Agu Ahe Mbori Akusihe, Si Nafu Taarimo Fuko!
“Angbangbaturũ ninataka pande gu taarimo nga ga Mbori; ari yo ninayugo pa sabeko.”—ATAMBUAHE 19:1.
1, 2. (a) Tipagine arengbanga aboro ti ni ka bi ga Mbori taarimo ngburungburu ya? (b) Wai agu abaakumba du 24 afu taarimo fu Mbori?
‘MO ARENGBANGA ka bi kpakpure te; bambiko anga boro sa ka bi re, ki nye ni ungani wa sa te.’ (Gate 33:20) Wo Yekova aza Mose. Mbiko wa duhe nga i ambakadi kpoto aboro rogo pasio nga rurungbura he, nga guhe rengbe ka gbera taata, sidu, i arengbanga ka ru kini bi ga Mbori taarimo ngburungburu te. Ono tie, rogo yuguyugupai, gu mokedi nangia Yoane aima bi gu iiriwo taarimo nga ga Yekova ko nasungo auru Gako mbatabakindo.—Yugoti 4:1-3.
2 Zanga du wa ani nga aboro zegino, gu ruru aboro nga atoro nga aboro ngbangbaturũ rengbe arengba tigayo ka ngana kpakpu Yekova. Agu aboro du dagba aguyo rengbe ka ngana kpakpu Yekova, i nga agu “abaakumba 24” nadu rogo gu yuguyugupai nga ga ngbangbaturũ i ayuguhe fu Yoane, nga agu abaakumba narukuba gu mbedimbedi aKristano du bangeyo nga 144,000. (Yugoti 4:4; 14:1-3) Ginipai i agumbaha wa i angana ga Mbori taarimo? Kuti sangba Yugoti 4:11, i natakapandehe niyaa: “Mo gaani Gbia nga gaani Mbori, re mo are na dia taarimo na irisa na tandu, bambiko mo nafu ahe dunduko, si adu ho mbiko sangbaro, ki du ni mangimangi he.”
Ndu Gupai Adunga Gene ti ni Tipa Mbupai fu Aboro Ya
3, 4. (a) Tipagine du gu ida ti ni nga Mbori kinaho ni gupai duna ngbanyaa kuti birĩ-inohe? (b) Rogo bete apai, gine nga ndu basa boro ida kuti gupai nga Mbori kina ti ni?
3 Pai nifõnga ngbaduroniyo oni ki fu taarimo fu Mbori? Anga pai ho nafõngbadu dungu bange ngbatunga aboro yo te, beteyo nati kina kango ya Mbori ti ni te. Nikpiapai, bawisigi akerekuru sa akepai ki yaa: “Ya mo Mbori du naguari ka kusa zegino na ki mbakadihe tipa ani gbia undo behe? . . . Si nafu kina gberarago fu boro nirengo. Ono tie, gupai idi mi kuti ni nga, si nga ziree. . . . Anga Mbori namangi agu ahe re te.”
4 Gu wetekapai nga ga birĩ-inohe na ngbanda ti ni, ki dingiso tihe kina kuti agu apai rengbe aboro nzunzu ka bihe watadu ka wisigoho. Ka si adunga wo ya, gupai i agumbaha si gbua nga kina kungbo sangbarii. Wa duhe nga “Mbori nga toro,” si nigasigasipai aboro wisigipai tipa ko rogo agu agene nga ga birĩ-inohe. (Yoane 4:24) Sidu tie, si adu nirukoo ka boro basapa ida kuti Mbori, ya si na ngbanyaa dagbaha na birĩ-inohe te. Gu boro birĩ-inohe nga Vincent Wigglesworth du rogo gu Bakere Sukuru nga Cambridge ayawee gu gene wetekapai nga ga birĩ-inohe tigaha a “na mburuhe kina ri ida wa kina gu idapase nga ga pambori.” Wai duhe wo? “Si narurii gu nyanyaki ida kutipai nga, agu apai namanga rogo zegino, si namangapai ringbisihe kuti ‘agu rugute nga ga sino zagino.’” Sidu, ho boro aká ni ki zanga ida kuti gupai nga Mbori kina ti ni, anga si gbua nga ni natambu ngbatunga idapase sa kini di gu kuraha kubaha tee? Rogo bete apai, pa zanga boro ida kuti gupai nga Mbori kina ti ni, nawira wa ni nataino aino kini ká rengo. Bake papara Atambuahe akepai ki yaa: “Ringbisihe kuti gu bisirapai nga ga gbegbere boro, ni agbatanga Mbori te, gani aberã dunduko nga: ‘Mbori ti ni te.’”—Atambuahe 10:4; gu kekepai duni pigipigihe re, ani du pigihe.
5. Tipagine pa ti aboro kango Mbori ti ni ya ko ti ni te, ni gupai ka i ambunga pai ti ni fuyo ya?
5 Ono tie, anga pa ida boro kuti gupai nga Mbori kina ti ni nga idapai ku bitimo te, mbiko bakere gopai gu duho nayugo padu Mbori ho ti ni. (AEbere 11:1) Gu bawisigi akerekuru nga Allan Sandage ayaa: “Si fere ni gupai ka gumbanga ka manga ya, nga, gu mbakadapai [du rogo haurago] aye be vunduvundu mangimangiapai. Kutire, si aidi boro duho nga guni nambakadi ndiko agu apai re andu kuti sangbaha. Tipa re, mi ainonga pai tipa Mbori te, ono wa vura duhe wo, Mbori du namangi gu iiriwo apai re, nasa gupai nga ahe du ti ni.” Gu mokedi nangia Pauro aya fu agu aKristano nadu Roma yo wee gu ga Mbori ‘apai ka i abinga ya nga gako nyenye tandu na sino Mbori i nabihe abi ziazia, tona kina ho rago aenge ni. I nabihe kina rogo agu ahe yo ko amangi; si du ka Mbori mbunga pai fuyo te,’ nga agu aboro naya Mbori ti ni te. (ARomo 1:20, NW) Tona kina “ho rago aenge ni,” gbe ho Mbori akusi aboro ni nga airatatamana, nga agu aboro narengbe ka ino gupai nga Mbori kina ti ni, si aima du ziazia nga, Bakusiahe kina ti ni duna bakere ome tiko, nigu Mbori rẽ aboro ra fuko. Agu aboro nakpa ti idapa ga Mbori taarimo, i na gene beyo tipa Mbori mbupai fuyo te. Ono tie, gini gopai duho kusikusiahe afuhe?
Haurago Natakapande ga Mbori Taarimo
6, 7. (a) Wai aũngbangbaturũ atakapande ga Mbori taarimo? (b) Rogo gini gene aũngbangbaturũ ‘andu’ ka manga dezirepai rogo apapara kpotosende dunduko?
6 Atambuahe 19:1 nakaragapai niyaa: “Angbangbaturũ ninataka pande gu taarimo nga ga Mbori; ari yo ninayugo pa sabeko.” Davide akparia gupai nga, akerekuru gbiati agu aũngbangbaturũ nake pati uru kini ki “ari yo” nafu gu gopai adunga ba tikango ho ti ni ya nga Mbori kina ti ni duna taarimo. Ko aafura kindi niyaa: “Uru ninagumba pai na uru, yuru ninayugo inahe na yuru.” (Atambuahe 19:2) Na a’uru dunduko gbiati ayuru dunduko, aũngbangbaturũ nayugopa ga Mbori tatamana na gu ome nga ga kusaahe. Si wa ka i ya afugo tambua Mbori ‘nangbiko’ ngbangbaturũ yo ti aregbo dunduko.
7 Ono tie, si naida rugatinapai tipa boro rengbe ka gia gu dezirepai re. Mbiko ‘anga fugo boro ngaha na pa aboro te; si apenga fugo te.’ Ono, wa vura duhe wo, gu dezirepai agi aũngbangbaturũ amangaha kukiri re na bakere ome ti ni. Mbiko “woro agu ahe re nandu auru kpotosende dunduko, na gaha apai ku digida zegino yo.” (Atambuahe 19:3, 4) Si wa ka agi aũngbangbaturũ re ‘ndu’ kurogo apapara kpotosende dunduko ka bi gupai nga gaha manga dezirepai kukiri ima hiiso rago dũ.
8, 9. Gine nga gu bete bangua apai du tipa uru?
8 Fuo gure, Davide aringbisipa gu kura iiriwopai nga ga agu ahe Yekova akusihe: “Ko amoi bamburoko rogo ho tipa uru, naye wa kumba ku de nakura tii gako bambu yo, ningi angi wa nyanyaki kumba naora gani oto. Gaha nduge natona ti digida angbangbaturũ, ki ndu kirikiri ki da ku digidaha yo; a nga he sa du ni okooko ho be faaha te.”—Atambuahe 19:4-6.
9 Ho i aringbisa bakio uru ni na kerekuru, bakio uru gbua ku bebere gene. Ono tie, si nga iiriwo kerekuru ki sa agu aũngbangbaturũ nake pati ni si du gbua ni wiri rukutu ahe. Ono tie, nibipa bakio akerekuru, uru gbua nga gu kerekuru du bakio ru ku bebere gene. Gu kura buku sa nayawee barõa uru wa ‘barõa kpotosende bara 330,000,’ du mbembedii kuti barõa agu aũngbangbaturũ dunduko nake pati uru! Gu ome-gbe-he du ti uru du wa gu du ti sende nasa ahe si naatiwa kusande, nasa kpotosende si naake pati uru na gu baturoho nga 150 amirioni akirometere zanga si bitikpa kusayo na zanga si ti ku kpakpu uru yo. Kina wiri bete gu ome nga ga uru gbua nada auru kpotosende, ono gu wiri ome re ima rengba ka songoda raka.
10. (a) Wai uru arimo gaha “bamburoko” na kini kuru? (b) Wai si aora wa “nyanyaki kumba”?
10 Bake papara Atambuahe afura tipa uru na agu afugo narukuba kurapai, kini ringbisipaha ni “nyanyaki kumba” nga guko naora uru tona ti digido ngbangbaturũ na sende kuti gu kuraha na ki ongodi yuru tii gako “bamburoko” yo. Ho gu kerekuru duna bakere ome tiru re azora ni kugii gu gene yo ngbangbaturũ agbiatihe ti ni na kpotosende, kuti gu bipai nga ga aboro auru kpotosende, si nawira wa si rimi kutii “bamburoko” yo ka ongoda. Wiso, aboro nabihe wa kuruhe rure, kini ki imaima wa gu “kumba ku de nakura tii gako bambu yo.” Nidu Davide nigu boro nanabanda avusende, ko aima ino pai tipa gu kere zere nanidu yuru. (Bambata Pai 31:40) Ko atingidipa wai nzere uru anifoisi kpotoko niipo na gu kpakpu rago nadu pati ko. Si tie ziazia nga, ome uru abatanga be gaha “nunguro” tona uroyo ka ndu ku dioyo te, ono si wa kina gu “nyanyaki kumba” ima mbakada tiko tipa ka tona gu nduge re berewe.
Iiriwo Akerekuru na Badona Akerekuru
11, 12. (a) Ginipai iriwo wa Ziazia Kekeapai aringbisa bange akerekuru kuti bange zende ngume? (b) Boro wai rengbe bakio gu haurago du akerekuru rogoho kadu?
11 Nizanga du Davide na gu ũsunge boro angera rogoho kurogo haurago tutuurũ, ko arengbe ka bi kina bete akutu akerekuru gbua. Ono tie, kuti gu vovo wisigopai mangi aboro ho, ya bange akerekuru rogo gu haurago rengbe aboro ka ngera kurogoho na ũngana akerekuru nibadungu ra gbe, nga ka ke 7 na agbua 22 ti fuoho! Yekova ayugu gupai nga, bange akerekuru ima kio ho ko aringbisihe ni kuti “ngume pangba baime.”—Bambata Pai 22:17.
12 Tipa dungu agarã, abawisigipai tipa aũngbangbaturũ abi guhe i aringbisipai tipaha ya si nga “wiri tooni rago duna imaha ti ni tätäitä, boro arengbanga ka kpariaha ziazia ya.” Aboro birĩ-inohe aberẽ gupai nga gi ‘tätäitä imarago re’ angia papara badona akerekuru i ayambaha nga Milky Way. Rogo 1924, i abi gupai nga, ngbatunga gu tätäitä imarago re nga gu mbedi na ani gbe, angia kina boro badona akerekuru nitihe i ayambaha nga Andromeda, du rogo gu ba nadia imarago wa agarã amirioni ue ka da ti ni tona ti Milky Way!a Aboro birĩ-inohe naberã awere ya dungu abirioni abadona akerekuru duho, si nibasasa na dungu akutu akerekuru rogoho, ti kura aregbo, dungu abirioni akerekuru du rogoho. Wa vura nge ami were, Yekova ‘nagida akerekuru agida, kini yambu rimo kurii ra dunduko.’—Atambuahe 147:4.
13. (a) Ginipai duni iiriwoho tipa gu badona akerekuru sikiso tira ti gene ra kia ti ga akura ra? (b) Wai duhe ziazia nga aboro birĩ-inohe ainonga “agu andika nga ga angbangbaturũ” te?
13 Yekova asana Eyobo ki yaa: “Mo rengbe ka vo badona agu akerekuru nga Periade, watadu ka zaka gire ti Oriona?” (Eyobo 38:31) APeriade na Oriona nga gu badona akerekuru nasikiso tira gene ra kidu kia ti ga akura ra. Wa gu bagizo rago du dagba akerekuru na akura ra navura turo gbe, gu bagizo rago du dagba ra re a’arianga tihe wa boro aru auru kpotosende ka bi ra te. Mbiko wa du agu aba du ami rogoho nisigirasigiraha nzunzu, aboro namangasunge na akerekuru ‘tipa undo yo rogo nunguro bangiri ime, na rogo nunguro rogo haurago, na ka ino kura akerekuru.’ (The Encyclopedia Americana) Ono, wa vura duhe wo, anga boro ho rugunga tini na guhe ‘navo’ gi badona akerekuru re si du sa te. Ii, aboro birĩ-inohe ata rengbanga ka karagapai sa gu sanahe du rogo Eyobo 38:33 te nga gu nayaa: “Mo ini agu andika nga ga angbangbaturũ?”
14. Rogo gini gene du pa kparaka imarago tihe nigu gbugbupai aboro ainonga pai tipaha ya?
14 Aboro birĩ-inohe arengbanga ka karagapai sa gu kura sanahe Mbori asana Eyobo nani te nga gu nayaa: “Wari du gu gene ni yo imarago nakparaka ni?” (Eyobo 38:24) Bakeke apai sa afura tipa gi sanahe du tipa imarago re ya si nga “gu vovo nyanyakipa sanahe nga ga birĩ-inohe.” Bete ga aGiriki aboro nyemu tatamana ayawee imarago naye bangiri aboro yo. Ti gi gaani regbo re, aboro birĩ-inohe aberẽhe ya imarago nga wiri misimisi ahe. Gu kura aboro naberãpaha ya si nandu wa gu ngiri ime naandu. Areme, aboro birĩ-inohe idi kuti gupai nga imarago nandu wa kina ngiri ime na kidu berewe wa kina wiri misimisi ahe. Wa vura duhe wo, anga boro ho ininga pai wenengai tipa imarago na tipa wai si ‘akparaka tihe’ te.
15. Wa kina Davide, wai si aida ani berẽ ho ani aberã ni kuriipa aũngbangbaturũ?
15 Wa boro aberãkurii agi apai re dunduko, si nafõngbaduniyo ni berẽ wa kina gu gu bake papara Atambuahe nangia Davide aberẽ ki yaa: “Ho mi nangana gamo angbangbaturũ ni, nga gu mangaapai nga ga wirinzagaro, na gu diwi mo amoi ru na akerekuru; gini he nga boro, mo naaberã pa ni? na wiri boro, mo naandu ka bi ni?”—Atambuahe 8:3, 4.
Kpotosende na agu Ahe Du Auruhe, Aboro, Gbiati Anyaa, Nafu Taarimo fu Yekova
16, 17. Wai agu anyaa du rogo ‘dudunguro aime’ yo afu taasarimo fu Yekova?
16 Atambuahe 148 natangara rimo gu kura ahe Mbori akusihe nafu taarimo fuko. Veresi 7 nayaa: ‘Oni tambua Yekova kpotosende no, oni nga anya-ime dudunguro aime yo dunduko.’ Ii, ‘dudunguro aime dunduko’ ima hi be iiriwo ahe nga gu nanyakasapa ga Mbori tatamana na ome. Nya-ime gu duho du barõa ru nga 120,000 akiro, wa barõa ambara 30! Barõa bagunda ru nisaha nga 450 akiro na ki rengbe ka fu ome tipa 6,400 akiro kure naake tiikpotoru yo! Ya mo gi bakikindigi anya-ime re ami nibayee ra na nirorõi ra wa ami awagia rogo ime? Wagusa te. Gu riigbu du Putu yo nabanda anya-ime na atĩo naya tipa agi anyaa re wee ami “nandu ime yo na kere oto wa bagawege.” Gu kura wisigopai sa naya tipa ra wee “guru sa amere kurogo kura ngbii baturoho adu nga 16,000 akirometere vuru adiwi gbua 10.”
17 Gu kura nya-ime namanga barindo tipa badungura rago kutii ime yo nga ametere 45, ono gu bagizo rago kisusi guru sa ada ti ni na barindo kutii ime yo nga 547 ametere! Wai gi nyaa re arengba kadu kindi niunga ru rogo gu ngbatunga barindo re zanga u kpi be zingo gu wene wege aboro agbidaha gbiati anyaa? Ho u arindo ni, bagunda ru afõnga rago niipo wa gu nidu mbata te, sidu kure ru, nga guhe natinda wene wege kini mo ka ariatihe kurogo gau bagunda, pusa, na dudu ru. Na kurii gure, andikita ru na agu ahe rogoho nabanda wene wege. Gu kura ngbatunga ra rengbe arengba ka rindo dudunguroo gbe ti gure. Magazini sa du rimoho nga Discover nayawee “kuba gupai nga ami sota na gu tindiro ime du kurii ra, . . . ami nambuhe si fio ga ami pusa kpakakpaka dunduko.” Ami nabanda gu wene wege ami aidaha rogo andikita ra. Si tie ziazia nga, agi anyaa re nga gu unga gopai duho tipa gu tatamana gbiati bakere ome dube Mbori!
18. Wai gu ime du baime yo ayugopa ga Yekova tatamana?
18 Zavura gu ime du baime yo, si nayugokpiapai ayugo tipa ga Yekova tatamana. Gu waraga pangbangaa nga Scientific American nayaa: “Gu ime tu yo ho rogo bariwara-baime, nga gu paparaha tona ti kpakpuhe ka zora ku tiihe yo wa ametere 100, togotogoho gbua sa na bazagino kpinzinzi unga ahe rogoho nayara.” Gi “kpinzinzi unga ahe re” nagiriso gaani wege nidia bibiriko wege kusayo kini kusi gu wene wege nga okisigini fu rani susi bebere gu bakioho ani aidaha.
19. Wai we gbiati misimisi morogumba amanga gupai Yekova akpinyemuhe?
19 Atambuahe 148:8 nayawee: “We na morogumba, na kputakputa mai na nduro, bazigizo yuge, nadigisa gako pai!” Ii, Yekova namangasunge amanga a na agu ahe adunga unga rogoho ya si mangi gupai ko akpinyemuhe. Oni kparianga gupai du tipa we. Bakuru kusayo, aboro anabi gu we nazokoda abire nikina gbegbere he. Agu aboro nawisigo apai bi gupai nga, we namanga nyanyakipa sunge, si nazokoda ugu angua kusayo, kini sa dungu tunga kura ahe si kuru, kini karaga mbudu kutii sende yo, na kini umbasipa gu kere we rengbe ka rera. Misimisi morogumba a na nyanyakipaha, si natuda sande na ime na kini saha nimbudu, kini hiisi adi na ime, na kini banda kurukuru ahe gbiati anyaa be zere.
20. Wai abaagangara gbiati angua afu undo fu ngbatunga aboro?
20 Atambuahe 148:9 nayaa: “Abaagangara na agangara dunduko, agu angua nazuka na angua kedara dunduko!” Iiriwo abaagangara nga dezirepai kuti ga Yekova bakere ome. (Atambuahe 65:6) Gu kura weneapai kinaho a si amangaha. Gu ba wirikapai du tipa agu apai du tipa kpotosende na agu ahe naraka auruhe du Bern yo, Switzerland yo nayaa: “Gu kikindigi adi dunduko du rogo zegino na ariihe tii abaagangara yo. Susi bebere bange agu aboro naraka rogo zegino nagbia gu ime adunga tikpo rogoho ya be gu ime nadunguratihe kurogo abaagangara yo. . . . Agi ‘aime i abandaha ariyo’ rogo gi abaagangara re na nyanyakipaha tipa ngbatunga aboro.” Zavura kina gu kungbohe nga ngua a, si nafu taarimo afu fu Bamangihe. Gu riigbu nga ga United Nations nawisigo agu ahe du auru kpotosende wa angua nayawee angua ‘na nyanyakipaha tipa ka sa aboro i du wenengai rogo aringara dunduko . . . Dungu ngbatunga angua aboro agbia bakere marã ti agu akpawaha i agbakaha, agu azuzuhe i akataha ti ni, azendehe, aimehe na ti atomehe. Rogo zegino dunduko, aboro du bangeyo nga abirioni 2 namanga gayo riahe ngba nyake na kini gindoho dimo yo tipa si foisi bambu.”
21. Oni sakinga rogo wai gu taata he nga kpe-ngua ayugo gupai nga, i ambakadihe ambakada.
21 Gu gopai nayugo gupai nga, bakusiahe nga iratatamana, ani nabihe ti gu gene ko amangi ngua ngbaha. Ani wisiginga gupai du tipa gu taata he nga kpe-ngua. Vuroho na he ti ni du wa nzeme nadadaha kini sa gupai nga ka si ugunga ya. Tii guhe nadadaha re, misimisi apaparaha duho ka ani arengbanga ka bihe nibangirani ya. Agi apapara kpe re na he rogoho nadia imarago be uru kini mo ka dia ome be gu imarago re. Fuo gure, gi kpe re namangasunge rogo kpakarakpakara gene mangapai na gu ome si nagbiaha re ka manga riahe tipa nguaha. Wai si amangaha? Si nagbe ime na tarãha sende yo kini tindihe kuari yo kurogo akpehe ngba kpakarakpakara gene mangaapai. Dungu akutu rukutu ayaro du tiivuru kpe natazaka kini kisi, kini mbu gu papara wege ani akusaha kusayo orani yo si rimi ti kpe. Imarago nafu ome tipa ka sa gu papara wege re si koditihe na ime ka kusa riahe tipa ngua. Si ki ta du were, ngua kini mo ka ri gu riahe kina boro ho nitihe nambakadihe. Wa vura duhe were, gi sunge nga ga manga riahe re wa gu bambakada ahe nga ga aboro duna woroho ti ni na angbanga bibihe ya te, si tigaha namangasunge kukiri na angua a nga bawene ahe ti bibihe. Kuba gupai nga si birikosi rago na ngime gbiati bibiriko ime, gu gai he si akusaha nga gu papara wege aboro gbiati anyaa agbidaha nga okisigini!
22, 23. (a) Gini iiriwo tandu du ti kura azire na kura anyaa nga ga pia ra? (b) Gini kura asanahe ani ka wisigoho?
22 Atambuahe 148:10 nazinahe a fu anyaa tipa ami taasirimo Mbori niyaa: “Anya na zogozogo anya dunduko, agu agbiro nagbe tira na agu azire nagu ari yo!” Dungu agu anyaa nga ga pia ra na agu azire nagu ariyo na iiriwo atandu tira. Zire-ime du kpia ru ti gi kpewaraga re rengbe ka gu kurogo tuturu aba (guru sa agu tipa 40,000 akirometere vuru areme gbua 90). Zire du wa tiiti aguari Amerika yo pavuruhe ku Nodiyo ka ndu ku Amerika yo pavuruhe ku Sudiyo, kini ndu rogo wege tipa asaa 80 zanga ru gene. Kameri abandanga ime rogo gu undu pasio du rii ngongoru wa gu kura aboro aberãha te, ono u nabandaha rogo areru tipa gbanga regbo zanga kpotoru dopota be gomoro ime. Si airiwonga tirani tie te, si du abambakadi ahe akparia anyaa ti ni ho i agbaka kpia agu amasini ni gbiati gu kura vovo ahe i aida ka mangaha. Bakeke apai nga Gail Cleere nayaa: “Ka oni aida ka mbakada guhe nika mangasunge wenengai . . . na ki rẽ tipa gu rago si ka mangasunge rogoho, . . . si nawira oni abi gu ndikidi wene kpiapai abi tipaha rogo zegino oni ka dia kpiaha ti vuruho.”
23 Ii, nirengo, agu ahe Mbori akusihe nafu taarimo afu fuko! Tona ti gu ngbangbaturũ hi be akerekuru ki kodi angua gbiati anyaa, agi ahe re nibasasa naye na taarimo fu Bakusiahe ngba gaha gene. Ono ginipai tipa rani tigaani nga aboro? Wai rengbe ani ka kodatirani kuti agu ahe Mbori akusihe re ka taasarimoko?
[Gu rukutu kekeapai du bandu kpewaraga yo]
a Imarago naora na gu oto nga akirometere 300,000 rogo sekonde sa.
Oni Natingidaha?
• Tipagine i ka mbunga pai ti ni fu agu aboro natikango padu Mbori ti ni ya?
• Wai akerekuru gbiati agu aũngbangbaturũ nake pati uru ataasarimo Mbori?
• Wai anya-ime gbiati agu ra nga ga pia ra afu gu gopai nga, Bakusiahe kina ti ni?
• Wai agu ahe adunga unga rogoho ya rogo zegino amanga gupai Yekova akpinyemuhe?
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 24]
Frank Zullo
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 24]
Aboro birĩ-inohe bi gupai nga, bange agu akerekuru rengbe aboro ka bi ra, ami nibadungu ra gbe, nga ka ke 7 na agbua 22 ti fuoho!
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 26]
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 27]
Misimisi morogumba
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 27]
Zire-ime
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 27]
snowcrystals.net