ʼU Mātuʼa Pea Mo Fānau: Koutou Fakamuʼamua Ia Te ʼAtua!
“Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu.”—Tagata Tānaki 12:13.
1. Koteā te manavasiʼi ʼe ʼaoga ke maʼuliʼi e te ʼu mātuʼa pea mo te ʼu fānau, pea koteā ʼaē ka foaki e te faʼahi ʼaia kia nātou?
NEʼE ʼui e te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo Sesu “ ʼe ina maʼu anai te fiafia ʼi te manavasiʼi kia Sehova.” (Isaia 11:3) Ko te ʼuhiga tāfito ʼo tana manavasiʼi neʼe ko he atolasio fakamalotoloto pea mo he manavasiʼi ki te ʼAtua, he manavasiʼi naʼa ina fai he meʼa ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua koteʼuhi he neʼe ʼofa kia Ia. ʼE ʼaoga ki te ʼu mātuʼa mo te ʼu fānau ke nātou maʼuliʼi te taʼi manavasiʼi ʼaia ohage ko Kilisito ki te ʼAtua, ʼaē ʼe ina foaki anai kia nātou te fiafia ohage ko tana hoko kia Sesu. ʼE ʼaoga ke nātou fakamuʼamuʼa te ʼAtua ʼi tanatou maʼuli ʼaki tanatou fakalogo ki tana ʼu fakatotonu. Ohage pe ko te ʼui e te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu, “koʼena te maʼua katoa ʼo te tagata.”—Tagata Tānaki 12:13.
2. Koteā te fakatotonu ʼaē neʼe maʼuhiga age ʼo te Lao, pea neʼe ʼuluaki foaki kia ai?
2 Ko te fakatotonu ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼo te Lao, ʼaē ʼe tonu ke tou ‘ ʼofa kia Sehova ʼaki totatou loto katoa pea mo totatou nefesi katoa pea mo totatou laumālie katoa pea mo totatou mālohi katoa,’ neʼe foaki ʼuluaki ki te ʼu mātuʼa. ʼE fakahā te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ki muli age ʼo te Lao: “ ʼE tonu anai ke ke akoʼi [te ʼu palalau ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼa Sehova] ki tou foha pea mo ke talanoa kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala pea mokā ke takoto anai, pea mokā ke tuʼu ake anai.” (Teutalonome 6:4-7; Maleko 12:28-30) Neʼe fakatotonu age ki te ʼu mātuʼa ke nātou fakamuʼamuʼa te ʼAtua ʼaki tonatou ʼofa kia ia pea mo akoʼi tanatou ʼu fānau ke nātou fai feiā.
Ko He Maʼua Faka Kilisitiano
3. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sesu te maʼuhiga ʼo te foaki ʼo he tokaga ki te ʼu fānau?
3 Neʼe fakahā e Sesu te maʼuhiga ʼo te foaki he tokaga māʼia ki te ʼu fānau kei liliki. ʼI te tahi lakaga, ʼi te ōvi ki te fakaʼosi ʼo tana minisitelio ʼi te kele, neʼe kamata ʼaumai e te ʼu hahaʼi tanatou ʼu fānau kia te ia. ʼE mahino ia ʼi tanatou manatu ʼaē ʼe maʼumaʼua fau ia Sesu ke fakaleluʼi, neʼe faiga te kau tisipulo ke nātou tāʼofi te hahaʼi. Kae neʼe fakatonutonuʼi e Sesu tana ʼu tisipulo ʼo fēnei: “Koutou tukunoaʼi te ʼu kiʼi tamaliki ke ʼōmai kia te ʼau, pea ʼaua naʼa koutou faigaʼi ke koutou tāʼofi ia nātou.” Neʼe “toʼo [e Sesu] te ʼu tamaliki ʼi ʼona nima,” ʼo ina fakahā ʼi he ʼaluʼaga faka manavaʼofa te maʼuhiga ʼo te foaki he tokaga ki te kau tūpulaga.—Luka 18:15-17; Maleko 10:13-16.
4. Neʼe foaki kia ai te fakatotonu ke “fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe,” pea koteā ʼaē neʼe maʼua ke nātou fai?
4 Neʼe toe fakahā lelei foki e Sesu te faʼahi ʼaia, ko te maʼua ʼo tana kau tisipulo ke nātou akoʼi niʼihi pea mo akoʼi foki mo tanatou ʼu fānau. ʼI te hili ʼo tona mate pea mo tona fakatuʼuake, ko Sesu neʼe “hā ki te ʼu tēhina e nima geau tupu ʼi te lakaga ʼaia”—ʼo kau ai mo te ʼu mātuʼa. (1 Kolonito 15:6) ʼE mahino ia neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te moʼuga ʼo Kalilea ʼaē neʼe fakatahi ai foki mo tana kau ʼapositolo e toko 11. ʼI ai neʼe ʼui age e Sesu kia nātou fuli: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, . . . ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou.” (Mateo 28:16-20) ʼE tonu ki te kau Kilisitiano fuli ke nātou fakatokagaʼi te fakatonutonu ʼaia! Ki te ʼu tāmai mo te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou fakahoko te faʼahi ʼaia ʼe maʼua ke nātou tokakaga ki tanatou ʼu fānau ʼi te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi pea mo te fai ʼo te ʼu ako.
5. (a) Koteā ʼaē ʼe fakahā mai ko te tokolahi, logope mole ko nātou fuli, ʼi te ʼu ʼapositolo neʼe kua ʼohoana pea lagi neʼe ʼi ai hanatou ʼu fānau? (b) Koteā te tokoni ʼaē neʼe ʼaoga ki te ʼu pule faka famili ke nātou tokagaʼi lelei?
5 Kae, māʼia mo te kau ʼapositolo neʼe nātou fakamatatau tanatou ʼu maʼua faka famili pea mo te maʼua ke fai faka mafola pea mo te tauhi ʼo te ʼu ōvi ʼa te ʼAtua. (Soane 21:1-3, 15-17; Gāue 1:8) Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼuhi he ko te tokolahi, logope mole ko nātou fuli, neʼe kua ʼohoana. Koia neʼe fakamahino ai e te ʼapositolo ko Paulo ʼo fēnei: “ ʼE mole feala koa la ke tou taki he tuagaʼane ʼi hē pea mo hē, ko hakita ʼohoana, ohage ko te tahi kau ʼapositolo pea mo te ʼu tēhina ʼo te ʼAliki pea mo Sefasi?” (1 Kolonito 9:5; Mateo 8:14) Neʼe ʼi ai ʼihi kau ʼapositolo neʼe nātou maʼu fānau. Ko te kau tagata hisitolia ʼo te temi muʼa, ohage ko Eusèbe, ʼe ina ʼui neʼe maʼu fānau ia Petelo. Neʼe ʼaoga ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano fuli ʼo te temi muʼa ke nātou fakalogo ki te tokoni faka Tohi-Tapu: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito ia nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.”—1 Timoteo 5:8.
Te ʼUluaki Maʼua
6. (a) Koteā te faigataʼaʼia ʼe tau pea mo te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano pea mo tanatou ʼu famili? (b) Koteā te ʼuluaki maʼua ʼa he tagata ʼāfea?
6 Ko te kau tagata ʼāfea Kilisitiano ʼaē ʼe nātou maʼu famili ʼe tatau tanatou ʼaluʼaga mo te kau ʼapositolo. ʼE tonu ke nātou fakamatatau tanatou ʼu maʼua ʼaē ke tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakasino ʼo tanatou famili, pea mo tanatou maʼua ke nātou fai faka mafola pea mo tauhi te ʼu ōvi ʼa te ʼAtua. Koteā te gāue ʼe tonu ke nātou fakahoko ʼuluaki? Neʼe tala fēnei e Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Malesio 1964: “Ko te ʼuluaki maʼua [ʼo te tāmai] ko tona famili, pea, ʼi tana fakahagatonu, ʼe mole feala ke tuku age he gāue ʼi te kokelekasio mo kapau ʼe mole tokaga ki tana ʼu maʼua.”
7. ʼE feafeaʼi te fakamuʼamuʼa e te ʼu tāmai Kilisitiano ia te ʼAtua?
7 Koia ʼe tonu ki te ʼu tāmai ke nātou fakamuʼamuʼa te ʼAtua ʼi tanatou fakalogo ki te fakatotonu ‘ke haga ako tanatou ʼu fānau ʼi te akonaki pea mo te ako fakaʼatamai ʼa Sehova.’ (Efesi 6:4) ʼE mole feala ke ʼamo e he tahi age te maʼua ʼaia, māʼiape la peʼe feala ke tuku age ki te tāmai te takitaki ʼo te ʼu gāue ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE feala feafeaʼi ki te ʼu tāmai ʼaia hanatou tokakaga ki tanatou ʼu maʼua—te foaki ʼo te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino ʼa te famili, mo te faʼahi fakalaumālie, pea mo te faʼahi ʼaē ʼe ʼi te loto—pea ʼi te lakaga pe ʼaia, ke nātou takitaki pea mo leʼoleʼo te kokelekasio?
Foaki He Tokoni ʼe ʼAoga
8. ʼE lava feafeaʼi ke tokoni te ʼohoana ʼo he tagata ʼāfea kia ia?
8 ʼE mahino ia, ʼe feala ke maʼu e te ʼu tagata ʼāfea pea mo tanatou ʼu maʼua faka famili he tokoni. Neʼe toe ʼui e Te Tule Leʼo ʼi ʼoluga ʼe feala ke liliu te fafine ʼohoana Kilisitiano ko he tokoni ki tona ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei: “ ʼE ina faiga ke ina fakatuʼutuʼu he temi ke feala ai ki tona ʼohoana ke ina teuteuʼi tana ʼu faʼahiga akonaki, pea ʼe tokoni anai ki te fakaʼaogaʼi lelei ʼo te temi ʼo tona ʼohoana pea mo ia ʼaki he fakatuʼutuʼu lelei ʼo ʼuhiga mo te loto fale, ʼo ina fai te meʼa kai ʼi te temi ʼaē kua ʼosi fakatuʼutuʼu kiai, ʼo ʼosi teuteu mokā hoko te temi ʼaē ʼe tonu ke nātou ʼolo ki te fono. . . . ʼI te takitaki ʼo tona ʼohoana, ʼe feala ke fai e te fafine ʼohoana Kilisitiano he meʼa lahi mo ina akoʼi te ʼu fānau ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke nātou mulimuli ke leleiʼia nātou e Sehova.” (Tāʼaga Lea 22:6) Ei, neʼe fakatupu te fafine ʼohoana ko “he tokoni,” pea ʼe tali fakapotopoto anai e tona ʼohoana tana faʼahiga tokoni. (Senesi 2:18) Ko tana tokoni ʼe ina faka fealagia ke lelei age tana tokaga ki tona famili pea mo tana ʼu maʼua ʼi te kokelekasio.
9. Ko ai, ʼi te kokelekasio ʼo Tesalonika, neʼe fakaloto mālohiʼi ke nātou tokoniʼi ʼihi ʼi te kokelekasio?
9 Kae, ko te ʼu ʼohoana ʼo te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano ʼe mole ko nātou pe ʼaē ʼe feala ke nātou kau ki te tokoniʼi ʼo te tagata taupau ʼaē ʼe tonu ke ina “fafaga te faga ōvi” pea mo tokaga ki tona loto fale. (1 Petelo 5:2) Ko ai ʼihi ʼe feala ke kau kiai? Neʼe fakaloto mālohi e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu tēhina ʼo Tesalonika ke nātou tokagaʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou “takitaki” ia nātou. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi tana toe hoko atu pea mo palalau ki te ʼu tēhina pe ʼaia—tāfito ia nātou ʼaē neʼe mole takitaki—neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE mātou fakaloto mālohiʼi koutou, ʼu tēhina, ke koutou fakatokaga ia nātou ʼaē ʼe fakatupu maveuveu, ke koutou maʼu he ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai, ke koutou lagolago kia nātou ʼe vaivai, pea mo koutou kātaki fualoa ki te hahaʼi fuli pe.”—1 Tesalonika 5:12-14.
10. Koteā te ʼu fua lelei ʼo te tokoni ʼofa ʼo te ʼu tēhina fuli ʼe hoko ki te kokelekasio?
10 ʼI meʼa lelei foki mokā ko te ʼu tēhina ʼi te kokelekasio ʼe nātou maʼu te ʼofa ʼaē ʼe ina uga nātou ke nātou fakafimālieʼi ia ia ʼaē ʼe lotovaivai, ke nātou lagolago te vaivai, ke nātou fakatokaga ia nātou ʼaē ʼe fakatupu maveuveu, pea ke nātou kātakiʼi fualoa te hahaʼi fuli pe! Ko te ʼu tēhina ʼo Tesalonika, ʼaē neʼe mole heʼeki faʼa fualoa tanatou maʼu ia te moʼoni logope te fakataga lahi fakamamahi, neʼe nātou maʼuliʼi te tokoni ʼa Paulo ke nātou fai te faʼahi ʼaia. (Gāue 17:1-9; 1 Tesalonika 1:6; 2:14; 5:11) Koutou fakakaukauʼi ki te fua lelei ʼo tanatou tokoni ʼofa ʼaē neʼe ina fakamālohiʼi pea mo fakatahiʼi te kokelekasio katoa! ʼO toe feiā aipe, ia ʼaho nei mokā fefakaloto mālohiʼaki te ʼu tēhina, fekātakiʼaki, pea mo nātou fefakatokagaʼaki, ʼe fakaliliu te faʼahi ʼaia ʼo faigafua age te fakahoko ʼo te ʼu maʼua ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ko te tauhi ʼo te ʼu ōvi, heʼe tonu ke nātou tokakaga ki tanatou famili.
11. (a) He koʼe ʼe fakapotopoto te ʼui ʼaē neʼe kau te ʼu fafine ʼi te kupu te ʼu “tēhina”? (b) Koteā te tokoni ʼe feala ke foaki e he fafine Kilisitiano kua fotufotuʼa ki he ʼu fafine kei finemui ia ʼaho nei?
11 Neʼe kau koa te ʼu fafine ʼi te ʼu “tēhina” ʼaē neʼe palalau ki ai ia Paulo? Ei, neʼe kau ki ai mo nātou, koteʼuhi tokolahi te kau fafine neʼe nātou liliu ko te ʼu fafine tui. (Gāue 17:1, 4; 1 Petelo 2:17; 5:9) Koteā te tokoni manavaʼofa neʼe feala ke foaki e te ʼu faʼahiga fafine ʼaia? Neʼe ʼi ai te ʼu fafine kei finemui ʼi te kokelekasio neʼe nātou tau mo te fihifihia ke tātāʼofi tanatou ʼu “holi fakasino” peʼe neʼe liliu ko he ʼu “nefesi lotomamahi.” (1 Timoteo 5:11-13) Ko ʼihi fafine ia ʼaho nei ʼe nātou tau pea mo he ʼu fihifihia feiā. Ko te meʼa ʼaē e lagi ʼaoga lahi kia nātou, ko he tahi ʼe fagono pea mo agalelei. ʼI ʼihi temi ʼe tau pea mo he fafine Kilisitiano kua māhani ke ina foaki te taʼi tokoni ʼaia. Ohage la, ʼe feala ke palalau mo he tahi age tuagaʼane ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe mole feala ki he tagata Kilisitiano ke ina fakatokatoka. ʼI tana fakahā te maʼuhiga lahi ʼo te foaki ʼo te taʼi tokoni ʼaia, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ke akonaki e te ʼu fafine matutuʼa te meʼa ʼaē ʼe lelei . . . ke nātou fakaliliu te ʼu fafine kei finemui ke aga fakapotopoto, mo nātou ʼoʼofa ki tonatou ʼu ʼohoana, ke nātou ʼoʼofa ki tanatou ʼu fānau, ke nātou agapoto, aga fakapoipoi, faʼa gāue ʼi te loto fale, agalelei, ke nātou liliu ko he ʼu fafine fakalogo ki ʼonatou ʼu ʼohoana, ke ʼaua naʼa fai he palalau ʼe kovi ki te folafola ʼa te ʼAtua.”—Tito 2:3-5.
12. Ko te takitaki ʼo ai ʼaē ʼe maʼuhiga ke mulimuli e nātou fuli ʼo te kokelekasio?
12 Ko he tapuakina ʼi te kokelekasio te ʼu tuagaʼane agavaivai mokā nātou tokoni fakatahi ki tanatou ʼu ʼohoana pea ki te ʼu tagata ʼāfea! (1 Timoteo 2:11, 12; Hepeleo 13:17) ʼE maʼu e te ʼu tagata ʼāfea pea mo tanatou ʼu maʼua he ʼu fua lelei tāfito mokā nātou lagolago fuli ki te tokoniʼi ʼa he tahi age ʼi he manatu ʼofa pea mo nātou fakalogo fuli ki te takitaki ʼo nātou ʼaē neʼe fili ko he ʼu tauhi ōvi.—1 Petelo 5:1, 2.
ʼU Mātuʼa, Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Koutou Fakamuʼamuʼa?
13. Neʼe feafeaʼi te mole fakahoko e te tokolahi ʼi te ʼu tāmai tanatou maʼua ki tanatou famili?
13 ʼI ni ʼu taʼu kua hili neʼe ʼui fēnei e te tagata faiva ʼiloa: “Neʼe ʼau sio ki te fua lelei ʼo te takitaki ʼo te ʼu tagata he ʼu fale gāue ʼaki he toko teau hahaʼi tagata; ʼe nātou ʼiloʼi te ʼu agaaga ʼe tonu ke fai ʼi he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga, peʼe feafeaʼi te fakatonutonuʼi pea mo fakapale ʼi te mālama gāue. Kae ko te gāue maʼuhiga ʼaē ʼe nātou takitaki ko tonatou famili pea neʼe mole nātou fakahoko tanatou maʼua.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE mole koa la hoko te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tanatou fakamuʼamuʼa tanatou ʼu gāue pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou leleiʼia kae mole tokakaga ki te tokoni ʼa te ʼAtua? ʼE ʼui fēnei e tana Folafola: “Ko te ʼu folafola ʼaenī ʼaē ʼe ʼau fakatotonu atu . . . , ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha.” Pea neʼe tonu ke fakahoko te faʼahi ʼaia ʼi te ʼaho fuli pe. ʼE ʼaoga ke foaki e te ʼu mātuʼa honatou temi ʼaki he lotolelei—pea tāfito tanatou ʼofa pea mo he tokaga lahi.—Teutalonome 6:6-9.
14. (a) ʼE tonu ke feafeaʼi te tokaga ʼo te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau? (b) Koteā ʼaē ʼe kau ki te ako lelei ʼo te ʼu fānau?
14 ʼE fakamanatuʼi mai e te Tohi-Tapu ko te ʼu fānau ko he tōfiga mai ia Sehova. (Pesalemo 127:3) ʼE koutou tokakaga koa ki takotou ʼu fānau ohage ko he meʼa ʼe ʼa Sehova, he meʼa ʼofa neʼe tuku atu kia koutou? ʼE tali gafua anai takotou fānau mo kapau ʼe koutou toʼo nātou ʼi tokotou ʼu nima, pea mo fakahā takotou tokaga ʼofa. (Maleko 10:16) Kae ko te ‘akoʼi ʼo te fānau ki te ala ʼaē ʼe ʼaoga ki ai’ ʼe fakamaʼua lahi age ʼi he ʼu fāʼufua peʼe ko he ʼu ʼuma. Ke ina maʼu te agapoto moʼo ina tekeʼi te ʼu hele ʼo te maʼuli, ʼe ʼaoga pe foki ki he fānau he akonaki ʼaki te ʼofa. ʼE fakahā e he ʼu mātuʼa he ʼofa lahi ʼi tanatou ‘kumi tanatou fānau ʼaki te akonaki.’—Tāʼaga Lea 13:1, 24; 22:6.
15. Koteā ʼaē ʼe ina fakahā mai te ʼaoga ʼaē ʼo he akonaki mai te ʼu mātuʼa?
15 Ko te ʼaoga ʼo te akonaki ʼa te ʼu mātuʼa ʼe feala ke tou mahino kiai ʼi te fakamatala ʼa te fafine ʼe tokoni ki te ʼu fānau ʼi te faleako, ʼi te temi ʼaē ʼe nātou ʼolo age ki tona pilō: “ ʼE nātou fakaʼofaʼofa, lotomamahi, pea ʼe mole kei nātou maʼu he falala kia nātou totonu. ʼE nātou fetāgihi ʼi tanatou talanoa ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te maʼuli. Tokolahi—ʼo fakalaka age ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ʼamanaki kiai—neʼe faiga ke nātou fakamate, mole ʼuhi heʼe lahi fau tanatou fiafia; kae ʼuhi heʼe mole kei nātou fiafia, kua nātou lotonoa, pea mo fonu ʼi te lotomamahi ʼuhi heʼe nātou takitaki tonatou maʼuli kae kei nātou tūpulaga pea ʼi tona fakahagatonu, ʼe mamafa fau te maʼua ʼaia kia nātou.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ko he meʼa fakatupu mataku ki he tūpulaga hana logoʼi ʼi tona loto, ʼe ʼi ai tona ʼu maʼua.” ʼE moʼoni, ʼe feala ki te ʼu fānau ke mole nātou tali te akonaki, kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe nātou leleiʼia te takitaki pea mo te ʼu tuʼakoi ʼaē ʼe fai e tanatou ʼu mātuʼa. ʼE nātou fiafia ʼi te tokakaga ʼa tanatou ʼu mātuʼa ʼo nātou fai ni ʼu tuʼakoi kia nātou. “Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina fakamaʼamaʼa ʼi toku ʼatamai te ʼāmoga mamafa,” ko te ʼui ʼaia ʼa te tūpulaga neʼe fakatuʼu e tana ʼu mātuʼa te ʼu tuʼakoi.
16. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ki ʼihi tamaliki neʼe tutupu ʼi he ʼu loto fale faka Kilisitiano? (b) He koʼe ko te maʼuli talagataʼa ʼa he fānau ʼe mole faka ʼuhiga ia neʼe mole lelei te ako ʼaē neʼe foaki e te ʼu mātuʼa?
16 Kae, logope ʼe nātou maʼu he ʼu mātuʼa ʼe nātou ʼoʼofa kia nātou pea mo foaki he ako ʼe lelei, ko ʼihi kau tūpulaga, ohage ko te foha maumau koloā ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu, ʼe nātou līaki te takitaki ʼo te ʼu mātuʼa pea neʼe nātou hēhē. (Luka 15:11-16) Kae, ko te faʼahi ʼaia, ʼe mole feala ke faka ʼuhiga ko te ʼu mātuʼa ʼaē neʼe mole nātou fakahoko tanatou maʼua ke akoʼi lelei tanatou ʼu fānau, ohage ko tona fakatotonu ia Tāʼaga Lea 22:6. Ko te talanoa ʼo ʼuhiga mo te ‘akoʼi te fānau ki te ala ʼaē ʼe ʼaoga ki ai pea ʼe mole mavae anai ia mai ai’ neʼe foaki ohage ko he lekula. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ohage ko te foha maumau koloā, ko ʼihi fānau ʼe nātou ‘fehiʼa anai ki te talagafua ki te ʼu mātuʼa.’—Tāʼaga Lea 30:17.
17. ʼE feala ke maʼu maifea e te ʼu mātuʼa ʼa he ʼu fānau talagataʼa he loto fīmālie?
17 Neʼe ʼui fēnei e te tāmai ʼa te tama talagataʼa: “Neʼe ʼau faiga tuʼumaʼu ke ʼau lave ki tona loto. Neʼe mole kei ʼau ʼiloʼi he meʼa ke ʼau fai ʼuhi neʼe ʼau ʼahiʼahiʼi ia meʼa fuli. Neʼe mole hona fua e tahi.” Meʼa lelei foki, ko te taʼi ʼu fānau ʼaia, ʼi he temi, ʼe nātou manatuʼi anai te akoako ʼaki te ʼofa ʼaē neʼe nātou maʼu pea nātou toe liliu ohage ko tona fai e te foha maumau koloā. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe tatau hoko, ko ʼihi fānau ʼe nātou talagataʼa pea mo fai he ʼu meʼa heʼemaʼa ʼo lave kovi ai ki tanatou ʼu mātuʼa. ʼE feala ke maʼu e te ʼu mātuʼa he loto fīmālie mai tanatou ʼiloʼi ʼaē, māʼia mo te faiako lahi ʼi tana maʼuli ʼi te kele neʼe sio ki te tagata ʼaē neʼe fualoa tona akoʼi, ia Sutasi Isikaliote, neʼe ina lavakiʼi ia ia. Pea ʼe mahino papau ia, neʼe lotomamahi ia Sehova ʼi te temi ʼaē ko te tokolahi ʼi tana ʼu foha fakalaumālie neʼe nātou līaki tana tokoni pea neʼe liliu ʼo talagataʼa ʼo mole ʼi ai he hala mai te faʼahi ʼo Sehova.—Luka 22:47, 48; Fakahā 12:9.
ʼU Fānau—Ko Ai ʼAē ʼe Koutou Fia Lelei Ki Ai?
18. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu fānau hanatou fakahā ʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼAtua?
18 Neʼe fakaloto mālohiʼi e Sehova te hahaʼi tūpulaga ʼo fēnei: “Koutou fakalogo ki takotou ʼu mātuʼa ʼi te fakatahi mo te ʼAliki.” (Efesi 6:1) ʼE fakamuʼamuʼa e te kau tūpulaga te ʼAtua ʼi tanatou mulimuli ki te faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa koutou agavale! ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko ʼaē ʼe vale ʼe mole ina maʼu te fakaʼapaʼapa ki te akonaki ʼo tana tāmai.” ʼE mole feala ʼi he temi ke koutou ʼui, ʼaki he fialahi, ʼe feala ke koutou fai ia meʼa fuli ʼo mole ʼaoga kia koutou te akonaki. Ko te meʼa moʼoni ʼaenī “ ʼe ʼi ai te taʼiake ʼe maʼa ki ʼanatou ʼu mata, kae neʼe mole fakamaʼa nātou mai te ʼu meʼa ʼuli ʼa nātou.” (Tāʼaga Lea 15:5; 30:12, American Standard Version) Koia, koutou fakalogo ki te takitaki fakaʼatua—“fakalogo,” “taupau fakalelei,” “ ʼaua naʼa galo ia koe,” “tokakaga,” “mulimuli,” pea “ ʼaua naʼa ke līaki” te ʼu fakatotonu pea mo te akonaki ʼa te ʼu mātuʼa.—Tāʼaga Lea 1:8; 2:1; 3:1; 4:1; 6:20.
19. (a) Koteā te ʼu tupuʼaga mālohi ʼe maʼu e te ʼu fānau ke nātou talagafua kia Sehova? (b) ʼE lava feafeaʼi te fakahā e nātou tūpulaga tanatou loto fakafetaʼi ki te ʼAtua?
19 ʼE koutou maʼu te ʼu tupuʼaga mālohi ke koutou talagafua kia Sehova. ʼE ʼofa kia koutou, pea neʼe ina foaki tana ʼu lao, ʼaē ʼe kau kiai te lao ʼaē ke fakalogo te ʼu fānau ki tanatou ʼu mātuʼa, moʼo puipui koutou pea mo tokoni kia koutou ke koutou maʼu he maʼuli fiafia. (Isaia 48:17) Neʼe ina toe foaki foki mo tona ʼAlo ke mate maʼa koutou, ke feala ke hāofaki koutou mai te agahala pea mo te mate pea ke koutou maʼu te maʼuli heʼegata. (Soane 3:16) ʼE koutou loto fakafetaʼi koa? ʼE sio te ʼAtua mai te lagi, pea ʼe ina vakavakaʼi tokotou loto peʼe koutou ʼofa moʼoni kia ia pea mo koutou leleiʼia tana ʼu fakatuʼutuʼu. (Pesalemo 14:2) ʼE toe sio mai foki mo Satana, pea ʼe manukinuki ki te ʼAtua, ʼo ina tala ʼe mole koutou talagafua anai kia Ia. ʼE koutou fakafiafia ia Satana pea mo “fakaloto mamahi” ia Sehova mokā koutou talagataʼa ki te ʼAtua. (Pesalemo 78:40, 41) ʼE palalau atu Sehova ʼo ina ʼui fēnei: “Ke ke poto, e toku foha, pea ke ke fakafiafia toku loto [ʼaki tau talagafua mai], ke feala haku tali kia ia ʼaē ʼe manukinuki kia te ʼau.” (Tāʼaga Lea 27:11) Ei, koʼeni te fehuʼi, Ko ai ʼaē ʼe koutou fia lelei ki ai, ko Satana peʼe ko Sehova?
20. Neʼe feafeaʼi ki he tūpulaga hana taupau te lototoʼa ke ina tauhi kia Sehova logope tana mataku?
20 ʼE mole faigafua te fai te finegalo ʼa te ʼAtua ʼaki te ʼu fakamālohi ʼa Satana pea mo tana mālama. ʼE feala ke fakatupu mataku. Neʼe ʼui fēnei e te tūpulaga: “Ko te mataku ʼe hage ko hatatou mokosia. ʼE feala ke koutou fai he meʼa ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.” ʼE ina fakamahinohino fēnei: “Mokā koutou mokosia, ʼe koutou ai he māfana. Kapau ʼe kei koutou mokosia, ʼe koutou tui he tahi age māfana. Pea ʼe koutou haga tui aipe he meʼa ʼo aʼu ki te puli ʼo tokotou mokosia. Koia, ko te faikole kia Sehova mokā koutou mataku ʼe tatau ohage pe ko hakotou tui he māfana mokā koutou mokosia. Kapau, hili haku faikole ʼe kei ʼau mataku, ʼe ʼau toe faikole, faikole, mo faikole, ʼo aʼu ki te puli ʼo toku mataku. Pea ʼe ʼi ai tona fua. Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina taupau ʼau mai te fihifihia!”
21. ʼE feafeaʼi anai te tokoni mai ʼa te ʼAtua mo kapau ʼe tou faiga moʼoni ke tou fakamuʼamuʼa ia ia ʼi totatou ʼu maʼuli?
21 Kapau ʼe tou faiga moʼoni ke tou fakamuʼamuʼa te ʼAtua ʼi totatou maʼuli, ʼe tokoni mai anai Sehova. ʼE ina fakaloto mālohiʼi anai tatou, ʼo ina foaki mai te tokoni ʼo te ʼu ʼaselo ʼi te temi ʼaē ʼe ʼaoga ai, ohage ko tana fai ki tona ʼAlo. (Mateo 18:10; Luka 22:43) Koutou lototoʼa ʼu mātuʼa fuli pea mo koutou ʼu fānau. Koutou maʼu te manavasiʼi ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, pea ʼe koutou loto fiafia anai. (Isaia 11:3) Ei, koutou “manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu, he koʼena te maʼua katoa ʼo te tagata.”—Tagata Tānaki 12:13.
ʼE Feala Koa Hakotou Tali?
◻ Koteā te ʼu maʼua neʼe ʼaoga ke fakamatatau e te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu?
◻ Koteā te maʼua ʼe tonu ke fakahoko e te ʼu mātuʼa Kilisitiano?
◻ Koteā te tokoni ʼe maʼu e te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano mo tanatou ʼu famili?
◻ Koteā te gāue maʼuhiga ʼe feala ke fakahoko e te ʼu tuagaʼane ʼi te kokelekasio?
◻ Koteā te tokoni pea mo te takitaki ʼe maʼuhiga ke fakalogo kiai e te ʼu fānau?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI ʼihi temi ʼe feala ki he fafine Kilisitiano kua fotufotuʼa ke ina foaki he tokoni ʼe ʼaoga ki he fafine kei finemui
[Paki ʼo te pasina 17]
Koteā te fakafimālie mai te Tohi-Tapu ʼe feala ke maʼu e te ʼu mātuʼa ʼo he ʼu fānau talagataʼa