Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • mwbr20 Augucito pot 1-8
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2020
  • Wi lok matinotino
  • AGUCITO 3-9
Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2020
mwbr20 Augucito pot 1-8

Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

AGUCITO 3-9

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 13-14

‘Wucung Matek ci Wubineno Kit ma Jehovah Bilarowu Kwede’

(Nia 14:13, 14) Ci Moses owaco bot lwak ni, “Pe wulwor wucung matek, ci wubineno kit ma Rwot bilarowu kwede tin; pien jo Ejipt ma tin wunenogi-ni pe dong wubinenogi matwal. 14 Rwot bilweny piwu, wun wubed mewu mot apira.”

w13 2/1 4

Moses Laco ma Obedo ki Niye

Nen calo Moses onongo pe ngeyo ni Lubanga cok baro Nam Makwar wek yo oyabe pi Luicrael. Kadi bed kumeno, Moses onongo tye ki gen ni Lubanga bitimo gin mo me gwoko Jone. Dok Moses onongo mito ni Luicrael luwote gubed ki gen acel-li. Wakwano ni: “Moses owaco bot lwak ni, ‘Pe wulwor, wucung matek, ci wubineno kit ma Rwot [Jehovah] bilarowu kwede tin.’” (Nia 14:13) Tika Moses ojingo niye pa Luicrael luwote? Ada, pien Baibul loko i kom Moses kacel ki Luicrael ducu ni: “Pi niye jo Icrael gungolo Nam Makwar macalo giwoto ki i wi ngom mutwo.” (Jo Ibru 11:29) Niye pa Moses pe okelo adwogi maber bote keken ento bene bot jo ducu ma gunongo pwony ki i niyene.

(Nia 14:21, 22) Moses oryeyo cinge i wi nam; Rwot odanyo dye nam woko, odiro pii woko wa cen ki yamo matek mua wokceng mukodo i dyewor ducu, omiyo nam odoko lobo mutwo, ki i pii opokke woko. 22 Jo Icrael guwoto i dye nam i lobo mutwo, pii otingnge odoko kicika yo tung cinggi acuc ki yo tung acam.

w18.09 25 para. 13

Jehovah Paro Piwa Kadi Bed En Won Twer Ducu

Kwan Nia 14:19-22. Go kong ni onongo itye ka wot kacel ki Luicrael. Dok kiguro wiwu woko. Lumony me Ejipt gitye i ngewu, dok Nam Makwar tye i nyimwu. Ci Lubanga otimo gin mo. Wir me pol ma onongo yam bedo i nyimwu oa odok i ngewu, kun poko kinwu ki jo me Ejipt. Lumony magi dong gitye i col piny ento wun wutye i dero ma obino i yo me tango! Ci ineno ka Moses oryeyo cinge i wi nam, dok yamo matek mua ki tung wokceng ocako kodo ci opoko dye nam woko kun yabo yo i dyere. Dong in, jo me gangi kacel ki leeni ducu wucako wot i dye nam kun dano weng giwoto ma guyubbe maber. Itye ki ur ni ngom-me pe dyak dok pe pwot. Tye ma otwo dok tek ma wot iye yot. Macalo adwogine, kadi wa jo ma giwoto mot guo i loka nam tungcel.

(Nia 14:26-28) Rwot dok owaco bot Moses ni, “Rye cingi i wi nam, wek pii odwog cen i kom jo Ejipt, i kom gadigadigi, ki i kom wegi aguraguragi.” 27 Kit meno Moses otingo cinge i wi nam, ci pii ocako dwogo cen kun mol i kit ma con i kare ma piny tye ka ru-ni. Jo Ejipt gucorre i iye, ci Rwot orido wi jo Ejipt woko i dye nam. 28 Ka pii odwogo ci omwonyo gadigadi ki wegi aguragura ki mony pa Parao ducu ma yam gulubo korgi wa i nam-mi; pe tye ngat mo acel ma obwot i kingi.

w09-E 3/15 7 para. 2-3

Wiwu Myero pe Owil i Kom Jehovah

Ma Luicrael ducu guo loka nam tungcel, jo Ejipt onongo pud gitye ka tute me ngwec ki gadigadigi motmot. Moses oryeyo cinge i wi Nam Makwar. Pi meno, Jehovah oweko pii odok cen ci ocako mol kit ma jwi. Pii madwong odwogo i kom Parao ki lumonye ci gumol woko. Pe tye mo acel i kingi ma obwot. Jehovah olaro Luicrael woko!​—Nia 14:26-28; Jab. 136:13-15.

