki tonatou ʼu famili, mo nātou fakalogo ki ʼanatou ʼu mātuʼa, pea mo nātou fakalogo ki te ʼu pule māʼoluga. (Efesi 5:3-5, 22-33; 6:1-4; 1 Timoteo 5:8; Tito 3:1) Koia, ʼe nātou aga faka teokalatike, ʼo mulimuli ki te ʼAtua.
4. Ko te ʼu aga kovi fea ʼaē neʼe fakahā e Atama mo Eva feiā mo Saulo, pea e feafeaʼi he fakahā e te kau Kilisitiano he aga ʼe kehekehe age ia?
4 Neʼe puli ia Atama pea mo Eva te Palatiso koteʼuhi neʼe nā faiga ke nā fakatuʼu te ʼu tonu ʼo nāua totonu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Kae ko Sesu neʼe faiga ia ki te faʼahi ʼaē ʼe tonu. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole ʼau kumi toku finegalo ʼoʼoku totonu, kae ko te finegalo ʼo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.” ʼE kumi e te kau Kilisitiano te meʼa pe ʼaia. (Soane 5:30; Luka 22:42; Loma 12:2; Hepeleo 10:7) Ko Saulo, te ʼuluaki hau ʼo Iselaele neʼe fakalogo ki te ʼAtua—kae fakakoga pe. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te līaki ʼo ia. Neʼe fēnei te ʼui age ʼa Samuele ki ai: “Ko te talagafua ʼe lelei ake ia ʼi he sakilifisio, pea ko te tokaga ʼe lelei ake ia ʼi te gako ʼo te ʼu akeno tagata.” (1 Samuele 15:22) ʼE ko he aga faka teokalatike koa te mulimuli ki te finegalo ʼo Sehova ʼo fakafeauga, lagi ʼo kau tuʼumaʼu ki te gāue faka mafola peʼe ki te ʼu fono, pea fakatō laloʼi leva ia te tui ʼi ʼihi faʼahi? Kailoa ia! ʼE tou faiga ke tou ‘fai te finegalo ʼo Sehova ʼi totatou nefesi katoa.’ (Efesi 6:6; 1 Petelo 4:1, 2) ʼO mole tou hage ko Saulo, ʼe tou fakalogo katoa ki te takitaki ʼa te ʼAtua.
Ko Te Teokalasia ʼo Te Temi ʼAenī
5, 6. E feafeaʼi te felogoi ʼa Sehova mo te hahaʼi ʼo te temi nei, pea koteā te fua ʼe maʼu ʼi te gāue tahi mo te fakatuʼutuʼu ʼaia?
5 ʼI te temi ʼāfea, neʼe takitaki ia Sehova pea mo ina fakahā te ʼu moʼoni ʼaki ia te ʼu hahaʼi, ohage ko te kau polofeta, te ʼu hau, pea mo te kau ʼapositolo. ʼI te temi nei, ʼe mole kei feiā; ʼe mole kei ʼi ai he ʼu polofeta peʼe ko he ʼu ʼapositolo ʼe ʼōmai mai te ʼAtua. Kae, neʼe ʼui e Sesu, lolotoga tona temi ʼafio faka hau, ʼe ina ʼiloʼi ai anai te kolesi agatonu ʼo te kau tisipulo, ko te “tagata kaugana agatonu mo poto,” pea ʼe ina fakanofo anai ki ʼana ʼu meʼa fuli. (Mateo 24:45-47; Isaia 43:10) ʼI te taʼu 1919 ko te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo neʼe ʼiloʼi nātou ko te kaugana ʼaia. Talu mai ai, neʼe liliu ai ko te tafitoʼaga ʼo te teokalasia ʼi te kele, pea ʼe fakafofoga ia ia e te Kolesi Pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te kele katoa, ko te Kolesi Pule ʼe fakafofoga e te ʼu Komite ʼo te ʼu Filiale, mo te ʼu tagata taupau feʼaluʼaki, pea mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te ʼu kokelekasio.
6 Ko te gāue tahi mo te kautahi faka teokalatike ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo te fakalogo ki te teokalasia. Ko te taʼi gāue tahi ʼaia ʼe ina fakatupu ai te logo tahi mo te fakatokatoka ʼi “te famili katoa ʼo te ʼu tēhina.” (1 Petelo 2:17) ʼI te tahi faʼahi leva, ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakafiafia ia Sehova, ʼaē “ko te ʼAtua, mole ʼo te maveuveu, kae ʼo te tokalelei.”—1 Kolonito 14:33.
Ko Te Kau Tagata ʼĀfea ʼi Te Teokalasia
7. He koʼe koa ʼe feala te ʼui ko te kau tagata ʼāfea neʼe fakanofo nātou ʼi he ʼaluʼaga faka teokalatike?
7 Ko te kau tagata ʼāfea fuli ʼaē neʼe fakanofo, logope te ʼu faʼahiga tuʼulaga kehekehe ʼaē ʼe nātou maʼu, ʼe ia nātou te ʼu kalitate ʼaē ʼe fakahāhā ʼi te Tohi-Tapu ki te tuʼulaga ʼo te tagata taupau, peʼe ʼo he tagata ʼāfea. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) Pea tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu palalau ʼaē ʼa Paulo ki te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi ʼe ʼaoga ki te kau tagata ʼāfea fuli: “Koutou tokakaga kia koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli, ʼaia kua fakanofo ai koutou e te laumālie maʼoniʼoni ko he kau taupau, moʼo fafaga te kokelekasio ʼa te ʼAtua.” (Gāue 20:28) ʼIo, ko te kau tagata ʼāfea ʼe fakanofo ia nātou e te laumālie maʼoniʼoni, ʼaia ʼe haʼu mai ia Sehova ʼAtua. (Soane 14:26) Ko te fakanofo ʼo nātou ʼe fai ʼi he ʼaluʼaga faka teokalatike. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua. Ko te faga ōvi ʼe ʼa Sehova, kae mole ʼa te kau tagata ʼāfea. Ko te kautahi ʼa te ʼAtua ʼe ko he teokalasia.
8. Koteā te ʼu maʼua tāfito ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo te temi nei?
8 ʼI tana tohi ʼaē ki te kau Efesi, neʼe fakahāhā e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu maʼua tāfito ʼo te kau tagata ʼāfea, ʼi tana ʼui ʼaē: “Neʼe ina foaki ʼihi ko te kau ʼapositolo, ʼihi ko te kau polofeta, ʼihi ko te kau fagonogono ʼo te evaselio, ʼihi ko te kau tauhi ōvi pea mo te kau faiako, moʼo fakatonutonuʼi te kau maʼoniʼoni, ʼo ʼuhiga mo te gāue faka minisitelio, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu ʼo te sino ʼo Kilisito.” (Efesi 4:11, 12) ʼE mole kei ʼi ai he kau ʼapositolo pea mo he kau polofeta ʼi te hili ʼo te fakatuʼu ʼo “te sino ʼo Kilisito.” (Vakaʼi ia 1 Kolonito 13:8.) Kae ʼe kei maʼumaʼua aipe te kau tagata ʼāfea ki te fai faka mafola, ki te tauhi ōvi, pea mo te faiako.—2 Timoteo 4:2; Tito 1:9.
9. ʼE tonu koa ke feafeaʼi te teuteu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te fakafofoga ʼo te finegalo ʼa te ʼAtua ʼi te kokelekasio?
9 ʼI tona ʼuhiga ʼaē ko te teokalasia ʼe ko he takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe mahino lelei te kau tagata ʼāfea faiva ki te finegalo ʼo te ʼAtua. Neʼe fakatotonu kia Sosue ke ina lau te Lao ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaho fuli pe. ʼE toe ʼaoga pe foki mo te kau tagata ʼāfea ke nātou ako pea mo vakaʼi tuʼumaʼu te Tohi-Tapu pea mo nātou māhani mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tā e te tagata kaugana agatonu mo poto. (2 Timoteo 3:14, 15) ʼE fakapipiki mai ki te meʼa ʼaia te ʼu nusipepa ko Te Tule Leʼo pea mo te Koutou ʼAʼala! pea mo ʼihi ʼatu ʼu tohi ʼe nātou fakahā peʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo he ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ki he ʼu ʼaluʼaga makehe.a Kae, logope te maʼuhiga ki he tagata ʼāfea ke ina ʼiloʼi pea mo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te ʼu tohi ʼo te Sosiete Watch Tower, ʼe toe maʼua aipe foki ke fakamāmāhani lelei mo te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe maʼu ai. ʼE feala ai leva kia ia ke ina maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu ʼaki te lotomahino pea mo te manavaʼofa.—Vakaʼi ia Mikea 6:8.
Ko Te Gāue ʼAki He Maʼuli Faka Kilisitiano
10. Ko te aga kovi fea ʼaē ʼe tonu ke fakamamaʼo mai ai te kau tagata ʼāfea, pea ʼo feafeaʼi?
10 Lagi ʼi te taʼu 55 ʼo totatou temi, neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo tana ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito. ʼI te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tonu ke tokaga kiai neʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga tagata neʼe fia maʼuhiga ʼi te kokelekasio. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE kua koutou makokona koa la? ʼE kua koutou koloaʼia koa la? ʼE kua koutou kamata ʼafio koa la kae mole mātou kau ai? Ka na pau la neʼe kua koutou kamata ʼafio, ke fealagia mo mātou ke mātou ʼafio mo koutou!” (1 Kolonito 4:8) ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, neʼe maʼu fuli e te kau Kilisitiano te ʼamanaki ʼaē ke nātou ʼafio ohage ko he ʼu hau pea mo he kau pelepitelo mo Sesu ʼi selo. (Fakahā 20:4, 6) Kae, ʼe mahino, neʼe galo ki ʼihi hahaʼi ʼo Kolonito, ʼi te kele ʼe mole ʼi ai he ʼu hau ʼi te teokalasia faka Kilisitiano. ʼE mole aga tahi te kau tagata taupau faka Kilisitiano mo te ʼu hau ʼo te mālama ʼaenī, heʼe nātou maʼuliʼi te agavaivai, ko he kalitate ʼe leleiʼia e Sehova.—Pesalemo 138:6; Luka 22:25-27.
11. (a) Koteā niʼihi faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te agavaivai? (b) Koteā te manatu ʼe tonu ke maʼu e te kau tagata ʼāfea mo te kau Kilisitiano fuli ʼaē ʼo ʼuhiga mo nātou totonu?
11 Ko te agavaivai ʼe ko he fakaʼiloga koa ʼo te vaivai? Kailoa ia! ʼE fakamatalatala tonu ia Sehova ko he tahi ʼe agavaivai. (Pesalemo 18:35) Ko te ʼu hau ʼo Iselaele neʼe nātou takitaki te ʼu foʼi solia ʼi te tau pea mo nātou takitaki te fenua ʼaki ia Sehova. Kae, neʼe tonu ke nātou tahi tokaga ‘ke ʼaua naʼa fia māʼoluga age tona loto ʼi ʼona ʼu tēhina.’ (Teutalonome 17:20) Ko Sesu ʼaē kua fakatuʼuake ʼe ko te hau ia ʼi selo. Kae ʼi tana ʼi te kele, neʼe ina fufulu te ʼu vaʼe ʼo tana kau tisipulo. ʼE ko he agavaivai ia! Pea ʼi tana fakahā ʼaē neʼe loto ke feiā te agavaivai ʼo tana ʼu tisipulo, neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau leva ko ʼau, ʼaē ko te ʼAliki pea mo te tagata Faiakonaki, neʼe ʼau fufulu ʼokotou ʼu vaʼe, pea ʼe tonu foki, mo koutou, ke koutou fefufuluʼaki ʼokotou ʼu vaʼe.” (Soane 13:14; Filipe 2:5-8) Ko te kolōlia pea mo te vikiviki ʼe tonu ke fai fuli kia Sehova, kae mole tonu ia ke fai ki he tagata. (Fakahā 4:11) Peʼe nātou tagata ʼāfea peʼe kailoa, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano fuli ke nātou maʼu te manatu ʼo ʼuhiga mo nātou totonu ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Sesu: “Ko mātou ko te kau kaugana ʼe mole homatou ʼaoga. Neʼe mātou fai pe te meʼa ʼaē neʼe tonu ke mātou fai.” (Luka 17:10) Ko te maʼu ʼo he tahi age faʼahiga manatu ʼe mole faka teokalatike ia.
12. He koʼe koa ko te ʼofa ʼe ko he kalitate maʼuhiga ke maʼuliʼi e te kau tagata ʼāfea?
12 ʼO fakatahi mo te agavaivai, ko te ʼofa ʼe maʼuliʼi e te kau tagata ʼāfea. Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Soane te maʼuhiga ʼo te ʼofa ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko ʼaē ʼe mole ʼofa neʼe mole ina ako te ʼiloʼi ʼo te ʼAtua, koteʼuhi ko te ʼAtua ʼe ʼofa.” (1 Soane 4:8) Ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe mole ia nātou te ʼofa ʼe mole aga faka teokalatike. ʼO ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko Sesu, ʼaē neʼe ʼofa ki tana ʼu hahaʼi ʼaē ʼi te malamanei, neʼe ʼofa kia nātou ʼo kaku ki te fakaʼosi.” (Soane 13:1) ʼI tana palalau ʼaē ki te toko 11 tagata ʼaē ka nātou kau anai ki te kolesi pule ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano, neʼe lea fēnei ia Sesu: “Koʼeni taku fakatotonu, ke koutou feʼofaʼofani ohage pe ko taku ʼofa ʼaē kia koutou.” (Soane 15:12) Ko te ʼofa, ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni. ʼE ina fakatupu ai he fia ʼōmai ʼa nātou ʼaē ʼe nātou holi ki te ʼāteaina, ia nātou ʼaē ʼe nātou lotomamahi, ia nātou ʼaē ʼe tau mo te putu, pea mo nātou ʼaē ʼe haʼisia ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Isaia 61:1, 2; Soane 13:35) ʼE tonu ke tuku e te kau tagata ʼāfea he faʼifaʼitaki lelei ʼi te fakahā ʼo te ʼofa.
13. Tatau aipe peʼe feala ke faigataʼa te ʼu fihifihia ʼo te temi nei, ʼe feala feafeaʼi koa ke liliu he tagata ʼāfea ko he mālohi ʼe ʼaoga ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli?
13 Ia ʼaho nei, ʼe tau fakaʼui te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni ki te maʼu ʼo he puleʼaki ki te ʼu fihifihia faigataʼa. Ko te ʼu fihifihia faka taumatuʼa ʼe feala pe ke tauaka loloto pea mo hoholo atu aipe. ʼE ʼi ai te ʼu fihifihia ʼa te kau tūpulaga ʼe feala ke mahino gataʼa ki te hahaʼi kua matumatuʼa atu. Ko te ʼu mahaki ʼo te loto ʼe tau mahino gataʼa. Ko he tagata ʼāfea ʼe tau mo te ʼu taʼi meʼa ʼaia ʼe feala ke mole kei ina ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai. Kae ʼe feala ke nofo ʼamanaki mo kapau ʼe falala ki te poto ʼo Sehova ʼi te faikole, pea mo kapau ʼe ina fai he ʼu kumi ʼi te Tohi-Tapu peʼe ʼi te ʼu tohi ʼaē neʼe tā e te tagata kaugana agatonu mo poto, pea mo kapau ʼe felogoi mo te ʼu ōvi ʼaki te agavaivai pea mo te ʼofa, ʼe liliu anai ia ko he mālohi ʼe ʼaoga ʼo māʼiape la ʼi te ʼaluʼaga ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito.
14, 15. Koteā te ʼu aga ʼe nātou fakahā ko Sehova neʼe ina tapuakina tana hahaʼi ʼaki te ʼu tagata ʼāfea tokolahi ʼe nātou agaʼofa?
14 Neʼe lahi te tapuakina e Sehova tana kautahi ʼaki “te ʼu meʼa ʼofa fakatagata.” (Efesi 4:8) ʼI ʼihi lakaga, ʼe maʼu e te Sosiete Watch Tower te ʼu tohi ʼe nātou fakamoʼoni ki te ʼofa ʼaē ʼe fakahā e te ʼu tagata ʼāfea agavaivai ʼaē ʼe nātou tauhi te ʼu ōvi ʼa te ʼAtua ʼaki te manavaʼofa. Ohage la, ʼe tohi fēnei e te tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio: “ ʼE kei ʼau manatuʼi te ʼaʼahi ʼo te taupau fakakolo neʼe lave mālohi ia ʼau pea ʼe kei palalauʼi pe ʼi te temi nei ʼi te kokelekasio. Neʼe tokoni mai te taupau fakakolo ki te maʼuhiga ʼo te aga ʼe lelei ʼi te felogoi mo te ʼu tēhina, neʼe talanoa tāfito ki te fai fakamālo.”
15 ʼE tohi fēnei e te tuagaʼane neʼe ʼalu ki te kilinike ʼe tuʼu mamaʼo ke faitoʼo ia ia: “Ko he meʼa fakaloto mālohi he fealagia ʼaē ke kita felāveʼi mo he tagata ʼāfea ʼi te ʼuluaki afiafi fakatupu hoha ʼaia ʼi he kilinike ʼe tuʼu mamaʼo ʼi tokita ʼapi! Neʼe fualoa te temi neʼe nonofo ai te tēhina pea mo ʼihi ʼu tēhina mo ʼau. Māʼia mo te hahaʼi ʼo te mālama ʼaē neʼe nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe tau mo ʼau neʼe logoʼi e nātou mole feala ia ke ʼau maʼuli mo ka na pau la neʼe mole ʼi ai te fakaloto mālohi, te tokaga, pea mo te ʼu faikole ʼo te ʼu tēhina agaʼofa ʼaia.” ʼE tohi fēnei e te tahi tuagaʼane: “ ʼE ʼau maʼuli la ʼi te temi nei ʼuhi ko te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea neʼe ina takitaki mamalie ʼau ʼi taku tauʼi ʼaē te lotovaivai. . . . Ko te tēhina mo tona ʼohoana neʼe mole nā ʼiloʼi he meʼa ke nā ʼui mai. . . . Ko te meʼa ʼaē neʼe lave mālohi kia ʼau, logope tanatou mole mahino katoa ki te meʼa ʼaē neʼe tau mo ʼau, kae neʼe nātou tokakaga kia ʼau ʼaki te ʼofa.”
16. Koteā te fakaloto mālohi ʼe fai e Petelo ki te kau tagata ʼāfea?
16 ʼIo, ʼe tokolahi te kau tagata ʼāfea ʼe nātou maʼuliʼi te fakaloto mālohi ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “Koutou fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe koutou taupau, ʼaua naʼa koutou fai ʼaki he fakamaʼua ʼo koutou, kae ʼaki te lotolelei; ʼo mole fai ʼaki te manako ki he koloā heʼe faitotonu, kae ʼaki te fia fai fakavilivili; ʼo mole koutou fai ohage ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou lagiaki ohage he ʼu pule kia nātou ʼaē ko te tōfiga ʼa te ʼAtua, kae ʼo liliu ko ni ʼu faʼifaʼitakiʼaga ki te faga ōvi.” (1 Petelo 5:1-3) ʼE ko he tapuakina ia te maʼu ʼo te ʼu taʼi tagata ʼāfea ʼaia ʼe aga faka teokalatike!
Ko Te ʼu Ōvi ʼi Te Teokalasia
17. Lau ʼihi kalitate ʼe tonu ke maʼuliʼi e nātou fuli ʼo te kokelekasio.
17 Kae, ko he teokalasia ʼe mole faʼufaʼu ʼāteaina pe e te kau tagata ʼāfea. Kapau ʼe tonu ke aga faka teokalatike te kau taupau ōvi, pea ʼe tonu ke toe feiā mo te ʼu ōvi. ʼO feafeaʼi? Ko te ʼu pelesepeto pe ʼaē ʼe nātou takitaki te kau taupau ōvi, ʼe tonu aipe ke nātou toe takitaki mo te ʼu ōvi. ʼE tonu ki te kau Kilisitiano fuli, ʼo mole gata pe ki te kau tagata ʼāfea, ke nātou agavaivai mokā nātou maʼu he tapuakina mai ia Sehova. (Sake 4:6) ʼE tonu ke tou maʼuliʼi te ʼofa koteʼuhi ʼe mole leleiʼia anai e Sehova tatatou ʼu sakilifisio. (1 Kolonito 13:1-3) Pea ko tatou fuli, ʼo mole gata pe ki te kau tagata ʼāfea, ʼe tonu ke tou “fonu ʼi te ʼatamai mālama totonu ʼo te finegalo [ʼo Sehova], ʼaki te poto feiā aipe mo te ʼatamai fakalaumālie.”—Kolose 1:9.
18. (a) He koʼe koa ko he ʼatamai mālama ʼe mole loloto ʼe mole feʼauga? (b) E feafeaʼi kia tatou hatatou fonu ʼi te ʼatamai mālama?
18 Ko te kau tūpulaga feiā mo nātou kua matutuʼa ʼe nātou felāveʼi tuʼumaʼu mo te ʼu tonu ʼe faigataʼa ʼi tanatou faiga ke nātou nonofo agatonu ʼi tanatou maʼuli ʼi te mālama ʼa Satana. Ko te ʼu agamāhani ʼo te malamanei ʼo ʼuhiga mo te ʼu mutuʼi meʼa, te musika, te ʼu ʼata, pea mo te ʼu tohi ʼe nātou ʼahiʼahiʼi te maʼuli fakalaumālie ʼa ʼihi. Ko he ʼatamai mālama ʼe mole loloto ʼe mole feʼauga anai moʼo tokoni kia tatou ke tou taupau he fakafuafua lelei. Ke tou ʼiloʼi papau ʼe tou nonofo agatonu anai, ʼe ʼaoga ke fonu ia tatou te ʼatamai mālama totonu. ʼE ʼaoga kia tatou te fakasiosio tonu pea mo te poto ʼaē ʼe gata pe ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe feala ke ina foaki mai. (Tāʼaga Lea 2:1-5) Ko te faka ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia ko te fakatuputupu ʼo he ʼu agamāhani ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te ako, pea mo te metitasioʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou akoʼi, pea mo tou maʼuliʼi. (Pesalemo 1:1-3; Fakahā 1:3) Neʼe fēnei te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana faitohi ʼaē, ʼo mole gata pe ki te kau tagata ʼāfea, kae ki te kau Kilisitiano fuli: “Ko te meʼa kai fefeka ʼe ʼa te kau tagata matuʼatuʼa, ʼa nātou ʼaē, ʼaki tanatou fakaʼaoga tuʼumaʼu, kua nātou maʼu te ʼu fealagia ki te fakasiosio ʼo ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—Hepeleo 5:14.
ʼE Gāue Fakatahi Te ʼu Taupau Ōvi Pea Mo Te ʼu Ōvi
19, 20. Ko te ʼu fakaloto mālohi fea ʼe foaki mai ke tou gāue fakatahi mo te kau tagata ʼāfea, pea koteā tona tupuʼaga?
19 Ki te puani fakamuli, ʼe feala ke tou ʼui ko te aga faka teokalatike moʼoni ʼe fakahā e nātou ʼaē ʼe nātou kaugā gāue mo te kau tagata ʼāfea. Neʼe tohi fēnei e Paulo kia Timoteo: “Ke ʼiloʼi ʼe tau mo he fakaʼapaʼapa lahi ia te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou takitaki ʼi he ʼaluʼaga ʼe lelei, tāfito ia nātou ʼaē ʼe gāue kinakina ʼi te folafola pea mo te faiakonaki.” (1 Timoteo 5:17; 1 Petelo 5:5, 6) Ko te ʼu maʼua ʼo te tagata ʼāfea ʼe ko he pilivilesio fakaofoofo, ʼe tokolahi te kau tagata ʼāfea ko te ʼu pule famili ʼe nātou ʼolo ki ʼanatou ʼu gāue ʼi te ʼaho fuli pea ʼe ʼi ai tonatou ʼu ʼohoana pea mo tanatou fānau ʼe tonu ke nātou tokakaga kiai. ʼE logo aipe ʼe nātou fiafia ʼi te gāue, ko tanatou gāue ʼe faigafua age pea mo fīmālie age mokā ʼe lagolago lelei te kokelekasio kia nātou, ka mole mumuhu fau peʼe fefeka fau.—Hepeleo 13:17.
20 Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou manatuʼi ia nātou ʼaē ʼi ʼokotou ʼulu, ʼaē neʼe nātou tala atu te folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼi takotou tokagaʼi te ikuʼaga ʼo tanatou aga, koutou faʼifaʼitakiʼi tanatou tui.” (Hepeleo 13:7) Kailoa, neʼe mole fakaloto mālohiʼi e Paulo ke mulimuli te ʼu tēhina ki te kau tagata ʼāfea. (1 Kolonito 1:12) Ko te mulimuli ki he tagata ʼe mole ko he aga faka teokalatike. Kae ʼe mahino ia ʼe ko he aga fakapotopoto te faʼifaʼitakiʼi ʼo te tui ʼa he tagata ʼāfea ʼe aga faka teokalatike ʼe mālohi ʼi te gāue faka mafola, pea ʼe kau tuʼumaʼu ʼi te ʼu fono, pea mo felogoi mo te kokelekasio ʼaki te agavaivai pea mo te agaʼofa.
Ko He Fakamoʼoni ʼo Te Tui
21. E feafeaʼi he fakahāhā e te kau Kilisitiano he tui mālohi ohage ko tona fai e Moisese?
21 ʼIo, ko te maʼu ʼo he kautahi faka teokalatike ʼi te temi fakalialia ʼaupito ʼaenī ʼo te hisitolia ʼo te tagata ʼe ko he fakamoʼoni ia ʼo te mālohi ʼo te Teokalate Lahi. (Isaia 2:2-5) Ko te fakamoʼoni foki ʼaia ʼo te tui ʼo te teitei toko nima miliona tagata, fafine, pea mo tamaliki ʼe nātou tauʼi te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli kae mole galo ia nātou ʼi he temi ko Sehova ko tonatou Pule. Ohage ko Moisese ʼi tana nofo agatonu, “neʼe haga nofo mālohi ia ohage ia ʼe sio ki ʼAē ʼe fakapulipuli,” ʼo toe feiā aipe mo te kau Kilisitiano ʼo te temi nei ʼe nātou maʼu te tui mālohi ʼe tatau. (Hepeleo 11:27) ʼE ko he pilivilesio ia kia nātou te maʼuʼuli ʼi te teokalasia, pea ʼe nātou fakafetaʼi kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Pesalemo 100:4, 5) Mai tona ʼuhiga ʼaenī ʼe nātou fakamoʼoni ki te mālohi ʼo Sehova ʼaē ʼe ina hāofaki, ʼe nātou fiafia ʼi te fai ʼo te kalagaʼi ʼaenī: “Ko Sehova ʼe ko totatou Tuʼi Fakamāu, ko Sehova ʼe ko totatou faʼu lao, ko Sehova ko totatou Hau; ʼe ina hāofaki anai tatou.”—Isaia 33:22.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼI te ʼu tohi ʼaia ʼe kau ai te tohi “Prenez garde à vous même et à tout le troupeau,” (Koutou tokakaga kia koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli), ʼe maʼu ai te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu, pea ko te tohi ʼaia ʼe foaki ki te kau tagata taupau ʼo te kokelekasio, peʼe ko te ʼu tagata ʼāfea.
Koteā Te Meʼa ʼe Fakahā e Te Tohi-Tapu?
◻ E feafeaʼi te fakalogo ʼa te kau Kilisitiano ki te teokalasia?
◻ ʼE faʼufaʼu feafeaʼi te teokalasia ʼi te temi nei?
◻ ʼE tonu koa ke feafeaʼi te teuteu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo tonatou ʼu maʼua?
◻ Ko te ʼu kalitate faka Kilisitiano fea ʼaē ʼe maʼuhiga ke maʼuliʼi pea mo fakahā e te kau tagata ʼāfea?
◻ ʼI te teokalasia, ʼe tonu ke feafeaʼi te felogoi ʼa te ʼu ōvi mo te kau taupau ōvi?
[Paki ʼo te pasina 16]
Neʼe puli ia Atama pea mo Eva te Palatiso koteʼuhi neʼe nā faiga ke nā fakatuʼu te ʼu tonu ʼa nāua totonu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi
[Paki ʼo te pasina 18]
Kapau ʼe felogoi te tagata ʼāfea mo te ʼu ōvi ʼaki te agavaivai pea mo te ʼofa, pea ʼe liliu anai ia ko he mālohi ʼe ʼaoga