Ke ʼAlutahi Tokotou Maʼuli Mo Te Fakapapau ʼo Tokotou ʼOhoana!
KO TE ʼaho ʼo te ʼohoana ʼe ko he ʼaho fakafiafia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he toʼotoʼoga maʼuhiga. Ko te taʼahine pea mo te tama ʼe nā fai te fakapapau ke nā nonofo fakatahi ʼi te lolotoga ʼo tona maʼuli katoa. Ko nātou ʼaē ʼe fakaafe ki te toʼotoʼoga ʼaia ʼe nātou kau ki te kau fakamoʼoni ʼo te fakapapau maʼuhiga ʼaia, kae ko Sehova ʼAtua ʼaē ʼe ko te Fakamoʼoni tāfito.
ʼE mole fakamaʼuaʼi mai e te Tohi-Tapu he ʼu fakatuʼutuʼu makehe peʼe ko he faʼahiga fai ʼo te toʼotoʼoga ʼo te ʼohoana. Kae, ʼi tatatou ʼiloʼi ko te ʼohoana ʼe ko he fakatuʼutuʼu fakaʼatua ʼi te kamataʼaga, ʼi te agamāhani ʼe fai te toʼotoʼoga faka lotu ʼaki te ʼu fakapapau ʼa nāua ʼaē ʼe ʼohoana. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu, neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te fakapapau ʼaenī ʼi te ʼohoana: “ ʼE ʼau —— toʼo koe —— ke ke liliu ko toku ʼohoana (fafine/tagata), ke ʼau ʼofa kia koe pea mo ʼau fakapelepeleʼi koe (Taʼahine: pea mo he fakaʼapaʼapa katoa) ʼo ʼalutahi mo te lao ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano (fafine ʼohoana/tagata ʼohoana), lolotoga te temi ʼe tā maʼuli fakatahi ai anai ʼi te kele ʼo mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana.”a
Koutou Fakakaukau ʼo ʼUhiga Mo Te ʼOhoana
Kapau ʼe koutou fakatuʼutuʼu ke koutou ʼohoana, ʼe maʼuhiga ʼaupito anai ke koutou fakakaukauʼi te loloto pea mo te ʼuhiga ʼo te fakapapau ʼaia ʼi muʼa ʼo te ʼaho ʼaē ka hoko ai te ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e Salomone: “ ʼAua naʼa ke fakavilivili ʼo ʼuhiga mo tou gutu; pea ki tou loto, ke ʼaua naʼa fakavilivili ʼo fai he palalau ʼi muʼa ʼo te ʼAtua moʼoni.” (Tagata Tānaki 5:2) Kae e feafeaʼi koa mo kapau kua koutou ʼosi ʼohoana? ʼE feala ke fua lelei kia koutou te metitasioʼi ʼo te maʼuhiga ʼo te fakapapau mamalu ʼaia, ʼaē neʼe koutou fai ia muʼa ʼo Sehova. ʼE koutou maʼuli koa ʼo ʼalutahi mo te fakapapau ʼaia? Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou mulimuli lelei ki tanatou ʼu fakapapau. Neʼe hoko atu fēnei e Salomone: “Ko te fakapapau ʼaē ʼe ke fai, ke ke fakahoko. ʼE lelei age kia koe hau mole fai hau fakapapau, ʼi hau fai he fakapapau ka mole ke fakahoko. ʼAua naʼa ke faka fealagia ki tou gutu ke tupu ai he agahala ʼo tou sino, pea ʼaua naʼa ke ʼui ʼi muʼa ʼo te ʼaselo neʼe ko he hala ia.”—Tagata Tānaki 5:4-6.
ʼE mahino ia ko te vakavakaʼi ʼo te ʼu kupuʼi palalau ʼo te fakapapau ʼo te ʼohoana ʼe ina fakalahi anai takotou mahino ki te fakapapau maʼuhiga ʼaia.
“ ʼE ʼau —— toʼo koe”: Ko te ʼu ʼuluaki palalau ʼaia ʼo te fakapapau. ʼE ina fakahā ai kua koutou fakatotonu ke koutou ʼohoana.
ʼI te fakatuʼutuʼu faka Kilisitiano, ʼe mole fakamaʼuaʼi e te Tohi-Tapu te ʼohoana. Neʼe mole ʼohoana ia Sesu Kilisito pea neʼe ina fakahā ʼe feala te nofo selipatea ʼa nātou ʼaē ʼe “feala ke [nātou] tuku ke hoko te meʼa ʼaia.” (Mateo 19:10-12) ʼI te tahi faʼahi, neʼe tokolahi te kau ʼapositolo ʼa Sesu neʼe ko te ʼu tagata ʼohoana. (Luka 4:38; 1 Kolonito 9:5) ʼE mahino ia ko te ʼohoana ʼe ʼa kita pe tona vakaʼi. ʼE mole he tagata ʼe feala ke ina ʼui ʼe fakamālohiʼi e te Tohi-Tapu he tahi ke ʼohoana.
Koia, ko te ʼohoana ʼe ko he meʼa ʼe koutou fili ʼe koutou totonu. Neʼe lagi koutou fili tokotou ʼohoana. Ka koutou fai te fakapapau ʼo te ʼohoana, ʼo koutou ʼui fēnei, ‘ ʼE ʼau toʼo koe ——,’ ko tona faka ʼuhiga, ʼe koutou toʼo ia ia peʼe koutou tali ia ia mo tona ʼu vilitute—kae ʼe koutou toe tali aipe foki mo tona ʼu mele.
ʼE mahino ia, ʼaki te temi ʼe koutou sio anai ki ʼu agaaga ʼo te ʼuhiga ʼo tokotou ʼohoana. ʼE tautau hoko anai he ʼu fihifihia. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu “ko tatou fuli neʼe tou agahala pea mole tou aʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua.” (Loma 3:23) Koia ʼe lagi ʼaoga anai ke koutou fai he ʼu fetogi ke koutou felogoi mo tokotou ʼohoana. ʼE feala ke faigataʼa te faʼahi ʼaia, pea ʼi ʼihi temi e lagi hage ʼe mole kei feala hakotou kātakiʼi te faʼahi ʼaia. Kae tou manatuʼi, ko te fakapapau ʼo te nofo ʼohoana ʼe fai ia muʼa ʼo Sehova. ʼE feala ke tokoni atu kia koutou ke lava lelei tokotou ʼohoana.
“Ke ke liliu ko toku ʼohoana (fafine/tagata)”: ʼI te ʼuluaki ʼohoana, ʼaē neʼe ʼohoana ai ia Atama mo Eva, neʼe ʼui e Sehova ʼAtua “ ʼe tonu ke nā liliu ko he kakano e tahi.” (Senesi 2:24; Mateo 19:4-6) Ko te nofo ʼohoana ʼe ko he felogoi makehe ʼa he toko lua. Ko te ʼohoana ʼe ina fakatupu ai hakotou ʼu felogoi foʼou. ʼE koutou tali he tahi ke liliu ko hokotou “ ʼohoana.” ʼE ko he ʼu felogoi ʼe mole hona fakatatau. Ko te ʼu aga ʼaē ʼe mole faʼa fakatupu kovi ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga, ʼe lagi fakatupu kovi ʼaupito ki te nofo ʼohoana.
Ohage la, ko te tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ʼe tou maʼu ia Efesi 4:26. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ke koutou ʼiʼita, kae ʼaua naʼa koutou agahala; ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita.” Neʼe mole lagi koutou fakatokatoka fakavilivili ʼokotou ʼu fihifihia mo tokotou ʼu famili pea mo tokotou ʼu kaumeʼa. Kae ʼe mole tatau tokotou ʼohoana mo tokotou ʼu famili pea mo tokotou ʼu kaumeʼa. Kapau ʼe mole koutou fakatokatoka fakavilivili te faʼahi ʼaia mo tokotou ʼohoana, ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki ki takolua felogoi makehe.
ʼE koulua tuku koa ke liliu hakolua fihifihia ko he meʼa fakatupu lotomamahi? ʼE koulua tuku koa takolua mole femahinoʼaki pea mo takolua felotomamahiʼaki ke hoko lolotoga ni ʼu ʼaho? Ke feala hakotou mulimuli ki takotou fakapapau, mokā hoko mai he ʼu fihifihia, ʼaua naʼa koutou tuku ke hili he ʼaho katoa ka mole koutou fakatokatoka mo tokotou ʼohoana. Ko tona faka ʼuhiga koutou fakamolemole pea mo koutou galoʼi te fihifihia ʼaia, heʼe koutou ʼiloʼi papau ʼe koutou agahala mo koutou.—Pesalemo 51:5; Luka 17:3, 4.
“Ke ʼau ʼofa kia koe”: ʼE fakapapau e te tagata “ke ʼofa pea mo ina fakapelepeleʼi” tona ʼohoana. Ko te ʼofa ʼaia ʼe kau kiai te manako ʼaē ʼe tupu ai tanā nonofo fakatahi. Kae ʼe mole feʼauga pe ʼi te manako. Ko te ʼofa ʼaē ʼe fakapapau e te Kilisitiano ki tona ʼohoana ʼe mālohi age ia pea mo katoa.
ʼE ʼui fēnei ia Efesi 5:25: “ ʼU tagata ʼohoana, koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kokelekasio.” ʼE mahino ia, ko te ʼofa ʼa Sesu ki te kokelekasio ʼe mole tatau ia mo te manako ʼa he tama ki he taʼahine. Ko te ʼu kupu “ ʼofa” pea mo te kupu “neʼe ʼofa” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te vaega ʼaenī ʼe haʼu ia mai te kupu a·gaʹpe, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te ʼofa ʼaē ʼe mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu. ʼI henī, ʼe fakatotonu e te Tohi-Tapu ki te ʼu tagata ʼohoana ke nātou fakahā tuʼumaʼu ki tonatou ʼohoana he ʼofa mālohi, pea mo tologa.
ʼE mole ko te taʼi ʼofa ʼaē ʼe ʼui fēnei: “ ʼE ʼau ʼofa kia koe koteʼuhi ʼe ke ʼofa kia ʼau.” Ko he tagata ʼohoana ʼe ina ʼuluaki kumi muʼa te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tona ʼohoana, pea ʼe toe feiā aipe mo te ʼofa ʼo te fafine ki tona ʼohoana. (Filipe 2:4) Ko te maʼuliʼi ʼo te ʼofa loloto ʼaia ki tokotou ʼohoana, ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou mulimuli ʼo ʼalutahi mo te fakapapau ʼo tokotou ʼohoana.
“Pea mo ʼau fakapelepeleʼi koe”: ʼE ʼui e te tikisionalio, ko te kupu “fakapelepele” ko tona faka ʼuhiga ‘ko te ʼofa mamahi kiai, peʼe ko te fakahā ʼo te ʼofa.’ ʼE tonu ke koutou fakahā tokotou ʼofa ʼi takotou ʼu palalau pea mo takotou aga! ʼE ʼaoga tāfito ki te fafine ke ina maʼu tuʼumaʼu te ʼofa ʼo tona ʼohoana. ʼE feala ke tokaga tona ʼohoana ki te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki ai ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe mole gata ʼaki pe ʼi te meʼa ʼaia. ʼE ʼi ai te ʼu fafine ʼe nātou maʼu te meʼa kai ʼe feʼauga pea mo he ʼapi ʼe lelei, kae ʼe nātou maʼuli mamahi koteʼuhi ʼe meʼa noaʼi nātou peʼe mole tokakaga tonatou ʼu ʼohoana kia nātou.
ʼI te tahi faʼahi, ko te fafine ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼe ʼofa tona ʼohoana ki ai pea mo ina fakapelepeleʼi ia ia, ʼe mahino papau ia ʼe feala ke fiafia te fafine ʼaia. ʼE mahino ia, ʼe toe feiā aipe mo tona ʼohoana. Ko te ʼofa moʼoni ʼe tuputupu mālohi ʼaki he fakahā fakamalotoloto ʼo te ʼofa. ʼI te Katiko ʼo Te ʼu Katiko, ʼe ʼui e te tagata tauhi manu ʼaē neʼe manako ki te taʼahine: “ ʼI matalelei leva ʼo tau fakahā mai tou ʼofa, Ê toku tuagaʼane, toku ʼohoana! ʼE lelei age tou ʼofa ʼi te vino, pea ko te magoni ʼo tau ʼu lolo ʼe lelei age ia ʼi te ʼu faʼahiga kaloni kehekehe!”—Katiko ʼo Te ʼu Katiko 4:10.
“Pea mo he fakaʼapaʼapa katoa”: ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe ʼi ai te ʼu tagata neʼe nātou gaohi koviʼi pea mo fakalainoaʼi te ʼu fafine. ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ohage pe ko tona ʼui ʼi te nusipepa World Health, “ko te agamālohi ki te hahaʼi fafine ʼe hoko ʼi te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu kalasi faka sosiale pea mo faka ekonomike fuli. ʼE lahi te ʼu agaʼi fenua, ʼe ʼui ai ʼe tonu ki te tagata ke ina tā tona ʼohoana.” ʼE mahino ia ko te tokolahi ʼo nātou tagata ʼe mole nātou fai te taʼi aga ʼaia. Kae, ʼe toe hā mai foki ko te tokolahi ia nātou ʼe mole nātou fakahā tanatou tokaga moʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi fafine. Ko te tupuʼaga la ʼaia, ko te tokolahi ʼo nātou fafine, ʼe mole nātou leleiʼia ia nātou tagata. Neʼe ʼui e ʼihi fafine ʼohoana, “ ʼE ʼau ʼofa ki toku ʼohoana, kae ʼe mole feala ke ʼau fakaʼapaʼapa ki ai!”
Kae, kia Sehova ʼe ko he meʼa maʼuhiga te fafine ʼaē ʼe faiga ke fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana—tatau aipe peʼe tōtō tana ʼu felogoi ʼi ʼihi temi. ʼE mahino kia ia neʼe foaki e te ʼAtua te tuʼulaga ʼaia ki tona ʼohoana. (1 Kolonito 11:3; Efesi 5:23) Koia ko te fakaʼapaʼapa lahi ʼaē ʼe ina fai ki tona ʼohoana, ʼe kau ia ki tana tauhi pea mo tana fakalogo ʼaē kia Sehova. ʼE mole galoʼi e te ʼAtua te fakalogo ʼa te ʼu fafine aga faka lotu.—Efesi 5:33; 1 Petelo 3:1-6; vakaʼi ia Hepeleo 6:10.
ʼE tonu ke fefakaʼapaʼapaʼaki te taumatuʼa, pea ʼe tonu ke nā gāue mālohi ke nā maʼu te fakaʼapaʼapa ʼaia, ka mole nā fakamaʼua ʼaki te faʼahi ʼaia. Ohage la, ko te ʼu fakahuahua ʼaē ʼe fakatupu lainoa, peʼe ko te ʼu palalau fakatupu lotomamahi ʼe mole tonu ke maʼu ʼi te felogoi faka taumatuʼa. ʼE mole ko he agaʼofa anai peʼe ko he aga fakaʼapaʼapa anai te fai ʼo he palalau moʼo faka meʼa noaʼi ʼo tokotou ʼohoana. ʼE mole ko he meʼa lelei te fakahā ʼo te ʼu hala ʼo tokotou ʼohoana ki niʼihi peʼe ʼi muʼa ʼo te kaugamālie. ʼO feiā aipe mo te ʼu fakahuahua fakatupu lainoa, ʼe feala ke hā ai te mole fakaʼapaʼapa ʼi te faʼahi ʼaia. Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Efesi 4:29, 32 ʼe ʼaoga ki te taumatuʼa. ʼE ʼui ai e te Tohi-Tapu: “Ke ʼaua naʼa haʼu he lea ʼuli mai tokotou gutu, kae ko he ʼu lea ʼe lelei moʼo fakaloto mālohiʼi . . . Koutou liliu ʼo feagaleleiʼaki ia koutou, fonu ʼi te manavaʼofa.”
“ ʼO ʼalutahi mo te lao ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu”: ʼE loto te ʼAtua ke tou fili faʼifaʼitaliha te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. ʼE mole ina hili kia tatou he ʼu kavega ʼaki he ʼu tuʼuga lekula moʼo fakaʼaluʼalu ʼo te maʼuli faka taumatuʼa. Kae, neʼe ina tuku mai he faʼahiga takitaki ʼe fua lelei kia tatou totonu.
Ia ʼaho nei, ʼe lahi ʼaupito te ʼu tohi neʼe tā ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana, pea ʼe lahi te hahaʼi ʼe nātou fakahā tanatou ʼu manatu ʼa nātou totonu. Kae ke koutou tokakaga! ʼE lahi te ʼu tohi ʼe fai ai te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼe mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu.
Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke mahino kia tatou ʼe kehekehe te ʼu ʼaluʼaga ʼo te ʼu taumatuʼa fuli. ʼE hage te ʼu taumatuʼa ko te ʼu eveeve ʼo te nive; ka tou sio mai mamaʼo ʼe hage ʼe tatau fuli te ʼu eveeve ʼaia, kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni ʼe kehekehe fuli te ʼu eveeve ʼaia. ʼI te malamanei katoa, ʼe kehekehe fuli te ʼu agaaga ʼa te ʼu taumatuʼa. Koia ʼaua naʼa koutou foimo tali te ʼu manatu ʼa ʼihi. ʼE mole he ʼu tokoni fakatagata ʼe ʼaoga ki te ʼu taumatuʼa fuli!
Kae ko te ʼu fakatotonu fuli ʼa te Tohi-Tapu ʼe moʼoni ia pea mo ʼaoga. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu.” (2 Timoteo 3:16; Pesalemo 119:151) Kapau ʼe koutou lau te Tohi-Tapu pea mo koutou tali tana ʼu akonaki ohage ko he takitaki ʼo tokotou maʼuli ʼi te ʼaho fuli, ʼe feala anai hakotou maʼuli ʼo ʼalutahi mo te fakapapau ʼo tokotou ʼohoana.—Pesalemo 119:105.
“Lolotoga te temi ʼe tā maʼuli fakatahi ai anai ʼi te kele”: ʼE faka maʼuhigaʼi ʼi henī te logo tahi ʼi he temi loaloaga. ʼE fakatotonu e te ʼAtua “ ʼe mavae anai te tagata mai tana tāmai pea mo tana faʼe, pea ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana.” (Senesi 2:24) ʼE loto ia Sehova ke koutou nonofo fakatahi. Ke koutou tauhi fakatahi ki te ʼAtua. Ke koutou ako fakatahi tana Folafola. Ke koutou toʼo he temi ke koutou haʼele fakatahi ai, ke koutou heheka fakatahi, mo kakai fakatahi. Ke koutou fiafia fakatahi ʼi tokotou maʼuli!
Ko ʼihi taumatuʼa ʼe nātou faigaʼi ke nātou toʼo he temi ʼi te ʼaho fuli ke nātou fepalalauʼaki ai. Tatau aipe pe kua fualoa takotou ʼohoana, ʼe maʼuhiga te logo tahi ʼaia ki te fiafia faka taumatuʼa.
“ ʼO mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana”: Ko te ʼohoana ʼe ko he meʼa ʼofa ia mai ia Sehova ʼAtua, ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼohoana. (Tāʼaga Lea 19:14) Ko te mole mulimuli ki tana fakatuʼutuʼu ʼe fakatupu kovi anai ki tokotou fiafia faka taumatuʼa, kae ʼe toe fakatupu kovi pe foki ki te Tupuʼaga. ʼI te tahi faʼahi, mokā felogoi lelei te taumatuʼa mo Sehova, ʼo nā fakahā ʼaki tanā fakalogo ʼaē ki tana ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe nā maʼu anai he ʼu felogoi mo ʼihi ʼe fai ʼi te tokalelei, ʼo toe feiā aipe mo nāua.—Tāʼaga Lea 16:7.
Ke ʼaua naʼa galo kia koutou ko Sehova ʼe ko te Fakamoʼoni tāfito ʼo takotou fakapapau ʼi te ʼohoana. Koutou haga muliʼi te fakapapau maʼuhiga ʼaia, pea ʼe liliu anai tokotou ʼohoana ko he meʼa moʼo fakavikiviki pea mo faka kolōlia ʼo Sehova ʼAtua!
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼI ʼihi potu fenua e lagi ʼaoga ke nātou fetogi te faʼahiga fai ʼo te fakapapau ʼo mulimuli ki te lao ʼo te fenua. (Mateo 22:21) Kae, ʼe lahi te ʼu fenua ʼe fakaʼaogaʼi ai e te ʼu taumatuʼa Kilisitiano te fakapapau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga.
[Paki ʼo te pasina 22]
ʼE hage te ʼu taumatuʼa ko te ʼu eveeve ʼo te nive. Ka tou sio mai mamaʼo ʼe hage ʼe tatau fuli te ʼu eveeve ʼaia, kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni ʼe kehekehe te ʼu taumatuʼa fuli
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Snow Crystals/Dover