Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w07 1/7 p. 27-31
  • “Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi ʼAki Te Agalelei”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi ʼAki Te Agalelei”
  • Te Tule Leʼo—2007
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Neʼe ʼIta Pea Mo Lotomamahi ʼAupitō”
  • ‘ ʼE Matou Matehi Moʼoni Anai Koe’
  • “Haʼu, Pea Tou Fakafetaulaki”
  • Tala Te Logo Lelei Logolā Te Agakovi
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼa Nehemia
    Te Tule Leʼo—2006
  • Ko Te ʼu Kaupā ʼo Selusalemi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • Ko Selusalemi—ʼE ‘Maʼuhiga Ake Koa ʼi Te Meʼa ʼAē ʼe Koutou Fiafia Tāfito Ai’?
    Te Tule Leʼo—1998
  • Te Hahaʼi ʼAē ʼe Lagolago Ki Te Tauhi Moʼoni ʼi Te Temi Muʼa Mo Te Temi Nei
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2007
w07 1/7 p. 27-31

“Kotou Haga Mālo Aipē ʼi Te Agakovi ʼAki Te Agalelei”

“ ʼAua naʼa kotou tō ʼi te agakovi, kae kotou haga mālo aipē ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.”—Loma 12:21.

1. He koʼē ʼe tou tui papau ʼe tou lava mālo ʼi te agakovi?

ʼE FEALA koa hatatou nofo agatonu logopē te fakafeagai mālohi ʼa ʼihi ki te tauhi moʼoni? ʼE feala koa hatatou tekeʼi ia te ʼu fakaneke ʼaē ke tou toe liliu ki te mālama heʼe lotu? ʼE feala hatatou ʼio ki te ʼu fehuʼi ʼaia! He koʼē ʼe tou tali fēia? ʼUhi ko te manatu ʼaē ʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana tohi ki te kau Loma. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa kotou tō ʼi te agakovi, kae kotou haga mālo aipē ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.” (Loma 12:21) Kapau ʼe tou falala kiā Sehova pea mo tou faiga ke ʼaua naʼa mālo age te mālama iā tātou, ʼe tou mālo anai ʼi tana agakovi. Tahi ʼaē, ko te kupusiga palalau “kotou haga mālo aipē ʼi te agakovi” ʼe hā mai ʼe tou lava tauʼi te agakovi mo kapau ʼe tou haga faiga mālohi ʼi te tau fakalaumālie. ʼE ko nātou pē ʼaē kā fakaʼauʼauganoa pea mo tuku tanatou tau ʼaē kā tō anai ʼi te mālama agakovi ʼaenī pea mo tona pule agakovi, ia Satana te Tēvolo.—1 Soane 5:19.

2. He koʼē ʼe tou vakaʼi anai he ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Nehemia?

2 Iā taʼu e 500 ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Paulo, ko te kaugana ʼa te ʼAtua neʼe nofo ʼi Selusalemi neʼe ina fakamoʼoni ki te ʼu palalau ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te tauʼi ʼo te kovi. Ko te tagata ʼaia ʼa te ʼAtua ko Nehemia, neʼe ina tekeʼi te fakafeagai ʼa te hahaʼi heʼe lotu pea mo toe mālo foki ʼi te kovi ʼaki te lelei. Ko te ʼu fihifihia fea ʼaē neʼe tau mo ia? Koteā ʼaē neʼe feala ai tana mālo? ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia ia? Moʼo tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Nehemia.a

3. Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼaē neʼe fai ai e Nehemia ia te gāue, pea koteā te gāue fakaofoofo ʼaē neʼe ina fakahoko?

3 Neʼe gāue ia Nehemia ʼi te fale ʼo te Hau Pelesia ko Atasease. Logolā ko Nehemia neʼe maʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi heʼe tui, neʼe mole ina “muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa” ʼo te temi ʼaia. (Loma 12:2) ʼI te temi ʼaē neʼe tonu ai ke laga te kaupā ʼo te kolo ʼo Selusalemi, neʼe situʼa ki tona maʼuli fīmālie ʼo ʼalu ki Suta. (Loma 12:1) Logolā ko Nehemia neʼe ko te kōvanā ʼi Selusalemi, kae ʼi te ʼaho fuli neʼe gāue mo tona ʼu tehina Iselaele “mai te mafoa ʼo te ʼaho ʼo aʼu ki te tapa ʼo te ʼu fetuʼu.” Koia ko te gāue neʼe ʼosi pē iā māhina e lua! (Nehemia 4:21; 6:15) Neʼe ko he gāue fakaofoofo, heʼe lolotoga te gāue, neʼe tau ia te kau Iselaele mo te ʼu fakataga kehekehe. Neʼe ko ai te ʼu fili ʼo Nehemia, pea neʼe koteā tanatou fakatuʼutuʼu?

4. Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼu fili ʼo Nehemia?

4 Ko Sanapalate, mo Topie, Kesemi neʼe ko te ʼu fili tāfito ʼaia ʼo Nehemia, pea ko te ʼu tagata ʼiloa neʼe nonofo ovi ʼi Suta. ʼUhi he neʼe natou fakafeagai ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, “neʼe mole [natou] leleiʼia te haʼu ʼa [Nehemia] ʼo kumi he meʼa lelei maʼa te ʼu foha ʼo Iselaele.” (Nehemia 2:10, 19) Neʼe faigaʼi e te ʼu fili ʼo Nehemia ke natou tāʼofi ia te gāue ʼa Nehemia, tatau aipē peʼe tonu ke natou fai he ʼu fakatuʼutuʼu kākā ke fua tanatou ʼu faiga. ʼE tuku anai koa e Nehemia ia ia ‘ke tō ʼi te kovi’?

“Neʼe ʼIta Pea Mo Lotomamahi ʼAupitō”

5, 6. (a) Neʼe feafeaʼi te ʼu fili ʼo Nehemia ʼo ʼuhiga mo te gāue? (b) He koʼē neʼe mole tuʼaniaʼi e Nehemia tona ʼu fili?

5 Neʼe lototoʼa Nehemia ʼo tokoniʼi fēnei ia tona ʼu tehina Iselaele: “Tou toe laga te kaupā ʼo Selusalemi.” Neʼe natou tali age: “ ʼE tonu ke tou laga.” ʼE ʼui fēnei e Nehemia: “Neʼe fakamālohiʼi ʼonatou nima ki te gāue lelei ʼaia,” kae ko te ʼu fili neʼe natou “vāʼi ia mātou pea mo manukinukiʼi mātou, pea mo ʼui maʼa nātou: ‘Koteā te meʼa ʼaē ʼe kotou fai? ʼE ko te hau koa ʼaē ʼe kotou fakafeagai ki ai?’ ” Neʼe mole tuʼaniaʼi e Nehemia tanatou ʼu manukinuki pea mo tanatou ʼu fasituʼu. Neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼu fili: “Ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ko Ia ʼaē kā ina foaki mai anai te mālo, pea ko mātou, tana ʼu kaugana, ʼe matou tutuʼuake, pea ʼe tonu ke matou laga.” (Nehemia 2:17-20) Neʼe fakatotonu e Nehemia ke hoko atu te “gāue lelei.”

6 Ko te tahi tagata iā nātou ʼaē neʼe fakafeagai kiā te ia, ko Sanapalate “neʼe ʼita pea mo lotomamahi ʼaupitō” pea neʼe lēsili age tana ʼu fasituʼu. Neʼe vāvā fēnei: “Koteā ʼaē ʼe fai e te kau Sutea vaivai ʼaia? . . . ʼE natou fakaliliu anai te ʼu maka nei ke maʼuli mai te ʼu tuʼuga toega efu?” Neʼe toe lagolago ki ai ia Topie, ʼo ʼui fēnei: “Kapau ʼe hake he lenato ʼi te kaupā nei, ʼe mahino ia ʼe holo anai tanatou kaupā maka.” (Nehemia 4:1-3) Neʼe feafeaʼi ia Nehemia ki tanatou ʼu manukinuki ʼaia?

7. Neʼe tali feafeaʼi Nehemia ki te ʼu tukugākovi ʼo tona ʼu fili?

7 Neʼe mole tokagaʼi e Nehemia tanatou ʼu manukinuki. Neʼe fakalogo ia ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua pea neʼe mole ina kumi ke lagavaka. (Levitike 19:18) Kae neʼe ina tuku te fihifihia ʼaia ke fakatokatoka e Sehova pea neʼe faikole fēnei: “Fagono mai, Ê tomatou ʼAtua, he kua matou liliu ko he meʼa ʼe manukiʼi; pea ke ke toe fakaliliu tanatou laukovi ki ʼonatou ʼulu.” (Nehemia 4:4) Neʼe falala ia Nehemia ki te fakapapau ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼA ʼaku te lagavaka, pea mo te totogi.” (Teutalonome 32:35) Tahi ʼaē, ko Nehemia pea mo tana hahaʼi “neʼe hoko atu [tanatou] laga te kaupā.” Neʼe mole natou tuku he meʼa ke fakahoha ki tanatou gāue. Koia, “ko te kaupā kātoa neʼe hokohoko ʼo aʼu ki te vaelua ʼo tona māʼoluga; pea ko te hahaʼi neʼe natou fakatoʼotoʼo ki te gāue.” (Nehemia 4:6) Ko te ʼu fili ʼo te tauhi moʼoni neʼe mole natou lava tāʼofi ia te gāue! ʼE feafeaʼi hatatou lava faʼifaʼitakiʼi ia Nehemia?

8. (a) ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi Nehemia mokā fai mai he ʼu fasituʼu e totatou ʼu fili? (b) Fakamatala he meʼa neʼe hoko kiā koutou peʼe neʼe kotou logo ʼo ʼuhiga mo te fakapotopoto ʼo te mole lagavaka.

8 Iā ʼaho nei, ko te ʼu fili ʼi te faleako, ʼi te gāue, peʼe ʼi te ʼu loto fale, ʼe lagi natou fai atu he ʼu manukinuki pea mo he ʼu tukugākovi. Kae ʼi te agamāhani, ʼe lelei ke tou fakaʼaogaʼi ki te ʼu tukugākovi ʼaia ia te pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼaenī: “ ʼE ʼi ai . . . te temi moʼo fakalogologo.” (Tagata Tānaki 3:1, 7) Koia ohagē ko Nehemia, ʼe mole tou fia lagavaka ʼaki he ʼu palalau fefeka. (Loma 12:17) ʼE tou haga ki te ʼAtua ʼi te faikole, ʼo tou falala kiā ia ʼaē ʼe ina fai mai ia te fakapapau ʼaenī: “ ʼE au liufaki anai te totogi.” (Loma 12:19; 1 Petelo 2:19, 20) Kā tou fai fēia, ʼe mole tou tuku ʼotatou fili ke natou fakavaivaiʼi tātou mai te gāue fakalaumālie ʼaē ʼe tou fai iā ʼaho nei—te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Kā tou kau ki te faka mafola pea mo mālolohi logolā te fakafeagai, ʼe tou fakahā ia te agatonu ʼaē neʼe maʼu e Nehemia.

‘ ʼE Matou Matehi Moʼoni Anai Koe’

9. Ko te faʼahiga fakafeagai feafeaʼi ʼaē neʼe fai e te ʼu fili ʼo Nehemia, pea neʼe tali feafeaʼi ia Nehemia kiai?

9 ʼI te temi ʼaē neʼe logo ai te ʼu fili ʼo te tauhi moʼoni ʼo te temi ʼo Nehemia ki “te haʼele lelei ʼo te faʼu ʼo te ʼu kaupā ʼo Selusalemi,” neʼe natou toʼo tanatou ʼu heletā moʼo “tauʼi Selusalemi.” Ki te kau Sutea neʼe ko he ʼaluʼaga fakamataku. ʼI te potu noleto neʼe ʼi ai te kau Samalitana, ʼi te potu ʼesitē te kau Amonite, ʼi te potu Sautē te kau Alape, pea ʼi te potu ʼuesitē te kau Asotite. Neʼe ʼātakai Selusalemi, ohagē mole kei honatou holaʼaga! Koteā ʼaē neʼe natou fai? ʼE ʼui fēnei e Nehemia: “Neʼe matou fetapa ki tomatou ʼAtua.” Neʼe fakamatakuʼi fēnei nātou e tonatou ʼu fili: “ ʼE [matou] matehi moʼoni anai nātou, pea mo fakagata te gāue.” Neʼe tali kiai Nehemia ʼaki tana fakatotonu ki te kau gāue ke natou puipui te kolo “ ʼaki tanatou ʼu hele, mo tanatou ʼu tao pea mo tanatou ʼu nahau.” ʼI te sio fakatagata, neʼe mole lavaʼi e te kiʼi kūtuga Sutea ʼaia tonatou ʼu fili, kae neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei nātou e Nehemia: “ ʼAua naʼa kotou mātataku. . . . Kotou manatuʼi ia Sehova ia Ia ʼaē ʼe Lahi pea mo Fakamataku.”—Nehemia 4:7-9, 11, 13, 14.

10. (a) Koteā ʼaē neʼe tupu ai te meʼa fakapunamaʼuli ʼi te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fili ʼo Nehemia? (b) Ko te ʼu puleʼaki fea ʼaē neʼe fai e Nehemia?

10 ʼI te temi ʼaia neʼe hoko te meʼa faikehe. Neʼe mole ʼohofiʼi nātou e te ʼu fili. Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui e Nehemia: “Neʼe meʼa noaʼi e te ʼAtua moʼoni ia tanatou fakatuʼutuʼu.” Kae neʼe mahino kiā Nehemia ʼe kei fakamataku pē tonatou ʼu fili. Koia, neʼe ina fetogi ai leva te faʼahiga gāue ʼaē ʼa te kau gāue. Talu mai ai, “neʼe natou gāue [fuli] ʼo natou gāue ʼaki te nima e tahi, kae natou puke ʼi te tahi nima te mahafu.” Neʼe toe hinoʼi e Nehemia he tagata leʼoleʼo ʼe ‘pupuhi fakatagi’ moʼo fakahā ki te kau gāue mokā ʼohofiʼi nātou e tonatou ʼu fili. Kae meʼa maʼuhiga iā meʼa fuli ʼaia, neʼe fakaloto fīmālieʼi fēnei e Nehemia te hahaʼi: “Ko totatou ʼAtua ʼe tau anai maʼa tātou.” (Nehemia 4:15-20) ʼI tanatou kua loto mālolohi pea mo nofo teuteu ki honatou ʼohofiʼi, neʼe hoko atu e te kau Iselaele tanatou gāue. Koteā te ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai te hisitolia ʼaia?

11. Koteā ʼaē ʼe feala ai ki te kau Kilisitiano moʼoni ke natou tekeʼi te agakovi ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe tapuʼi ai te faka mafola ʼo te Puleʼaga, pea neʼe feafeaʼi tanatou mālo ʼi te agakovi ʼaki te agalelei?

11 ʼI ʼihi temi, ʼe tau te kau Kilisitiano moʼoni mo te fakataga mālohi. ʼI ʼihi fenua ko te ʼu fili mālohi ʼo te tauhi moʼoni ʼe ko he ʼu mālohi fakafeagai lalahi ʼaupitō. ʼI te sio fakatagata, ʼe mole feala he mālo ʼo totatou ʼu tehina ʼo te ʼu fenua ʼaia. Kae ko te kau Fakamoʼoni ʼaia ʼe natou falala ko ‘te ʼAtua ʼe tau anai maʼa nātou.’ ʼIo, ko nātou ʼaē neʼe fakatagaʼi ʼuhi ko tanatou tui neʼe natou sio tuʼumaʼu ko Sehova ʼe tali mai ki tanatou ʼu faikole pea ʼe ina ‘tāʼofi te fakatuʼutuʼu’ ʼo te ʼu fili mālohi. Māʼiapē lā mo te ʼu fenua ʼaē ʼe tapuʼi ai te faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe maʼu pē e te kau Kilisitiano ia te ʼu puleʼaki moʼo faka mafola te logo lelei. Ohagē ko te kau gāue ʼo Selusalemi ʼaē neʼe natou fetogi tanatou faʼahiga gāue, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova iā ʼaho nei ʼe natou fetogi fakapotopoto tanatou ʼu faʼahiga faka mafola mokā ʼohofiʼi nātou. ʼIo, ʼe mole natou fakaʼaogaʼi he ʼu mahafu moʼoni. (2 Kolonito 10:4) Māʼiapē lā mo tonatou ʼu gaohi koviʼi kae ʼe hoko atu pē tanatou ʼu gāue faka Kilisitiano. (1 Petelo 4:16) Ko te ʼu tehina mo tuagaʼane lototoʼa ʼaia, ʼe natou “haga mālo aipē ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.”

“Haʼu, Pea Tou Fakafetaulaki”

12, 13. (a) Koteā te fakatuʼutuʼu kākā neʼe fai e te ʼu fili ʼo Nehemia? (b) He koʼē neʼe mole tali e Nehemia ia te fakaafe ʼaē ke ʼalu ʼo fakafetaulaki mo tona ʼu fili?

12 ʼI te sio ʼa te ʼu fili ʼo Nehemia neʼe mole hoko tanatou ʼu fakamataku, neʼe natou faigaʼi te tahi puleʼaki fakakākā. Koia, neʼe natou fai fakatuʼutuʼu e tolu. Koteā te ʼu kākā ʼaia?

13 ʼUluaki, neʼe faigaʼi e te ʼu fili ʼo Nehemia ke natou kākāʼi ia ia. Neʼe natou ʼui fēnei age: “Haʼu, pea tou fakafetaulaki fakatahi ki te ʼu tuʼa kolo ʼo te malaʼe ʼo Ono.” Neʼe tuʼu te malaʼe ʼaia ʼi te vāhaʼa ʼo Selusalemi pea mo Samalia. Koia ko te ʼu fili neʼe natou ʼui age kiā Nehemia ke natou fetaulaki ʼi te lotomālie moʼo fakatokatoka tonatou ʼu fihifihia. Neʼe feala pē ke manatu fēnei ia Nehemia: ‘ ʼE lelei te fakatuʼutuʼu ʼaia. Heʼe lelei age hamatou tālaga ʼi hamatou fetauʼaki.’ Kae neʼe mole tali e Nehemia te faʼahi ʼaia. Neʼe ina fakamahino fēnei te tupuʼaga ʼo tana mole tali te faʼahi ʼaia: “Neʼe natou fakatuʼutuʼu ke natou fai mai kiā au he meʼa ʼe kovi.” Neʼe mahino kiā ia tanatou fakatuʼutuʼu pea neʼe tonu tana sio. Tuʼa fā ʼo tana ʼui age ki ʼona fili: “ ʼE mole feala haku hifo atu. He koʼē ʼe tuʼu anai te gāue ʼi te temi ʼaē kā au hifo atu ai anai kiā koutou?” Neʼe mole he fua ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu kākā ʼa te ʼu fili ʼo Nehemia. Neʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā ia te gāue.—Nehemia 6:1-4.

14. Neʼe feafeaʼi ia Nehemia ʼo ʼuhiga mo te ʼu fasituʼu?

14 Lua, ko te ʼu fili ʼo Nehemia neʼe natou fai te ʼu fasituʼu, ʼo tukugākoviʼi Nehemia ʼe “fakafeagai” ki te Hau ko Atasease. Neʼe natou toe ʼui age kiā Nehemia: “Tou felōgoi fakatahi.” Neʼe toe fakafisi aipē Nehemia, he neʼe mahino kiā ia te kākā ʼo tona ʼu fili. Neʼe fakamahino fēnei e Nehemia: “Ko nātou fuli neʼe natou faiga ke natou fakamatakuʼi mātou, ʼo ʼui fēnei: ‘ ʼE natou gaʼegaʼe anai ʼi te gāue ʼo tupu ai anai he tuku ʼo te gāue.’ ” Kae ʼi te temi leva ʼaia, kua tauʼi e Nehemia te ʼu loi ʼo tona ʼu fili, ʼo ʼui māʼana: “Neʼe mole hoko he meʼa fēia ohagē ko tau ʼui, kae ʼe ke fakatupu pē te ʼu meʼa ʼaia mai tou loto.” Tahi ʼaē, neʼe haga ia Nehemia kiā Sehova ke tokoni age, ʼo faikole fēnei: “Fakamālohiʼi ʼoku nima.” Neʼe falala ia ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe feala hana tauʼi te fonofono agakovi ʼaia pea mo fakahaʼele te gāue ki muʼa.—Nehemia 6:5-9.

15. Koteā te tokoni neʼe fai e te polofetā loi, pea he koʼē neʼe mole tali e Nehemia tana tokoni?

15 Tolu, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu fili ʼo Nehemia te tagata kākā, ko te Iselaele ko Semaia moʼo faigaʼi ke talagataʼa ia Nehemia ki te Lao ʼa te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Semaia kiā Nehemia: “Tā fakafetaulaki ki te ʼapi ʼo te ʼAtua moʼoni, ʼi te fale lotu, pea tā pupunu te ʼu matapā ʼo te fale lotu, heʼe natou ʼomai ko tou matehi.” Neʼe ʼui e Semaia ko Nehemia ʼe ʼamanaki ke matehi kae neʼe feala hana haofaki ʼo tona maʼuli mo kapau ʼe nono ʼi te fale lotu. Kae ko Nehemia neʼe mole ko he pelepitelō. ʼE agahala anai mo kapau ʼe ʼalu ʼo nono ʼi te ʼapi ʼo te ʼAtua. ʼE talagataʼa anai koa ki te lao ʼa te ʼAtua moʼo faigaʼi ke ina haofaki tona maʼuli? Neʼe tali fēnei ia Nehemia: “ ʼE feala koa ki he tagata ohagē ko au ke hū ki te fale lotu pea mo maʼuli? ʼE mole au hū anai ki loto!” He koʼē neʼe mole tō ia Nehemia ki te hele ʼaē neʼe fai age kiā ia? He neʼe ina ʼiloʼi logolā ko Semaia neʼe ko tona tehina Iselaele, kae “neʼe mole ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fekauʼi [age] ia ia.” ʼIo, ko he polofetā moʼoni ʼe mole ina tokoniʼi anai ia ia ke talagataʼa ki te Lao ʼa te ʼAtua. Neʼe toe mālo aipē Nehemia ʼi tona ʼu fili. Mole faʼa fualoa ki muli age, neʼe feala hana ʼui fēnei: “Neʼe ʼosi leva te faʼu ʼo te kaupā ʼi te ʼuafulu-mā-nima ʼaho ʼo Elule iā ʼaho e nimagofulu-mā-lua.”—Nehemia 6:10-15; Faka au 1:51; 18:7.

16. (a) ʼE feafeaʼi hatatou tauʼi te ʼu kaumeʼa loi, mo te ʼu fasituʼu, pea mo te ʼu tehina loi? (b) ʼE feafeaʼi hakotou fakahā ʼe kotou fakafisi ki he fakahala ʼe fai atu kiā koutou ʼi tokotou loto fale, ʼi te faleako, peʼe ʼi te gāue ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe kotou tui kiai?

16 Ohagē ko Nehemia, ʼe lagi tou tau mo he ʼu fakafeagai ʼe fai mai e he ʼu kaumeʼa loi, mo niʼihi ʼe natou fasituʼu, pea mo he ʼu tehina loi. Lagi ko ʼihi ʼe natou fakaafe tātou ke tou fetaulaki mo nātou moʼo fai palalau. ʼE lagi natou faigaʼi ke natou fakalotoʼi kita mo kapau ʼe tou tauhi kiā Sehova ke fakasiʼisiʼi tatatou gāue, pea mo tou fia kumi hotatou ʼu koloa. Kae ʼuhi heʼe tou fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi totatou maʼuli, ʼe tou fakafisi ki te ʼu kākā. (Mateo 6:33; Luka 9:57-62) ʼE toe logologo te ʼu fasituʼu e te ʼu fili ʼo ʼuhiga mo tātou. ʼI ʼihi fenua, neʼe tukugākoviʼi tātou ʼe tou fakafeagai ki te Puleʼaga, ohagē ko te tukugākoviʼi ʼo Nehemia ʼe fakafeagai ki te hau. Ko ʼihi fasituʼu neʼe fakamāuʼi ʼi te ʼu telepinale pea neʼe tou mālo. Kae pe koteā tona fua, ʼe tou falala ʼo faikole ko Sehova ʼe ina takitaki anai te ʼu gāue ʼo mulimuli pē ki tona finegalo. (Filipe 1:7) Ko te fakafeagai ʼe lagi haʼu mai iā nātou ʼaē ʼe natou ʼui ʼe natou tauhi kiā Sehova. Ohagē pē ko te faiga ʼa te tehina Sutea ke ina fakalotoʼi ia Nehemia ke talagataʼa ki te Lao ʼa te ʼAtua moʼo haofaki tona maʼuli, ʼe feala ki he ʼu Fakamoʼoni kua liliu ʼo ʼapositā ke natou fakaneke tātou ke tou fai he meʼa ʼe kovi. Kae ʼe tou tekeʼi te ʼu ʼapositā ʼuhi heʼe tou ʼiloʼi ko totatou maʼuli ʼe haofaki, mole ko te maumauʼi ʼo te ʼu lao ʼa te ʼAtua, kae ko tatatou haga taupau tana ʼu lao! (1 Soane 4:1) ʼEī, ʼaki te tokoni ʼa Sehova ʼe feala ke tou mālo ʼi te agakovi.

Tala Te Logo Lelei Logolā Te Agakovi

17, 18. (a) Koteā ʼaē ʼe faigaʼi e Satana pea mo tana hahaʼi gāue ke natou fai? (b) Koteā ʼaē ʼe kotou fakatotonu ke kotou fai, pea koteā tona tupuʼaga?

17 Ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu tehina fakanofo ʼa Kilisito: “Neʼe natou mālo iā [Satana] ʼuhi . . . ko te folafola ʼo tanatou fakamoʼoni.” (Fakahā 12:11) Koia, ʼe ʼi ai te pikipikiga ke tou mālo iā Satana—te matapuna ʼo te kovi—pea mo te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. Koia ʼaē ʼe ʼohofiʼi mālohi ai e Satana te toe ʼo te kau fakanofo pea mo te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaki hana fakaneke te fakafeagai!—Fakahā 7:9; 12:17.

18 Ohagē ko te ʼu manatu kua tou vakaʼi, ko te fakafeagai ʼe lagi haʼu mai he ʼu palalau fefeka, mai he ʼu fakamataku peʼe ʼi hona tahi ʼaluʼaga fakakākā. ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, ko te fakatuʼutuʼu tuʼumaʼu pē ʼa Satana—ke tāʼofi te fai faka mafola ʼo te logo lelei. Kae ʼe mole lavā pē ia koteʼuhi ohagē pē ko Nehemia, ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou fakatotonu mālohi ke natou ‘mālo ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.’ ʼE natou fai anai ia te faʼahi ʼaia ʼaki tanatou haga faka mafola ia te logo lelei ʼo aʼu ki te temi kua fakatuʼutuʼu ai e Sehova kua ʼosi te gāue!—Maleko 13:10; Loma 8:31; Filipe 1:27, 28.

[Kiʼi nota]

a ʼO ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ai te ʼu meʼa ʼaia, tou lau ia Nehemia 1:1-4; 2:1-6, 9-20; 4:1-23; 6:1-15.

ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?

• Koteā te fakafeagai neʼe tau mo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa pea ʼe tau nei mo te ʼu Kilisitiano?

• Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu tāfito ʼa te ʼu fili ʼo Nehemia, pea koteā te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼu fili ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei?

• ʼE feafeaʼi hatatou mālo iā ʼaho nei ʼi te agakovi ʼaki te agalelei?

[Talanoa ʼo te pasina 29]

TE ʼU AKO ʼE MAʼU ʼI TE TOHI ʼA NEHEMIA

Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou tau mo

• te manukinuki

• te ʼu fakamataku

• te kākā

Ko te kākā ʼe feala ke haʼu mai

• te ʼu kaumeʼa loi

• te ʼu fasituʼu

• te ʼu tehina loi

Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou mālo ʼi te agakovi ʼaki

• tanatou fakaʼapaʼapa ki te gāue ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ke natou fai

[Paki ʼo te pasina 27]

Ko Nehemia pea mo tona ʼu tehina ʼe natou laga te kaupā ʼo Selusalemi logolā te mālohi ʼo te fakataga

[Paki ʼo te pasina 31]

Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe natou lototoʼa ʼo faka mafola ia te logo lelei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae