Ko Te Mahino Ki Te Pelesepeto ʼe Hā Ai Te Fakapotopoto
KO TE ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakatupu kovi ki te ʼu agamāhani ʼaē ʼe lelei. ʼE koutou utu anai te meʼa ʼaē ʼe koutou to. (1 Kolonito 15:33; Kalate 6:7) Ko te ʼu palalau ʼaia e lua, ʼi te faʼahi fakasino peʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki ʼo he ʼu moʼoni maʼuhiga—ko he ʼu pelesepeto—pea ko te ʼu palalau ʼaia ʼe ko he ʼu fakatafito moʼo fai ʼaki he ʼu lao. Kae ko te ʼu lao, ʼe feala ke faka temi pe ia, pea ʼi te agamāhani ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe ʼaoga tonu kiai. ʼI te tahi faʼahi, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke ʼaoga kiai te ʼu pelesepeto, pea ʼe feala ke nātou ʼaoga ʼo talu ai. Koia, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou fakakaukauʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke pipiki kiai he ʼu pelesepeto.
ʼE fakamahino e te tohi Webster’s Third New International Dictionary, ko te pelesepeto ʼe “ko he moʼoni maʼuhiga: he lao, he akonaki peʼe ko he talanoa ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke ʼaoga kiai pea mo maʼuhiga, pea ʼe fakatafito kiai ʼihi ʼu lao peʼe fai ʼaki ʼihi ʼu lao.” Ohage la, ʼe feala ke fai te lao ʼaenī ki he kiʼi tamasiʼi: “ ʼE mole tonu ke ke fāfā ki te gutuʼumu.” Kae ki he tahi kua lahi, ʼe feʼauga pe anai te ʼui ʼaē “ ʼE vela te gutuʼumu.” Koutou fakatokagaʼi, ko te palalau fakamuli ʼe mole ko he fakatotonu. Koteʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē ka koutou fai—peʼe koutou fai kuka, peʼe koutou fakamoho he meʼa, peʼe koutou matehi te gutuʼumu—ʼe koutou mulimuli anai ki te ʼu palalau ʼaia.
ʼE mahino ia, ko te ʼu pelesepeto maʼuhiga ʼo te maʼuli ʼe ko te ʼu pelesepeto fakalaumālie; ʼe nātou takitaki tatatou tauhi ki te ʼAtua pea mo totatou fiafia. Kae ko ʼihi ʼe mole nātou faiga ke nātou fakakaukauʼi te ʼu pelesepeto ʼaia. ʼE nātou leleiʼia age te ʼu lao mokā ʼe tonu ke nātou fai he puleʼaki. Ko te aga ʼaia ʼe mole fakapotopoto pea ʼe mole ʼalutahi ia mo te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e te ʼu tagata agatonu ʼo te ʼu temi muʼa faka Tohi-Tapu.—Loma 15:4.
Ko Te ʼu Tagata Neʼe Nātou Mulimuli Ki Te ʼu Pelesepeto Fakaʼatua
ʼI te ʼu hahaʼi agahala, neʼe feala ke fakahigoaʼi ia Apele ʼe ko te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua. ʼE mahino ia, neʼe ina fakakaukauʼi lahi te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te “pulapula,” pea neʼe mahino kia ia, ʼe ʼaoga ke liligi he toto moʼo totogi ʼaki te agahala. (Senesi 3:15) Pea neʼe ina foaki ki te ʼAtua “te ʼu ʼuluaki tupu ʼo tana faga manu.” Ko te ʼui ʼaē “māʼia mo tanatou ʼu koga ʼaē ʼe gakoʼia,” ʼe hā mai neʼe foaki e Apele kia Sehova te meʼa lelei ʼaē neʼe ina maʼu. Kae neʼe ko taʼu e lua afe ki muli age, ka kua mate ia Apele, ʼaē neʼe hoki fakahā ai e te ʼAtua te ʼu fakamaʼua ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio. ʼO mole hage ko Apele, ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea neʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto, neʼe mole maʼuhiga kia Kaino te mōlaga ʼaē neʼe ina fai ki te ʼAtua. Neʼe mole lelei tana aga, pea neʼe ʼi ai te meʼa ʼi tana mōlaga neʼe hā ai neʼe mole ina maʼu he ʼu pelesepeto ʼi tona loto.—Senesi 4:3-5.
ʼO toe feiā mo Noe, neʼe ko te tagata neʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua. Logope la ʼe fakahā e te Tohi-Tapu neʼe fakatotonu lelei age e te ʼAtua ke ina faʼu he aleka, kae ʼe mole tou lau he fakatotonu neʼe fai age kia ia ke faka mafola ki te hahaʼi. Kae ʼe fakahigoaʼi ia Noe ko “he tagata fai faka mafola ʼo te faitotonu.” (2 Petelo 2:5) Tatau aipe pe neʼe fakatotonu age e te ʼAtua kia Noe ke fai faka mafola, ʼe mahino ia neʼe ina toe fai te faʼahi ʼaia, he neʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto pea neʼe ʼofa ki te hahaʼi. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ʼi te temi ʼe tatau mo te temi ʼo Noe, tou mulimuli ki tana aga ʼaē ʼe lelei pea mo tana faʼifaʼitaki.
ʼO mole hage ko te kau takitaki lotu ʼo tona temi, neʼe akoʼi e Sesu ki te hahaʼi ke nātou fakakaukauʼi te ʼu pelesepeto. Ko tana Akonaki ʼi te Moʼuga ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼi te faʼahi ʼaia. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼu tāfito ʼi te akonaki ʼaia ʼe ko he talanoa ki he ʼu pelesepeto. (Mateo, te kapite 5 ki te 7) Neʼe akoʼi e Sesu te faʼahi ʼaia koteʼuhi, ohage ko Apele pea mo Noe ʼi muʼa atu, neʼe ina ʼiloʼi moʼoni ia te ʼAtua. Māʼiape la mo te temi ʼaē neʼe kei veliveli ai, neʼe ina faka maʼuhigaʼi te moʼoni maʼuhiga ʼaenī: “ ʼE mole maʼuli pe ʼaki te pane, kae ʼe maʼuli te tagata ʼaki te folafola fuli pe ʼaē ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.” (Teutalonome 8:3; Luka 2:41-47) ʼIo, ko te puani tāfito moʼo liliu ko he tahi ʼe mulimuli ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua, ʼe ko te ʼiloʼi moʼoni ʼo Sehova, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia, mo te ʼu meʼa ʼe mole ina leleiʼia, pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Mokā takitaki totatou maʼuli e te ʼu pelesepeto maʼuhiga ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, ʼi tona fakahagatonu, ʼe nātou liliu ai ko he ʼu pelesepeto ʼe maʼuli.—Selemia 22:16; Hepeleo 4:12.
Te ʼu Pelesepeto Pea Mo Te Loto
ʼE feala ke tou mulimuli ki he lao kae mole tou loto kiai, lagi ʼe tou mulimuli kiai heʼe tou matataku naʼa fakatūʼa tatou ʼuhi ko tatatou talagataʼa. Kae ko te mulimuli ki he pelesepeto, ʼe mole feala ke fai ʼaki te aga ʼaia, koteʼuhi ka takitaki moʼoni he tahi e te ʼu pelesepeto, pea ʼe mulimuli kiai ʼaki tona loto. Koutou fakatokagaʼi ia Sosefo ʼaē, ohage ko Apele mo Noe, neʼe maʼuli ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te fuakava ʼo te Lao Faka Moisese. ʼI te temi ʼaē neʼe faiga ai te ʼohoana ʼo Potifale ke ina fakahalaʼi ia ia, neʼe tali fēnei e Sosefo: “ ʼE lava feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo ʼau agahala ki te ʼAtua?” Ei, neʼe ʼiloʼi e Sosefo te pelesepeto ʼaē ko te tagata ʼohoana mo te fafine ʼohoana ʼe nā liliu ko he “kakano e tahi.”—Senesi 2:24; 39:9.
Ia ʼaho nei, ʼe mole kei maʼu ʼi te malamanei he ʼu pelesepeto faitotonu. ʼE lahi te fai e te hahaʼi ʼo te mālama te agamālohi, pea mo te aga heʼeʼaoga. Ko te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko, he ko he Kilisitiano ʼe feala ke ina fia ʼahiʼahiʼi, ʼi hona ʼaluʼaga fakafūfū, te ʼu meʼa kai fakalialia ʼaia—te ʼu ʼata, mo te ʼu fime viteo, pe ko he ʼu tohi. Koia ʼe ko he meʼa lelei mo kapau ʼe tou hage ko Sosefo, ʼo tou līaki te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼo tou manatuʼi ko te ʼAtua ʼe ina hāofaki pe anai ia nātou ʼaē ʼe agatonu ʼi te “mamahi lahi” ʼaē ʼe ʼamanaki hoko mai. (Mateo 24:21) Ei, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe ko te meʼa ʼaē ʼe tou fai ka mole sio kiai he tahi, kae mole ko te meʼa ʼaē ʼe tou fai ʼi muʼa ʼo te kaugamālie.—Pesalemo 11:4; Tāʼaga Lea 15:3.
Koia, kapau ʼe tou tuku ke takitaki tatou e te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, ʼe mole tou kumi anai he ʼu hala ʼi te ʼu lao ʼa te ʼAtua; peʼe tou faiga anai ke tou ʼiloʼi peʼe feala ke tou aʼu kifea, kae mole tou maumauʼi he lao. Ko te ʼu manatu ʼaia ʼe kovi kia tatou; ʼe fua kovi anai kia tatou ki ʼamuli.
Koutou Vakavakaʼi Te Pelesepeto ʼAē ʼi Te Lao
ʼE mahino ia, ʼe maʼuhiga te ʼu lao ʼi te maʼuli ʼo he Kilisitiano. ʼE hage ko he ʼu tagata leʼoleʼo moʼo puipui ʼo tatou, pea ʼe fakatafito ki he ʼu tuʼuga pelesepeto maʼuhiga. Ko te mole mahino ki te ʼu pelesepeto ʼaia ʼe feala ke ina fakasiʼisiʼi ai totatou ʼofa ki te ʼu lao ʼaē ʼe pipiki kiai. Neʼe fakahā e te puleʼaga ʼāfea ʼo Iselaele te aga ʼaia.
Neʼe foaki e te ʼAtua ki Iselaele te ʼu Folafola e Hogofulu, pea ko te ʼuluaki folafola ʼe ina tapuʼi te tauhi ki he tahi age ʼatua, gata pe kia Sehova. Ko te pelesepeto ʼaē neʼe hā ʼi te lao ʼaia, ʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli. (Ekesote 20:3-5) Kae neʼe mulimuli koa te puleʼaga ki te pelesepeto ʼaia? Neʼe tali totonu e Sehova, ʼo ina ʼui fēnei: “ ‘ ʼE ko koe tamatou tāmai’ [ko te ʼui ʼaia ʼa te kau Iselaelite] ki te foʼi ʼakau pea [neʼe nātou kalagaʼi] ‘Faʼe’ ki te foʼi maka. Kae kia te ʼau [Sehova] neʼe nātou fakahaga mai tonatou tuʼa pea mo nātou fakahaga kehe tonatou fofoga ia te ʼau.” (Selemia 2:27, The New English Bible) ʼE ko he aga fakavale pea ʼe hā ai tanatou mole maʼu he ʼu pelesepeto! Pea neʼe mamahi ʼaupito ai te loto ʼo Sehova!—Pesalemo 78:40, 41; Isaia 63:9, 10.
ʼE toe maʼu foki e te kau Kilisitiano te ʼu lao mai te ʼAtua. Ohage la, ʼe tonu ke nātou tekeʼi te tauhi tamapua, mo te aga heʼeʼaoga, pea mo te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te toto. (Gāue 15:28, 29) Kapau ʼe koutou fakakaukauʼi, pea ʼe feala ke tou mahino ai ki te ʼu pelesepeto ʼaenī: ʼe tau mo te ʼAtua ke tou pipiki ʼāteaina kia te ia; ʼe tonu ke tou agatonu ki totatou ʼohoana; pea ko Sehova ʼe ko Ia ʼaē ʼe ina Foaki mai te Maʼuli. (Senesi 2:24; Ekesote 20:5; Pesalemo 36:9) Kapau ʼe tou mahino pea mo leleiʼia ʼaupito te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu fakatotonu ʼaia, pea ʼe tou mahino ai anai ʼe fua lelei te ʼu fakatotonu ʼaia kia tatou. (Isaia 48:17) Kia tatou, ko te ʼu “fakatotonu [ʼa te ʼAtua] ʼe mole mamafa ia.”—1 Soane 5:3.
Neʼe mole fakatokagaʼi e te kau Iselaelite ʼo te temi muʼa te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, kae ʼi te temi ʼo Sesu, ko tanatou “ ʼu tōketā ʼo te lao,” te kau sekelipa, neʼe lahi fau tanatou faka maʼuhigaʼi ʼo te lao. Neʼe nātou fai te ʼu tuʼuga lekula pea mo te ʼu talatisio neʼe nātou ʼulihi ai te tauhi maʼa pea mo fakaū ai te ʼu pelesepeto fakaʼatua. (Mateo 23:2, NEB) Neʼe logoʼi ai e te hahaʼi te mole feala ʼaē ke nātou mulimuli kiai, ʼo mole honatou ʼamanaki, peʼe nātou malualoi. (Mateo 15:3-9) Pea neʼe lahi te ʼu lao fakatagata neʼe fefeka fau. ʼO ʼuhiga mo te fakamālōlō ʼo te tagata ʼaē neʼe mate tona nima, neʼe fehuʼi fēnei e Sesu ki te kau Faliseo ʼaē neʼe mamata ki te milakulo ʼaia: “ ʼE gafua koa ʼi te lolotoga ʼo te sapato ke fai ai he gāue ʼe lelei.” Ko tanatou nofo fakalogologo neʼe hā ai tanatou mole tali ʼaē ke fai ia te faʼahi ʼaia. (Maleko 3:1-6) Neʼe feala ke tokoni te kau Faliseo ki he manu neʼe tō pe neʼe lavea (ʼe feala ke maʼu ʼaki te manu ʼaia he paʼaga) ʼi te ʼaho ʼo te Sapato, kae neʼe mole nātou tokoni ki he tagata pe ko he fafine—tatau aipe pe neʼe feala ke mate. Koia, neʼe lahi fau tanatou tokagaʼi ia te ʼu lekula fakatagata pea mo te ʼu kiʼi meʼa veliveli ʼo te lao, ʼo nātou hage ko he ʼu foʼi lō ʼe feʼoloʼaki ʼi he paki neʼe pena, kae mole nātou sio ki te paki katoa—ko tona faka ʼuhiga, ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua.—Mateo 23:23, 24.
Kae māʼia mo te kau tūpulaga, kapau ʼe nātou fakamalotoloto ʼi tonatou loto, pea ʼe feala ke nātou faka maʼuhigaʼi ia Sehova ʼi tanatou leleiʼia te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe fehuʼi e te tagata faiako ʼo Lepeka, ʼaē e taʼu 15, ki te kalasi peʼe nātou gaoʼi paʼaga. Tokolahi ʼi te kalasi neʼe nātou tali kailoa. Kae ʼi tana fakahā age he ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼo ʼuhiga mo te gaoʼi paʼaga, ko nātou fuli neʼe nātou tali ʼe nātou gaoʼi paʼaga anai, kae neʼe ko Lepeka tokotahi pe ʼaē neʼe fakafisi kiai. Neʼe fehuʼi age e te tagata faiako peʼe ina totogi anai he pepa loteli ʼe mole totogi kovi, moʼo tokoni ki he faʼahi ʼe lelei. Neʼe fakafisi age ia Lepeka pea neʼe ina fakahā te ʼu tupuʼaga faka Tohi-Tapu, heʼe kapau ʼe ina fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe ko he faʼahiga gaoʼi paʼaga ia. Neʼe ʼui fēnei ai e tona tagata faiako ki te kalasi katoa: ‘ ʼI taku manatu, ko Lepeka tokotahi pe ʼi henī ʼe ina maʼu te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi ko he ʼu “pelesepeto” ʼi tona ʼuhiga moʼoni.’ ʼE moʼoni, neʼe feala pe ke tali fēnei e Lepeka: “ ʼE fakafeagai te faʼahi ʼaia ki taku lotu,” kae neʼe ina fakahā te tahi age ʼu manatu; neʼe ina fakahā pe koʼe ʼe kovi te gaoʼi paʼaga pea he koʼe neʼe mole fia kau kiai.
Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼo Apele, mo Noe, mo Sosefo pea mo Sesu ʼe nātou fakahā mai kia tatou te ʼu fua lelei ʼo tatatou fakaʼaogaʼi totatou “fealagia fakakaukau,” pea mo totatou “mālohi ʼi te fakakaukau” ʼi te tauhi ki te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 2:11; Loma 12:1) ʼE lelei ki te kau tagata ʼāfea ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu, ʼi tanatou “fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe [nātou] taupau.” (1 Petelo 5:2) Ohage ko tona fakahā lelei e te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ko te hahaʼi ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua, ʼe ko nātou ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi te faipule ʼo Sehova.—Isaia 65:14.