Koteā Te ʼAluʼaga ʼo Te Kau Mate?
ʼE LAGOLAGO te mataku ʼaē ki te kau mate ki te meʼa talu mai muʼa—ko ia ʼaē kua mate ʼe ʼi ai tona nefesi peʼe ko tona laumālie ʼe maʼuli ʼi te hili ʼo te mate. Kapau ʼe ʼui fakahagatonu e te Tohi-Tapu ʼe hala te akonaki ʼaia, pea ʼe mole ʼi ai leva he ʼuhiga ʼo te fehuʼi ʼaē peʼe feala ki te kau mate ke nātou fakamamahiʼi koutou. Kae koteā koa te manatu ʼa te Tohi-Tapu?
ʼO ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate, ʼe ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te hahaʼi ʼaē kua mamate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi. Pea tahi ʼaē, ko tonatou ʼofa pea mo tonatou fehiʼa pea mo tonatou fuaʼā kua pulinoa ia, pea ʼe mole kei ʼi ai honatou vahe ki he temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te lalo laʼā.”—Tagata Tānaki 9:5, 6.
ʼO mulimuli ki te manatu ʼaia, ko te kau mate ʼe feala koa ke nātou tokoni peʼe ke nātou fakamamahiʼi koutou? Kailoa ia, ko te ʼui ʼaia ʼa te Tohi-Tapu. Ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa pea ʼe mole kei nātou fai he gāue. ʼE mole feala pe la ke nātou felogoi mo nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli peʼe ko he fakahā ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonatou ʼu loto—te ʼofa peʼe ko te fehiʼa—peʼe ko he fai ʼo he faʼahiga aga. ʼE mole he ʼuhiga ʼo hakotou matataku kia nātou.
Kae ʼe feala ke ʼui e he tahi: ‘ ʼIo, ko te meʼa ʼaia e lagi moʼoni mo kapau ʼe koutou talanoa ki te mate ʼo te sino. Kae ko te mate ʼo te sino ʼe mole ko te fakaʼosi ʼaia ʼo te maʼuli; ʼe ina faka ʼāteaina pe te laumālie mai te sino. Ko te laumālie ʼaia ʼe feala ke tokoni peʼe ke ina fakamamahiʼi ia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli.’ Ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te kele ʼe nātou maʼu te manatu ʼaia.
Ohage la, ʼe faka ʼuhiga ʼi Madagascar te maʼuli ko he hiki ʼo te maʼuli ki he tahi age maʼuli, koia la ʼaē ko te ʼavaifo peʼe ko te hikitaga ʼo he sino ʼo he mate ʼe faka maʼuhiga age ia ʼi he fai ʼohoana. ʼE ʼui ʼe ko he tahi ʼe haʼu mai tana ʼu kui pea ʼe toe liliu pe ia kia nātou ʼi te mate. Koia la ʼaē, ko te ʼu ʼapi ʼo nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼe faʼu ʼaki te ʼakau pea mo te pisé, ko te ʼu meʼa ʼe faigafua pe tona pulihi, kae ko te ʼu falemaka ia ʼi te agamāhani, ʼe ko te ʼu “ ʼapi” maʼa te kau mate ʼe makehe age tonatou ia faʼu pea mo tonatou tologa. ʼI te hikitaga ʼo te sino, ki te manatu ʼa te famili pea mo te ʼu kaumeʼa, ʼe tapuakina anai nātou, pea ʼi te manatu ʼa te ʼu fafine kapau ʼe nātou fāfā ki te ʼu hui ʼo tonatou kāiga ʼaē kua mate, ʼe nātou fanaunau anai. Kae koteā ʼapē te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
Ko Te Mate Neʼe Mole Tonu Ke Hoko Ki Te Malamanei
ʼE maʼuhiga ke fakatokagaʼi ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakatupu te tagata ke maʼuli, pea neʼe talanoa pe ia ki te mate ohage ko he ikuʼaga ʼaia ʼo te talagataʼa. (Senesi 2:17) Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine neʼe nā agahala, pea koia ʼaē neʼe mafola ai te agahala ki te malamanei katoa ko he tofiʼa ki te mate. (Loma 5:12) Koia neʼe feala pe ke koutou ʼui ko te mate neʼe liliu ko he koga ʼo te maʼuli talu mai te talagataʼa ʼa te ʼuluaki taumatuʼa, ei, ko he ʼaluʼaga fakatupu lotomamahi ki te maʼuli. Neʼe fakatupu tatou ke tou maʼuʼuli, ʼe ko he tahi tupuʼaga la ʼaia ʼo te faigataʼa ʼaupito ki te toko lauʼi miliona, ʼo hanatou faka ʼuhigaʼi te mate ohage ko te fakaʼosi ʼaia.
ʼO mulimuli ki te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, neʼe faiga ia Satana ke ina kākāʼi te ʼuluaki taumatuʼa ʼo ʼuhiga mo te mate, ʼaki hana fakafeagai ki te fakatokaga ʼa te ʼAtua, pea ko te talagataʼa ʼaia neʼe iku ki te mate. (Senesi 3:4) Kae ʼaki te temi, kua ʼiloga lelei ko te tagata ʼe mate, ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai te ʼAtua. Koia, ʼi te ʼu sēkulō neʼe tali e Satana ki te faʼahi ʼaia ʼaki te tahi age loi—ʼo ʼuhiga mo te laumālie ʼi te koga ʼo te tagata ʼe maʼuli ia ʼi te hili ʼo te mate ʼo tona sino. Ko te taʼi kākā ʼaia ʼe tau mo Satana te Tevolo, ʼaē neʼe talanoa ki ai ia Sesu ohage “ko te tāmai ʼo te loi.” (Soane 8:44) Kae ko te tali ia ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te mate, ʼe ko he fakapapau fakaloto mālohi ia.
Ko Te Fakapapau Fea?
ʼE ko he fakapapau ki te toe fakatuʼuake ʼa te tokolahi. Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu ʼaē ko te “toe fakatuʼuake” ʼe ko te kupu anastasis. Ko tona ʼuluaki faka ʼuhiga “ke toe fakatuʼu age,” pea ʼe fakaʼaogaʼi ki te fakatuʼuake mai te mate. ʼIo, ko te tagata ʼe takoto ʼi te mate, kae ko te ʼAtua ʼaki tona mālohi ʼe feala ke ina toe fakatuʼuake he tahi ki ʼoluga. ʼE mate te tagata, kae ko te ʼAtua ʼe feala ke ina toe foaki kia ia te maʼuli. Ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ko Sesu Kilisito, neʼe ina ʼui fēnei “ ʼe hoko mai anai te hola ʼaē ʼe logo ai anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka ki tona leʼo pea ʼe nātou haʼu anai ki tuʼa.” (Soane 5:28, 29) Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo tana “falala ʼaē ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai he toe fakatuʼuake mai te mate ʼo te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi heʼe agatonu.” (Gāue 24:15) Ko Sopo, neʼe ko te tagata kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano, neʼe ina toe fakahā mo ia tana ʼamanaki ʼaē ki te toe fakatuʼuake: “Ka mate he tagata mālohi, ʼe feala koa hana toe tuʼuake? ʼI te ʼu ʼaho fuli pe ʼo taku gāue, ʼe ʼau talitali anai, ʼo aʼu ki te haʼu ʼo toku fetogi. E ke [ʼAtua] pāui anai pea ʼe ʼau tali atu anai.”—Sopo 14:14, 15.
Ko te fakapapau ʼo te fakatuʼuake ʼe mole ko he fakamoʼoni koa ʼaia ʼo ʼuhiga mo te manatu hala ʼaē ko te kau mate ʼe nātou maʼuʼuli ʼi he faʼahi fakalaumālie? Ka na pau la ko te kau mate ʼe nātou maʼuʼuli pea mo nātou fakafiafia ʼi te lagi peʼe ko he faʼahi ʼo te mālama fakalaumālie, koteā ʼapē anai te ʼuhiga ʼo te fakatuʼuake? Neʼe mole heʼeki nātou maʼu koa la nātou tonatou ia fakapale peʼe ko te meʼa ʼaē neʼe kua tonu ke hoko kia nātou? Ko te ako ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua ʼe ina fakahā ko te kau mate kua nātou mamate nātou, ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa, kua nātou momoe ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe nātou maʼu ai tonatou fakapale lahi ʼi te mālama foʼou—te palatiso—ʼaē neʼe fakapapau mai e totatou Tāmai ʼofa, ko Sehova. Kae kapau la ia ko te mate ʼe mole ko te mavae ʼo te sino pea mo te laumālie pea kapau la ia ko te laumālie ʼe mole hoholo atu tona ia maʼuli, e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi ʼaē ʼe hage ʼe haʼu mai te mālama ʼo te kau laumālie?
Ko Te ʼu Felogoi Mai Te Lagi
Neʼe lahi te ʼu fakamatala neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi, ʼe ʼui neʼe haʼu mai te lagi. Koteā tonatou ʼuhiga moʼoni? ʼE fakatokagaʼi e te ʼAtua ko “Satana totonu ʼe ina fakaliliu tuʼumaʼu pe ia ia ko he ʼaselo ʼo te mālama. Koia ʼaē ʼe ko he meʼa faigafua ia ki tana kau gāue hanatou liliu ohage ko he kau gāue ʼo he meʼa ʼe lelei.” (2 Kolonito 11:14, 15, The New English Bible) ʼIo, moʼo kākāʼi pea mo fakahēhē gafua te hahaʼi, ko te kau temonio (ia te kau ʼaselo talagataʼa) neʼe nātou felogoi mo te hahaʼi maʼuʼuli, ʼo ʼui maʼa nātou ʼi ʼihi temi ko nātou ko te kau tokoni.
Neʼe tuʼa lahi te fakatokagaʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kākā ʼaia: “ ʼE līaki anai e ʼihi tanatou tui ʼo nātou muliʼi he ʼu palalau loi pea mo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio.” (1 Timoteo 4:1) Ko te ʼu akonaki fuli ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau mate ʼe feala pe ke haʼu mai te kau temonio ʼaē ʼe nātou hage “ko he kau gāue lelei” pea mo nātou foaki he loi faka lotu, ʼo nātou fakapōpulaʼi te hahaʼi ki ni ʼu meʼa fakatemonio ʼo fakamamaʼo ai nātou mai te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.
Moʼo lagolago ki te ʼui ʼaē ko te kau mate ʼe mole feala ke nātou talanoa ki he meʼa, peʼe ko hanatou fai ʼo he meʼa, peʼe ke nātou logoʼi he meʼa, ʼe ʼui e te Pesalemo 146:3, 4: “ ʼAua naʼa ke tuku tau falala ki te kau ʼaliki, peʼe ki te foha ʼo te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele, ia ia ʼaē ʼe mole maʼu ai te fakamaʼuli. Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.” Koteā te laumālie ʼaia ʼaē “ ʼe mavae”? ʼE ko te maʼuli ia ʼo te tagata ʼaē ʼe taupau e tana mānava. Koia ʼaē, mokā gata te mānava, ko tana ʼu logoaga sino fuli ʼe mole kei gaūeūe. ʼE mole kei ina ʼiloʼi he meʼa e tahi. Koia ʼaē ʼe mole feala ai kia ia ke ina puleʼi ia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli.
Koia la ʼaē ʼe fakatatau ai e te Tohi-Tapu te mate ʼa he tagata ki te mate ʼa he manu, ʼe mole kei nā ʼiloʼi he kiʼi meʼa e tahi ʼi te mate pea e nā liliu ki te efu ʼaē neʼe faʼu ʼaki ia nāua. ʼE ʼui fēnei e te Tagata Tānaki 3:19, 20: “Ohage ko te mate ʼa te tagata, ʼo toe feiā pe mo te mate ʼa te manu; ko te laumālie pe e tahi ʼaē ʼe nā maʼu, koia ʼe mole māʼoluga age te tagata ʼi te manu, heʼe ko meʼa fuli ʼe vaʼiganoa. ʼE nātou ʼolo fuli pe ki te potu e tahi. Neʼe nātou haʼu fuli mai te efu, pea ʼe nātou liliu fuli pe ki te efu.”
ʼI te ʼiloʼi ʼaē e te ʼAtua ʼe faiga te kau temonio ke nātou kākāʼi te hahaʼi ʼaki te manatu ʼaē ʼe feala hanatou felogoi mo te kau mate pea ʼe feala ki te kau mate ke nātou fai he meʼa kia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli, ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakatokaga fēnei ki tana hahaʼi, te kau Iselaelite ʼo te temi muʼa: “ ʼAua naʼa maʼu ʼi tou loto fale . . . he tahi ʼe fai fakakikite, he tahi ʼe gaohi meʼa mana, he tahi ʼe kumi ki he ʼu fakaʼiloga, he tahi ʼe faifakalauʼakau, he tahi ʼe ina fakalauʼakauʼi he tahi ʼaki he faitoʼo, he tahi ʼe ʼalu ki he tagata ʼe palalau mo te ʼu laumālie, he tahi ko tana gāue ko te fakakikite ʼo te ʼu meʼa ka hoko mai, peʼe ko he tahi ʼe ina fakafehuʼi te kau mate. He ko ʼaē ʼe ina fai te ʼu meʼa ʼaia ʼe ko he meʼa fakalialia kia Sehova.”—Teutalonome 18:10-12.
ʼE ʼiloga lelei ia, ko te manatu ʼaē ʼe ʼui ai ko te kau mate ʼe feala ke nātou fakamamahiʼi tatou, ʼe mole haʼu ia mai te ʼAtua. ʼE ko ia te ʼAtua ʼo te moʼoni. (Pesalemo 31:5; Soane 17:17) Pea ʼe ina foaki te ʼapogipogi taulekaleka ki te ʼu kaumeʼa ʼo te moʼoni ʼaē ʼe nātou atolasio kia te ia “ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni.”—Soane 4:23, 24.
Ko Sehova, Te ʼAtua ʼo Te Moʼoni Pea Mo Te ʼOfa
Ko tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, “ ʼaē ʼe mole feala ke loi,” neʼe ina fai tana fakapapau: Ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua mamate ʼe toe fakatuʼuake anai ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou faitotonu! (Tito 1:1, 2; Soane 5:28) Ko te fakapapau ʼofa ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼe fakahā ai ko Sehova ʼe tokaga fakamalotoloto ki te maʼuli manuʼia ʼo te tagata ʼaē neʼe ina fakatupu pea ʼe loto moʼoni ia ke ina pulihi te mate, te mamahi, pea mo te lotovaivai. Koia la ʼaē, ʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ke tou matataku ki te kau mate peʼe ke tou nonofo tuʼania ʼo ʼuhiga mo nātou pea mo tanatou ʼamanaki. (Isaia 25:8, 9; Fakahā 21:3, 4) Ko totatou ʼAtua ʼofa pea mo faitotonu, ko Sehova, ʼe feala anai ke ina fakatuʼuake nātou, ʼo ina pulihi te meʼa fakatupu lotomamahi ʼaē ko te mate.
Ko te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu, ʼe mahu ai te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ka hoko anai ʼi te kele ʼi te mālama foʼou ʼo te faitotonu ʼaē neʼe fakapapauʼi mai. (Pesalemo 37:29; 2 Petelo 3:13) ʼE ko he temi anai ʼo te tokalelei pea mo te manuʼia pea mo te ʼofa maʼa te hahaʼi fuli. (Pesalemo 72:7; Isaia 9:7; 11:6-9; Mikea 4:3, 4) Ko te hahaʼi fuli ʼe nātou maʼuʼuli fīmālie anai, pea ʼe nātou maʼu anai tonatou ʼu fale matalelei, ʼo toe feiā mo hanatou gāue fakafiafia. (Isaia 65:21-23) ʼE mahu anai te ʼu meʼa lelei ke kai e te hahaʼi fuli (Pesalemo 67:6; 72:16) ʼE nātou maʼuʼuli haohaoa fuli anai. (Isaia 33:24; 35:5, 6) Ko te kau ʼapositolo pea mo te tokosiʼi ʼe nātou hau anai mo Sesu, kae ʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ki he ʼu tapuakina ʼi te lagi maʼa te kau nefesi ʼo ʼihi ʼi te hili ʼo te mate. (Fakahā 5:9, 10; 20:6) ʼE ko he meʼa faikehe anai ia mo ka pau la ko te toko miliona ʼaē neʼe kua mamate ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te hili ʼo te mate.
Kae ʼe mole ko he meʼa faikehe ʼi te temi ʼaē ʼe tou mahino ai ki te tāsilo ʼo te akonaki ʼa te Tohi-Tapu: Ko te kau mate ʼe mole kei nātou maʼuʼuli ko he ʼu nefesi maʼuʼuli. ʼE mole feala ke nātou fakamamahiʼi koutou. Ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka ʼe nātou mālōlō pe nātou, ʼe mole nātou ʼiloʼi he kiʼi meʼa e tahi ʼo aʼu ki tonatou fakatuʼuake ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua. (Tagata Tānaki 9:10; Soane 11:11-14, 38-44) Koia ko ʼatatou ʼu fakaʼamu pea mo ʼatatou ʼu ʼamanaki ʼe fakalogo ki te ʼAtua. “Ke tou loto fiafia pea ke tou fakafiafia ʼi tana hāofaki.”—Isaia 25:9.
[Paki ʼo te pasina 7]
Ohage ko tona fakahā lelei e te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe nātou toe fakatuʼuake