Ko Te Foaki ʼo Tokita Maʼuli Pea Mo Tokita Loto Faʼitaliha
“Neʼe faka ʼāteaina tatou e Kilisito ki te faʼahiga ʼāteaina ʼaia.”—Kalate 5:1.
1. ʼE fakaʼaogaʼi tāfito kiteā te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu fēnei, “ ʼe foaki ki te ʼAtua,” “ ʼe fakanofo,” peʼe “fakatapuʼi”?
NEʼE fakaʼaogaʼi e te kau tagata ʼaē neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo te ʼu kupu faka Keleka kehekehe moʼo talanoa ki te fakakeheʼi peʼe ko te vaheʼi kehe ʼo he tahi, ke ina fakahoko he gāue taputapu. ʼI te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu Fakapilitānia, ʼe fakaliliu te ʼu kupu ʼaia ʼaki te ʼu kupu ʼaenī “ ʼe foaki ki te ʼAtua,” pe “ ʼe fakanofo,” pe “ ʼe fakatapuʼi.” ʼI ʼihi temi, ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaia moʼo talanoa ki he ʼu fale—ʼi te agamāhani neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te fale lotu ʼa te ʼAtua ʼo te Selusalemi ʼāfea pea mo te tauhi ʼaē neʼe fai ai. ʼE tahitahiga te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kupu ʼaia moʼo talanoa ki he ʼu faʼahi ʼe mole pipiki ki te lotu.
ʼE Foaki He Hahaʼi Ki “Te ʼAtua ʼo Iselaele”
2. He koʼe neʼe feala ke fakahigoaʼi ia Sehova ko “te ʼAtua ʼo Iselaele”?
2 ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe faka ʼāteaina e te ʼAtua ia te kau Iselaelite ʼaē neʼe nonofo popūla ʼi Esipito. Hili kiai he kiʼi temi nounou, pea ina vaheʼi kehe nātou ke nātou liliu ko tana hahaʼi makehe, ʼo ina fai te fuakava mo nātou. Neʼe ina tala fēnei kia nātou: “ ʼI te temi nei, kapau ʼe koutou fakalogo lelei ki toku leʼo pea mo koutou taupau fakalelei taku fuakava, pea ʼe koutou liliu moʼoni anai ko taku koloā makehe ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi fuli ʼaē, heʼe ʼaʼaku te kele katoa.” (Ekesote 19:5; Pesalemo 135:4) ʼI te fakaliliu ʼaē e Sehova ia te kau Iselaelite ko tana hahaʼi makehe, neʼe feala ai leva ke fakahigoaʼi ia ia ko “te ʼAtua ʼo Iselaele.”—Sosue 24:23.
3. He koʼe neʼe mole fakapalatahi ia Sehova ʼi tana fili te kau Iselaelite ke liliu ko tana hahaʼi?
3 ʼI tana fakaliliu te kau Iselaelite ko hana hahaʼi kua foaki kia ia, neʼe mole fakapalatahi ia Sehova, he neʼe ina toe tokagaʼi foki mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole ko he kau Iselaelite. Neʼe ina fakatotonu fēnei ki tana hahaʼi: “Kapau ʼe nofo he matāpule iō koe ohage ko he matāpule ʼi tokotou fenua, pea ʼe mole tonu ke koutou gaohi koviʼi ia ia. Ko te matāpule ʼaē ʼe nofo iō koutou ohage ko he matāpule ʼe tonu anai ke liliu kia koutou ohage ko he tahi ʼo koutou; pea ʼe tonu ke ke ʼofa ki ai ohage pe ko koe totonu, he neʼe koutou liliu ko he ʼu matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito. Ko ʼau ko Sehova tokotou ʼAtua.” (Levitike 19:33, 34) Hili kiai ni ʼu sēkulō, neʼe mahino lelei ki te ʼapositolo ko Petelo ia te manatu ʼaia ʼa te ʼAtua, pea neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “ ʼE moʼoni, kua ʼau mahino ko te ʼAtua ʼe mole fakapulepule, kae ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali lelei ia ia.”—Gāue 10:34, 35.
4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua ki te kau Iselaelite ʼi tanatou ʼu felogoi mo te ʼAtua, pea neʼe fakahoko koa e te kau Iselaelite te ʼu maʼua ʼaia?
4 Tahi ʼaē meʼa, koutou fakatokagaʼi ko te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe foaki ki te ʼAtua, neʼe ʼi ʼai tonatou ʼu maʼua. Neʼe hoki feala hanatou liliu ko tana “koloā makehe,” mo kapau neʼe nātou fakalogo lelei ki te leʼo ʼo te ʼAtua pea mo nātou taupau tana fuakava. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, neʼe mole fakahoko e te kau Iselaelite ia te ʼu maʼua ʼaia. ʼI tanatou ʼosi fakafisi ki te Mesia ʼaē neʼe fekauʼi ifo e te ʼAtua ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, neʼe puli ai tonatou tuʼulaga makehe. Neʼe mole kei ko Sehova “te ʼAtua ʼo Iselaele.” Pea ko te kau Iselaelite ʼāfea, neʼe mole kei ko te hahaʼi ʼaē neʼe foaki ki te ʼAtua.—Vakaʼi ia Mateo 23:23.
ʼE Fili He ʼu Hahaʼi Ke Liliu Ko “Te Iselaele ʼa Te ʼAtua”
5, 6. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau faka polofeta ʼaē neʼe fai e Sesu ia Mateo 21:42, 43? (b) Neʼe fakatupu ʼanafea “te Iselaele ʼa te ʼAtua,” pea neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
5 Ko tona faka ʼuhiga koa, ʼe mole kei ʼi ʼai anai he ʼu hahaʼi kua foaki kia Sehova? Kailoa. ʼI tana fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata fai pesalemo, neʼe fakakikite fēnei e Sesu Kilisito: “Neʼe mole heʼeki koutou lau koa la ʼi te ʼu Tohi: ‘Ko te maka ʼaē neʼe līaki e te kau tufuga, ʼe ko ia ia ʼaē kua liliu ko te maka tāfito ʼo te tuliki. Neʼe fai te meʼa ʼaia ko te gāue ʼa Sehova, pea ʼe ko he meʼa fakatalakitupua ia ki ʼotatou mata’? Koia ʼe ʼau tala atu kia koutou: Ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe toʼo anai ia koutou pea ʼe foaki anai ia ki he hahaʼi ka nātou fakatupu anai hona ʼu fua.”—Mateo 21:42, 43.
6 Ko te ‘hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakatupu hona ʼu fua,’ neʼe ko te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼI tana kei nofo ʼi te kele, neʼe fili e Sesu tana ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼaē neʼe ʼamanaki ke nātou faʼufaʼu te kokelekasio ʼaia. Kae ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ko Sehova ʼAtua totonu ʼaē neʼe ina fakatuʼu te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi tana fakahifo ifo tona laumālie maʼoniʼoni ki te ʼu ʼuluaki hahaʼi e toko 120 ʼo te kokelekasio ʼaia. (Gāue 1:15; 2:1-4) Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tohi ki muli age e te ʼapositolo ko Petelo, ko te kokelekasio foʼou ʼaia neʼe liliu ko he “faʼahiga hahaʼi kua fili, ko he kau pelepitelo faka hau, ko he puleʼaga maʼoniʼoni, ko he hahaʼi kua tuku ke liliu ko he koloā makehe.” He koʼe koa neʼe fili nātou? Neʼe fili ia nātou ke nātou “faka mafola te ʼu kalitate ʼo ia ʼaē neʼe ina pāui [nātou] mai te fakapōʼuli ki tona mālama taulekaleka.” (1 Petelo 2:9) Ko te kau tisipulo ʼa Kilisito ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe kua nātou liliu leva ko he puleʼaga neʼe foaki ki te ʼAtua, ko “te Iselaele ʼa te ʼAtua.”—Kalate 6:16.
7. Koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke maʼu e te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua, kae koteā te meʼa ʼaē neʼe mole tonu ke nātou tuku ke hoko kia nātou?
7 Logope la ko te hahaʼi ʼo te puleʼaga maʼoniʼoni ʼaia neʼe “ko he hahaʼi kua tuku ke liliu ko he koloā makehe,” kae neʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe nātou maʼuli popūla anai. ʼE lahi age anai tonatou maʼuli faʼitaliha ʼi te maʼuli faʼitaliha ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼāfea. Neʼe fakapapau fēnei e Sesu kia nātou ʼaē neʼe ʼamanaki ke nātou faʼufaʼu te puleʼaga foʼou ʼaia: “ ʼE koutou ʼiloʼi ai anai te moʼoni, pea ko te moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina anai koutou.” (Soane 8:32) Neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo, kua faka ʼāteaina te kau Kilisitiano mai te ʼu fakatotonu ʼo te fuakava ʼo te Lao. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei te kau Kilisitiano ʼo Kalate: “Neʼe faka ʼāteaina tatou e Kilisito ki te faʼahiga ʼāteaina ʼaia. Koia, koutou tāʼofi maʼu, pea ʼaua naʼa koutou tuku ke toe haʼisia koutou ʼi te ʼāmoga ʼo te maʼuli popūla.”—Kalate 5:1.
8. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe lahi age ai te ʼāteaina ʼa te hahaʼi ʼi te Lotu Faka Kilisitiano ʼi te ʼāteaina ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi te fuakava ʼo te Lao?
8 Ko te Iselaele foʼou ʼa te ʼAtua ʼe mole hage ko te Iselaele ʼāfea ʼo te ʼAtua, koteʼuhi neʼe ina fakahoko fuli ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī tona ʼu maʼua ʼaē ʼe pipiki ki tona ʼuhiga hahaʼi ʼaē kua foaki ki te ʼAtua. ʼE mole tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia, he neʼe fili tonu e te hahaʼi ʼaia ke nātou fakalogo. Ko te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼāfea neʼe nātou liliu ko he ʼu hahaʼi neʼe foaki ki te ʼAtua ʼuhi ko tanatou tutupu ʼi te hahaʼi ʼaia, kae ko te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼa te ʼAtua neʼe liliu ko tana ʼu hahaʼi koteʼuhi neʼe nātou fili ke nātou fai te faʼahi ʼaia. Koia, ko te Lotu Faka Kilisitiano neʼe kehe ia mo te fuakava faka Sutea ʼo te Lao, ʼaē neʼe fakamaʼua ai ki te hahaʼi ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ka mole feala ke nātou fili te meʼa ʼaē neʼe nātou fia fai.
9, 10. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Selemia, ʼe hoko anai he ʼu fetogi ʼi te foaki e te hahaʼi tonatou maʼuli ki te ʼAtua? (b) He koʼe ʼe feala hakotou ʼui, ko te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī ʼe mole nātou kau fuli ki te Iselaele ʼa te ʼAtua?
9 Neʼe fakakikite e te polofeta ko Selemia, ʼe hoko anai he ʼu fetogi ʼi te foaki ʼa te hahaʼi tonatou maʼuli kia ia, pea neʼe ina tohi fēnei: “ ‘Koʼeni! ʼE hoko mai te ʼu ʼaho,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ʼe ʼau fai anai te fuakava foʼou mo te ʼapi ʼo Iselaele pea mo te ʼapi ʼo Suta; ʼe mole ko he fuakava ohage ko te fuakava ʼaē neʼe ʼau fai mo tanatou ʼu kui, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau puke ai tonatou nima moʼo fakahū mai nātou ki tuʼa mai te fenua ʼo Esipito, “taku fuakava ʼaē neʼe nātou maumauʼi, logope la neʼe ko ʼau tonatou pule pea mo tonatou ʼohoana,” ko te tala ʼaia ʼa Sehova.’ ‘Heʼe koʼeni te fuakava ʼaē ʼe ʼau fai anai mo te ʼapi ʼo Iselaele ʼi te hili ʼo te ʼu ʼaho ʼaia,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova. ‘ ʼE ʼau ʼai anai taku lao kia nātou, pea ʼe ʼau tohi anai ʼi tonatou loto. Pea ʼe ʼau liliu anai ko tonatou ʼAtua pea ko nātou ʼe nātou liliu anai ko taku hahaʼi.’ ”—Selemia 31:31-33.
10 Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ʼai “kia nātou” te lao ʼa te ʼAtua, ohage neʼe tohi “ ʼi tonatou loto,” koia ʼe uga ai te hahaʼi ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua ke nātou mulimuli ki tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼaē kua foaki kia te ia. ʼE lahi age tanatou holi ʼaē ke nātou fai te faʼahi ʼaia, ʼi te holi ʼa te kau Iselaelite ʼo te temi ʼāfea ʼaē neʼe foaki nātou kia Sehova ʼi tonatou temi tupu, ka neʼe mole nātou fili ke nātou fai te faʼahi ʼaia. Ia ʼaho nei, ko te holi ʼaē ʼe maʼu e te Iselaele ʼo te ʼAtua ke nātou fai te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼe toe maʼu foki e te tahi kau atolasio e toko nima miliona tupu ʼi te malamanei katoa. Ko nātou fuli ʼaia, neʼe nātou foaki mo nātou tonatou maʼuli kia Sehova ʼAtua ke nātou fai tona finegalo. Logope la ʼe mole ʼamanaki te hahaʼi ʼaia ke nātou maʼuʼuli ʼi selo ohage ko nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te Iselaele ʼo te ʼAtua, kae ʼe nātou fiafia ʼi tanatou ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼi te takitaki ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. ʼE nātou fakahā tonatou loto fakafetaʼi ki te Iselaele fakalaumālie ʼaia, ʼo nātou lagolago ki te ʼu hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe kei toe ʼi te kele, ke nātou fakahoko tanatou maʼua ʼaē ko te “faka mafola [ʼo] te ʼu kalitate ʼo ia ʼaē neʼe ina pāui [nātou] mai te fakapōʼuli ki tona mālama taulekaleka.”
ʼE Nātou Fakaʼaogaʼi Fakapotopoto Te ʼĀteaina ʼAē Neʼe Foaki Age e Te ʼAtua Kia Nātou
11. Koteā te fealagia ʼaē neʼe foaki ki te tagata pea ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi feafeaʼi te fealagia ʼaia?
11 Neʼe fakatupu e te ʼAtua te hahaʼi ke nātou leleiʼia te ʼāteaina. Neʼe ina foaki kia nātou te fealagia ʼaē ke nātou fili te meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼuluaki taumatuʼa ko Atama mo Eva te ʼāteaina ʼaia ke nā fili te meʼa ʼaē neʼe nā loto kiai. Kae neʼe mole nā aga fakapotopoto pea mo agaʼofa, he neʼe nā fili ke nā fai he meʼa neʼe fakatupu kovi ʼaupito kia nāua pea mo tonā hōloga. ʼE fakahā lelei mai e te faʼahi ʼaia, ʼe mole fakamālohiʼi e Sehova te hahaʼi ke nātou fai he meʼa ʼe mole nātou loto kiai. Tahi ʼaē meʼa, “ko te ʼAtua ʼe ʼofa kia ia ʼaē ʼe ina foaki ʼaki te loto fiafia,” koia ʼe hoki tali e Sehova ke kita foaki tokita maʼuli kia te ia, mo kapau ʼe kita fai ʼaki te ʼofa, mo he lotolelei pea mo te fiafia, ʼo kita fakaʼaogaʼi tokita ʼāteaina ʼaē ke kita fili te meʼa ʼaē ʼe kita loto kiai. (2 Kolonito 9:7) Kapau ʼe mole tou fai feiā, pea ʼe mole tali anai e Sehova tatatou foaki totatou maʼuli kia te ia.
12, 13. He koʼe ʼe tonu ke tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Timoteo ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo te ʼu fānau, pea koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e te tokolahi ʼo te kau tūpulaga ʼuhi ko te faʼifaʼitaki ʼaia?
12 ʼI tanatou mahino lelei ki te fakamaʼua ʼaia, ʼe fakaloto mālohiʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te hahaʼi ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, kae ʼe mole nātou fakakinauʼi he tahi ke ina fai te faʼahi ʼaia, māʼiape la mo tanatou fānau totonu. Ko te kau Fakamoʼoni ʼe mole nātou hage ko te hahaʼi ʼo ʼihi lotu, ʼaē ʼe nātou papitemaʼi te ʼu toe liliki, ʼo nātou foaki fakakinau tonatou maʼuli ki te ʼAtua ka heʼeki faka fealagia ke nātou fili te faʼahi ʼaia. Ko te faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai, ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼo te tūpulaga ko Timoteo. ʼI te temi ʼaē neʼe kua lahi ai, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo kia ia: “Haga nofo ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ke ako pea neʼe fakalotoʼi koe ke ke tui kiai, ʼi tau ʼiloʼi ʼaē pe ko ai ʼaē neʼe nātou akoʼi atu kia koe te ʼu meʼa ʼaia, pea talu mai tau kei veliveli ʼe ke ʼiloʼi te ʼu tohi taputapu, ʼaē ʼe feala ke nātou fakaliliu koe ke ke poto ki te fakamaʼuli, ʼaki te tui ʼaē ʼo ʼuhiga mo Kilisito Sesu.”—2 Timoteo 3:14, 15.
13 ʼE tou fakatokagaʼi ai, neʼe ʼiloʼi e Timoteo te ʼu tohi taputapu koteʼuhi neʼe akoʼi ia ia talu mai tana kei veliveli. Ko tana faʼe pea mo tana kui fafine neʼe nā fakalotoʼi ia ia—kae neʼe mole nā fakakinauʼi ia ia—ke tui ki te ʼu akonaki faka Kilisitiano. (2 Timoteo 1:5) Koia, neʼe mahino ai kia Timoteo, ʼe ko he agapoto tana liliu ʼaē ko he tisipulo ʼa Sesu, pea neʼe ina fili e ia totonu ke ina foaki tona maʼuli ki te ʼAtua. ʼI te temi nei, ko te toko lauʼi hogofulu afe kau talavou mo finemui ʼaē ko tanatou ʼu mātuʼa ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kua nātou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaia ʼa Timoteo. (Pesalemo 110:3) Ko ʼihi, neʼe mole nātou fai te faʼahi ʼaia, kae ʼe ko he meʼa ʼe kita fili e kita totonu.
Ko Ai Koa ʼAē ʼe Tou Fili Ke Tou Kaugana Ki Ai?
14. Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakahā mai ia Loma 6:16 ʼo ʼuhiga mo te ʼāteaina katoa?
14 ʼE mole he tahi ʼe ʼāteaina katoa. Ko tatou fuli, ʼe faka tuʼakoi tatatou ʼāteaina e te ʼu lao ʼo te ʼatulaulau ohage la ko te pesanteur, pea ʼe mole feala ke tou hāo mai te ʼu lao ʼaia. ʼE toe feiā aipe mo te faʼahi fakalaumālie, ʼe mole he tahi ʼe ʼāteaina katoa ai. Neʼe manatu fēnei ia Paulo: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi koa la, kapau ʼe koutou haga tuku ia koutou ki he tahi ohage ko he ʼu hahaʼi kaugana ke koutou fakalogo ki ai, pea ko koutou ko tana hahaʼi kaugana heʼe koutou fakalogo kia ia, [hahaʼi kaugana] ʼo te agahala ki te mate, peʼe [hahaʼi kaugana] ʼo te fakalogo ki te faitotonu?”—Loma 6:16.
15. (a) Koteā te manatu ʼa te hahaʼi ki te ʼuhiga kaugana, kae koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te tokolahi ia nātou? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lelei ke tou fai kia tatou takitokotahi?
15 ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe mole nātou leleiʼia mokā ʼui age kia nātou ʼe nātou kaugana ki he tahi. Kae ko te meʼa ʼe tautau hoko ki te hahaʼi ia ʼaho nei, ʼe takitaki pea mo fakaneke nātou ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto e ʼihi hahaʼi ke nātou fai, logope la neʼe mole nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaia. Ohage la, ko te ʼu sosiete fai publicité pea mo te ʼu matani gāue fakatau meʼa fakafiafia, ʼe nātou faiga ke manatu tahi te hahaʼi, ʼo nātou fai he ʼu faʼahiga lekula ke mulimuli kiai te hahaʼi. Ko te ʼu kautahi faka politike pea mo faka lotu ʼe nātou uga te hahaʼi ke nātou lagolago ki tanatou ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tanatou ʼu manatu, kae ʼe mole nātou foaki he ʼu tupuʼaga lelei ke lagolago te hahaʼi ʼaia kia nātou, kae ʼe nātou fakaneke tonatou agatonu ki te fenua peʼe ki tonatou faʼahi faka politike. Neʼe fakatokagaʼi e Paulo, ‘ ʼe tou kaugana kia ia ʼaē ʼe tou fakalogo ki ai,’ koia ʼe lelei ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kia tatou takitokotahi, ‘ ʼE ʼau kaugana kia ai? Ko ai ʼaē ʼe malave tāfito kia ʼau ʼi te ʼu fili ʼe ʼau fai pea mo toku faʼahiga maʼuli? ʼE ko te kau takitaki lotu koa, pe ko te kau takitaki faka politike, pe ko te hahaʼi maʼu koloā, pe ko te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼaē ʼe hā ʼi te televisio? Ko ai koa ʼaē ʼe ʼau fakalogo ki ai—ʼe ko te ʼAtua peʼe ko te tagata?’
16. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te kau Kilisitiano ʼe ko te hahaʼi kaugana ʼa te ʼAtua, pea ʼe tonu ke feafeaʼi hatatou manatu ki te ʼuhiga kaugana ʼaia?
16 Ki te kau Kilisitiano, ko tanatou fakalogo ki te ʼAtua ʼe mole ko he maumau ʼaia ʼo tonatou ʼāteaina. ʼAki he lotolelei, ʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou ʼāteaina ʼo nātou mulimuli ki tonatou Faʼifaʼitakiʼaga ko Sesu Kilisito, ʼo nātou faka ʼalutahi tanatou ʼu holi pea mo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu mo te finegalo ʼo te ʼAtua. (Soane 5:30; 6:38) ʼE nātou maʼu “te manatu ʼa Kilisito,” pea ʼe nātou fakalogo kia te ia ʼi tona ʼuhiga Takitaki ʼo te kokelekasio. (1 Kolonito 2:14-16; Kolose 1:15-18) ʼE hage te faʼahi ʼaia ko he fafine ʼe ʼohoana mo he tagata ʼe ʼofa ki ai pea mo lagolago kia ia ʼaki he lotolelei. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼui ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe ko he taʼahine taupoʼou ʼe fakapapauʼi ke ʼohoana mo Kilisito.—2 Kolonito 11:2; Efesi 5:23, 24; Fakahā 19:7, 8.
17. Koteā te fakatotonu ʼaē neʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova fuli?
17 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova fuli, tatau aipe peʼe nātou ʼamanaki ki te maʼuli ʼi selo peʼe ʼi te kele, neʼe nātou foaki e nātou totonu tonatou maʼuli ki te ʼAtua ke nātou fai tona finegalo pea mo fakalogo kia te ia ʼi tona ʼuhiga Pule. Ko te kau Fakamoʼoni takitokotahi, neʼe nātou fili e nātou totonu ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ke nātou liliu ko he kau kaugana ʼa te ʼAtua, ka mole nātou toe kaugana ki te tagata. ʼE fakamoʼoni te faʼahi ʼaia ki te tokoni ʼaenī neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe totogi koutou ʼaki he totogi; ʼaua naʼa koutou toe fakaliliu koutou ko he ʼu kaugana ʼa te tagata.”—1 Kolonito 7:23.
Tou Ako Ke ʼAoga Kia Tatou
18. E feafeaʼi hakita ʼiloʼi kua feala ki he tahi ke papitema?
18 ʼI muʼa ʼo hakita liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ʼi ai te ʼu maʼua faka Tohi-Tapu ʼe tonu ke kita fakahoko. ʼE vakaʼi fakalelei e te kau tagata ʼāfea peʼe mahino lelei ia ia ʼaē ʼe fia papitema, pe koteā te faka ʼuhiga ʼo te foaki ʼo tokita maʼuli ki te ʼAtua. ʼE loto moʼoni koa ke liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova? ʼE loto moʼoni koa ke ina fakahoko te ʼu maʼua fuli ʼaē ʼe pipiki ki te faʼahi ʼaia? Kapau mole koia ʼaia, pea ʼe mole feala ke papitema.
19. He koʼe ʼe mole tonu ke tou valoki he tahi ʼe ina fakatuʼutuʼu ke liliu ko he kaugana ʼa te ʼAtua kua ina foaki tona maʼuli kia te ia?
19 Kae kapau ʼe fakahoko e he tahi te ʼu maʼua fuli ʼaia, pea ʼe tonu koa ke valoki ia ia koteʼuhi neʼe ina fakatotonu ʼi tona loto tokotahi ke fakalogo ki te ʼAtua pea mo Tana Folafola? ʼE kovi age koa takita fakalogo ki te ʼAtua ʼi takita fakalogo ki te tagata? Peʼe mole hona ʼaoga? ʼE mole manatu feiā te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae ʼe nātou faka tui ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tohi e te polofeta ko Isaia: “Ko ʼau Sehova, ko tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia koe, ia Ia ʼaē ʼe ina takitaki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.”—Isaia 48:17.
20. Koteā te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼaē ʼe faka ʼāteaina ai te hahaʼi e te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu?
20 Ko te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina faka ʼāteaina te hahaʼi mai te ʼu akonaki loi ʼo te ʼu lotu, ohage la ko te ʼu fakamamahi heʼegata ʼo te hahaʼi ʼi te ʼifeli. (Tagata Tānaki 9:5, 10) Kae ʼe ina uga tonatou loto ke nātou loto fakafetaʼi ki te ʼamanaki moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate—te fakatuʼuake ʼaē ʼe fakatafito ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu Kilisito. (Mateo 20:28; Gāue 24:15; Loma 6:23) Ko te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina faka ʼāteaina te hahaʼi mai te lotomamahi ʼuhi ko te ʼu fakapapau faka politike ʼaē ʼe mole fakahoko. Kae ʼe ina fakafiafia tonatou loto ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē, kua fakatuʼu te Puleʼaga ʼo Sehova ʼi selo, pea kua vave pule pe ki te kele katoa. Ko te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina faka ʼāteaina te hahaʼi mai te ʼu faʼahiga aga ʼaē, logope ʼe fakafiafia ki te kakano, kae ʼe ko he ʼu meʼa fakaufiufi ki te ʼAtua pea ʼe fakatupu kovi ki tanatou ʼu felogoi mo te hahaʼi, mo fakatupu ai he ʼu mahaki, pea mo te mate. Ko te fakanounou ʼo te ʼu faʼahi fuli ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe ʼaoga ʼaupito ke tou kaugana ki te ʼAtua ʼi hatatou kaugana ki te tagata. ʼI tona fakahagatonu, ko te foaki ʼo totatou maʼuli ki te ʼAtua ʼe ʼaoga anai “ ʼi te temi ʼaenī . . . pea ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ka haʼu [ke tou maʼu ai ia] te maʼuli heʼegata.”—Maleko 10:29, 30.
21. Koteā te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te foaki ʼo tonatou maʼuli ki te ʼAtua, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe nātou fakaʼamu kiai?
21 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi ʼaenī, neʼe mole fakahū nātou ki he puleʼaga kua foaki ki te ʼAtua ʼi tonatou temi tupu, ohage ko te kau Iselaelite ʼo te temi ʼāfea. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou kau ki he kokelekasio ʼe faʼufaʼu e he kau Kilisitiano kua nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua. Ko nātou fuli ʼaia kua papitema, kua nātou liliu ko he ʼu Fakamoʼoni ʼo nātou fakaʼaogaʼi takitokotahi te ʼāteaina ʼaē ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua. ʼE mahino ia, ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te foaki ʼo tonatou maʼuli ki te ʼAtua ʼe tupu ʼaki ai tanatou felogoi lelei mo ia pea mo tanatou tauhi fakamalotoloto kia te ia. ʼE nātou fia taupau te ʼu felogoi lelei ʼaia, ʼo nātou taupau ʼo talu ai te ʼāteaina ʼaē neʼe faka ʼāteaina kiai nātou e Sesu Kilisito.
◻ He koʼe neʼe mole fakapalatahi te ʼAtua ʼi tana fili ia Iselaele ke liliu ko tana “koloā makehe”?
◻ ʼI takotou manatu, he koʼe ko te foaki ʼo totatou maʼuli kia Sehova ʼe mole ko he maumauʼi ʼaia ʼo totatou ʼāteaina?
◻ Koteā te ʼaoga ʼo te foaki ʼo totatou maʼuli kia Sehova ʼAtua?
◻ He koʼe ʼe lelei age tatatou kaugana kia Sehova ʼi tatatou kaugana ki te tagata?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI te Iselaele ʼāfea, neʼe foaki tokita maʼuli ki te ʼAtua ʼi tokita temi tupu
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼI te Lotu Faka Kilisitiano, ko te foaki ʼo tokita maʼuli ki te ʼAtua ʼe ko he meʼa ʼe kita fili e kita totonu