Gin mutimme-ni okelo lworo i kom rok murumo. (Nia 15:14-16) I nge mwaka pyerangwen, dako mo me Jeriko ma nyinge Rakab owaco bot Luicrael aryo mo ni: “Lworo bene otyeko makowa piwu, . . . pien wawinyo kit ma Rwot [Jehovah] otwoyo ki pii me Nam Makwar woko i nyimwu i kare ma wua woko ki i Ejipt.” (Yoc. 2:9, 10) Kadi wa rok ma onongo giworo lubange me goba onongo pud wigi pe owil i kom kit ma Jehovah olaro kwede ki jone. Labongo akalakala mo, Luicrael onongo gitye ki tyen lok mapol loyo me po i kom Jehovah.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Nia 13:17) Ka Parao oweko dano gucito, ci Lubanga pe otelo wigi i yo ma dok tung lobo pa Lupiliciti, kadi bedi yam yone cok; pien Lubanga owacci, “Ka dano gurwatte ki mony, ci cwinygi biballe woko gidok woko cen i Ejipt.”

it-1-E 1117

Gudu Madit, Yo Matino

I kare macon gudu madongo ki yo matinotino onongo kubo kin boma ki ker mapatpat i lobo pa Lupiliciti. (Wel 20:17-19; 21:21, 22; 22:5, 21-23; Yoc 2:22; Lungol 21:19; 1Cam 6:9, 12; 13:17, 18; nen GUDU PA KABAKA [KING’S ROAD].) Gudu ma onongo dit loyo onongo cakke ki i Ejipt me cito i boma me Gaja ki Acikelon i lobo pa jo Piliciti dok onongo barre dok kumalo tung Megiddo. Gudu man onongo medde cito i Kajor tung kumalo me Nam Galilaya nio wa i Damaciko. Gudu man ma onongo kato ki i Piliciti-ni aye onongo yo macok loyo me a ki i Ejipt me cito i Lobo ma Kiciko Pire. Ento ki kica madit, Jehovah oweko Luicrael guwoto ki i yo mapat wek cwinygi pe otur ka Lupiliciti gubino ka lweny i komgi.​—Nia 13:17.

(Nia 14:2) “Tit ki jo Icrael gudok cen ki ngegi, wek gugony i nyim Pi-akirot i kin Migdol ki nam, i nyim Baal-jepon; wubigony mukemo en i nget nam.”

it-1-E 782 para. 2-3

Nia

Kipoko Dye Nam Makwar-ri ki Kwene Wek Luicrael Gukati?

Myero wange ni ma guo i Etam “i dog tim,” Lubanga owaco ki Moses ni “gudok cen ki ngegi, wek gugony i nyim Piakirot . . . i nget nam.” Man onongo biweko Parao tamo ni Luicrael gitye ‘ka wot ata ma wigi onywenne woko i dye tim.’ (Nia 13:20; 14:1-3) Lukwan mogo ma gitamo ni Luicrael guwoto ki i yo ma kilwongo ni el Haj giwaco ni nyig lok me leb Ibru ma kigonyo ni “gudok cen ki ngegi” pe loko mere i kom “ngak” nyo “lokke tungcel” keken ento niange ni dok cen ka ma ia ki iye nyo tic ki yo mukene. Giwaco ni ma Luicrael guo tung kumalo me Gulf of Suez, gulokke gudok tung kunyango me Jebel ʽAtaqah, got mo ma tye tung kupoto ceng me Gulf of Suez. Gurup pa dano mapol calo Luicrael onongo pe gitwero nongo yo ma romogi kato oyotoyot ka kitye ka ryemogi ki tung kumalo dok Nam Makwar bene onongo bigengogi woko.

Kitito meno bene i tekwaro pa Lujudaya me cencwari me acel K.M (Nen PIAKIROT [PIHAHIROTH].) Ento ma pire tek loyo, lok meno rwatte ki gin ma kicoyo i Baibul, kadi bed lok pa lukwan mogo pe rwatte ki me Baibul. (Nia 14:9-16) Nen calo Luicrael gulokke ma dong guo wa tung agikki me Gulf (nyo tung kupoto ceng me Nam Makwar) ka ma lumony pa Parao onongo dong pe gitwero ngolo wigi ki tungcel i agikki me Gulf.​—Nia 14:22, 23.

AGUCITO 10-16

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 15-16

“Wupak Jehovah ki Wer”

(Nia 15:1, 2) Moses ki jo Icrael guwero wer man bot Rwot kun giwaco ni, “Abiwero wer bot Rwot, pien otuc ki loc me deyo; obolo aguragura ki lait i wiye woko i nam. 2 Rwot aye tekka ma akoro ki wer, en odoko Lalarra. Man aye Lubangana, abipako en Lubanga pa wora, abikoro nyinge.

w95-E 10/15 11 para. 11

Pingo Myero Walwor Lubanga Acel Keken me Ada i Kare-ni?

I kare ma Jehovah ojwero lumony me Ejipt, man okelo deyo i nyinge dok oweko nyinge ongene i wi lobo ducu. (Yocwa 2:9, 10; 4:23, 24) Ada kiilo nyinge malo ma loyo lubange me goba pa Luejipt ma pe gutwero laro jogi-ni. Luejipt guketo gengi i kom lubangegi, dano adana ki dong lumonygi ento man pe okonyogi kadi ki acel. (Jabuli 146:3) Man aye oweko Luicrael guwero wer me pak ma onyuto ni gilworo Lubanga makwo dok ma laro jone!

(Nia 15:11) Anga ma calo in, ai Rwot, ki i kin lwak lubanga-ni? Anga ma calo in, ma ladeyo ki maleng? Kom myel i gin me deyo ma itiyo, itimo ginaura.

(Nia 15:18) Rwot bibedo kabaka nakanaka.”

w95-E 10/15 11-12 para. 15-16

Pingo Myero Walwor Lubanga Acel Keken me Ada i Kare-ni?

Kono onongo wan bene wabed tye kacel ki Moses, onongo bene wabiwero ni: ‘Anga ma calo in, ai Jehovah, ki i kin lwak lubange-ni? Anga ma calo in, ma tye ki deyo dok leng? Kom myel pi gin me deyo ma itiyo, itimo gin me aura.’ (Nia 15:11) Dano gubedo ka wero wer man pi mwaki mapol nicakke i kare meno. I buk me agikki me Baibul, lakwena Jon oloko i kom Lukricitayo ma lugen ma kiwirogi ni: “Onongo gitye ka wero wer pa Moses, ma obedo latic pa Lubanga, ki wer pa Latin romo.” Wer mene? Ni: “Ticci ducu ma itiyo bedo me aura, dok gidito, ai Rwot [Jehovah] Lubanga Won Twer Ducu! Kitti ducu tye atir dok me ada, in Kabaka ma iloyo rok ducu! Anga mono ma pe bilworo, ai Rwot [Jehovah]? Anga kono ma pe bipako nyingi? Pien in keni aye ileng?”​—Niyabo 15:2-4.

I kare-ni tye jo mapol ma giworo Jehovah ma gitye ki pwoc pe pi cwecce me aura keken ento bene pi cikke. Kilaro dano ma gia ki i rok ducu i yo me cwiny dok gupokke woko ki i kin jo me lobo man marac-ci pien giye cik matir pa Lubanga dok giketo i tic. Mwaka ki mwaka, dano alip miya mapol gia woko ki i kin jo me lobo man marac-ci ci gidonyo i dul pa Jehovah ka ma luworo me ada gitye iye. Cokcok-ki, ka Lubanga ongolo kop i kom dini goba, dok kijwero lobo man marac-ci woko ci luworo me ada gibibedo pi naka i lobo ka ma gin mo keken marac pe iye.

(Nia 15:20, 21) Ci Miriam, lanebi ma dako, lamin Aron, okwanyo ajaa i cinge; ci mon ducu gukwanyo ajaa gumol kwede i kore ki myel. 21 Miriam ocakogi wer ni: “Wuwer bot Rwot, pien otuc ki loc me deyo; obolo aguragura ki lait i wiye woko i nam.”

it-2-E 454 para. 1

Wer

Pol pa luwer me Icrael onongo giwero i gurup ma gileyo wer aleya, i kine mukene gurup aryo giwero i kom gin mapatpat kun gileyo aleya, nyo ngat acel wero ci jo mukene gigamo kit ma Baibul bene nyuto kwede. (Nia 15:21; 1Cam 18:6, 7) Cital me wer man bene nen i kit ma kicoyo kwede wer me Jabuli mogo, me labolle Jabuli 136. Gurup aryo pa luwer ma guwero i kare pa Nekemia ki dong i kare ma kitye ka kwero cel me Jerucalem bene guwero i cital man.​—Nek 12:31, 38, 40-42; nen WER [SONG].

it-2-E 698

Lanebi ma Dako

Baibul nyuto ni Miriam aye obedo ngat mukwongo ma otiyo macalo lanebi ma dako. Dok nen calo Lubanga otiyo ki Miriam me cwalo kwenane, gwok nyo en otiyo ki wer. (Nia 15:20, 21) Pi meno, kiloko i kome ki Aron ni guwaco bot Moses ni: “[Jehovah] pe obedo ka lok ki dogwa bene?” (Wel 12:2) Jehovah bene otiyo ki lanebi Mika me wacone ni en aye ma ‘ecwalo Moses, Aron ki Miriam’ bot Luicrael i kare ma ekwanyogi woko ki i Ejipt. (Mika 6:4) Kadi bed Miriam onongo tye ki mot me tito kwena pa Lubanga, ento rwomme onongo dok lapiny ka kiporo ki pa omine Moses. I kare ma en otemo ille malo Lubanga omine pwod malit.​—Wel 12:1-15.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Nia 16:13) I kare me otyeno aluru gubino gucorre, guumo gony woko; dok i odiko toyo oluk oumo nget gony woko.

w11-E 9/1 14

Tika Onongo Ingeyo?

Pingo Jehovah otiyo ki winyo aluru me pito Luicrael ma onongo gitye i dye tim?

I kare ma Luicrael gua woko ki i Ejipt, Lubanga opitogi tyen kiryo kulu kun tiyo ki winyo aluru.​—Nia 16:13; Wel 11:31.

Aluru obedo winyo matino adada, borre romo incic 7 keken dok telo guram 100 keken. Ginywal i kabedo mapatpat i tung kupoto ceng me lobo Asia ki dong i Ulaya. Ka i kare ma piny ngic gidak i North Africa ki Arabia. Ka gitye ka dak gituk ki i wi Nam me Mediterranean ki Sinai Peninsula.

Ma lubbe ki The New Westminster Dictionary of the Bible, “aluru gituk maber dok oyotoyot adada. Yamo aye konyogi me tuk ento ka yamo olokke nyo ka guol, ci gipoto woko piny macalo gurup dok gibuto mot.” Ma peya gumedde ki wotgi, myero kong guywe i ngom pi nino acel nyo aryo, man weko bedo yot me makogi. I acakki me cencwari me 20, Luejipt onongo gicwalo aluru ma romo milion adek kulu me acama i lobe mapatpat.

I kare magi ducu ma Luicrael gubedo ka camo aluru-ni onongo dong piny pe ngic. Kadi bed ni aluru onongo gituk ki i kabedo ma orumu Cinai i kare meno, ento Jehovah aye ma oweko “yamo okodo” ci okelo aluru i gony pa Luicrael.​—Wel 11:31.

(Nia 16:32-34) Moses owacci, “Rwot ociko kit man ni, ‘Wek gigwok ma romo agwata moko kwon acel wa i kare pa likwayowu, wek gunen kit kwon ma yam apitowu kwede i tim, i kare ma yam akwanyowu iye woko ki i lobo Ejipt.’” 33 Moses owaco bot Aron ni, “Kwany abino, ci iony manna ma romo agwata moko kwon acel, iket i nyim Rwot, wek obed me agwoka wa i kare pa likwayowu.” 34 Macalo Rwot ociko ki Moses, kit meno Aron oketo manna i nyim canduk lok me caden, wek obed me agwoka.

w06-E 1/15 31

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

I nge kare manok ma kilaro Luicrael ki i Ejipt, gin gucako nguru pi ginacama. Pi meno Jehovah ominigi manna. (Nia 12:17, 18; 16:1-5) I kare meno, Moses owaco ki Aron ni: “Kwany abino, ci iony manna ma romo agwata moko kwon acel, iket i nyim Rwot, wek obed me agwoka wa i kare pa likwayowu.” Baibul waco ni: ‘Macalo Jehovah ociko ki Moses, Aron oketo manna i nyim Canduk Lok me Caden, [ka ma kigwoko iye jami ma pigi tego] wek obed me agwoka.’ (Nia 16:33, 34) Kadi bed Aron ogwoko manna meno i abino i kare ma kiwacce, ento kiketo abino meno i nyim Canduk Lok me Caden wa i kare ma Moses oyubo Canduk me Gicikke ci oketo iye kidi apada ma kicoyo iye cik-ki.

AGUCITO 17-23

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 17-18

“Omege ma Gimwol Gipwonyo Jo Mukene dok Giminigi Tic”

(Nia 18:17, 18) Won dako pa Moses owacce ni, “Gin ma in itiyo pe kakare. 18 In kacel ki lwak wubiol woko, pien ticce pek obwoyo komi woko, in pe itwero tyekone keni.

w13 2/1 6

Moses Laco ma Obedo Lamar

Moses onyuto mar pi Luicrael luwote. Onongo gingeyo ni Jehovah tye ka tic ki Moses me telogi, pi meno gubino bot Moses ki pekkigi mapat pat. Wakwano ni: “Dano gucung i nyim Moses nia odiko con nio wa otyeno.” (Nia 18:13-16) Go kong kit ma Moses onongo ol kwede i nge winyo pekki ma Luicrael gubedo ka titte dyeceng lung! Kadi bed kumeno, cwiny Moses obedo yom me konyo jo ma en onongo marogi.

(Nia 18:21, 22) Ento in iyer dano makwiri ki i kin lwak, jo ma nen ni gilworo Lubanga, jo ma gigenogi, ma gikwero lim me wilo loyo kop matang: ci iket jo meno gulo lwak, gubed lulo jo alip, ki jo miya, ki jo pyerabic, ki jo apar. 22 Wek gungol kop ki dano kare ducu; gukel boti lok maditone keken; ento lok ducu matitino gungol ki kunnu; ci dong gibiyweyo kori, dok gibinywako tingo peko meno kwedi.

w03-E 11/1 6 para. 1

Myero Wabed Jo ma Genne Wek Wabed ki Yomcwiny

Magi gubedo co ma onongo gitye ki kit mabeco ma peya kicimogi pi mot me tic. Gin onongo dong gunyuto ka maleng ni gilworo Lubanga dok pe gimito timo gin mo keken ma cwero cwinye. Onen ka maleng bot dano ducu ni co magi onongo gitute me timo miti pa Lubanga. Gin onongo gidag camucana, man onongo nyuto ni kitgi atir dok pe gibitic ki twerogi me timo gin ma pe tye atir. Pe onongo gibitic ki twerogi me cobo mitigi nyo pa wadigi ki luremgi.

(Nia 18:24, 25) Moses owinyo dog won dakone, otimo gin ducu ma owacce. 25 Moses ocako yero jo makwiri ma i kin jo Icrael ducu, oketogi gudoko lutel wi lwak, lulo jo alip, ki jo miya, ki jo pyerabic, ki jo apar.

w02-E 5/15 25 para. 5

Jo ma Kitgi Atir Gibedo Lugen

Moses bene onongo mwol. Yecero omiye tam i kare ma oneno ni en onongo tye ki tic madit adada me cobo peko pa jo mukene. Yecero owacce ni opok tic mogo bot jo ma gupore. Moses oye ni ada emito kony, ci ojolo tam pa won dakone. (Nia 18:17-26; Wel 12:3) Ngat mamwol ye miyo mot me tic bot jo mukene, dok pe bedo ki lworo ni ebirwenyo twerone woko ka enywako ticce ki jo mukene ma gupore. (Wel 11:16, 17, 26-29) Me ka meno en bedo ki miti me konyogi wek gudong i yo me cwiny. (1 Temceo 4:15) Tika meno aye pe gin ma wan ducu myero watim?

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Nia 17:11-13) Ka Moses obedo ka tingo cinge malo, ci Icrael giloyo; ento ka obedo ka dwoko cinge piny, jo Amalek giloyo. 12 Ento ka cing Moses ojony woko, ci gikwanyo got gikette piny, ka en obedo i wiye, ci Aron ki Kur gitingo cinge malo, ngat acel tung cel ki ngat acel tung mukene; kit meno cinge obedo mutingnge malo nio ka ceng opoto. 13 Ci Yocwa ojwero Amalek ki jone ki pala lucwan.

w16.09 10 para. 14

“Pe Wuwek Cingwu Odok Nyap”

Aron kacel ki Kur guilo cing Moses malo i kare ma gitye ka lweny. Wan bene myero wayeny yo me miyo cwak ki kony bot jo mukene. Bot angagi? Bot jo ma gitye ka lweny ki peko ma bino macalo adwogi me tiyo, two, adegadega ki bot jo me ganggi, bedo kenken, nyo to pa ngat ma gimaro. Watwero bene jingo jo matino ma gitye ka kemme ki dic me nywako i timo jami maraco nyo me yenyo “yweka” i kwan, lok kom lim nyo tic i lobo man. (1 Tec. 3:1-3; 5:11, 14) Yeny yo me nyuto miti i kom jo mukene i Ot me Ker, i ticwa me pwony, ka wutye ka cam kacel, nyo ka itye ka lok ki dano i cim.

(Nia 17:14) Rwot owaco bot Moses ni, “Co lok man i buk obed me lapo wic, ci ikwan i it Yocwa matek, ni, An abijwayo Amalek woko ki i tam pa dano ducu ma gitye piny i te polo.”

it-1-E 406

Bukke ma Cik Cwako

Wape ki akalakala mo ni lok ma Moses ocoyogi oa ki bot Lubanga dok obedo pi teko pa cwiny maleng. Bukke magi bene miyo tira pi kit ma myero wawor kwede Lubanga i yo matir. Moses aye pe okette pire kene me telo ki miyo cik bot Luicrael; i acakkine en onongo bene pe mito. (Nia 3:10, 11; 4:10-14) Me ka meno, Lubanga aye ocime ci omiye teko me timo tango ma oweko kadi wa lutyet pa Parao bene guye ni Lubanga aye ooro Moses. (Nia 4:1-9; 8:16-19) Pi meno, pe obedo pi miti pa Moses me bedo lalok pi Lubanga, nyo me coyo bukke me Baibul. Dong, Moses onongo tye ka lubo cik pa Lubanga ki tela pa cwiny maleng i kare ma en oloko pi jo Icrael ka dok lacen ocoyo bukke mogo me Baibul.​—Nia 17:14.

AGUCITO 24-30

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 19-20

“Kit ma Cik Apar-ri Gudi Kwede”

(Nia 20:3-7) “Pe ibed ki lubanga mukene kono an kena. 4 “Pe iti cal apayani mo, nyo cal gin ma tye malo i polo, nyo ma tye piny i wi lobo, nyo gin ma tye i pii ma i te lobo. 5 Pe iryebbe piny i nyimgi, pe iworgi; pien an aye a Rwot Lubangani, an Lubanga ma lanyeko. Aketo can i kom likwayo pi bal pa kwarogi nio wa i yalwak me adek ki me angwen pa jo ma gikwera, 6 ento abinyuto mar ma pe lokke i kom jo alip ki alip ma gimara, ma gimako cikka. 7 “Pe ilwong nying Rwot Lubangani me nono; pien Rwot bimiyo kop loyo dano ma lwongo nyinge me nono.

w89-E 11/15 6 para. 1

Cik Apar-ri Mono Gudi Nining?

Cik angwen mukwongo nyuto jami ma myero watim pi Jehovah. (Me acel) En Lubanga ma mito ni wati pire keken. (Matayo 4:10) (Me aryo) Ngat mo keken ma woro Lubanga myero pe oti ki cal apaya. (1 Jon 5:21) (Me adek) Myero wati ki nying Lubanga i yo maber dok ki woro. (Jon 17:26; Jo Roma 10:13) (Me angwen) Myero walung wiwa ducu i tic pi Lubanga. Man bikonyowa me nongo yweyo, nyo me ‘kwanyo yweyo me cabat’ ki i timo jami ma watamo piwa kenwa ni tye atir.​—Jo Ibru 4:9, 10.

(Nia 20:8-11) “Po pi nino me cabit, ikwer obed maleng. 9 Ibitic matek nino abicel, kun itiyo iye ticci ducu; 10 ento nino me abirone en aye cabit pa Rwot Lubangani. I nino meno pe igud iye tic mo, in kikomi, nyo wodi, nyo nyari, kadi opiini, kadi angecani, kadi dyangngi, kadi labedo ma bedo i kinwu; 11 pien i nino abicel aye Rwot yam otiyo iye polo ki nam ki jami ducu ma tye iye, ci oywe i kom nino me abiro; mumiyo Rwot omiyo gum i kom nino me abiro, olonyo obedo maleng.

(Nia 20:12-17) “Wor woru ki meni, wek iri pi kare malac i lobo ma Rwot Lubangani bimiyo boti. 13 “Pe ineki. 14 “Pe itim abor. 15 “Pe ikwal gin mo. 16 “Pe ibed caden me goba i kom lawoti. 17 “Cwinyi pe opukke i kom ot pa lawoti; cwinyi pe opukke i kom dako pa lawoti, kadi opiine nyo angecane, nyo twonne, nyo kanane, nyo kadi gin mo ma lawoti tye kwede.”

w89-E 11/15 6 para. 2-3

Cik Apar-ri Mono Gudi Nining?

(Me abic) Wek note obed i kin jo me ot, lutino myero gubed luwiny bot lunyodogi, man weko ginongo mot ki bot Jehovah. ‘Cik man mukwongo ma kiciko pi gin mo maber ma bia ki iye-ni’ weko wabedo ki gen. Pe ‘wabibedo ma nyimwa leng’ keken, ento bene ‘wabiri i lobo pi kare malac.’ (Jo Epeco 6:1-3) Kit ma watye ka kwo i kare me agikki pa lobo man marac-ci, jo matino gitwero bedo ki gen me kwo pi naka ka gitye luwiny.​—2 Temceo 3:1; Jon 11:26.

Mar pi luwotwa weko pe watimo jami maraco i komgi calo (Me abicel) nek, (Me abiro) abor, (Me aboro) kwo, ki dong (Me abongwen) lok goba. (1 Jon 3:10-12; Jo Ibru 13:4; Jo Epeco 4:28; Matayo 5:37; Carolok 6:16-19) Ento cwiny ango ma myero wabed kwede? Cik (Me apar), ma cikowa pe me bedo ki miti i kom jami pa luwotwa, poyo wiwa ni Jehovah mito ni wabed ki cwiny matir i wange kare ducu.​—Carolok 21:2.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Nia 19:5, 6) Pienno, ka wubiworo doga, kun wumako gicikkena, ci wubibedo jona kikome i kin rok ducu; pien lobo ducu mera. 6 Wubibedo ker ma lwakke ajwagi ma an aye aloyo, wubibedo rok maleng.’ Meno aye lok ma ibiloko bot jo Icrael.”

it-2-E 687 para. 1-2

Lalamdog

Lulamdog pa Lukricitayo. Jehovah onongo ocikke ni ka Luicrael gugwoko Gicikkene, ci gibibedo ‘ker ma lwakke lulamdog dok rok maleng.’ (Nia 19:6) Ento tic pa lulamdog ma gia ki i doggola pa Aron onongo bigik woko ka Lalamdog Madit oo. (Ibru 8:4, 5) Lulamdog ma gia ki i doggola pa Aron-ni onongo gibitic nio ka kigiko Gicikke me Cik dok gicikke manyen ocako tic. (Ibru 7:11-14; 8:6, 7, 13) I acakkine kimiyo mot me tic macalo lulamdog pa Jehovah i ter Ker ma Lubanga ociko pire-ni bot Luicrael keken; ento lacen kimiyo mot meno bene bot Lurok.​—Tic 10:34, 35; 15:14; Rom 10:21.

Lujudaya manok aye guye Kricito, pi meno, Luicrael keken onongo dong pe gitwero bedo macalo lulamdog ki rok maleng. (Rom 11:7, 20) Pi cwiny me jemo ma Luicrael onongo gitye kwede oweko Lubanga otiyo ki lanebi Kocea me cikogi ni: “Pien in ikwero bedo ki ngec, omiyo akwero ni pe ibed lalamdog. In wii owil woko i kom cik pa Lubangani, an bene wiya biwil woko i kom litinoni.” (Koc 4:6) Dok Yecu bene owaco ki lutela pa Lujudaya ni: “Kibikwanyo ker pa Lubanga woko ki botwu, ci kimiyo bot rok ma binyako nyig ma mitte iye kikome.” (Mat 21:43) Kadi bed kumeno, Yecu Kricito onongo pud tye i te Cik i kare ma en tye i lobo, pi meno, en bene oye ni lulamdog ma gia ki i doggola pa Aron pud gitye ki tic, dok owaco bot ladobo mo ma en ocango ni ocit bot lalamdog ci omi gityer ma mitte.​—Mat 8:4; Mar 1:44; Luka 17:14.

(Nia 20:4, 5) “Pe iti cal apayani mo, nyo cal gin ma tye malo i polo, nyo ma tye piny i wi lobo, nyo gin ma tye i pii ma i te lobo. 5 Pe iryebbe piny i nyimgi, pe iworgi; pien an aye a Rwot Lubangani, an Lubanga ma lanyeko. Aketo can i kom likwayo pi bal pa kwarogi nio wa i yalwak me adek ki me angwen pa jo ma gikwera.

w04-E 3/15 27 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk me Nia

20:5​—Jehovah ‘pwodo lutino pi bal pa kwarigi’ nining? Ka dong wadongo ma watwero moko tam piwa kenwa, ci kibingolo kop i wiwa ma lubbe ki timwa kacel ki tamwa. Ento i kare ma Luicrael gucako woro lubange me goba, gin kacel ki likwayogi gudeno can pi timgi marac-ci. Dok adwogi marac me balgi-ni bene ogudo wa Luicrael ma lugen pien timgi-ni oweko odoko tek bot jo ma lugen me lubo yo matir.

AGUCITO 31–SEKTEMBA 6

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 21-22

“Nen Kwo Kit ma Jehovah Neno Kwede”

(Nia 21:20) “Ka ngatti mo ogoyo opiine nyo angecane ki odoo ce oto woko cut, ci gibiketo can i kome.

it-1-E 271

Goyo Dano

Cik onongo ye ni Luibru gugo opiigi ka opii meno otimo gin marac nyo ojemo. Ento ka opii meno oto woko ma pud kitye ka goyone, ci kibimiyo pwod ki laditte. Ka opii ma kigoyo-ni oto i nge nino acel nyo aryo, ci man onongo nyuto ni laditte onongo pe tye ki cwiny me nek. Ladit pa opii onongo tye ki twero me pwodo opiine, pien opii obedo “limme.” Ngat mo pe mito balo jamine ma pire tek. Ka opii oto i nge nino acel nyo makato, ci pe kitwero mokone ka ce en oto macalo adwogi me pwod meno nyo gin mapat aye oneke. Pi meno, ka opii oto i nge nino acel nyo aryo, pe kibipwodo laditte.​—Nia 21:20, 21.

(Nia 21:22, 23) “Ka co gitye ka lweny, ci ngat acel cinge ocer i kom dako ma iye odongo, ce iye opoto woko, ma can pe onen iye dano ma ogoyo dako-nu biculo kwor pi wel ma won dako bingolone, kun culo ki kit ma langolkop ongolo. 23 Ka can onen iye, ci gibiculo kwo ki kwo.

lvs 95 para. 16

In Ineno Kwo Pire Tekki Kit ma Lubanga Neno Kwede?

Kwo pa dano weng pire tek bot Jehovah. Kadi wa latin ma peya kinywalo pire tek adada bote. I Cik pa Moses, ka ngat mo cinge ocer ci owano dako ma iye tye, ce dako-ni nyo latinne oto, Jehovah onongo neno ngat meno macalo lanek. Kadi bed cinge ocer acera, ento kwo pa ngat mo orweny. Pi meno, onongo mitte ni kicul kwo ki kwo. (Kwan Nia 21:22, 23.) Ki bot Lubanga, latin ma pud tye i ic obedo dano makwo. Dong, itamo ni en winyo nining i kom oyo ic? Itamo ni en winyo nining ka neno kioyo ic tyen milion mapol ata mwaka ki mwaka?

(Nia 21:28, 29) “Ka twon mo ocobo dano ki tunge nyo dako, ce oneko woko, ci twon meno gibicelo woko ki got, dok ringone bene pe gibicamo; ento kop pe biloyo rwode. 29 Ento ka kit twon meno ongene ni yam cobo dano ki tunge con, dok yam dong giciko rwode pire ci ento pe omedo ki gwokone, ce oneko dano nyo dako mo, ci twon meno gibicelo woko ki got, ki rwode bene gibineke woko.

w10-E 4/15 29 para. 4

Jehovah Mito ni Wabed Maber Labongo Awano

Cik pa Moses bene onongo loko i kom awano ma lee okelo. Ka dyang mo oneko dano, ci rwode myero onek dyang meno woko wek pe owan jo mukene. Dok rwode myero pe ocam ringone nyo ocat bot jo mukene, man onongo weko rwode winyo malit adada. Ento ngo ma onongo kitimo ka rwod dyang pe ogwoko dyangnge i nge wano dano? Ka dyang meno lacen oneko dano, ci kibineko dyang-ngi kacel ki rwode woko. Cik man onongo weko wegi lee gigwoko leegi maber.​—Nia 21:28, 29.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Nia 21:5, 6) Ento ka opii meno oloko atir ni, ‘An amaro rwoda, ki dakona ki litinona; pe abicito,’ 6 ci rwode bitere bot Lubanga, ci bitere wa i nget kika, nyo i kom okar me doggola; ka rwode bituco ite ki atero; ci dong en bitic bote matwal.

w10-E 1/15 4 para. 4-5

Pingo Myero Wadyer Kwowa Bot Jehovah?

Dyere pa Lukricitayo obedo gin ma pire tek adada. Pe obedo mere cikke keken. Dyero kwowa konyowa nining? Me laporre, kong wanen adwogi maber ma jo ma gucikke i kingi gitwero nongone. Me acel cikke i kin lurem. Me nongo mot mabeco ma lirem kelo myero watim jami ducu ma mitte me gwoko wat i kinwa. Me labolle, lurem myero gupar pi luwotgi. Lurem ma ngene loyo ma kiloko pire i Baibul aye ma obedo i kin Daudi ki Yonacan. Gin bene gucikke me bedo lurem matwal. (Kwan 1 Camuel 17:57; 18:1, 3.) Kadi bed ni pe yot me nongo lirem ma kit meno, ento wat i kin jo moni jing matek ka giparo pi luwotgi.​—Car. 17:17; 18:24.

Cik ma Lubanga omiyo bot Luicrael bene nyuto adwogi maber ma bino ka ngat moni tye ki wat maber ki opiine. Ka opii meno onongo mito nongo gwok ki bot laditte pi naka, en onongo cikke me bedo opiine matwal. Cik meno onongo waco ni: “Ka opii meno oloko atir ni, ‘An amaro rwoda, ki dakona ki litinona; pe abicito,’ ci rwode bitere bot Lubanga, ci bitere wa i nget kika, nyo i kom okar me doggola; ka rwode bituco ite ki atero; ci dong en bitic bote matwal.”​—Nia 21:5, 6.

(Nia 21:14) Ento ka dano mo ocako lweny i kom ngat mo me akaka me nekone woko ki ryeko, ci wubikwanye woko ki i kom keno tyerra, gineko woko.

it-1-E 1143

Tung [Tung Keno Tyer]

Ma lubbe ki Baibulwa me New World Translation, Nia 21:14 niange ni myero kinek kadi wa lalamdog ka ce oneko ngat mo, nyo ni myero kinek ngat ma oneko dano akaka kadi ka omako tung keno tyer.​—Por ki 1Luker 2:28-34.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki