LIKE SUANLƐ 26
JUE 123 Maan e ɲin yi Ɲanmiɛn i ninnge siesielɛ’n
Kɛ e wunman ninnge wie’m be wlɛ’n, maan e kle kɛ e ti wun ase kanfuɛ
“Sran m’ɔ Kwla Like Kwlaa Yo’n i ajalɛ’m be wlɛ wunlɛ tra klɔ sran’m be kpɛn.”—ZƆB. 37:23.
NDƐ CINNJIN’N
Kannzɛ e wunman sa nga be ju’n be kwlaa be wlɛ’n, sanngɛ kɛ e fa e ɲin e sie i ninnge nga e si be’n be su mɔ e fa e wla e gua Zoova su’n, e kwla jran kekle.
1. (1) ?Wafa nga Zoova yili e’n ti’n, ngue yɛ e kwla yo-ɔ? (2) ?Ngue ti yɛ ɔ yili e sɔ-ɔ?
WAFA nga Zoova yili e’n ti’n e kwla bu akunndan, e kwla si sa, e kwla wun sa wlɛ, yɛ e kwla yo ninnge mun ngwlɛlɛ su. ?Ngue ti yɛ Zoova yili e sɔ-ɔ? Ɔ yili e sɔ naan y’a ‘kwla si i’ naan y’a fa ngwlɛlɛ nga e si i’n y’a su i.—Ɲan. 2:1-5; Rɔm. 12:1.
2. (1) ?Ngue yɛ ɔ fata kɛ e wun i wlɛ-ɔ? (Zɔb. 37:23, 24) (An nian desɛn’n wie.) (2) ?Ngue ti yɛ sɛ e wun i wlɛ kɛ nán ninnge ngba yɛ e si i’n, ɔ ti kpa-ɔ?
2 Ɔ ti su kɛ e kwla suan ninnge kpanngban kpɛkun e si be. Sanngɛ ninnge kpanngban be o lɛ mɔ e siman be-ɔ. (An kanngan Zɔbu 37:23, 24 nun.) I wie yɛle Zɔbu liɛ’n. Zoova usɛli i kosan wie mun. Ɔ maan ɔ wunnin i wlɛ kɛ ninnge sunman be o lɛ m’ɔ siman be-ɔ. I sɔ’n ukɛli naan w’a kɛn i wun ase, naan w’a kaci akunndan ng’ɔ bu’n. (Zɔb. 42:3-6) E kusu sɛ e wun i wlɛ kɛ nán ninnge ngba yɛ e si i’n, ɔ ti kpa man e. I sɔ’n úka e naan y’a yo wun ase kanfuɛ naan y’a lafi su kɛ Zoova klé e like trele ng’ɔ fata kɛ e si i naan y’a fa ajalɛ kpa’n.—Ɲan. 2:6.
Kɛ e wun wlɛ kɛ e siman ninnge wie mun’n, e kwla ɲan su ye kɛ Zɔbu liɛ’n sa. (An nian ndɛ kpɔlɛ 2 nun.)
3. ?Ngue yɛ é wá kɛ́n i ndɛ like suanlɛ nga nun-ɔn?
3 Like suanlɛ nga nun’n, é wá fá e ɲin é síe i sa wie mɔ e siman be’n, ɔ nin wafa nga i sɔ liɛ’n kwla kle e yalɛ kan’n be su. Asa’n é wá wún kɛ, kɛ e siman sa wie mun’n ɔ ti kpa man e. Ndɛ sɔ’m bé yó maan é láfi su kpa kɛ Zoova m’ɔ “si like kwlaa kpan’n,” ɔ kle e like ng’ɔ ti cinnjin man e m’ɔ fata kɛ e si i’n.—Zɔb. 37:16.
E SIMAN CƐN NGA MƐN’N WÍE’N
4. ?Kɛ nga Matie 24:36 fa kan’n sa’n, ngue yɛ e simɛn i-ɔ?
4 An kanngan Matie 24:36 nun. E siman cɛn nga mɛn’n wíe’n. Zezi bɔbɔ’n i nun m’ɔ o asiɛ’n su wa’n, ɔ siman ‘cɛn’n, ɔ nin dɔ’a nga i su yɛ sa sɔ’n jú’n. Ɔ seli i akoto’m be kɛ sa wie’m be o lɛ’n, cɛn annzɛ blɛ nga bé wá jú’n Zoova bɔbɔ yɛ ɔ siesieli-ɔ. (Yol. 1:6, 7) Zoova w’a dun mmua w’a siesie cɛn nin dɔ nga i su yɛ mɛn’n wíe’n. Sanngɛ e liɛ’n e kwlá simɛn i.
5. ?Kɛ e siman cɛn nga mɛn’n wíe’n, wafa sɛ yɛ i sɔ’n kwla yo e-ɔ?
5 Kɛ nga Zezi fa kannin’n sa’n, e siman blɛ nga é mínndɛ lele naan mɛn’n w’a wie’n. I sɔ’n ti’n kɛ ɔ yo naan e tra e awlɛn e minndɛ’n ɔ kwla yo kekle, annzɛ kusu e sa sin kwla bubu e. I li sɛ e ɲin o Zoova i cɛn’n i sin w’a cɛ kpa’n, yɛ i sɔ liɛ’n kwla yo kekle kpa-ɔ. Asa kusu’n e osufuɛ annzɛ sran uflɛ wie’m be kwla sri e, mɛn’n i awieliɛ m’ɔ juman’n ti. Yɛ i sɔ’n kwla bubu e sa sin. (2 Piɛ. 3:3, 4) E kwla bu i kɛ sɛ ɔ ti kɛ e si cɛn nga mɛn’n wíe’n é kwlá trá e awlɛn kpa, yɛ e sa sin su bubuman e srilɛ mɔ be sri e’n ti.
6. ?Kɛ e siman cɛn nga mɛn’n wíe’n, ngue ti yɛ i sɔ’n ti kpa-ɔ?
6 Kɛ mɔ Zoova w’a kleman e cɛn trele ng’ɔ́ núnnún mɛn’n ti’n, e kwla kle i kɛ klolɛ mɔ e klo i’n nin i su mɔ e lafi’n ti yɛ e su i-ɔ. E kunndɛman kɛ é sú Zoova lele mɛn’n i awieliɛ naan kɛ blɛ sɔ’n ko sin’n é yáci i sulɛ. Nán maan cɛn nga Zoova wá núnnún mɛn’n yɛ ɔ yo e cinnjin dan-ɔn. Sanngɛ kɛ cɛn sɔ’n ko sin’n, ninnge ng’ɔ́ wá yó be’n yɛ ɔ fata kɛ be yo e cinnjin dan-ɔn. I liɛ’n é fá e wun é mántan Zoova kpa titi, yɛ é yó like kwlaa nga e kwla yo naan i klun w’a jɔ e wun’n.—2 Piɛ. 3:11, 12.
7. ?Ngue yɛ e si i-ɔ?
7 Like nga e si i’n yɛ ɔ fata kɛ e bu su akunndan-ɔn. Ndɛ nga Zoova i nuan ijɔfuɛ’m be kannin m’ɔ o Biblu’n nun’n, ɔ kle weiin kɛ mɛn’n i awieliɛ blɛ’n boli i bo afuɛ 1914 nun. Asa’n Biblu’n kan sa nga kɛ blɛ sɔ’n bo i bo’n bé wá jú’n be ndɛ. I sɔ’n ti’n e si kɛ “Zoova i cɛn dan’n w’a mantan koko.” (Sof. 1:14) Asa’n e si junman nga Zoova kunndɛ kɛ e di’n. Yɛle kɛ ɔ kunndɛ kɛ e bo “Ɲanmiɛn Sielɛ’n i jasin fɛ’n” e kle sran kwlaa. (Mat. 24:14) Andɛ’n e bo jasin fɛ’n nvle kɔe 240 nun, aniɛn 1.000 tra su nun. Ɔ timan cinnjin kɛ e si ‘cɛn’n, ɔ nin dɔ’n’ naan y’a tu e klun y’a bo jasin fɛ’n.
E SIMAN LIKE NGA ZOOVA KWLA YO’N
8. ?Ngue yɛle ‘junman nga Ɲanmiɛn Kpli di’n’? (Akunndanfuɛ’n 11:5)
8 Ɔ ju wie’n, e siman ‘junman nga Ɲanmiɛn Kpli di’n.’ (An kanngan Akunndanfuɛ’n 11:5 nun.) Junman nga Ɲanmiɛn Kpli di’n, yɛle sa nga Zoova bɔbɔ yo maan be ju’n, annzɛ sa ng’ɔ yaci be lɛ mɔ be ju naan i klun sa’n w’a kpɛn su’n. E kwlá siman sa trele nga ti yɛ Zoova yaci sa kun lɛ m’ɔ ju’n, annzɛ like trele ng’ɔ́ wá yó fá úka e’n. (Jue. 37:5) Ɔ ti kɛ wafa nga ba nɔnman’n fa tin i nin ku sɛ nun lele naan b’a wu i’n sa. Dɔɔtrɔfuɛ’m be nin-a wunman sa sɔ’n i wlɛ kpa sa.
9. ?Kɛ e siman like trele nga Zoova wá yó fá úka e’n ti’n, i sɔ’n kwla yo e sɛ?
9 Kɛ mɔ e siman like trele nga Zoova wá yó fá úka e’n ti’n, e kwla sisi e bo naan y’a fa ajalɛ wie mun. I wie yɛle kɛ e kwla sisi e bo naan y’a kpɔci ninnge wie mun naan y’a tu e klun y’a bo jasin fɛ’n, annzɛ e kwla sisi e bo naan y’a wɔ kan be le jasin bofuɛ’m be awuliɛ lɔ’n. Asa’n sɛ y’a kwlá yoman ninnge wie mɔ e sunnzunnin kɛ é yó mán Zoova’n, annzɛ sɛ jasin fɛ nga e bo’n baman nvlɛ’n, annzɛ sɛ ninnge wie’m be tanndan e ɲrun Ɲanmiɛn junman’n i dilɛ nun’n, e kwla bu i kɛ Ɲanmiɛn i klun jɔman e wun ti-ɔ.
10. ?Kɛ e siman like trele nga Zoova wá yó’n, wafa sɛ yɛ i sɔ’n uka e-ɔ?
10 Kɛ e siman like trele nga Zoova wá yó’n, i sɔ’n uka e naan y’a fa nzuɛn wie mun. I wie yɛle kɛ e kwla yo wun ase kanfuɛ. I sɔ’n uka e maan e wun i wlɛ kɛ akunndan nga Zoova bu’n, ɔ ti kpa tra e liɛ’n lelele. (Eza. 55:8, 9) Asa’n i sɔ’n yo maan e fa e wla kwlaa e guɛ i Zoova su, e lafi su kɛ i yɛ ɔ kwla yo maan e liɛ yo ye-ɔ. Sɛ jasin fɛ nga e bo’n annzɛ junman uflɛ wie mɔ e di e man Zoova’n i bo gua klanman’n, e fa manmanlɛ’n e mɛn i. (Jue. 127:1; 1 Kor. 3:7) Yɛ sɛ like nga e sunnzunnin’n i bo w’a guaman kpa’n, ɔ fata kɛ e lafi su kɛ Zoova si sa kwlaa nun. (Eza. 26:12) E yo e liɛ nga e kwla yo’n, yɛ e lafi su kɛ Zoova su yiman e ase. Kannzɛ bɔbɔ Zoova w’a yoman abonuan sa wie w’a ukaman e kɛ ng’ɔ fa yoli i laa’n sa’n, sanngɛ e lafi su kɛ Zoova klé e atin.—Yol. 16:6-10.
11. ?Like cinnjin benin yɛ e si i-ɔ?
11 E si kɛ Zoova klo sran, ɔ yo sa i nuan su, yɛ ɔ ti ngwlɛlɛfuɛ. Asa’n e si kɛ like nga e yo e man Zoova nin e wiengu Klisifuɛ mun’n, ɔ bu i like dan. Yɛ e si kɛ be kwlaa nga be nin i be nanti klanman’n ɔ yra be su titi.—Ebr. 11:6.
E SIMAN SA NG’Ɔ́ JÚ AINMAN’N
12. ?Kɛ nga Zaki 4:13, 14 fa kan’n sa’n, ngue yɛ e simɛn i-ɔ?
12 An kanngan Zaki 4:13, 14 nun. Like kun mɔ be kwlá siman su akplowa kaan sa’n, yɛle kɛ e siman sa ng’ɔ́ jú ainman’n. Mɛn tɛ nga e o nun yɛ’n nun’n, ‘blɛ kekle nin sa wie mɔ y’a sunnzunman’n’ be kwla ju e kwlaa e su. (Aku. 9:11) I sɔ’n ti’n e siman sɛ like nga e sunnzun kɛ é yó’n, ɔ́ yó ye-o, annzɛ sɛ ɔ́ yó ye e ɲin su-o.
13. ?Kɛ mɔ e siman sa ng’ɔ́ jú ainman’n ti’n, wafa sɛ yɛ i sɔ’n kwla yo e-ɔ?
13 Kɛ mɔ e siman sa ng’ɔ́ jú ainman’n ti’n, e awlɛn tralɛ kwla yo kekle. Afin e klun kwla titi e, e kwla koko, yɛ e su diman aklunjɔɛ. Sa wie mɔ y’a sunnzunman’n ɔ kwla ka lɛ tɔ e su, yɛ i sɔ’n ti’n e wla kwla bo e wun mlɔnmlɔn. Yɛ sɛ like nga e sunnzunnin’n w’a yoman ye’n, e wla kwla bo e wun yɛ e sa sin kwla bubu e.—Ɲan. 13:12.
14. ?Ngue yɛ maan e kwla di aklunjɔɛ’n i kpafuɛ’n niɔn? (An nian foto mun wie.)
14 Kɛ sa kekle’m be tɔ e su mɔ e jran kekle’n, e kle kɛ klolɛ mɔ e klo Zoova’n i ti yɛ e su i-ɔ. Biblu’n kle kɛ ɔ fataman kɛ e bu i kɛ Zoova sásá e naan sa kekle wie fi w’a tɔman e su. Asa’n ɔ kle kɛ Ɲanmiɛn w’a siesieman sa nga be tɔ e su’n w’a sieman. Zoova si kɛ sɛ e si sa nga bé jú ainman’n, nɛ́n i sɔ’n ti yɛ é dí aklunjɔɛ-ɔ. Sanngɛ sɛ e lo e wun e mɛn i naan ɔ kle e atin’n, yɛ sɛ e fa atin ng’ɔ kle e’n su’n yɛ é dí aklunjɔɛ-ɔ. (Zer. 10:23) Sɛ e dun mmua bu Zoova i akunndan ka naan y’a fa ajalɛ’n, ɔ ti kɛ e su kan ndɛ kunngba nga Zaki kannin’n wie. Ɔ seli kɛ: “Sɛ Zoova di su’n, yɛ sɛ aliɛ kpa cɛn e’n, é yó nga annzɛ nga.”—Zak. 4:15.
Kɛ e lo e wun man Zoova naan ɔ kle e atin’n mɔ e fa atin ng’ɔ kle e’n su’n, i sɔ’n sasa e. (An nian ndɛ kpɔlɛ 14-15 nun.)b
15. ?Ngue yɛ e si i-ɔ?
15 E siman sa ng’ɔ́ wá jú ainman’n, sanngɛ e si like nga Ɲanmiɛn seli kɛ cɛn wie lele’n é ɲɛ́n i’n. Yɛle kɛ é ɲán nguan m’ɔ leman awieliɛ’n ɲanmiɛn su lɔ, annzɛ asiɛ’n su wa. E si kɛ Ɲanmiɛn buaman ato, yɛ like fi kwlá yoman naan like kwlaa ng’ɔ seli kɛ ɔ́ yó’n w’a kpi ase. (Tit. 1:2) Zoova kunngba yɛ ɔ kwla ‘bo sa ng’ɔ́ wá jú’n su lele naan w’a ju-ɔ.’ Yɛ i kunngba yɛ ‘kɛ ɔ fɛ i laa lele’n, ɔ dun mmua bo sa nga be nin-a juman’n be su-ɔ.’ Laa’n sa wie m’ɔ seli kɛ bé jú’n, be kwlaa be kpɛnnin su sakpa. Yɛ sa ng’ɔ seli kɛ cɛn wie lele bé wá jú’n, bé jú sakpa. (Eza. 46:10) E si weiin kpa kɛ like fi kwlá yoman naan Zoova w’a yaci e klolɛ. (Rɔm. 8:35-39) Asa’n e si kɛ kannzɛ sa nga be tɔ e su’n be ti sɛ ti sɛ’n, ɔ́ mán e ngwlɛlɛ, ɔ́ wlá e fanngan, yɛ ɔ́ mán e wunmiɛn naan y’a kwla jran kekle. E kwla lafi su kpa kɛ Zoova úka e yɛ ɔ́ yrá e su.—Zer. 17:7, 8
WAFA NGA ZOOVA SI E’N E BƆBƆ E KWLÁ WUNMƐN I WLƐ KPA SA
16. (1) ?Kɛ nga Jue Mun 139:1-6 fa kan’n sa’n, ngue yɛ Zoova si i-ɔ? (2) Yɛ i sɔ’n yo wɔ sɛ?
16 An kanngan Jue Mun 139:1-6 nun. Ɲanmiɛn m’ɔ yili e’n, ɔ si e dan. Asa’n, ɔ si sa nga ti yɛ e bu akunndan nga e bu’n, ɔ nin sa nga ti yɛ sa wie nun’n e wun yo e wafa wie’n. Ɔ fɛ i ɲin sie i e su titi. Ɔ si ndɛ kwlaa nga e kan’n, yɛ ɔ wun ndɛ bɔbɔ ba nga e waan é kán’n i wlɛ. Ɔ si like nga e yo’n, ɔ nin sa nga ti yɛ e yo i sɔ like’n. Kɛ nga Famiɛn Davidi fa kannin’n sa’n, Zoova kunndɛ titi kɛ ɔ́ úka e, yɛ ɔ kwla yo sɔ kusu. Nanwlɛ, kɛ Ɲanmiɛn m’ɔ Sie Like Kwlakwla’n, m’ɔ Kwla Like Kwlaa Yo’n, m’ɔ yili nglo nin asiɛ’n ɔ kle kɛ e ndɛ lo i dan kɛ ngalɛ’n sa’n, i sɔ’n ti abonuan! Davidi seli kɛ: “Silɛ mɔ a si min’n, n kwlá wunmɛn i wlɛ mlɔnmlɔn. Ɔ tra min kpɛn.”—Jue. 139:1-6, jnd.
17. ?Ngue ti yɛ wie liɛ’n kɛ ɔ yo naan e lafi su kɛ Zoova si e kpa’n, ɔ kwla yo kekle man e-ɔ?
17 Wie liɛ’n wafa nga be tali e’n, annzɛ like nga be kleli e ka naan y’a si ndɛ nanwlɛ’n ti’n, kɛ ