Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 1/9 p. 8-13
  • Ko Te Fakafeagai ʼa Te Kau Fakamoʼoni Ki Te ʼu ʼAtua Loi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Fakafeagai ʼa Te Kau Fakamoʼoni Ki Te ʼu ʼAtua Loi
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Fakamoʼoni ʼa Apalahamo Ki Te Moʼoni
  • Ko He Puleʼaga ʼo He Kau Fakamoʼoni
  • Ko Te ʼAhiʼahiʼi ʼo Te ʼu ʼAtua
  • Ko Te Kau Fakamoʼoni Kilisitiano Maʼa Te Pule Faʼitaliha Fakaʼatua
    Te Tule Leʼo—1995
  • “Ko Koutou Ko Aku Tagata Fakamooni”
    Te Tule Leʼo—2014
  • “Tou Haʼele ʼAki Te Tui, Ka Mole ʼAki Te Sio”
    Te Tule Leʼo—1998
  • Neʼe Nātou Tutupu Ake ʼi He Puleʼaga Kua Filifili e Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2006
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 1/9 p. 8-13

Ko Te Fakafeagai ʼa Te Kau Fakamoʼoni Ki Te ʼu ʼAtua Loi

“ ‘Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ei, ko taku kau kaugana ʼaē neʼe ʼau fili.’ ”—Isaia 43:10.

1. Ko ai te ʼAtua moʼoni, pea ko te ʼu potu fea ʼaē ʼe lahi age ʼi te ʼu ʼatua tokolahi ʼaē ʼe atolasioʼi ia ʼaho nei?

KO AI te ʼAtua moʼoni? Ia ʼaho nei, ʼe ko te fehuʼi ʼaia ʼe maʼuhiga age ia ki te malamanei katoa. Logope te tauhi ʼaē ʼa te hahaʼi ki he ʼu ʼatua e tokolahi, ko te ʼAtua pe e Tahi ʼaē ʼe feala ke ina foaki mai te maʼuli pea mo he temi ka haʼu fakafiafia. ʼE feala pe ke ʼui ʼo ʼuhiga mo te Tokotahi: “ ʼE tou maʼu te maʼuli mai ia te ia pea mai ia te ia ʼe tou gaūgaūe.” (Gāue 17:28) ʼE moʼoni, ko te ʼAtua pe e tahi ʼe tau pea mo ia te atolasio. Ohage ko te kau hiva ʼi selo ʼi te tohi ʼo te Fakahā ʼaē ʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE tāu mo koe, Sehova, ʼio, tomatou ʼAtua ke ke tali te kolōlia, pea mo te fakaʼapaʼapa, pea mo te mālohi, he ko koe ʼaē neʼe ke fakatupu ia meʼa fuli, pea ʼaki tou finegalo neʼe maʼuʼuli te ʼu meʼa fuli ʼaia pea mo fakatupu ia nātou.”—Fakahā 4:11.

2, 3. (a) Neʼe feafeaʼi te fakafifihi e Satana ʼaki te loi te tāu mo Sehova ke atolasioʼi? (b) Neʼe koteā te ʼu fua ʼo te agahala ʼa Eva kia ia totonu pea mo tana fānau, pea koteā tona fua kia Satana?

2 ʼI te ʼōloto ʼo Eteni, ko Satana neʼe ina fakafifihi ʼaki te loi te tāu ʼaē mo Sehova ke atolasioʼi. ʼAki tana fakaʼaogaʼi te gata, neʼe ina ʼui age kia Eva kapau ʼe agatuʼu ki te lao ʼa Sehova pea mo kai ki te fuʼu ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi age e Sehova, ʼe liliu anai ohage ko te ʼAtua. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼiloʼi e te ʼAtua, ko te ʼaho pe ʼaē ʼe [ke] kai anai kiai, ʼe ʼaʼala moʼoni anai [tou ʼu] mata pea ʼe [ke] liliu moʼoni anai ohage ko te ʼAtua, ʼo ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Senesi 3:5) Neʼe tui ia Eva ki te gata pea neʼe ina kai te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi.

3 ʼE mahino papau ia neʼe loi ia Satana. (Soane 8:44) Ko te ʼaluʼaga pe e tahi ʼaē neʼe liliu ai ia Eva ohage ko te ʼAtua ʼi tana agahala, neʼe ko tana fakatuʼutuʼu ke ina fili tonu te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, kae ko te faʼahi neʼe tonu ke ina tuku ke fakahoko e Sehova. Ki muli age, logope te loi ʼa Satana, neʼe mate ia. Ko te tokotahi pe ʼaē neʼe fua lelei ki ai te agahala ʼa Eva, neʼe ko Satana. ʼI tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe mole fakamahino lelei e Satana ʼi tana fakamālohiʼi ʼaē ia Eva ke agahala neʼe ko tana fia liliu ʼaē ko he ʼatua. ʼI te temi ʼaē neʼe agahala ai ia Eva, neʼe liliu ko tana ʼuluaki tisipulo, pea mole faʼa fualoa neʼe muliʼi ia ia e Atama. Tokolahi ʼi tanā ʼu tamaliki neʼe mole gata pe tanatou tutupu “ ʼi te agahala” kae neʼe nātou toe logoʼi pe foki mo te mālohi ʼa Satana, pea mole faʼa fualoa, pea tupu ai leva te mālama ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua moʼoni.—Senesi 6:5; Pesalemo 51:5.

4. (a) Ko ai koa te ʼatua ʼo te mālama ʼaenī? (b) Koteā ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kiai?

4 Neʼe molehi te mālama ʼaia ʼi te Tulivio. (2 Petelo 3:6) Hili te Tulivio neʼe tuputupu te tahi mālama ʼe mamaʼo mai ia Sehova, pea ʼe kei maʼuli nei. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:19) ʼAki tana agatuʼu ʼaē ki te takitaki pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Lao ʼa Sehova, neʼe tauhi e te mālama ʼaenī te ʼu holi ʼa Satana. ʼE ko tana ia ʼatua. (2 Kolonito 4:4) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko he ʼatua mālohi ia, kae ʼe mole feala ke ina fakafiafia te hahaʼi peʼe ke ina foaki kia nātou te maʼuli. ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke ina fai te faʼahi ʼaia; koia, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fia maʼu he ʼuhiga ʼo tanatou maʼuli pea mo he mālama ʼe lelei age, ʼe tonu muʼa ke nātou ʼiloʼi ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni pea ke nātou ako te fai ʼo tona finegalo. (Pesalemo 37:18, 27, 28; Tagata Tānaki 12:13) Koia ʼe ʼaoga tāfito ai ni ʼu tagata mo fafine tui ke nātou fakamoʼoni, peʼe ke nātou faka mafola te moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sehova.

5. Koteā te “toe ʼao ʼo te kau fakamoʼoni” ʼaē neʼe talanoa ki ai ia Paulo? Koutou fakahā he ʼu higoa ʼo ʼihi hahaʼi ʼi te lisi ʼaia.

5 Talu mai te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te malamanei, neʼe maʼu te taʼi hahaʼi agatonu ʼaia ʼi te mālama. ʼE foaki mai e te ʼapositolo ko Paulo, ia Hepeleo kapite 11, he lisi loaloaga ʼo nātou ʼaia pea ʼe ina fakahigoaʼi nātou ko te “toe ʼao ʼo te kau fakamoʼoni.” (Hepeleo 12:1) Ko Apele, te lua tama ʼo Atama mo Eva, neʼe ko te ʼuluaki ʼi te lisi ʼa Paulo. Neʼe toe tohi pe foki mo Enoke pea mo Noe ʼi te temi ʼi muʼa ʼo te Tulivio. (Hepeleo 11:4, 5, 7) Ko ia ʼaē ʼe ʼiloa ko Apalahamo, te kui ʼo te hahaʼi Sutea. Ko Apalahamo, ʼaē ʼe higoaʼi ko te “kaumeʼa ʼo te ʼAtua,” neʼe liliu ko te kui ʼa Sesu, “te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni.”—Sake 2:23; Fakahā 3:14.

Ko Te Fakamoʼoni ʼa Apalahamo Ki Te Moʼoni

6, 7. Neʼe fakamoʼoni feafeaʼi e te maʼuli ʼo Apalahamo pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai, ko Sehova te ʼAtua moʼoni?

6 Neʼe feafeaʼi te tauhi ʼa Apalahamo ohage ko he fakamoʼoni? ʼAki tana tui mālohi kia Sehova pea mo tana fakalogo agatonu ki ai. ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ia ia ke mavae mai te kolo ʼo Ule pea ke maʼuli leva ʼi he fenua mamaʼo, neʼe fakalogo ia Apalahamo. (Senesi 15:7; Gāue 7:2-4) ʼI te agamāhani, ko te ʼu tagata ʼo te ʼu telepi ʼaē ʼe feʼoloʼaki ʼe nātou līaki tanatou maʼuli ʼaia pea nātou fia maʼu he maʼuli ʼe fīmālie age ʼi te kolo. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ai ia Apalahamo ʼi te kolo ʼo ʼalu ʼo maʼuli ʼi te ʼu fale lā, neʼe ina foaki he fakamoʼoni mālohi ʼo ʼuhiga mo tana falala kia Sehova ʼAtua. Ko tana fakalogo neʼe ko he fakamoʼoni kia nātou ʼaē neʼe nātou fakatokagaʼi tana aga. Neʼe tapuakina lahi e Sehova ia Apalahamo ʼuhi ko tona tui. Logope tana nofo ʼaē ʼi te ʼu fale lā, neʼe mahu ia Apalahamo ʼi te faʼahi fakakoloa. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼave popūla ai ia Lote pea mo tona famili, neʼe foaki e Sehova kia Apalahamo te fua lelei ʼo tana ʼalu ʼaē ʼo hāofaki nātou. Neʼe fānauʼi e te ʼohoana ʼo Apalahamo te kiʼi toe tagata ʼi tona temi matuʼa, ʼo fakahoko ai te fakapapau ʼa Sehova ʼaē ʼe liliu anai ia Apalahamo ko te tāmai ʼo he hākoga. ʼAki ia Apalahamo, neʼe sisio ai te hahaʼi ko Sehova ko te ʼAtua ʼe maʼuli pea ʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau.—Senesi 12:1-3; 14:14-16; 21:1-7.

7 ʼI tana toe liliu ʼaē mai tana hāofaki ia Lote, neʼe fetaulaki ia Apalahamo mo Melekiseteke, te hau ʼo Salemi (neʼe higoa ki muli age ko Selusalemi), ʼaē neʼe ʼalofa age kia Apalahamo ʼo ina ʼui fēnei: “Ke tapuakina ia Apalamo ʼo te ʼAtua Māʼoluga.” Neʼe toe fetaulaki pe foki mo te hau ʼo Sotoma pea neʼe fia foaki age e te hau he ʼu meʼa ʼofa, kae neʼe fakafisi age e Apalahamo. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe mole loto ia ke ʼi ai he lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te matapuna ʼo tana ʼu tapuakina. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau hiki toku nima ʼo fai he fuakava mo Sehova, te ʼAtua Māʼoluga, ʼaē neʼe ina faʼu te lagi mo te kele, kailoa, ʼe mole ʼau toʼo anai he meʼa ʼa koe, mai te kauʼi filo ki te meʼa haʼi ʼo te tapugā vaʼe, ke ʼaua naʼa ke ʼui: ‘ko ʼau ʼaē neʼe ʼau fakakoloaʼia ia Apalamo.’ ” (Senesi 14:17-24) ʼIo, ko Apalahamo neʼe ko he fakamoʼoni lelei ʼaupito!

Ko He Puleʼaga ʼo He Kau Fakamoʼoni

8. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Moisese he falala lahi kia Sehova?

8 Ko Moisese, ʼaē neʼe haʼu mai te famili ʼo Apalahamo, ʼe toe tohi foki ʼi te lisi ʼo te kau fakamoʼoni ʼa Paulo. Neʼe līaki e Moisese te ʼu koloā ʼo Esipito pea ki muli age neʼe ina tauʼi te pule ʼo te mālohi faka malamanei lahi ʼo te temi ʼaia, ʼi tana taki te ʼu fānau ʼa Iselaele ki te ʼāteaina. Neʼe ina maʼu koa ʼifea te lototoʼa ʼaia? Mai tana tui. ʼE ʼui fēnei e Paulo: “[Ko Moisese] neʼe nofo mālohi ia ohage ia ʼe sio ki ʼAē ʼe fakapulipuli.” (Hepeleo 11:27) Neʼe feala hakita sio, pea mo fāfā ki te ʼu ʼatua ʼo Esipito. Māʼia mo te temi nei, ʼe ōfo te hahaʼi ʼi ʼonatou ʼu fakatātā. Kae ko Sehova, logope tana fakapulipuli, neʼe moʼoni age ia maʼa Moisese ʼi te ʼu ʼatua loi fuli ʼaia. Neʼe mole lotolotolua ia Moisese ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼaē ʼa Sehova pea mo tana fakapale anai tana kau tagata tauhi. (Hepeleo 11:6) Neʼe liliu ia Moisese ko te fakamoʼoni makehe.

9. Neʼe tonu ke feafeaʼi te tauhi ʼa Iselaele kia Sehova?

9 Hili tana taki te kau Iselaelite ki te ʼāteaina, neʼe liliu ia Moisese ko te tagata faka felogoi ʼo te fuakava ʼa Sehova pea mo te ʼu hākoga ʼo Apalahamo ʼaki ia Sakopo. Ko tona fua, neʼe liliu ai te puleʼaga ʼo Iselaele ko he meʼa makehe ʼa Sehova. (Ekesote 19:5, 6) Ko tana ʼuluaki fai ʼaē, te foaki ʼo he fakamoʼoni ki te fenua. Ko te ʼu folafola ʼa Sehova ʼaē neʼe fakahoko e Isaia, kua hili kiai taʼu e 800, neʼe faka ʼuhiga tāfito ʼi te kamataʼaga ʼo te puleʼaga ʼaia: “ ‘Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ei ko taku kaugana ʼaē neʼe ʼau fili, ke feala hakotou ʼiloʼi pea mo koutou tui kia te ʼau, pea ke mahino kia koutou ko ʼau Totonu pe.’ ” (Isaia 43:10) Neʼe tonu koa ke feafeaʼi te tauhi ʼa te puleʼaga foʼou ʼaia ohage ko he ʼu fakamoʼoni ʼa Sehova? ʼAki tanatou tui pea mo tanatou fakalogo pea ʼaki te ʼu gāue ʼa Sehova maʼa nātou.

10. Neʼe fakamoʼoni feafeaʼi te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Iselaele, pea neʼe koteā tona ʼu fua?

10 Hili taʼu e 40 ʼi tana kamataʼaga, neʼe kua ōvi ia Iselaele ke ina toʼo maʼa ia te Kele ʼo te Fakapapau. Neʼe fekauʼi te ʼu malomu ke nātou ʼolo ʼo fakasiosio te kolo ʼo Seliko, pea ko Laape, ʼaē neʼe nofo ʼi Seliko, neʼe ina puipui nātou. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mātou logo ki te ʼaluʼaga ʼo te fakamamaha e Sehova te vai ʼo te Tai Kula ʼi ʼokotou muʼa ʼi takotou mavae ʼi Esipito, pea mo te meʼa ʼaē neʼe koutou fai ki te ʼu haʼu e lua ʼo Amolite ʼaē neʼe nonofo ʼi te tahi kauvai ʼo te Solotane, ʼaē ko Sihon pea mo Og, ʼaē neʼe koutou fakaʼauha. ʼI te temi ʼaē neʼe mātou logo kiai, neʼe hoha tomatou loto, pea neʼe mole kei ʼi ai he mālohi ʼi he tahi age ia mātou ʼuhi ko koutou, heʼe ko Sehova tokotou ʼAtua ʼe ʼAtua ʼi te lagi ʼi ʼoluga, pea mo te kele ʼi lalo.” (Sosue 2:10, 11) Ko te fakamatala ʼo te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova neʼe nātou uga ai ia Laape pea mo tona famili ke nātou mavae mai Seliko pea mo tana ʼu ʼatua loi pea ke nātou atolasio mo Iselaele kia Sehova. ʼE mahino papau ia, neʼe foaki e Sehova he fakamoʼoni mālohi ʼaki ia Iselaele.—Sosue 6:25.

11. Koteā te maʼua ʼaē neʼe tonu ke fai e te ʼu mātuʼa Iselaelite fuli ʼo ʼuhiga mo te fakamoʼoni?

11 ʼI te kei nonofo ʼaē ʼa te kau Iselaelite ʼi Esipito, neʼe fekauʼi e Sehova ia Moisese ke ʼalu kia Falaone pea mo ina ʼui fēnei: “ ʼAlu kia Falaone, he ko ʼau—neʼe ʼau tuku ke fefeka tona loto pea mo te loto ʼo tana kau kaugana, ke feala haku ʼai taku ʼu fakaʼiloga ʼi ʼona muʼa, pea ke ke fakahā ki te ʼu taliga ʼo tou foha pea ki te foha ʼo tou foha peʼe neʼe feafeaʼi taku tauteaʼi ia Esipito, pea mo taku ʼu fakaʼiloga ʼaē neʼe ʼau fakahoko ʼi tonatou lotolotoiga; pea ʼe koutou ʼiloʼi papau anai ko ʼau Sehova.” (Ekesote 10:1, 2) Neʼe tonu ki te kau Iselaelite fakalogo ke nātou tala ki tanatou ʼu fānau te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova. Pea neʼe tonu leva ki ʼanatou ʼu fānau ke nātou tala ki tanatou ʼu fānau, ʼo fakahoko te faʼahi ʼaia ki te taʼiake ki he tahi taʼiake. Koia, ko te ʼu gāue mālohi ʼa Sehova neʼe tonu ia ke fakamanatuʼi. ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ko te maʼua ʼa te kau mātuʼa ke nātou fakamatala te ʼu meʼa ʼaia ki tanatou ʼu fānau.—Teutalonome 6:4-7; Tāʼaga Lea 22:6.

12. Neʼe liliu feafeaʼi te ʼu tapuakina ʼa Sehova kia Salomone pea mo Iselaele ko he fakamoʼoni?

12 Ko te tapuakina lahi ʼa Sehova ki Iselaele ʼi te temi ʼaē neʼe tauhi agatonu age ki ai, neʼe ko he fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga ʼi tona ʼu tafaʼaki. Ohage ko tana ʼui e Moisese ʼi te hili ʼaē ʼo tana fakamatalatala te ʼu tapuakina ʼaē neʼe fakapapau e Sehova: “Ko te ʼu hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe nātou sisio anai ki te fetapā ʼo te huafa ʼa Sehova kia te koe pea ʼe nātou matataku moʼoni anai ia te koe.” (Teutalonome 28:10) Neʼe foaki kia Salomone te poto pea mo te koloaʼia ʼuhi ko tana tui. ʼI tana nofo pule, neʼe liliu ʼo mahu te puleʼaga pea mo fiafia ʼi he temi loaloaga pea mo tokalelei. ʼO ʼuhiga mo te temi ʼaia ʼe tou lau fēnei: “Pea neʼe nātou ʼōmai mai te ʼu fenua moʼo fakalogo ki te poto ʼo Salomone, māʼia mo te ʼu hau fuli ʼo te kele ʼaē neʼe logo ki te palalau ki tona poto.” (1 Hau 4:25, 29, 30, 34) Ko ia ʼaē neʼe lahi age ia nātou ʼaē neʼe ʼōmai ʼo ʼaʼahi ia Salomone, neʼe ko te fineʼaliki ʼo Sepa. ʼI tana ʼosi sio tonu ki te ʼu tapuakina ʼa Sehova ki te puleʼaga pea mo tana hau, neʼe ina ʼui fēnei: “Ke tapuakina ia Sehova, tou ʼAtua, ia ia ʼaē neʼe fiafia ia te koe ʼo ina fakanofo koe ʼi tona hekaʼaga hau ko he hau maʼa Sehova, tou ʼAtua; heʼe neʼe ʼofa tou ʼAtua kia Iselaele.”—2 Fakamatala 9:8.

13. Koteā te fakamoʼoni lahi ʼaē neʼe maʼu e Iselaele, pea ʼe kei ʼaoga feafeaʼi kia tatou te fakamoʼoni ʼaia?

13 Neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakamoʼoni ʼaē neʼe lagi lelei age ʼa Iselaele. ʼI tana fai palalau ʼaē mo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo Loma ʼo ʼuhiga mo te Iselaele ʼo te kakano, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe foaki age kia nātou te ʼu tala maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua.” (Loma 3:1, 2) ʼO kamata mai ia Moisese, neʼe tuku ifo te laumālie ʼa te ʼAtua ke tohi e ʼihi kau Iselaelite agatonu te ʼu felogoi ʼa Sehova mo Iselaele, ʼo feiā mo tana ʼu tokoni, tana ʼu lao, pea mo tana ʼu lea faka polofeta. ʼAki te ʼu tohi ʼaia, neʼe fakamoʼoni e te ʼu sikalaipe ʼaia ʼo te temi ʼāfea ki te ʼu taʼiake fuli ʼaē ka hoko mai—ʼo kau ai mo tatou ʼi te temi nei—ʼe ʼi ai te ʼAtua pe e tahi, pea ko tona huafa ko Sehova.—Taniela 12:9; 1 Petelo 1:10-12.

14. He koe neʼe fakatagaʼi ia nātou ʼaē neʼe nātou fakamoʼoni kia Sehova?

14 Meʼa fakaʼofaʼofa, neʼe tau higa ia Iselaele ʼi tana tui, koia neʼe fekauʼi ai e Sehova te ʼu fakamoʼoni ki tana puleʼaga. Tokolahi ia nātou ʼaia neʼe fakatagaʼi. Neʼe ʼui fēnei e Paulo ko ʼihi “neʼe ʼahiʼahiʼi nātou ʼaki te manukinuki pea mo te ʼu huipi, māʼia mo te ʼu noʼo pea mo te ʼu fale pilisoni.” (Hepeleo 11:36) ʼIo, neʼe ko he ʼu fakamoʼoni agatonu! Ko he meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē ʼi te agamāhani ko ʼanatou ʼu hahaʼi fai fakataga neʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe nātou kau ki te puleʼaga ʼaē neʼe fili e Sehova! (Mateo 23:31, 37) ʼI tona fakahagatonu, ʼi te liliu ʼo lahi fau te agahala ʼo te puleʼaga, ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakagafua e Sehova ki te kau Papiloni ke nātou fakaʼauha ia Selusalemi pea mo tona fale lotu pea neʼe ʼave te tokolahi ʼo te kau Iselaelite ʼaē neʼe kei maʼuʼuli ke nātou ʼaunofo. (Selemia 20:4; 21:10) Neʼe ko te fakaʼosi koa ʼaia ʼo te fakamoʼoni ʼo te puleʼaga ki te huafa ʼo Sehova? Kailoa ia.

Ko Te ʼAhiʼahiʼi ʼo Te ʼu ʼAtua

15. Logope la tanatou ʼaunofo ʼaē ʼi Papiloni, neʼe koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe fai?

15 Logope la tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni, neʼe mole lotolotolua te kau agatonu ʼo te puleʼaga hanatou fakamoʼoni ki te ʼuhiga ʼAtua mālohi ʼo Sehova. Ohage la, ʼaki he lototoʼa, neʼe fakamahinohino e Taniela te ʼu misi ʼo Nepukanesa, te meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te kaupā kia Pelesasā, pea ʼi muʼa ʼo Taliusi neʼe ina fakafisi te fakatō laloʼi te ʼu meʼa ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faikole. ʼO toe feiā aipe mo te toko tolu kau Hepeleo, ʼi tanatou fakafisi ʼaē ki te atolasio ki te paki, neʼe nātou foaki he fakamoʼoni taulekaleka kia Nepukanesa.—Taniela 3:13-18; 5:13-29; 6:4-27.

16. Neʼe fakakikite feafeaʼi e Sehova te toe liliu ʼa Iselaele ki tonatou fenua, pea neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tanatou toe liliu?

16 Kae, neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ko te fakamoʼoni faka puleʼaga ʼe toe foaki anai ki te fenua ʼo Iselaele. Ko Esekiele, ʼaē neʼe fai fakakikite ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni, neʼe ina tohi te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fenua ʼaē neʼe maumauʼi ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau faka kaugamālie anai te hahaʼi, te ʼapi ʼo Iselaele katoa, pea ʼe nofoʼi anai te ʼu kolo, pea ko te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe maumauʼi ʼe toe fakatuʼu anai.” (Esekiele 36:10) He koe neʼe fai e Sehova te faʼahi ʼaia? Neʼe ina fai tāfito te faʼahi ʼaia ke liliu ko he fakamoʼoni ki tona huafa. ʼAki ia Esekiele neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE Mole ʼau fai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko koutou, Ê ʼapi ʼo Iselaele, kae ʼe ʼau fai ʼuhi ko toku huafa taputapu ʼaē neʼe koutou ʼulihi ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga.”—Esekiele 36:22; Selemia 50:28.

17. Neʼe koteā te ʼu palalau ʼi muʼa atu pea ki muli mai ʼo Isaia 43:10?

17 Neʼe ko te temi ʼaē neʼe lea fakakikite ai ʼo ʼuhiga mo te toe liliu ʼa Iselaele mai te ʼaunofo ʼi Papiloni ʼaē neʼe tohi ai e Isaia te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 43:10, ʼi tana ʼui ʼaē ko Iselaele neʼe ko te fakamoʼoni ʼa Sehova, tana tagata kaugana. ʼI te ʼu kapite 43 pea mo 44 ʼo te tohi ʼo Isaia, ʼe ʼui ai ʼo ʼuhiga mo Sehova, ko ia te Tupuʼaga ʼo Iselaele, ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu, ko tona ʼAtua, te Maʼoniʼoni, te Fakamaʼuli, ko Ia ʼaē neʼe ina totogi nātou, ko te Hau, pea mo Ia ʼaē neʼe ina fau. (Isaia 43:3, 14, 15; 44:2) Neʼe fakagafua ke ʼaunofo ia Iselaele ʼuhi ko tana galoʼi tuʼumaʼu te faka kolōliaʼi ʼo ia ʼi tona ʼu ʼuhiga ʼaia. Kae, neʼe kei nātou faʼu pe tana hahaʼi. Neʼe ʼui fēnei e Sehova kia nātou: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, he neʼe ʼau totogi koe. Neʼe ʼau pāuiʼi koe ʼaki tou huafa. Ko koe ʼe ʼa ʼaku.” (Isaia 43:1) Neʼe kua ʼosi te ʼaunofo ʼa Iselaele ʼi Papiloni.

18. Neʼe feafeaʼi te fakamoʼoni, ʼi te faka ʼāteaina ʼo Iselaele mai Papiloni, ko Sehova ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi?

18 Koia, neʼe faka ʼāteainaʼi e Sehova ia Iselaele mai Papiloni ʼi te ʼu ʼahiʼahi neʼe ina fai ki te ʼu ʼatua. Neʼe ina fakafihiʼi te ʼu ʼatua loi ʼo te ʼu puleʼaga ke nātou kumi honatou ʼu fakamoʼoni, pea neʼe ina higoaʼi ia Iselaele ko tana fakamoʼoni. (Isaia 43:9, 12) ʼI te temi ʼaē neʼe ina faka ʼāteainaʼi ia Iselaele, neʼe ina fakamoʼoni ai ko te ʼu ʼatua ʼo Papiloni neʼe mole tau mo he faʼahiga fakaʼapaʼapa pea ko ia ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi. (Isaia 43:14, 15) Ia taʼu e 200 ʼi muʼa ʼo te faka ʼāteainaʼi ʼo nātou, neʼe ina higoaʼi ia Siliusi ʼo Pelesia ohage ko tana tagata kaugana moʼo faka ʼāteaina te kau Sutea, ʼo ina foaki he tahi fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo tona ʼuhiga ʼAtua. (Isaia 44:28) Neʼe faka ʼāteaina ai leva ia Iselaele. Koteā tona tupuʼaga? ʼE fakamahino fēnei e Sehova: “Ke nātou [ia Iselaele] fakamatalatala toku kolōlia.” (Isaia 43:21) Neʼe ko te tahi fealagia ki he fakamoʼoni.

19. Koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe foaki e Siliusi ʼi tana fakaafe te kau Iselaelite ke nātou liliu ki Selusalemi pea mo te ʼu gāue ʼa te kau Sutea agatonu ʼi tanatou ʼosi liliu ki tonatou fenua?

19 ʼI te hoko mai ʼo tona temi, neʼe mālo ia Siliusi ʼo Pelesia ʼi te kau Papiloni ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite. Ko Siliusi, logope neʼe ko te tagata pagani, neʼe ina fakahā te ʼuhiga ʼAtua ʼa Sehova ʼi tana fakahoko te tala ki te kau Sutea ʼi Papiloni: “Ko ʼaē, ia koutou, ʼe kau ki tana hahaʼi katoa, ke nofo tona ʼAtua mo ia! Ke hake ia ki Selusalemi ʼaē ʼi Suta, pea ke ina toe fakatuʼu te fale ʼo Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele—ko ia te ʼAtua moʼoni—ʼaē neʼe tuʼu ʼi Selusalemi.” (Esitalasi 1:3) Tokolahi ʼi te kau Sutea neʼe nātou tali. Neʼe fualoa tanatou toe liliu ki te kele ʼaē neʼe fakapapau pea neʼe nātou fakatuʼu te ʼaletale ʼi te fale lotu ʼāfea. Logope te fakaloto vaivai pea mo te fakafeagai mālohi, neʼe lava aipe ke nātou toe fakatuʼu te fale lotu pea mo te kolo ʼo Selusalemi. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko, ohage ko tana ʼui tonu e Sehova, neʼe mole hoko “ ʼaki he ʼu kautau solia, pea ʼaki he mālohi, kae ʼaki [tona] laumālie.” (Sakalia 4:6) Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko neʼe nātou toe foaki he tahi fakamoʼoni ʼaē ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni.

20. Logope te ʼu vaivaiʼaga ʼa Iselaele, koteā ʼaē ʼe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo tanatou fakamoʼoni ki te huafa ʼa Sehova ʼi te temi ʼāfea?

20 Neʼe fakaʼaoga aipe e Sehova ia Iselaele ko hana fakamoʼoni, logope ko ni ʼu hahaʼi heʼe haohaoa pea mo talagataʼa. ʼI te temi ʼi muʼa ʼo Kilisito, ko te puleʼaga ʼaia, ʼaki tona fale lotu pea mo tana kau pelepitelo, neʼe nātou fakafofoga te tauhi moʼoni ʼi te kele. Ko ʼaē ʼe ina lau ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa Sehova ʼi tana felogoi mo Iselaele, ʼe mole he lotolotolua ʼi te ʼui ʼaē ʼe ʼi ai te ʼAtua moʼoni pe e tahi, pea ko tona huafa ko Sehova. (Teutalonome 6:4; Sakalia 14:9) Kae, ko he tahi fakamoʼoni lahi age neʼe tonu ke foaki ki te huafa ʼa Sehova, pea ʼe tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Neʼe feafeaʼi te foaki e Apalahamo he fakamoʼoni ko Sehova te ʼAtua moʼoni?

◻ Koteā te kalitate makehe neʼe feala ai kia Moisese ke liliu ko he fakamoʼoni agatonu?

◻ Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe foaki ai e Iselaele he fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga fuli ʼo ʼuhiga mo Sehova?

◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e te faka ʼāteaina ʼa Iselaele mai Papiloni ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi?

[Paki ʼo te pasina 10]

ʼAki tana tui pea mo tana fakalogo, neʼe foaki e Apalahamo he fakamoʼoni makehe ki te ʼuhiga ʼAtua ʼo Sehova

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae