Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 15/4 p. 20-25
  • Te ʼAho ʼAē ‘ʼe Vela Ohage Ko He Gutuʼumu’

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼAho ʼAē ‘ʼe Vela Ohage Ko He Gutuʼumu’
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Ko He ʼAtua Aga Fekai Koa Ia Sehova?
  • “Ko Te Laʼā” ʼe Hā
  • Ko Te Polokalama Ako Lahi
  • Ko Ai ʼAē Ka Hāo ʼi Te ʼAho ʼo Sehova?
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Malakia
    Te Tule Leʼo—2007
  • Ko Te ʼAho Fakamataku ʼa Sehova ʼe Ōvi Mai
    Te Tule Leʼo—1995
  • ʼE Koutou Agatonu Anai Koa Ohage Ko Elia?
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 15/4 p. 20-25

Te ʼAho ʼAē ‘ ʼe Vela Ohage Ko He Gutuʼumu’

“Koʼeni ʼe haʼu ia te ʼaho ʼaē ʼe vela ohage ko he gutuʼumu.”—Malakia 4:1.

1. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te talanoa ʼaē ia Malakia 4:1?

ʼI TE lolotoga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli, manuʼia ia nātou ʼaē ʼe fili e Sehova ke tuʼu tonatou ʼu higoa ʼi tana tohi fakamanatu. Kae koteā anai ka hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te pilivilesio ʼaia? Peʼe ko nātou ko he kau takitaki peʼe ko ni ʼu faʼahiga hahaʼi pe, koteā anai ka hoko kia nātou mo kapau ʼe nātou manukiʼi te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo tanatou logo? ʼE talanoa ia Malakia ki te ʼaho huʼi maʼua. ʼI te kapite 4, vaega 1, ʼe tou lau fēnei: “ ‘Koteʼuhi koʼeni ʼe haʼu ia te ʼaho ʼaē ʼe vela ohage ko he gutuʼumu, pea ko nātou fuli ʼaē ʼe fia lahi pea mo nātou fuli ʼaē ʼe fai te agakovi ʼe liliu anai ohage ko he eveeve. Pea ko te ʼaho ʼaia ʼe haʼu ʼe ina tutu anai ia nātou,’ ko te lea ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘ ʼo mole ina tuku age anai kia nātou he aka peʼe ko he vaʼa ʼakau.’ ”

2. Koteā te fakamatalatala lelei neʼe fai e Esekiele ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼa Sehova?

2 Ko ʼihi ʼu polofeta ʼe toe fakatatau ki he vevela fakamataku ʼo he gutuʼumu, te fakamāuʼi ʼo te ʼu puleʼaga e Sehova. ʼO tou mahino ai, pe koʼe ʼe faka ʼuhiga ia Esekiele 22:19-22 ki te fakamāu ʼaē ʼa te ʼAtua ki te ʼu magaʼi lotu faka ʼaposita ʼo te Keletiate! ʼE ʼui fēnei ai: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e te Tuʼi ʼAliki ko Sehova: ‘Koteʼuhi kua koutou liliu fuli ohage ko he sikoli e lahi, ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, koʼeni ʼe ʼau tānaki koutou . . . Ohage ko te tānaki ʼo te siliva, pea mo te kapa, pea mo te ukamea, pea mo te pulu, pea mo te tini, ʼi te lotomalie ʼo he gutuʼumu, ʼo pupuhi kiai te afi, ke haka ke huhuʼa, pea ʼe ʼau fakatahiʼi anai nātou ʼi toku ʼita pea mo toku hāūhāū, pea ʼe ʼau pupuhi anai kia koutou ʼaki te afi ʼo toku hāūhāū, pea ʼe ʼau fakahuhuʼa anai ia koutou. Pea ʼe ʼau tānaki anai koutou pea ʼe ʼau pupuhi anai kia koutou te afi ʼo toku hāūhāū, pea ʼe tonu anai ke fakahuhuʼa koutou ʼi te lotomalie ʼo ia. Ohage ko te haka ke huhuʼa te siliva ʼi te lotomalie ʼo he gutuʼumu, ʼe toe feiā anai hokotou haka ke koutou huhuʼa ʼi te lotomalie ʼo ia; pea ʼe mahino papau ia ʼe koutou ʼiloʼi anai ko ʼau, ia Sehova, neʼe ʼau huaʼi toku hāūhāū kia koutou.’ ”

3, 4. (a) Koteā te tala malualoi neʼe fai e te kau takitaki lotu? (b) Koteā te fakamatala fakamataku ʼo ʼuhiga mo te lotu?

3 ʼE ko he lea fakatātā mālohi! Ko te kau takitaki lotu ʼaē neʼe mole nātou fia fakaʼaogaʼi te huafa ʼo Sehova, neʼe nātou laukovi ki te huafa maʼoniʼoni ʼaia, ʼe tonu ke tau mo nātou te ʼaho huʼi maʼua. ʼAki he aga fia tuʼu, ʼe nātou tala ko nātou pea mo ʼonatou kaugā gāue faka politike ʼe nātou fakatuʼu anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele, peʼe nātou fai he meʼa ke liliu te kele ko he koga meʼa lelei maʼa te Puleʼaga.

4 Ko te Keletiate ʼaposita neʼe kau fakatahi mo te kau takitaki faka politike ʼi te ʼu tau fakamataku. ʼE fakahā e te hisitolia te ʼu Tau Faka Lotu ʼi te ʼu taʼu 400 ki te 1 400, te ʼu fakatafoki fakamālohi ʼi te Inikisisio faka Sepania, te Tau ʼo te ʼu taʼu e Tolugofulu ʼaē neʼe ina fakaʼauha te Eulopa ʼi te 17 sēkulō, pea mo te Tau Sivile ʼi Sepania ʼi te taʼu 1936 ki te taʼu 1939, ke tuʼu te tuʼulaga ʼo te ’Ēkelesia Katolika ʼi Sepania. Pea ko te ligi toto ʼaupito neʼe hoko ʼi te ʼu tau faka malamanei e lua ʼo totatou sēkulō, ʼi te temi ʼaē neʼe faʼifaʼitaliha aipe te kau Katolika pea mo te kau Polotesita, ʼo mole fakakeheʼi te matehi ʼo te hahaʼi ʼe tatau tanatou tui mo nātou, ʼo toe feiā aipe mo nātou ʼaē ʼi ʼihi ʼu lotu. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe hoko te ʼu tau fakamataku ʼi te kau Katolika pea mo te kau Polotesita ʼi Ilelani, ʼi te ʼu kūtuga faka lotu ʼe fakafeagai ki te puleʼaga ʼi Initia, pea ʼi te ʼu kūtuga faka lotu ʼi te Iukoselavia ʼāfea. Ko te ʼu pasina ʼo te hisitolia faka lotu ʼe toe fonu pe foki ʼaki te ligi toto faka maletile ʼo te ʼu lauʼi afe kau fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova.—Fakahā 6:9, 10.

5. Ko te fakamāu feafeaʼi ka hoko ki te lotu hala?

5 ʼE faigafua pe hatatou mahino ki te faitotonu ʼaē ʼo te tautea ʼa Sehova kua ōvi ki te Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼo te ʼu lotu hala, ʼo feiā kia nātou ʼe lagolago kiai. Ko te tautea ʼaia ʼe fakamatalatala ia Fakahā 18:21, 24: “Neʼe lagaʼi e te ʼaselo mālohi te foʼi maka ʼe hage ko he foʼi maka momosi fulumeto lahi, pea neʼe ina lī ki te tai, ʼo ʼui maʼana: ‘ ʼE feiā anai te lī tuʼa tahi ʼo Papiloni te kolo lahi, pea ʼe mole toe maʼu anai ia ia ʼi he ʼaho. ʼIo, io ia neʼe maʼu ai te toto ʼo te kau polofeta pea mo te kau maʼoniʼoni pea mo nātou fuli ʼaē neʼe tāmateʼi ʼi te kele.’ ”

6. (a) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou liliu anai ohage ko he eveeve, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Koteā te meʼa ʼe ʼiloʼi papau ʼe nātou ʼaē ʼe nātou manavasiʼi kia Sehova?

6 ʼI te fakaʼaluʼalu pe ʼo te temi, ko nātou fuli ʼaē ʼe fakafeagai ki te faitotonu, pea mo nātou ʼaē ʼe kau kiai, “ ʼe nātou liliu anai ohage ko he eveeve.” Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe vevela anai ʼi te lotolotoiga ʼo nātou ohage ko he gutuʼumu. “ ʼE mole ina tuku age anai kia nātou he aka peʼe ko he vaʼa ʼakau.” ʼI te ʼaho huʼi maʼua ʼaia, ko te ʼu tamaliki, peʼe ko te ʼu vaʼa ʼakau, ʼe fakamāuʼi anai nātou e Sehova ʼo mulimuli pe ki te fakamāu ʼaē ka ina fai ki tonatou ʼu aka, ʼaē ko tanatou ʼu mātuʼa, ʼaē neʼe tonu ko nātou ʼaia ke nātou taki tanatou ʼu tamaliki. Ko te ʼu mātuʼa agakovi ʼe mole nātou maʼu anai honatou hākoga moʼo fakahoholo ʼo tanatou agakovi. Kae kia nātou ʼaē ʼe nātou haga tui ki te ʼu fakapapau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe mole gatuʼi anai nātou. Pea tahi ʼaē, ʼe tokoni ia Hepeleo 12:28, 29, ʼo fēnei: “Tou haga maʼu te ʼofa makehe, ʼofa ʼaē ʼe feala ai ke tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki he tauhi taputapu pea mo he aga ʼe ina leleiʼia, ʼaki he manavasiʼi faka lotu pea mo he manavahe. Heʼe ko totatou ʼAtua ʼe ko he tahi ia afi fakaʼauha.”

ʼE Ko He ʼAtua Aga Fekai Koa Ia Sehova?

7. E feafeaʼi te pipiki ʼo te ʼofa ʼo Sehova ki tana fakamāu?

7 ʼE faka ʼuhiga koa ia Sehova ʼe ko he ʼAtua aga fekai pea mo lotokovi? Kailoa ia! Ia 1 Soane 4:8, ʼe fakahā e te ʼapositolo te moʼoni tāfito ʼaenī: “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa.” Koia, ʼi te vaega 16 ʼe ina toe ʼāsili faka maʼuhigaʼi, ʼo ʼui maʼana: “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa, pea ko ia ʼaē ʼe nofo ʼi te ʼofa ʼe nofo ia ʼo tahi mo te ʼAtua, pea ko te ʼAtua ʼe nofo ʼo tahi mo ia.” ʼUhi ko tona ʼofa ʼaē ki te malamanei, ʼe fakatuʼutuʼu ia Sehova ke ina fakamaʼa te kele ʼi te agakovi fuli. ʼE ʼui fēnei e totatou ʼAtua ʼofa pea mo loto fakamolemole: “Ohage pe ko te moʼoni ʼaē ko ʼau ʼe ʼau maʼuli, . . . ʼE ʼau leleiʼia, mole ko te mate ʼo te tagata agakovi, kae ke ʼau sio ki he tahi ʼe agakovi ʼe toe liliu mai tona ala pea ke maʼuli. Koutou liliu mai, koutou liliu mai, mai tokotou ʼu ala kovi, he koteā anai te tupuʼaga ʼo hakotou mamate, Ê ʼapi ʼo Iselaele?”—Esekiele 33:11.

8. Neʼe feafeaʼi te faka maʼuhigaʼi e Soane ia te ʼofa, kae ʼe toe feafeaʼi pe te fakahā totonu ʼo ia ko te Foha ʼo te Mana?

8 ʼE lahi age te talanoa ʼa Soane ki te kupu ʼaē ko te agapê, te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto, ʼi te ʼu tagata faitohi Evaselio ʼaē, kae ia Maleko 3:17, ko Soane ʼe faka ʼuhigaʼi ki te higoa ʼaē ko te ‘Foha ʼo te Mana.’ ʼAki te tokoni ʼa Sehova neʼe tohi e te Foha ʼaia ʼo te Mana te ʼu logo faka apokalipitike ʼi te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu, te Fakahā, ʼaē ʼe talanoa ai kia Sehova, ko te ʼAtua ʼe ina fakahoko te faitotonu. Ko te tohi ʼaia ʼe fonu ai te ʼu kupusigaʼi palalau fakamāu, ohage la ko te ʼui ʼaē “te meʼa lomi vite lahi ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua,” “te ʼu ipu e fitu ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua,” pea mo “te hāūhāū ʼo te ʼAtua te Māfimāfi.”—Fakahā 14:19; 16:1; 19:15.

9. Koteā te ʼu kupusigaʼi palalau neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamāu ʼa Sehova, pea neʼe hoko feafeaʼi tana ʼu lea faka polofeta?

9 Ko totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, ko te “paki ʼo te ʼAtua fakapulipuli,” neʼe ina fakahā ʼaki te lototoʼa te ʼu fakamāu ʼa Sehova ʼi tana ʼi te kele. (Kolose 1:15) Ohage la, ʼe ʼi ai te ʼu malaʼia e fitu ʼi te kapite 23 ʼo Mateo, ʼaē neʼe ina tala fakahagatonu ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu malualoi ʼo tona temi. Neʼe ina fakaʼosi te tautea fakamāu ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Selusalemi, Selusalemi, te kolo ʼaē ʼe ina matehi te kau polofeta pea mo ina taumakaʼi ia nātou ʼaē ʼe fekauʼi kia te ia,—kua tuʼa fia taku fia tānaki tau ʼu fānau ohage ko he matuʼa moa ʼe ina tānaki tona ʼu ʼuhi ʼi tona ʼu lalo kapakau! Kaʼe neʼe mole koutou loto ki ai. Koʼeni ko tokotou ʼapi kua līaki atu kia koutou.” Hili taʼu e tolugofulu-ma-fitu ki muli age, neʼe fakahoko te fakamāu ʼaia e te kautau Loma ʼaki te Senelale ko Titus. Neʼe ko he ʼaho fakamataku ʼaia, ʼo ina fakakikite te meʼa anai ka hoko ʼi te toe ʼaho fakamataku ka hoko ki te malamanei—ko te ʼaho ʼo Sehova, kua vave tuku ifo.

“Ko Te Laʼā” ʼe Hā

10. ʼE foaki feafeaʼi e “te laʼā ʼo te faitotonu” te fiafia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua?

10 ʼE fakahā e Sehova ʼe ʼi ai anai te kau maʼuʼuli ʼi tona ʼaho. ʼE talanoa ia Malakia 4:2 kia nātou ʼaia, ʼo ʼui fēnei: “Kia koutou ʼaē ʼe koutou manavasiʼi ki toku huafa, ʼe mahino papau ia ko te laʼā ʼo te faitotonu ʼe hā anai, mo te mālōlō ʼi tona ʼu kapakau.” Ko te laʼā ʼo te faitotonu ʼe ko Sesu Kilisito totonu pe. ʼE ko ia ko te “mālama [fakalaumālie] ʼo te malamanei.” (Soane 8:12) E feafeaʼi tana hā? ʼE ina hiki ʼi tona ʼu kapakau te fakamālōlō—ʼuluaki ko te fakamālōlō fakalaumālie, ʼaē ʼe feala pe ke tou maʼu ia ʼaho nei, pea ʼi te mālama foʼou ka haʼu, ko te fakamālōlō fakasino ʼo te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga kehekehe. (Mateo 4:23; Fakahā 22:1, 2) ʼI hona ʼuhiga fakatātā, ohage ko te ʼui ʼa Malakia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakamālōlō ʼe nātou “hū anai ki tuʼa pea mo nātou tuʼuli anai te kele ohage ko he ʼu ʼuhiʼi pipi kua fakasino lelei” ʼe tuku mai he fale manu. ʼE ko he fiafia ʼe maʼu anai e te kau fakatuʼuake ʼaē neʼe tuʼuake ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nātou aʼu ki he maʼuli haohaoa!

11, 12. (a) Koteā te meʼa ka hoko ki te kau agakovi? (b) E feafeaʼi te haga ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo “malamalaki te kau agakovi”?

11 Kae e feafeaʼi ki te kau agakovi? Ia Malakia 4:3, ʼe tou lau fēnei: “ ‘Pea ʼe koutou malamalaki anai te kau agakovi, heʼe nātou liliu anai ohage ko he efuefu ʼi tokotou ʼu lalo vaʼe, ʼi te ʼaho ʼaē ʼe ʼau gāue ai anai,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” ʼAki tana taupau ia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia, ko totatou ʼAtua Tau ʼe ina fakamaʼa anai te kele mai tona ʼu fili ʼaē ʼe pule fakamālohi, ʼaki tana fakaʼauha ia nātou. Ko Satana pea mo tana kau temonio kua ʼosi puke anai ia nātou.—Pesalemo 145:20; Fakahā 20:1-3.

12 Ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe mole nātou kau ki te fakaʼauha ʼo te kau agakovi. Kaʼe ʼe feafeaʼi anai tanatou “malamalaki te kau agakovi”? Ko te faʼahi ʼaia ʼe nātou fai ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā ʼaki tanatou kau ki te toe ʼaho mālo lahi. ʼE fakamatalatala e Ekesote 15:1-21 te taʼi toʼotoʼoga ʼaia. Neʼe tou sio ki te fakaʼauha ʼo Falaone pea mo tana ʼatu kautau ʼi te Tai Kula. ʼO mulimuli ki te fakahoko ʼo Isaia 25:3-9, ko te toʼo ʼo “te hahaʼi pule fakamālohi” ʼe hoa ʼaki kiai te kātoaga mālo ʼe pipiki ki te fakapapau ʼaenī ʼa te ʼAtua: “ ʼE ina fakaʼauha moʼoni anai te mate ke talu ai, pea ko totatou ʼAliki Tuʼi ko Sehova ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata ʼi te ʼu fofoga fuli pe. Pea ko te mele ʼo tana hahaʼi, ʼe ina toʼo anai mai te kele katoa, heʼe ko te ʼui totonu ʼaia ʼa Sehova. Pea ʼe ʼui lelei anai, ʼi te ʼaho ʼaia: ‘Koʼeni, ʼe ʼi henī totatou ʼAtua. . . . ʼE ʼi henī Sehova. Neʼe tou loto falala kia te ia, pea ʼe ina hāofaki anai tatou. ʼE ʼi henī Sehova. Ke tou loto fiafia pea ke tou fakafiafia ʼi tana fakamaʼuli.’ ” ʼI te fiafia ʼaia, ʼe mole maʼu ai he lotokovi peʼe ko he vāvā, kae ko te kalaga fakafiafia ki te mamata ʼaē ʼo ʼuhiga mo te tāpuhā ʼo te huafa ʼo Sehova pea mo te fakamaʼa ʼo te kele ke liliu ko he nofoʼaga tokalelei e te hahaʼi logo tahi.

Ko Te Polokalama Ako Lahi

13. Koteā te ako ʼaē ka hoko anai ʼi te “kele foʼou”?

13 Ia Malakia 4:4, neʼe tokoniʼi te kau Sutea ke nātou “manatuʼi . . . te lao ʼa Moisese.” Koia ia ʼaho nei ʼe ʼaoga ke tou muliʼi “te lao ʼa Kilisito,” ohage ko tona tuʼu ia Kalate 6:2. ʼE mole lotolotolua anai te kau maʼuʼuli ʼo Halamaketone ki te tahi ʼu fakatotonu ʼe foaki age, ʼe fakatafito pe ki te lao ʼaia ʼa Kilisito, pea ko te ʼu fakatotonu ʼaia e lagi feala ke tuʼu ʼi te ʼu “takaiga tohi” ʼo te tohi ʼo Fakahā 20:12 ʼaē ʼe avahi anai ʼi te temi ʼo te toe fakatuʼuake. ʼE ko he ʼaho lahi ia ʼi te temi ʼaē ʼe akoʼi ai anai te kau fakatuʼuake ke nātou muliʼi te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼo te “kele foʼou”!—Fakahā 21:1.

14, 15. (a) Neʼe feafeaʼi te fakamahinohino ia te Elia ʼo te temi nei? (b) Koteā te maʼua ʼaē ʼe fakahoko e te kalasi ʼo Elia?

14 Ohage ko tona fakahā e Sehova ʼe ko te fakalahi ʼaia ʼo te gāue ako, ohage ko tona tuʼu ia Malakia 4:5: “Koʼeni! ʼE ʼau fekauʼi atu kia koutou ia Elia, te polofeta, ʼi muʼa ʼo te haʼu ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova.” Ko ai koa ʼi te temi nei ʼaē ʼe ina fakatātā ia Elia? Ohage ko tona fakahā ia Mateo 16:27, 28, ʼi tana talanoa ʼaē ʼo ʼuhiga mo tana “haʼu ʼi tona puleʼaga,” neʼe ʼui maʼa Sesu: “Ko te Foha ʼo te tagata ʼe tōfiga ke haʼu ʼi te kolōlia ʼo tana Tāmai, mo tana kau ʼaselo, pea ʼe ina totogi anai ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli pe ki tana aga.” Hili ʼaho e ono, ʼi te moʼuga, ko Petelo, Sake pea mo Soane, “neʼe liliu ia ʼo fetogi ʼi ʼonatou muʼa, pea neʼe gigila tona fofoga ohage ko te laʼā, pea ko ʼona kofu tuʼa neʼe liliu ia ʼo gigila ohage ko te mālama.” Neʼe ko ia tokotahi pe koa ʼi te meʼa ʼaia neʼe hā? Kailoa, “koʼeni ia Moisese pea mo Elia neʼe hā age kia nātou, ʼe nā fai palalau mo ia.”—Mateo 17:2, 3.

15 Koteā ʼapē te faka ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia? Neʼe hinoʼi e te meʼa ʼaia ia Sesu ko te Moisese Lahi ʼaē neʼe fakakikite ki te temi ʼo tana haʼu ʼo fakamāu. (Teutalonome 18:18, 19; Gāue 3:19-23) Koia ʼe fakapipiki anai kiai te Elia ʼo te temi nei moʼo fakahoko ʼo te gāue maʼuhiga, ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te kele katoa ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova. Moʼo fakamatalatala te gāue ʼo te “Elia” ʼaia, ʼe ʼui fēnei ia Malakia 4:6: “ ʼE tonu anai ke ina fakatafoki mai te loto ʼo te ʼu tāmai ki te ʼu foha pea mo te loto ʼo te ʼu foha ki te ʼu tāmai; ke mole ʼau haʼu pea ke mole ʼau tā te kele, ʼo fakaʼauha.” Koia ʼe faka ʼuhigaʼi ia “Elia” ki te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼi te kele, pea ko te Pule, ʼaē ko Sesu, neʼe ina tuku ifo kiai Tana ʼu meʼa fuli. ʼE tonu ke ina foaki ki te fale ʼo te tui te “meʼa kai [fakalaumālie] ʼi tona temi totonu.”—Mateo 24:45, 46.

16. Koteā te ʼu fua manuʼia neʼe fakatuputupu e te gāue ʼa te kalasi ʼo Elia?

16 Ia ʼaho nei ʼi te malamanei katoa, ʼe feala ke tou sio ki te ʼu fua manuʼia ʼo te polokalama ʼaia moʼo fafaga te hahaʼi. Ko Te Tule Leʼo, ko numelo e 16 100 000 neʼe tā ia lea e 120, pea ʼi te temi pe e tahi ʼe tā ai kia lea e 97, ʼe mafola ʼi te kele ʼaki “te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga.” (Mateo 24:14) Ko ʼihi tohi faka Tohi-Tapu ia lea kehekehe neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe ʼo te fai faka mafola pea mo te gāue fai akonaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te kalasi ʼo Elia, te tagata kaugana agatonu mo poto, ʼe nofo tokaga ʼo foaki faka manavaʼofa kia nātou fuli ʼaē “ ʼe nātou ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie kia nātou.” (Mateo 5:3) ʼO toe hilifaki atu kiai, ko nātou ʼaē ʼe nātou tali te ʼamanaki ʼo te Puleʼaga ʼaia pea mo kaugā gāue mo ia, ʼe nātou pipiki ki te logo tahi faka malamanei taulekaleka. ʼE kau kia nātou ʼaia te toe hahaʼi tokolahi “mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli.” (Fakahā 7:9) Ka aʼu te gāue ʼaia ki te tuʼakoi ʼaē neʼe kua fakatotonu kiai ia Sehova, pea ʼe hoko mai anai te temi fakamuli ʼo tona ʼaho lahi pea mo fakamataku.

17. Ko te temi fea ʼaē ʼe tuku ifo ai anai te ʼaho fakamataku ʼo Sehova?

17 Ko te temi fea ʼaē ʼe kamata fakafokifā ai anai te ʼaho fakamataku ʼaia? ʼE tali fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu moʼoni ia ohage ko he tagata kaihaʼa ʼi te pōʼuli. Ka nātou ʼui anai [lagi ʼi hona ʼaluʼaga makehe]: ‘Tokalelei pea mo fīmālie!’ pea ʼe tonu anai ke hoko fakafokifā he fakaʼauha kia nātou, ohage ko te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania ki te fafine faitama; pea ʼe mole nātou hāo anai.”—1 Tesalonika 5:2, 3.

18, 19. (a) E feafeaʼi te tala ʼo te “tokalelei pea mo te fīmālie”? (b) Ko te temi fea ʼaē ʼe maʼu ai anai e te hahaʼi ʼa Sehova te fīmālie?

18 Ko te kupu ʼaē ko “nātou” ʼo te lea faka polofeta, ko ai? Ko nātou ʼe ko te kau takitaki faka politike ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe feala ke nātou laga mai te ʼu koga ʼaē ʼe maveuveu ʼo te malamanei agamālohi, ko he mālama foʼou logo tahi. Ko tanatou ʼu meʼa gāue lahi, te Sosiete ʼo te ʼAtu ʼu Puleʼaga pea mo te ʼu Puleʼaga Fakatahi neʼe mole lava ke nā fakahoko te meʼa ʼaia. Ohage ko te fakakikite e te polofeta ʼa Sehova, ʼi te temi nei ʼe nātou toe “ ʼui, ‘ ʼE ʼi ai te tokalelei! ʼE ʼi ai te tokalelei!’ kae tālā ia ʼe mole ʼi ai he tokalelei.”—Selemia 6:14; 8:11; 14:13-16.

19 Kae ʼi te temi nei, ʼe ʼutaki e te hahaʼi ʼa Sehova te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu fakataga ʼo te mālama māmio kovi ʼaenī. Kua vave pe, ohage ko tona tuʼu ia 2 Tesalonika 1:7, 8, ʼe nātou maʼu anai te fīmālie “ ʼi te fakahā ʼo ia te ʼAliki ko Sesu, mai te lagi, mo tana kau ʼaselo mālohi, ʼi he afi ulo, mokā ina tuku ifo anai te lagavaka kia nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe mole fakalogo ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAliki ko Sesu.”

20. (a) Koteā ʼaē neʼe fakakikite e Sofonia pea mo Hapakuke ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼaē ‘ ʼe vela ohage ko he gutuʼumu’? (b) Koteā te tokoni pea mo te fakaloto mālohi ʼe foaki e te ʼu lea faka polofeta ʼaia?

20 Ko te temi fea ʼaē ʼe hoko ai anai te lagavaka ʼaia? Tokolahi ia tatou kua fualoa tatatou fakatalitali ki ai. ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ko te kau agavaivai tokolahi ka nātou maʼuʼuli anai, ʼe nātou lolotoga tali ki te pāui ʼaē ʼe tuʼu ia Sofonia 2:2, 3: “Koutou kumi ia Sehova . . . Koutou kumi te faitotonu, koutou kumi te agavaivai. Pea ʼe mahalo pe ʼe fufū anai koutou ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova.” Pea ʼe maʼu ia Sofonia 3:8 te tokoni ʼaenī: “ ‘Koutou atalitali mai,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ʼe ʼau tuʼu ai anai ki te koloā, heʼe ko taku fakatotonu fakamāu ko te tānakiʼi ʼo te ʼatu fenua, ke ʼau fakatahiʼi te ʼatu puleʼaga, koteʼuhi ke ʼau huaʼi age kia nātou toku ʼu hāūhāū, toku hāūhāū lahi; heʼe ʼaki te afi ʼo toku mālohi ko te kele katoa ʼe ʼauha anai.’ ” Ko te temi fakaʼosi kua ōvi mai! ʼE ʼiloʼi e Sehova te ʼaho pea mo te hola ʼaia pea ʼe mole ina fetogi anai tana kaletalio. Tou haga ʼutaki. “Ko te meʼa ʼaē neʼe fakahā ʼe kei tuku ia ki te temi ʼaē neʼe fakakatofa kiai. Pea ʼe fakatupu lotohoha ia ʼo aʼu ki te fakaʼosi, pea ʼe mole loi anai ia. Tatau aipe peʼe tuai, haga talitali kiai; heʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE mole tauhala anai ia.” (Hapakuke 2:3) Ko te ʼaho fakamataku ʼo Sehova ʼe kua ōvi mai ia. Koutou manatuʼi, ko te ʼaho ʼaia ʼe mole tauhala anai ia!

Toe Fakamanatu:

◻ Koteā anai ka hoko ki te kau takitaki pea mo te hahaʼi fakalogo ʼi te ʼaho fakamataku ʼo Sehova?

◻ Ko Sehova ʼe ko te faʼahiga ʼAtua feafeaʼi?

◻ Koteā te faʼahiga ako ʼaē ʼe fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua?

◻ E feafeaʼi totatou tokoniʼi e te kau polofeta ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kua ōvi mai ʼo te temi fakamuli?

[Paki ʼo te pasina 21]

ʼI te lolotoga ʼo te Inikisisio faka Sepania tokolahi neʼe fakatafoki fakamālohi ki te lotu Katolika

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae