“Koutou Teu Te Agavaivai”
“E fakafehagai te Atua kia natou fialahi, kae e ina foaki tona kalasia kia natou agavaivai.”—1 Petelo 5:5.
1, 2. Koteā te ʼu manatu e lua ʼaē ʼe fakafeagai pea ʼe malave mālohi ki te aga ʼa te tagata?
ʼI TE ʼu manatu ʼaē ʼe fakatokagaʼi mai kia tatou e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe ʼi ai te ʼu manatu e lua ʼe fakafeagai. ʼE nā malave mālohi ki te aga ʼa te tagata. Ko he tahi aga ʼe ko te “agavaivai.” (1 Petelo 5:5) ʼE ʼui e he tikisionalio ko ia ʼaē ʼe “agavaivai” ʼe “fia mālalo ʼi tana aga pea mo tana manatu: ʼe mole fialahi.” Ko te agavaivai ʼe tatau mo te fia mālalo pea ia mata ʼo te ʼAtua ʼe ko he kalitate ʼe lelei ʼaupito.
2 Ko te manatu ʼaē ʼe fakafeagai kiai ʼe ko te fialahi. ʼE faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ki te “faka maʼuhigaʼi lahi ʼo kita totonu,” peʼe ko te “fiatuʼu.” Ko ia ʼaē ʼe fialahi ʼe manatu pe kia ia totonu, ʼe faiga ke maʼu koloā, pe ko he tahi ʼu meʼa, tatau aipe peʼe lagi fua kovi anai te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu pe koteā tona ikuʼaga: “Ko te tagata ʼe ina puleʼi te tagata ki te malaʼia.” ʼE ina ʼui ko te “fefihiʼaki” ʼe hage ko te “faiga ki te matagi,” koteʼuhi ʼi tokita mate “ ʼe mole he meʼa ʼe feala ke kita ʼave.” ʼE mole leleiʼia e te ʼAtua te fialahi.—Tagata Tānaki 4:4; 5:15; 8:9.
Te Faʼahiga Manatu ʼe Mafola ʼi Te Mālama
3. Koteā te manatu ʼaē ʼe mafola tāfito ʼi te mālama ia ʼaho nei?
3 ʼI te ʼu faʼahiga manatu ʼaia e lua, koteā te faʼahi ʼaē ʼe mafola tāfito ʼi te mālama ia ʼaho nei? Koteā te agaaga tāfito ʼo te malamanei? ʼE ʼui fēnei e te tohi World Military and Social Expenditures 1996: “ ʼE mole he tahi sēkulō ʼe tatau mo te 20 sēkulō ʼo ʼuhiga mo te agamālohi.” ʼI te sēkulō ʼaenī, neʼe mamate ai te toko teau miliona hahaʼi ʼi te ʼu faiga ʼa te tagata ke ina maʼu te mālohi faka politike peʼe ko te mālohi faka ekonomika, peʼe ʼi te ʼu tau faka puleʼaga, mo te ʼu tau faka lotu, pea mo te ʼu tau ʼo ʼuhiga mo te lanu. Kua fakaʼāsili kovi te tahi manatu pe ʼa te hahaʼi kia nātou. Neʼe ʼui fēnei e te sulunale Chicago Tribune: “Ko te mahaki ʼaē ʼe maʼu e te sosiete ʼe kau kiai te agamālohi, mo te gaohi koviʼi ʼo te tamaliki, mo te mavete ʼa te ʼu taumatuʼa, mo te konahia, mo te mahaki ʼaē ko te SITA, mo te fakamate ʼa te kau tūpulaga, mo te toloke, mo te ʼu kūtuga agamālohi, mo te fakaʼalikiʼi, mo te ʼu faʼe ʼe heʼeki ʼohoana, mo te fakatō fatu, mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, . . . mo te loi, te aga fakakākā, mo te aga fakahehema ʼi te ʼu meʼa politike . . . ʼE mole kei fakakeheʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo te meʼa ʼaē ʼe lelei.” Koia ʼe fai e te sulunale UN Chronicle te fakatokaga ʼaenī: “Kua tahi ʼalu te ʼu sosiete.”
4, 5. Koteā te manatu ʼo te mālama ʼaenī ʼaē neʼe fakamatala lelei ʼi te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo totatou temi?
4 ʼE hoko te ʼu faʼahi ʼaia ʼi te malamanei katoa. Neʼe kua fakahā te ʼu meʼa ʼaia e te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo totatou temi: “Pea ke iloi te mea aeni: e mau anai he u temi faigataa i te u aho fakamuli. Koteuhi, e liliu anai te hahai o tahi ofa pe kia te ia, o manumanu paaga, o fiatuu, o lotolahi, o fasituu, o talagataa ki anatou matua, o agavale, o sakililesio, o heeʼofa, o loto fefeka, o laukovi, o maveuveu, o kanivao, o fehia ki te lelei, o kaka, o hokoʼoho, o kivi i te fialahi.”—2 Timoteo 3:1-4.
5 ʼE ko he fakamatala totonu ʼaia ʼo te manatu ʼa te mālama ʼaenī. ʼE manatu pe te hahaʼi kia nātou totonu. ʼE fefihiʼaki te ʼu puleʼaga ʼo feiā mo te hahaʼi. Ohage la, ʼi te ʼu fakataupiepie, ko te hahaʼi faigaoʼi ʼe nātou faiga ke nātou mālo ʼi te tahi ʼu hahaʼi, tatau aipe peʼe nātou fakaloto mamahiʼi anai nātou peʼe fakatupu ʼaki ai honatou lavea. ʼE akoʼi te taʼi manatu ʼaia kia nātou liliki pea ʼe nātou maʼu te taʼi aga ʼaia mokā nātou lahilahi ake. ʼE tupu ʼaki ai “te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita, te fe’filiʼaki, te mavetevete.”—Kalate 5:19-21.
6. Ko ai ʼaē ʼe ina uga te hahaʼi ke nātou manatu pe kia nātou totonu, pea koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
6 ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ko te manatu kia kita totonu ʼaē ʼe maʼu ʼi te mālama ʼaenī, ʼe ko te manatu ʼa “iaʼia e higoa ko ‘Tiapolo mo Satana’ te Fakahalahala o te malama-nei katoa.” ʼO ʼuhiga mo te ʼu fakaneke ʼa Satana ki te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli pea mo faigataʼa ʼaenī, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Malaia ki te kelekele . . . koteuhi kua hifo ifo kia [koe] te tiapolo mo he hauhau fakamataku, i tana iloi ko te temi siʼi kei toe kia te ia.” (Apokalipesi 12:9-12) Koia ko Satana pea mo tana kau temonio neʼe nātou fakamālohiʼi tanatou ʼu faiga moʼo faka mafola he manatu kovi ʼi te hahaʼi. Kae koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei e tana Folafola: “Ko ʼaē ʼe fialahi ʼe ko he meʼa fakalialia ia kia Sehova.”—Tāʼaga Lea 16:5.
ʼE Nofo Ia Sehova Mo Te Kau Agavaivai
7. Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau agavaivai, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe ina akoʼi age kia nātou?
7 ʼI te tahi faʼahi, ʼe tapuakinaʼi e Sehova te kau agavaivai. Neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Tavite ʼi tana hiva kia Sehova: “ ʼE ke hāofaki anai te kau agavaivai; kae ko tou mata ʼe fakafeagai ki te kau fialahi, ke feala hau fakamālaloʼi nātou.” (2 Samuele 22:1, 28) Koia ʼe fakahā mai e te Folafola ʼa te ʼAtua te tokoni ʼaenī: “Koutou kumi ia Sehova, ia koutou fuli, te kau agavaivai ʼo te kele . . . Koutou kumi te faitotonu, koutou kumi te agavaivai. Pea ʼe mahalo pe ʼe fufū anai koutou ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova.” (Sofonia 2:3) ʼE akoʼi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi ia ia ʼaki he agavaivai, ke nātou maʼu he manatu ʼe kehe mo te manatu ʼo te mālama ʼaenī. “ ʼE ina akoʼi anai ki te kau agavaivai tona ala.” (Pesalemo 25:9; Isaia 54:13) Ko te ala ʼaia ʼe ko te ala ʼo te ʼofa. ʼE fakatafito ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼo mulimuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, ko te ʼofa ʼaia “e mole laupisi, e mole fiameamea, . . . e mole manatu kia te ia.” (1 Kolonito 13:1-8) ʼE toe hā lelei te ʼofa ʼi te agavaivai.
8, 9. (a) ʼE tupu maifea te ʼofa? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou faʼifaʼitakiʼi te ʼofa pea mo te agavaivai ʼaē neʼe fakahā e Sesu?
8 Ko Paulo pea mo te kau ʼuluaki Kilisitiano neʼe nātou ako te ʼofa ʼaia ʼaki te ʼu akonaki ʼo Sesu. Pea neʼe ako e Sesu te ʼofa ʼaia mai ia Sehova, tana Tāmai, ia ia ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu: “Ko te Atua e ko Ofa.” (1 Soane 4:8) Neʼe ʼiloʼi e Sesu neʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua ke ina maʼuliʼi te lao ʼo te ʼofa pea neʼe ina fai te faʼahi ʼaia. (Soane 6:38) Ko te tupuʼaga la ʼaē ʼo tana manavaʼofa ki te hahaʼi mafasia, te kau māsisiva pea mo te kau agahala. (Mateo 9:36) Neʼe ina ʼui fēnei age: “Ke omai kia te au, ia natou fuape e mamahi pea mo natou e mafasia i te fua kavega, pea e au fakafimalieʼi anai koutou. Koutou ai kia koutou taku fakagutu pea koutou ako maia te au. Koteuhi, i toku loto, e au agamalu mo agavaivai.”—Mateo 11:28, 29.
9 Neʼe fakahā e Sesu ki tana kau tisipulo ʼe maʼuhiga ke nātou faʼifaʼitakiʼi tana ʼofa pea mo tana agavaivai ʼi tana ʼui ʼaē: “Aki te mea aia, e iloi anai e te tagata fuape, ko koutou ko aku tisipulo, kapau e koutou maù te feʼofaʼofani.” (Soane 13:35) Neʼe tonu ke nātou kehe mo te hahaʼi ʼo te malamanei ʼaē ʼe nātou manatu pe kia nātou totonu. Koia la ʼaē neʼe feala ai kia Sesu ke ina ʼui ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo: “ ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:14, MN) ʼE mole nātou faʼifaʼitakiʼi te fialahi mo te manatu kia kita ʼaē ʼe maʼu ʼi te mālama ʼa Satana. Kae ʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te ʼofa pea mo te agavaivai ʼaē neʼe fakahā e Sesu.
10. Koteā te meʼa ʼaē ʼe fai e Sehova ki te kau agavaivai ʼo totatou temi?
10 Neʼe fakakikite e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ʼe fakatahiʼi anai te kau agavaivai ʼi he sosiete faka malamanei ʼe maʼu ai te ʼofa pea mo te agavaivai. Koia ʼi te lotolotoiga ʼo he ʼu hahaʼi ʼe fakaʼāsili tanatou fialahi, ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼe nātou fakahā he tahi aga, ʼe nātou agavaivai. ʼE nātou ʼui fēnei: “Tou hake ki te moʼuga ʼo Sehova [tana tauhi moʼoni pea mo māʼoluga], . . . pea ʼe ina akoʼi mai anai kia tatou tona ʼu ala, pea ʼe tou haʼele anai ʼi tona ʼu ala foufou.” (Isaia 2:2, 3) ʼE faʼufaʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te sosiete faka malamanei ʼaia ʼaē ʼe haʼele ʼi te ʼu ala ʼa te ʼAtua. ʼE kau kiai “he hahai kaugamalie, nee mole he tahi nee ina malau, mai te atu puleaga, mo te u hako, mo te u lanu, pea mo te u lea fuape.” (Apokalipesi 7:9) ʼI te temi nei ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou kau kiai. ʼE akoʼi feafeaʼi nātou e Sehova ke nātou agavaivai?
Tou Ako Te Agavaivai
11, 12. ʼE fakahā feafeaʼi te agavaivai e te kau kaugana ʼa te ʼAtua?
11 Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe gāue ʼi tana hahaʼi pea ʼe ina fakagafua kia nātou ke nātou mālo ʼi te manatu kovi ʼo te mālama pea ke nātou fakahā te fua ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼaē ko te “ofa, te fiafia, te tokalelei, te kataki, te agalelei, te agaofa, te agatonu, te agamalu, te agalolomi.” (Kalate 5:22, 23) Moʼo tokoni ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua ke nātou maʼu te ʼu kalitate ʼaia, ʼe ʼui kia nātou ke ‘aua naa natou fiameamea, . . . naa natou fe’polepoleʼaki mo fe’mahekaʼaki.’ (Kalate 5:26) ʼO toe feiā pe, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Aua naa fakalaka te tala poto i te mea e tonu ke koutou manatu fakapotopoto ki ai, kae koutou fakakaukau fakapotopoto ke koutou nofo galipoto.”—Loma 12:3.
12 ʼE ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua ki te kau Kilisitiano ke ʼaua “naa [nātou] fai he mea i te fe’filiʼaki, pe i te fia vikitonu, kae i te agavaivai, [ke nātou] tahi hikihiki te kaiga alâ, e natou maolugaʼage ia [nātou].” (Filipe 2:3, 4) “Aua naa i ai he tahi e faiga ki tona lelei, kae ki te lelei o tona kaiga.” (1 Kolonito 10:24) Ei, “e lagai e te ofa” ʼaki he ʼu palalau fakaloto fīmālie pea mo agalelei. (1 Kolonito 8:1) ʼE feala ke tupu ai te logo tahi, kae mole ko te fefihiʼaki. ʼE mole tonu ke maʼu ʼi te kau kaugana ʼa Sehova te manatu pe kia kita.
13. He koʼe ʼe tonu ke tou ako te agavaivai, pea ʼe lava feafeaʼi hatatou fai te faʼahi ʼaia?
13 Kae ʼuhi ko te agahala ʼaē kua tou maʼu, ʼe mole tou tutupu ʼaki te agavaivai. (Pesalemo 51:5) ʼE tonu ke tou ako te kalitate ʼaia. Kae ʼe lagi faigataʼa te faʼahi ʼaia kia nātou ʼaē neʼe mole akoʼi age ki ai te ʼu ala ʼa Sehova talu mai tanatou kei liliki, kae neʼe nātou tali te ʼu ala ʼaia ʼi tanatou kua lalahi. ʼE nātou maʼu he ʼulugaaga ʼe hā ai te ʼu aga ʼa te mālama ʼaenī. Koia ʼe tonu ke nātou “liaki [tonatou] mauli afea, e maua ke [natou] liaki te tagata afea” pea ke nātou “kofu ki te tagata foou nee fakatupu o fai ki te Atua i te susitisia mo te maonioni o te mooni.” (Efeso 4:22, 24) ʼAki te tokoni ʼo te ʼAtua, ʼe feala ke fai e te hahaʼi fakamalotoloto te meʼa ʼaē ʼe kole age e te ʼAtua kia nātou: “Koutou teu, . . . te lotoofa, te agaofa, te agavaivai, te agamalu, te kataki.”—Kolose 3:12.
14. Neʼe valokiʼi feafeaʼi e Sesu te holi ʼaē ke kita maʼu tuʼulaga?
14 Neʼe tonu ke ako te faʼahi ʼaia e te kau tisipulo ʼa Sesu. Neʼe kua nātou lalahi ʼi tanatou liliu ko tana ʼu tisipulo pea neʼe nātou maʼu te faʼahiga manatu ʼa te mālama. ʼI te lakaga ʼaē neʼe kole ai e te faʼe ʼa te toko lua ʼo te ʼu tisipulo ke nā maʼu tuʼulaga, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te u pule o te u puleaga, e natou pule [ki te hahai] pea e mau e natou lalahi te pule kia natou. E mole tonu ke feia ia koutou; kae ko ae ia koutou e loto ke lahi, pea ke hoko anai ko tautou faifekau. Pea ko ae ia koutou e loto ke uluaki, pea ke hoko anai ko tautou kaugana; o hage ko te Foha o te tagata nee mole haele mai ke tauhi kia te ia, kae ke ina tauhi mo foaki tona mauli moʼo totogi aki o te tokolahi.” (Mateo 20:20-28) ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui ai e Sesu ki tana kau tisipulo ke ʼaua naʼa nātou fakaʼaogaʼi he ʼu higoa faka tuʼulaga moʼo hikihiki ʼo nātou, neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko koutou fuli e koutou tautehina.”—Mateo 23:8.
15. Koteā te aga ʼaē ʼe tonu ke maʼu e nātou ʼaē ʼe nātou fia liliu ko he ʼu tagata taupau?
15 Ko he tisipulo moʼoni ʼo Sesu ʼe ko he tagata sinifu, ei, ko he kaugana ki tona ʼu tēhina Kilisitiano. (Kalate 5:13) ʼE feiā tāfito mo nātou ʼaē ʼe fia liliu ko he ʼu tagata taupau ʼi te kokelekasio. ʼE mole tonu ke nātou fakataupiepie ke nātou maʼu tuʼulaga peʼe maʼu te pule; ʼe mole tonu ke ‘malohi te fai o tanatou pule kia natou ae kua vahei age kia natou, kae ke natou liliu ko he u faifaitakiʼaga o te fagaovi.’ (1 Petelo 5:3) Kapau ʼe fia maʼu tuʼulaga he tahi pea ʼe mole tau mo feʼauga ke liliu ko he tagata taupau heʼe ina fakatupu mamahi anai ki te kokelekasio. ʼE moʼoni, ʼe tau mo feʼauga ke ‘fakaʼamu he tēhina ki he gāue faka taupau,’ kae ʼe tonu ke tupu te manatu ʼaia mai tana holi ʼaē ke tauhi ki tona ʼu tēhina Kilisitiano. Ko te gāue ʼaia ʼe mole ko he tuʼulaga moʼo puleʼi te ʼu tēhina mo tuagaʼane, koteʼuhi ko nātou ʼaē ʼe tagata taupau ʼe tonu ke nātou kau ki te hahaʼi agavaivai ʼo te kokelekasio.—1 Timoteo 3:1, 6.
16. He koʼe neʼe fakahā e te Tohi-Tapu te agakovi ʼo Tiotefeso?
16 ʼE fakatokagaʼi mai kia tatou e te ʼapositolo ko Soane he tagata neʼe manatu hala ʼo ina ʼui fēnei: “Nee i ai he mea nee au faitohi ai ki te Ekelesia; kae ko Tiotefeso i tana fia matamua ia natou, e mole ina tali matou.” Neʼe mole aga fakaʼapaʼapa te tagata ʼaia ki te hahaʼi, he neʼe ina fia faka maʼuhigaʼi ia ia totonu. Kae ko te laumālie ʼo te ʼAtua neʼe ina uga ia Soane ke ina fakahā ʼi te Tohi-Tapu neʼe agakovi ia Tiotefeso he neʼe manatu kia ia totonu.—3 Soane 9, 10.
Te Manatu ʼAē ʼe Tonu
17. Neʼe fakahā feafeaʼi e Petelo, mo Paulo pea mo Palenapa tanatou agavaivai?
17 ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo te agavaivai ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. ʼI te hū ʼa Petelo ki te ʼapi ʼo Kolenelio, “nee fakafelaveiʼage Kolenelio pea nee to tuutuli ifo ki ona vae mo hu kia te ia. Kae nee fakatuuʼake ia e Petelo mo ui maʼana: ‘Tuuʼake, mo au, ko au e ko he tagata’pe.’ ” (Gaue 10:25, 26) ʼI te nonofo ʼa Paulo pea mo Palenapa ʼi Lusitala, neʼe fakamālōlō e Paulo he tagata neʼe ketu talu mai tana tupu. Pea neʼe ʼui ai e te hahaʼi ko te ʼu ʼapositolo neʼe ko he ʼu ʼatua. Kae “nee hae e Palenapa mo Paulo ona pulupulu, nee na felelei ki te hahai o tau kalagaʼage, mo lau: ‘U tagata, kotea te tupuaga o tautou fai te u mea aia? Pea mo maua, e ko te u tagata o hagepe ko koutou!’ ” (Gaue 14:8-15) Neʼe mole tali e te ʼu Kilisitiano agavaivai ʼaia ke faka kolōliaʼi nāua e te hahaʼi.
18. Koteā te palalau agavaivai ʼaē neʼe fai e te ʼaselo mālohi kia Soane?
18 Neʼe ko he ʼaselo ʼaē neʼe ina foaki kia Soane “te fakaha o Sesu Kilisito.” (Apokalipesi 1:1) ʼUhi ko te mālohi ʼo te ʼaselo, ʼe feala hatatou mahino ki te ōfo ʼa Soane, kapau ʼe tou manatuʼi neʼe matehi e te ʼaselo e tahi te toko 185 000 kau Asilia ʼi te po pe e tahi. (2 Hau 19:35) ʼE fakamatala fēnei e Soane: “I te hili o taku logo mo mamata, nee au to tulolo ifo o atolasio i te u vae a te aselo nee ina fakaha mai kia te au te u mea aia. Pea nee lea mai kia te au: ‘Aua tau fai feia! Ko au, e ko he faifekau kia koe mo ou tehina . . . E ko te Atua ae e maua ke ke atolasio ki ai.’ ” (Apokalipesi 22:8, 9) Neʼe agavaivai ʼaupito te ʼaselo ʼaia!
19, 20. Koutou fakatatau te fialahi ʼo te ʼu senelale Loma pea mo te agavaivai ʼa Sesu.
19 Neʼe ko Sesu tāfito te faʼifaʼitaki lelei ʼo te agavaivai. Neʼe ko te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼo te ʼAtua, ʼaē ka liliu ko te Hau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo. ʼI tana fakahā te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi, neʼe mole ina fai ohage ko te ʼu senelale Loma ʼo te temi ʼāfea. He neʼe nātou fakatuʼutuʼu maʼa nātou he ʼu lafeti lalahi—he ʼu polosesio—pea neʼe nātou tutuʼu ʼi te ʼu saliote neʼe teuteuʼi ʼaki te aulo mo te nifoʼi manu, pea neʼe toho e te ʼu hōsi hina, pe ko he ʼu alefani, pe ko he ʼu laione, pe ko he ʼu taika. ʼI te ʼu polosesio, neʼe kau kiai he kau mahōlō neʼe nātou hivaʼi he ʼu hiva ʼo te mālo, pea neʼe ʼi ai te ʼu saliote neʼe fonu ai te ʼu koloā pea mo te ʼu saliote lalahi ʼaē neʼe maʼu ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu tau. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tutuʼu ai te ʼu hau, mo te ʼu pilinise pea mo te ʼu senelale mo tonatou ʼu famili, pea neʼe fakatelefua nātou moʼo nātou fakalainoaʼi. Neʼe hā ʼi te ʼu meʼa ʼaia tanatou fialahi pea mo tanatou fiatuʼu.
20 ʼE mole tatau te faʼahi ʼaia pea mo te aga ʼa Sesu he neʼe ina foaki ia ia totonu. Neʼe ina fia fakahoko ʼaki he agavaivai te lea faka polofeta ʼaē neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia: “Koʼeni! Ko tou hau ʼe haʼu tonu kia te koe. ʼE faitotonu ia ia, ʼio, kua hāofaki; ʼe agavaivai, pea ʼe heka ʼi te asino.” ʼAki he agavaivai, neʼe heka ʼi te asino kae mole ʼi te saliote neʼe toho e he ʼu hōsi kua teuteu ki te ʼu polosesio. (Sakalia 9:9; Mateo 21:4, 5) ʼE fiafia te hahaʼi heʼe ko Sesu te Hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova ke pule ki te kele katoa ʼi te mālama foʼou, heʼe ko he hau agavaivai, mo aga fia mālalo, mo ʼofa pea mo manavaʼofa!—Isaia 9:6, 7; Filipe 2:5-8.
21. Ko te agavaivai ʼe mole faka ʼuhiga kiteā?
21 Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe agavaivai ia Sesu, mo Petelo, mo Paulo pea mo te tahi ʼu tagata pea mo fafine tui ʼo te temi muʼa, ʼe hā ʼaki ai ko ia ʼaē ʼe aga fia mālalo ʼe mole ko he tahi ʼe vaivai. Neʼe lototoʼa te ʼu tagata ʼaia, koia ko te agavaivai ʼe pipiki ki te lotomālohi. ʼAki he lotomālohi neʼe nātou kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi fakamataku. (Hepeleo, kapite 11) Ia ʼaho nei, kapau ʼe agavaivai te kau kaugana ʼa Sehova, pea ʼe nātou maʼu te lotomālohi ʼaia heʼe lagolago te ʼAtua kia nātou ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni mālohi. Koia ʼe uga fēnei ai tatou: “Kia koutou katoa, i te fai o outou vahaʼa, koutou teu te agavaivai koteuhi, e fakafehagai te Atua kia natou fialahi, kae e ina foaki tona kalasia kia natou agavaivai. Koia, koutou fiavaivai ifo i te nima mafimafi o te Atua, koteuhi ke ina hikihiki ake koutou moka hoko mai tona temi.”—1 Petelo 5:5, 6; 2 Kolonito 4:7.
22. Koteā te faʼahi ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te lua alatike?
22 ʼE ʼi ai te tahi agaaga ʼo te agavaivai ʼe tonu ke maʼuliʼi e te kau kaugana ʼa te ʼAtua. ʼE ko he faʼahi ʼe tuputupu ai te ʼofa pea mo te logo tahi ʼi te ʼu kokelekasio. Ei, ʼe ko he faʼahi ʼe ʼaoga ʼaupito ki te agavaivai. ʼE tou fakamahino anai te faʼahi ʼaia ʼi te lua alatike.
Toe Fakamanatu
◻ Koutou fakamatala pe koteā te manatu ʼaē ʼe mafola tāfito ʼi te mālama ʼaenī.
◻ ʼE tapuakina feafeaʼi e Sehova te kau agavaivai?
◻ He koʼe ʼe tonu ke tou ako te agavaivai?
◻ Ko ai te ʼu hahaʼi agavaivai ʼaē ʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe ʼui e te ʼaselo kia Soane: “Aua tau fai feia! Ko au, e ko he faifekau kia koe mo ou tehina”