Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 15/6 p. 28-31
  • Te Nofo Selipatea ʼi Te Temi ʼe Faigataʼa ʼi Te Faʼahi Faka Ekonomike

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Nofo Selipatea ʼi Te Temi ʼe Faigataʼa ʼi Te Faʼahi Faka Ekonomike
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koutou Fakaʼaogaʼi Fakalelei Takotou ʼAluʼaga
  • Koutou Fakatokagaʼi Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Lelei ʼi Tokotou ʼAluʼaga
  • ʼE Feala Koa Hakotou Fakalahi Takotou Minisitelio?
  • Ko He Meʼa Moʼo Fakafimālie Ki Te Ka Haʼu
  • Te ʼu Tokoni Poto Ki Te Maʼuli Fakaselipatea Pea Mo Te Nofo ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2011
  • Ko Te Nofo Selipatea ʼe Ko He Fealagia ʼAia Ki He Selevisi ʼe Mole Fakalelu
    Te Tule Leʼo—1996
  • Selipatea Pea Mo Fiafia ʼi Te Selevisi Kiā Sehova
    Te Tule Leʼo—2005
  • Te ʼOhoana—Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te ʼAtua ʼOfa
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 15/6 p. 28-31

Te Nofo Selipatea ʼi Te Temi ʼe Faigataʼa ʼi Te Faʼahi Faka Ekonomike

“NEʼE ʼau fia ʼohoana ʼi toku taʼu 25,” ko te ʼui ʼaia ʼa Chuks, ʼaē ʼe maʼuli ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika. “Neʼe ʼi ai te taʼahine neʼe ʼau fia ʼohoana mo ia, pea neʼe fia ʼohoana te taʼahine ʼaia mo ʼau. Kae neʼe ʼau fihifihia ʼi te faʼahi ʼo te falā. Neʼe mole he gāue ʼo taku tāmai pea mo toku taʼokete, pea neʼe kei ako toku ʼu kiʼi tēhina pea mo toku ʼu kiʼi tokolua. Koia, neʼe fakalogo te maʼuli ʼo toku famili kia ʼau. Pea neʼe mahahaki taku ʼu mātuʼa, ʼo fakaʼāsili ai te ʼu faigataʼaʼia ʼo tomatou famili, pea ʼuhi ko te meʼa ʼaia, neʼe tonu ai ke ʼau maʼu he tahi falā moʼo totogi te ʼu meʼa faitoʼo.”

Ko Chuks, te Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe mole fia ʼohoana, he neʼe mole ina lavaʼi te foaki ki he taʼahine te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ai. Neʼe mahino lelei kia ia te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē ʼe tou maʼu ia 1 Timoteo 5:8: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito kia nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.”

Neʼe toe ʼui fēnei e Chuks, “Neʼe ʼau gāue kinakina, kae neʼe mole ʼi ai pe la he temi neʼe feʼauga ai te falā ʼaē neʼe ʼau maʼu, ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu ki toku ʼohoana. Koia, neʼe fakatuai tuʼumaʼu aipe tamā fakatuʼutuʼu ʼaē ke ma ʼohoana. Pea ki muli age, neʼe ʼau maʼu taku tohi mai te taʼahine ʼaia, ʼo ina ʼui mai neʼe ʼalu age te tahi tama, ʼo kole ia ia ki tana tāmai ke nā ʼohoana. Neʼe tali e tana tāmai. Hili kiai te ʼu ʼaho ʼo tana faitohi mai, pea neʼe fai e te famili te lafeti ʼo tanā fakatahi.”

Ohage ko Chuks, tokolahi ia nātou tagata Kilisitiano neʼe mole iku tanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana, pe neʼe nātou fakatuai tanatou ʼohoana ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike. ʼE lahi te ʼu fenua ʼe tuputupu ai te totogi kovi ʼo te ʼu koloā. Ohage la, ʼi te tahi fenua ʼo te Afrique centrale, ʼi te taʼu e tahi neʼe hiki te ʼu totogi ki te 8,319 ki te teau! ʼI ʼihi fenua, ʼe ko he faigataʼa te maʼu ʼo he gāue. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he meʼa faigataʼa ki he tagata hana maʼu he meʼa moʼona maʼuli ʼaki, ʼo feiā mo tona ʼohoana pea mo tanā fānau, koteʼuhi ʼi te agamāhani, ʼe mole faʼa lahi te ʼu totogi ʼo te gāue. Ko te tūpulaga ʼi Niselia, neʼe meo ʼo ina ʼui, ko te gāue katoa ʼaē neʼe ina fai ʼi te fale gāue, ʼi te māhina ko tona litotogi neʼe ko te 1 700—ʼo veliveli age te falā ʼaia ʼi te falā ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo totogi ʼaki te kā ʼaē ʼe ina ʼave ia ia ki tana gāue!

ʼO toe feiā aipe, tokolahi te ʼu fafine Kilisitiano selipatea, ʼe nātou ʼui ʼe ko te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike, ʼe fakatupu kovi ki tanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼohoana. ʼI te agamāhani, ʼe tonu ke nātou gāue moʼo tokoni ki tonatou famili. Ko ʼihi kau tagata selipatea, ʼi tanatou sio ki te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe nātou tuʼania te ʼohoana, he kua mahino kia nātou, ko te tagata ʼaē ka ʼohoana anai ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe tonu anai ke lahi hana falā moʼo totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona finematuʼa pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te famili ʼo tona ʼohoana. Ko Ayo, te taʼahine neʼe maʼu pepa ʼi te univelesitē, ʼe gāue moʼo totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, mo te ʼu meʼa ʼa tana faʼe, pea mo te ʼu meʼa ʼo tona ʼu kiʼi tokolua pea mo tona ʼu kiʼi tēhina. ʼE meo ʼo ina ʼui fēnei “ ʼE ʼau fia ʼohoana, kae ka haʼu he tahi ʼo sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai maʼa taku famili, pea ʼe mole fia ʼohoana ia mo ʼau.”

Logope la te ʼu faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo te falā, tokolahi te kau Kilisitiano ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana, ʼe fakakinauʼi nātou e tonatou ʼu famili pea mo ʼihi ke nātou ʼohoana pea mo nātou maʼu fānau. ʼI ʼihi temi, ʼe fai te ʼu fakakinau ʼaia, ohage ko he ʼu manukinuki. Ohage la, ʼi te tahi ʼu potu ʼo Afelika, ʼe ko he agamāhani mokā kita fakamālo ki he tahi kua fotufotuʼa tagata peʼe fotufotuʼa fafine, te fehuʼi age kia ia peʼe lelei pe tona ʼohoana pea mo tanā fānau. ʼI ʼihi temi, ʼe fakaʼaogaʼi te taʼi fai fakamālo ʼaia moʼo vāʼi ia nātou ʼaē ʼe mole heʼeki nātou ʼohoana. ʼE ʼui fēnei e Soane ʼaē kua vave taʼu 50: “Ka fai fakahuahua he tahi kia ʼau ʼo ina ʼui peʼe lelei pe toku ʼohoana, ʼe ʼau ʼui age ki ai ‘koʼeni ʼe haʼu.’ ʼI tona fakahagatonu, ʼe lava feafeaʼi anai haku ʼohoana mo he taʼahine mo kapau ʼe mole feala haku foaki kia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ai?”

Kia John pea mo te tokolahi ʼaē ʼe nātou hage ko ia, ʼe ʼalutahi te ʼaluʼaga ʼo tonatou maʼuli mo te tāʼaga lea ʼa te kau Yoruba: “ ʼE mole ko he meʼa fakafiafia hakita ʼohoana kae neʼe mole kita fai he ʼu fakatuʼutuʼu, heʼe ko te meʼa ʼaē ka faigataʼa ko te totogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te famili.”

Koutou Fakaʼaogaʼi Fakalelei Takotou ʼAluʼaga

ʼE ko he meʼa faigafua hakita lotomamahi, mokā kita fakaʼamu ki he meʼa kae mole hoko. ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 13:12: “ ʼE mahaki te loto, mokā ʼe mole hoko vave te meʼa ʼaē ʼe ʼamanaki kiai.” E lagi ko te meʼa ʼaia ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto, mokā koutou fia ʼohoana ka mole feala, ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo te falā. E lagi moʼoni tāfito te faʼahi ʼaia, mo kapau ʼe koutou kau ia nātou ʼaē neʼe talanoa kiai te ʼapositolo ko Paulo, ʼo ina ʼui ʼaē ʼe nātou “vela ʼi te holi.”—1 Kolonito 7:9.

E lagi mole ko he meʼa faigafua te tauʼi ʼo te ʼu fihifihia ʼaia, kae ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe feala ai kia koutou ke koutou kātakiʼi pea mo koutou fiafia ʼi tokotou ʼaluʼaga. Ko Sesu Kilisito, neʼe ko te tagata neʼe mole ʼohoana, pea neʼe ina tuku mai te fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou tauʼi tokotou lotomamahi ʼuhi ko te mole hoko vave ʼo te meʼa ʼaē ʼe koutou holi kiai. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE lahi age te manuʼia ʼi takita foaki, ʼi te foaki mai ʼaē kia kita.”—Gāue 20:35.

ʼE feala hakotou mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼo koutou fai he ʼu meʼa ʼe lelei maʼa tokotou famili pea mo ʼihi ʼi te kokelekasio. Tahi ʼaē meʼa, e lagi feala hakotou fakatuputupu takotou gāue ʼi te minisitelio faka Kilisitiano. Kapau ʼe koutou maʼumaʼua ʼo foaki katoa tokotou temi ki niʼihi, ʼe koutou fakatokagaʼi anai kua koutou ‘ ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai, pea mo koutou puleʼi takotou ʼatamai.’—1 Kolonito 7:37.

Ko te ʼapositolo ko Paulo, ko te tahi tagata neʼe mole ʼohoana, neʼe ina tohi te tokoni ʼaoga ʼaenī: “Ke koutou tokakaga fakalelei peʼe feafeaʼi takotou haʼele: ke ʼaua naʼa hage ko he kau vavale, kae ke hage ni kau popoto, ʼo totogi maʼa koutou te temi faigamālie, koteʼuhi ko te ʼu ʼaho, ko te ʼu ʼaho ʼo te agakovi.” (Efesi 5:15, 16) Tokolahi te kau Kilisitiano ʼaē mole heʼeki ʼohoana, neʼe nātou maʼu ‘te fakafimālie ki tonatou ʼu nefesi,’ ʼo nātou fakaʼaogaʼi tonatou temi moʼo nātou fakaōvi kia Sehova ʼi te faikole, mo te ako ʼo te Folafola ʼo te ʼAtua, pea mo tanatou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano. (Mateo 11:28-30) Kapau ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala anai ke faigafua age kia koutou hakotou tauʼi te ʼaluʼaga faigataʼa ʼi te faʼahi faka ekonomike. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tokoni anai te faʼahi ʼaia kia koutou ke ʼāsili age tokotou mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea mo koutou liliu ko he tagata ʼohoana pe ko he fafine ʼe lelei age, mo kapau ʼe koutou ʼohoana ki ʼamuli.

ʼAua naʼa galo kia koutou, ko Sehova ʼe tokaga kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou tauhi kia te ia. ʼE ina ʼiloʼi te ʼu fihifihia pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe koutou tau mo ia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼiloʼi e tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo, te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kia koutou ʼaki te temi moʼo tauʼi te ʼu faigataʼaʼia, ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi ʼo te loto. Kapau ʼaki he lotoʼutaki, ʼe koutou mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo tana Folafola ʼi te ʼaho fuli ʼo tokotou maʼuli, pea ʼe mahino papau ia, ʼe ina fakaloto fīmālie anai koutou ʼi tona temi totonu, pea mo ina foaki atu anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou holi kiai ke feala hakotou fīmālie ʼo heʼegata. ʼE fakapapau fēnei mai te Tohi-Tapu: “Ko Sehova ʼe mole ina fakafisi anai he meʼa lelei kia nātou ʼaē ʼe haʼele fakahagatonu.”—Pesalemo 84:11.

Koutou Fakatokagaʼi Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Lelei ʼi Tokotou ʼAluʼaga

Tahi ʼaē meʼa, koutou manatuʼi ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe lelei mokā kita nofo selipatea. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko ʼaē ʼe ina foaki tona ʼuhiga taupoʼou ki te nofo ʼohoana, ʼe ko he meʼa lelei ia, ka ko ʼaē ʼe mole ina foaki tona ʼuhiga ʼaia ki te nofo ʼohoana, ʼe lelei age anai ia.”—1 Kolonito 7:38.

He koʼe “ ʼe lelei age anai” te nofo selipatea ʼi te nofo ʼohoana? Neʼe fakamahino fēnei e Paulo: “Ko te tagata ʼaē ʼe mole ʼohoana ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼa te ʼAliki, peʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo te ʼAliki. Kae ko te tagata ʼohoana ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼo te mālama, peʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana, pea ʼe vaelua ia. Tahi ʼaē meʼa, ko te fafine ʼaē ʼe mole ʼohoana, ohage ko te fafine taupoʼou, ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼa te ʼAliki, ke feala hana maʼoniʼoni ʼi tona sino pea mo tona laumālie. Kae, ko te fafine ʼohoana ʼe tuʼania ia ki te ʼu meʼa ʼo te mālama, peʼe lava feafeaʼi hana maʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana.”—1 Kolonito 7:32-34.

Ko tona faka ʼuhiga, ko te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana, ʼe tonu tanatou tuʼania koteʼuhi ʼe nātou tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou ʼu ʼohoana, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Kae ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou selipatea, ʼe feala hanatou tokakaga tāfito ki te gāue ʼa Sehova. Kapau ʼe tou fakatatau mo nātou ʼaē ʼe kua ʼohoana, ʼe faigafua age ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe mole heʼeki nātou ʼohoana, hanatou “gāue tuʼumaʼu ki te ʼAliki, ʼo mole fakatotoho.”—1 Kolonito 7:35.

ʼE mole ʼui e Paulo ʼe mole he temi ʼe mole mālōlō ai te kau Kilisitiano selipatea. Kapau ʼe koutou tau mo he ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike, e lagi feala ke koutou fakatokagaʼi ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke nātou fakahēʼi koutou mai takotou minisitelio. Kae, ʼi te agamāhani ko nātou tagata pea mo nātou fafine ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana, ʼe lahi age tonatou ʼāteaina moʼo tauhi ki te ʼAtua, ia nātou ʼaē kua ʼohoana.

Logope la tana ʼui ʼaē ʼe lelei age te mole ʼohoana, kae neʼe mole ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ʼe kovi te ʼohoana. Neʼe ina tohi fēnei: “Tatau aipe peʼe ke ʼohoana, ʼe mole ke agahala anai.” Kae neʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī: “Ko nātou ʼaē ʼe [ʼohoana] ʼe nātou maʼu anai te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano.”—1 Kolonito 7:28.

Koteā te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau ʼaia? Ko tona faka ʼuhiga, ko te nofo ʼohoana ʼe ʼi ai tona ʼu faʼahiga tuʼania. ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼo te faʼahi faka ekonomike, ʼe feala ke kau ki te ʼu mamahi ʼaia, te tuʼania ʼa he tāmai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana pea mo tanā fānau. Tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ki te mahaki ke ina fakaʼāsili te ʼu kavega ʼo he famili ʼi te faʼahi ʼo te falā pea mo te ʼu meʼa ʼo te loto.

Koia, tatau aipe pe mole koutou leleiʼia takotou ʼaluʼaga, kae e lagi lelei age ia, heʼe kapau kua koutou ʼohoana pea ʼe tonu ke koutou tokakaga ki takotou fānau. Ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo koutou ʼi te temi ʼaenī, ʼe ko he ʼu faigataʼaʼia faka temi pe ia; heʼe pulihi ʼi te tuʼu foʼou ʼa te ʼAtua—pea ko ʼihi faigataʼaʼia ʼe lagi pulihi vave anai.—Vakaʼi ia Pesalemo 145:16.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakalahi Takotou Minisitelio?

Logope ʼe mole feala kia tatou fuli ke tou fai te faʼahi ʼaia, ko ʼihi neʼe nātou lava kau ki te gāue pionie logope la te ʼu faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo te falā. Ko Chuks, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata, neʼe ina totogi te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ʼe ʼaoga ki te faitohi, pea neʼe ina fakatau ke feala hana maʼu he falā moʼo totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili. ʼI te temi pe ʼaia ʼaē neʼe mole hoko ai tana ʼu fakatuʼutuʼu ke ʼohoana, neʼe ina maʼu tana tohi ʼe fakaafe ai ia ia ke kau ki te gāue faka temi ʼo te ʼu laga fale, ʼi tonatou filiale ʼo te Sosiete Watch Tower. ʼI tana tuʼania ʼaē ʼo ʼuhiga mo te falā, neʼe fakaloto vaivaiʼi ia ia e tona taʼokete lahi ke mole ʼalu ki te fakaafe. Kae, neʼe manatuʼi e Chuks, neʼe tokoni ia Sehova kia ia ke ina maʼu tana kiʼi gāue ʼaē ko te fakatau ʼo te ʼu meʼa kehekehe ʼaē ʼe ʼaoga ki te faitohi, koia ʼe tonu ai kia ia ke ina fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼa te Puleʼaga, pea mo falala ʼe feala ki te ʼAtua ke ina foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia. (Mateo 6:25-34) Tahi ʼaē meʼa, neʼe manatu ia ʼe lagi gāue pe anai ia lolotoga māhina e tolu.

Neʼe tali e Chuks te fakaafe ʼaia pea neʼe ina tuku tana gāue ki tona taʼokete. Hili kiai taʼu e ono, ʼe kei kau ia Chuks ʼi te gāue pionie, kua tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, pea kua feala kia ia ke ʼohoana, he kua feʼauga tana falā ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe fakahemala koa ʼo ʼuhiga mo te mafuliʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki tona maʼuli? ʼE ʼui fēnei e Chuks: “Neʼe ʼau lotomamahi ʼi te temi ʼaē neʼe mole feala ai ke ʼau ʼohoana, kae kia ʼau kua iku lelei ia meʼa fuli. Neʼe ʼau maʼu te ʼatu ʼu fiafia ʼi te gāue pionie pea mo te ʼu pilivilesio ʼi te gāue, pea ʼe mahino ia neʼe mole lagi feala ke ʼau maʼu te ʼu meʼa ʼaia, mo ka na ʼui la neʼe ʼau ʼohoana ki muʼa atu pea mo faʼufaʼu hoku famili.”

Ko He Meʼa Moʼo Fakafimālie Ki Te Ka Haʼu

ʼI te ʼu temi faigataʼa, ko te tokolahi ʼe nātou kumi te fīmālie ʼo te ʼohoana, ohage ko he meʼa moʼo hāofaki ʼo nātou ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi te faʼahi ʼo te falā. Ko ʼihi fenua, ʼe lahi tonatou ʼu maʼua, pea ʼe mole faʼa lahi te tokoni ʼaē ʼe nātou foaki peʼe mole nātou fai pe la he tokoni ki te hahaʼi matutuʼa. Koia, ʼi te agamāhani, ʼe falala te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau, moʼo tokoni kia nātou mokā nātou matutuʼa. Koia, ʼe tau fakamālohiʼi ia nātou tagata pea mo nātou fafine ʼaē mole heʼeki ʼohoana ke nātou fai te faʼahi ʼaia pea ke nātou maʼu fānau, māʼiape la peʼe mole lelei tonatou ʼaluʼaga ʼi te faʼahi ʼo te falā.

Kae ko te nofo ʼohoana pea mo te maʼu fānau ʼe mole nā foaki moʼoni te maʼuli fīmālie. Ko ʼihi fānau ʼi te mālama ʼe mole nātou fia tokakaga ʼo gaohi fakaleleiʼi tanatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa, ko ʼihi ʼe mole nātou lavaʼi te faʼahi ʼaia, kae ko ʼihi ʼe nātou mamate ka heʼeki mamate tanatou ʼu mātuʼa. ʼUluaki, ʼe kumi e te kau Kilisitiano te maʼuli fīmālie ʼi te tahi faʼahi, ʼo nātou manatuʼi te fakapapau ʼaē neʼe fai e te ʼAtua: “Kailoa ʼe mole ʼau mavae anai ia te koe, kailoa ʼe mole ʼau līaki anai koe.”—Hepeleo 13:5.

Neʼe mole līaki ia nātou ʼaē neʼe nātou fakatuai tanatou ʼohoana ʼuhi ko tanatou gāue pionie ʼaē kia Sehova. Ko Christiana ʼe mole heʼeki ʼohoana pea kua taʼu 32. Neʼe pionie katoa ʼi Niselia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e hiva ʼaenī kua hili. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau falala kia Sehova, heʼe ina fakapapau mai kia tatou ʼe mole ina līaki anai tana ʼu kaugana. ʼE ʼau falala ki tana fakapapau. ʼE tokaga ia Sehova kia ʼau ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi fakasino. Neʼe ina fakamoʼoni ko ia ko te Tāmai agaʼofa. Ohage la, neʼe ʼau ʼalu ʼo pionie ʼi te fenua ʼe lahi ʼaupito ai te ʼaoga ʼa te kau Fakamoʼoni ki te gāue fai faka mafola. Logope la neʼe mole lahi haku ʼu meʼa, kae neʼe lelei pe toku maʼuli. ʼI taku nofo ʼaē ʼi te lopitali ʼuhi ko toku faʼahiga mahaki, neʼe ʼōmai te ʼu tuagaʼane ʼo toku kokelekasio ʼāfea ʼo ʼaʼahi ʼau pea mo nātou gaohi fakaleleiʼi ʼau.

“ ʼE lahi taku fiafia ʼi te gāue pionie. ʼE ʼau faka ʼuhiga te gāue ʼaia, ʼe ko he pilivilesio lahi, koteʼuhi ʼe tou kaugā gāue mo te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau pea mo te tokolahi ʼo te ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼi te malamanei katoa. ʼE ʼau sio ki te tokolahi ʼo te kau tūpulaga ʼe nātou lotomamahi pea ʼe mole honatou ʼamanaki, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi ʼonatou tafa. Kae kia ʼau, ʼe ʼi ai te ʼuhiga ʼo toku maʼuli; ʼe ʼau falala ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu. Kua ʼau ʼiloʼi, ʼe mole he tahi puleʼaki ʼe lelei age ʼi hatatou fakaōvi kia Sehova, moʼo tauʼi te ʼu fihifihia ʼo te temi ʼaenī.”

Kapau ʼe koutou fia ʼohoana, kae ʼe mole feala ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike, pea ʼaua naʼa koutou lotovaivai! ʼE mole ko koutou pe ʼaē ʼe tau mo te faigataʼaʼia ʼaia. Ko te tokolahi ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe nātou kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi feiā. Koutou fakaʼaogaʼi lelei tokotou ʼaluʼaga, ʼo koutou fai he ʼu meʼa ʼe lelei ki niʼihi, pea mo koutou hikihiki tokotou mālohi fakalaumālie. Koutou fakaōvi ki te ʼAtua; ʼe tokoni anai kia koutou koteʼuhi ʼe tokaga moʼoni kia koutou.—1 Petelo 5:7.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae