Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/9 p. 4-7
  • Ko Te Lotu Faka Kilisitiano Moʼoni Pe e Tahi Ko He Meʼa Ia ʼe Moʼoni

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Lotu Faka Kilisitiano Moʼoni Pe e Tahi Ko He Meʼa Ia ʼe Moʼoni
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Kokelekasio ʼe Faifaitahi
  • “Te Fulumeto” Mo Te “Sisania”
  • Te Kokelekasio Faka Kilisitiano ʼAē Kua Fakahehema
  • “Te ʼAsi Mai ʼo Te Tagata ʼAē ʼe Manuki Ki Te Lao”
  • Te Lea Fakata ʼo Te Fulumeto Pea Mo Te Vao Kovi
    Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—Kaupepa Ako—2018
  • “ʼE Gigila Anai Te Kau Agatonu Ohagē Ko Te Gigila ʼo Te Laʼā”
    Te Tule Leʼo—2010
  • “Koeni, e Au Fakatahi Mo Koutou i Te Aho Fuli”
    Te Tule Leʼo—2013
  • Ko He ’Ēkelesia Kua Maveuveu—ʼE Feala Koa Ke Tuʼu?
    Te Tule Leʼo—1994
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/9 p. 4-7

Ko Te Lotu Faka Kilisitiano Moʼoni Pe e Tahi Ko He Meʼa Ia ʼe Moʼoni

NEʼE fakatuʼu e Sesu Kilisito ia te ʼēkelesia, peʼe ko he kokelekasio pe e tahi. Ko te kokelekasio ʼaia neʼe ko he sino fakalaumālie, ko he famili fakalaumālie. ʼO tou mahino ai neʼe ko he fakatahitahi ʼa he ʼu hahaʼi neʼe filifili e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua​—pea ko te ʼAtua ʼe ina fakamoʼoni ko nātou fuli ʼaia ko tana “fanau.”​—Loma 8⁠:​16, 17; Kalate 3⁠:⁠26.

Neʼe akoʼi e Sesu, ko te ala pe e tahi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo takitaki ia te hahaʼi ki te moʼoni pea mo te maʼuli. Moʼo fakatātā te moʼoni maʼuhiga ʼaia, neʼe fakatatau e Sesu te ʼalu ʼaē ki te maʼuli heʼegata ki he ala. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou hu i te matapa fasiʼi; koteuhi ko te matapa lahi pea mo falahi e ko te ala e fou ki te malaia mo te mate, pea e kaugamalie natou e fagona i ai. Koteuhi e fasiʼi te matapa pea faveliveli mo te ala e alu ki te mauli; e lavaki natou e natou muli ai.”​—Mateo 7⁠:​13, 14; Soane 14⁠:6; Gaue 4⁠:​11, 12.

Ko He Kokelekasio ʼe Faifaitahi

ʼE mole tonu ke tou manatu ko te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼe hage ko tona fakamatala e te tikisionalio The New Dictionary of Theology, “ko he sosiete ʼe kua fakatuʼutuʼu, pea ʼe mafola ʼi te malamanei katoa, ʼi te potu fuli pe, ohage ko tatatou mahino kiai ʼi te temi nei mokā tou talanoa ʼo ʼuhiga mo te Lotu Katolika.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui e te tohi ʼaia, ʼe mole feala ia “koteʼuhi neʼe mole heʼeki maʼu te taʼi sosiete ʼaia kua fakatuʼutuʼu, pea mo mafola ʼi te malamanei katoa.”

ʼE mole feala ke fakafihiʼi e he tahi te ʼui ʼaē ʼe mole tatau te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano pea mo te ʼu tuʼu faka lotu ʼo te temi nei ʼaē kua lahi ʼaupito tonatou ʼu faʼahiga faʼufaʼu. Kae neʼe faʼufaʼu lelei te kokelekasio ʼaia. Neʼe mole tahi fakatuʼutuʼu e te ʼu kokelekasio te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou loto kiai. Neʼe nātou gāue fakatahi, ʼo nātou mulimuli fuli ki te takitaki ʼa te kolesi pule ʼi Selusalemi. Ko te kolesi ʼaia​—ʼaē neʼe faʼufaʼu e te kau ʼapositolo pea mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Selusalemi​—neʼe nātou tokoni ki te taupau ʼo te logo tahi ʼo te kokelekasio, ko he “sino e tahi” ʼo Kilisito.​—Efeso 4⁠:​4, 11-16; Gaue 15⁠:​22-31; 16⁠:​4, 5.

Koteā ʼaē neʼe hoko ki te kokelekasio moʼoni ʼaia e tahi? Neʼe liliu koa ko te Lotu Katolika mālohi? Neʼe tuputupu koa ʼo liliu ko te tuʼu faka Polotesita ʼaē ʼe tou sio kiai ʼi te temi nei, kua lahi tona ʼu maga? Peʼe ko he tahi age meʼa ʼaē neʼe hoko?

“Te Fulumeto” Mo Te “Sisania”

Ke tou maʼu he ʼu tali, tou vakavakaʼi fakalelei peʼe koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu Kilisito totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa anai ka hoko. ʼE lagi koutou punamaʼuli anai mo kapau ʼe koutou ako neʼe kua ʼiloʼi e Sesu ʼe puli anai tana kokelekasio lolotoga he temi, pea ʼe ina tuku anai te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaia ke hoholo lolotoga he ʼu sēkulō.

ʼI tana fakapipiki tana kokelekasio ki “te Puleaga o selo,” neʼe ina ʼui fēnei: “E hage te Puleaga o Selo, ko he tagata nee ina nunusi te pulapula lelei i tana gaueʼaga. Kae i te momoe a te hahai, nee alu tona fili o nunusi te sisania pea nee mavae leva. I te homo ake a te fulumeto mo tana fua mai, nee toe ha mo te sisania. Pea nee olo te u kaugana a te pule o leaʼage kia te ia: ‘Aliki, pe nee mole ke nunusi te pulapula lelei i tau gaueʼaga? Pe ko te sisania e i ai mai fea?’ Pea nee leaʼage kia natou: ‘Ko he fili nee ina fai te mea aia.’ Pea taliʼage e te u kaugana: ‘Pe e ke loto ke matou olo o tanaki?’ Kae leaʼage ia kia natou: ‘Kailoa, i tautou tanaki te sisania, naa koutou taʼaki fakatahi mo te fulumeto. Koutou tuku ai, ke tauʼaki mauli ki te temi tanaki taukai. Pea i te temi o te taukai, e au tala anai kia natou e natou tuusi: ‘Tanaki mua te sisania, koutou noonoo kavega o tutu, pea koutou tanaki leva te fulumeto ki toku faleoko.’ ”​—Mateo 13⁠:​24-30.

Neʼe fakamahino e Sesu “ko ia ae nee ina nunusi te pulapula lelei.” Ko “te pulapula lelei” ʼe ina fakatātā tana kau tisipulo moʼoni. Ko tona “fili” ʼe ko Satana te Tevolo. “Ko te sisania” ʼe ko te kau Kilisitiano loi ʼaē neʼe nātou ulufi māmālie te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano. Neʼe ʼui e Sesu ʼe ina tuku anai ke hohomo fakatahi “te pulapula lelei” mo “te sisania” ʼo aʼu ki “te temi tanaki taukai,” ʼaē ʼe hoki hoko anai ʼi “te aho fakamuli.” (Mateo 13⁠:​37-43) Koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia?

Te Kokelekasio Faka Kilisitiano ʼAē Kua Fakahehema

Mole faʼa fualoa ki te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, neʼe kamata puleʼi te kokelekasio e te kau faiako ʼaposita mai te loto kokelekasio. Neʼe nātou palalau “ki te ʼu meʼa pikopiko moʼo toho te kau tisipulo ke mulimuli ia nātou.” (Gaue 20⁠:​29, 30, MN ) Pea neʼe tupu ai te ‘higa ʼa te kau Kilisitiano tokolahi mai te tui.’ Neʼe nātou ‘maliu ki te ʼu fagana.’​—1 Timoteo 4⁠:​1-3; 2 Timoteo 4⁠:​3, 4.

ʼE ʼui e te tohi The New Dictionary of Theology, ʼi te fā sēkulō ʼo totatou temi, “neʼe liliu te lotu faka Kilisitiano Katolika ko te lotu ʼaē neʼe fakamaʼua ke muliʼi fuli e nātou ʼaē ʼe fakalogo ki te Puleʼaga Loma.” Neʼe “fio te ʼu meʼa faka lotu mo te ʼu meʼa ʼo te malamanei”​—pea ko te fefioʼaki ʼa te Lotu pea mo te Puleʼaga, neʼe ko he fakafeagai ʼaupito ki te ʼu akonaki ʼa te kau Kilisitiano ʼo te temi muʼa. (Soane 17⁠:16; Sakopo 4⁠:⁠4) ʼE toe fakamatala e te tohi ʼaia, ʼaki te temi ko te fakatuʼutuʼu katoa ʼo te lotu pea mo tona agaaga, ʼo feiā mo tana ʼu akonaki tāfito, neʼe fetogi katoa “he neʼe fia mulimuli ki te faʼahiga fefioʼaki faikehe pea mo heʼemaʼa ʼo te Tauhi ʼĀfea mo te ʼu manatu foʼou ʼa te tagata fai filosofia ko Platon.” Ohage ko tona fakakikite e Sesu Kilisito, neʼe ūgia te kau tisipulo moʼoni he neʼe tuputupu te kau Kilisitiano loi.

Neʼe mahino te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakalogo kia Sesu, ʼe faigataʼa te fakakehekeheʼi ʼo te pulapula lelei mai te sisania, ohage ko te vao talatala, ʼaē ʼe teitei tatau pe mo te fulumeto ʼi te temi ʼaē ʼe nā hohomo fakatahi ake ai. Neʼe fakahā e Sesu ʼi te lea fakatātā, lolotoga he temi ʼe faigataʼa anai he fakakehekeheʼi ʼo te kau Kilisitiano moʼoni mai te kau Kilisitiano loi. ʼE mole faka ʼuhiga leva neʼe mole kei ʼi ai he kokelekasio faka Kilisitiano, koteʼuhi neʼe fakapapau e Sesu ʼe hoko atu pe anai tana takitaki ia tona ʼu tēhina fakalaumālie “ ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mateo 28⁠:​20, MN ) Neʼe ʼui e Sesu ʼe haga hoko pe anai te fulumeto. Koia lolotoga ni ʼu sēkulō, ʼe mahino ia ko te kau Kilisitiano moʼoni neʼe nātou faiga fakamalotoloto, takitokotahi peʼe faka kūtuga, ke nātou pipiki ki te ʼu akonaki ʼa Kilisito. Kae neʼe mole kei nātou faʼufaʼu he kolesi, peʼe ko he kautahi, ʼe hā lelei pea mo ʼiloga kehe. ʼE mahino ia, neʼe mole nātou tatau mo te lotu ʼaposita ʼaē ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia, neʼe ina ʼulihi pea mo fakalainoaʼi te huafa ʼo Sesu Kilisito.​—2 Petelo 2⁠:​1, 2.

“Te ʼAsi Mai ʼo Te Tagata ʼAē ʼe Manuki Ki Te Lao”

Neʼe fakakikite e te ʼapositolo ko Paulo te tahi meʼa ʼe ina fakaʼiloga anai te lotu hala ʼaia. Neʼe ina tohi fēnei: “Ke ʼaua naʼa kākāʼi koutou e he tahi, koteʼuhi ʼe mole hoko mai anai ia [te ʼaho ʼo Sehova] ka mole heʼeki hoko mai te ʼapositasia pea mo ʼasi mai te tagata ʼaē ʼe manuki ki te lao.” (2 Tesalonika 2⁠:​2-4, MN ) Ko “te tagata ʼaē ʼe manuki ki te lao,” ʼe ko te kau takitaki lotu ʼaē neʼe nātou toʼo te tuʼulaga moʼo takitaki te kokelekasio faka “Kilisitiano.”a

Neʼe kamata te ʼapositasia ʼi te temi ʼo te ʼapositolo ko Paulo. Neʼe vave tana tuputupu ʼi te ʼosi mate ʼo te kau ʼapositolo, pea neʼe mole kei ʼi ai he tahi moʼona tāʼofi. Neʼe ʼui e Paulo ko te ʼapositasia ʼe fakaʼiloga anai ʼaki “te gāue ʼa Satana ʼaki te ʼu gāue fakamanamana kehekehe, mo te ʼu fakaʼiloga pea mo te ʼu fakamelomelo loi, pea ʼaki te ʼu faʼahiga kākā kehekehe ʼo te heʼe faitotonu.” (2 Tesalonika 2⁠:​6-12, MN ) ʼE ko he fakamatala moʼoni ʼaia ʼo te ʼu gāue neʼe fai e te kau takitaki lotu kaugamālie ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia!

Ko te kau takitaki Katolika, ʼe nātou ʼui moʼo fakamoʼoni tanatou lau ʼaē ko tanatou Lotu pe ʼaē ʼe moʼoni, ko tanatou kau ʼēpikopō “neʼe nātou maʼu tonatou tuʼulaga faka apositolika mai te kau ʼuluaki ʼapositolo, ʼaē neʼe nātou tuku hoholo kia nātou talu mai te kamataʼaga ʼo te Lotu Faka Kilisitiano.” Kae ʼi tona fakahagatonu, ko te lau ʼaia ʼo ʼuhiga mo te hōloga faka apositolika ʼe mole ʼi ai hona fakatafitoʼaga ʼi te hisitolia peʼe ko te Tohi-Tapu. ʼE mole ʼi ai he fakamoʼoni ke tou tui papau, ko te fakatuʼutuʼu ʼa te lotu ʼaē neʼe malaga ake ʼi te ʼosi mamate ʼo te kau ʼapositolo ʼa Sesu, neʼe takitaki e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.​—Loma 8⁠:9; Kalate 5⁠:​19-21.

Kae ʼe feafeaʼi ki te ʼu lotu ʼaē neʼe tutupu vave ake ʼi te hili ʼo te meʼa ʼaē ʼe lau ko te Fetogi? Neʼe muliʼi koa e te ʼu lotu ʼaia ia te faʼifaʼitaki ʼa te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano? Neʼe nātou toe fakatuʼu koa te ʼuhiga maʼa ʼo te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano? ʼE moʼoni, ʼi te hili ʼo te Fetogi, neʼe feala ki te hahaʼi fuli ke nātou maʼu te Tohi-Tapu ʼi tanatou lea. Kae ʼe fakahā e te hisitolia ko te ʼu lotu ʼaia neʼe nātou hoko atu te akoʼi ʼo te ʼu akonaki hala.b​—Mateo 15⁠:​7-9.

Kae koutou fakatokagaʼi te faʼahi ʼaenī. Neʼe fakakikite e Sesu Kilisito ʼe toe fakatuʼu anai te kokelekasio moʼoni lolotoga te temi ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo he ʼu faʼahiga meʼa. (Mateo 13⁠:​30, 39) ʼE hā ʼaki te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ʼaē kua hoko, ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi te temi ʼaia. (Mateo 24⁠:​3-35) ʼAki te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ai kia tatou takitokotahi ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE ʼifea koa te lotu moʼoni?’ ʼE tonu ke fakahaʼuhaʼu ʼo ʼiloga lelei.

ʼE lagi koutou manatu kua koutou maʼu te lotu ʼaia, peʼe ko te kokelekasio ʼaia. ʼE maʼuhiga ke koutou ʼiloʼi papau. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ohage pe ko te ʼuluaki sēkulō, ʼe ko te lotu moʼoni pe e tahi. Kua koutou toʼo koa he temi ke koutou vakavakaʼi fakalelei peʼe mulimuli lelei takotou lotu ki te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea mo mulimuli fakalelei ki te ʼu akonaki ʼa Sesu Kilisito? He koʼe koa ʼe mole koutou vakavakaʼi muʼa te faʼahi ʼaia? ʼE fiafia anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te tokoni atu ke koutou fai te faʼahi ʼaia.​—Gaue 17⁠:⁠11.

[Kiʼi nota]

a ʼE feala hakotou maʼu he tahi ʼu fakamatala ki te ʼuhiga ʼo “te tagata ʼaē ʼe manuki ki te lao” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1990, ʼi te pasina 10 ki te 14.

b Vakaʼi ʼi te tohi Fakafalani L’humanité à la recherche de Dieu ʼi te kapite “ La Réforme: Un nouveau tournant dans la recherche, ” ʼi te pasina 306 ki te 328, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 5]

ʼAki te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te pulapula lelei pea mo te sisania, koteā ʼaē ʼe tou ako ʼo ʼuhiga mo te kokelekasio moʼoni?

[Paki ʼo te pasina 7]

ʼE mulimuli koa takotou lotu ki te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼo ʼuhiga mo te fai faka mafola pea mo te ako?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae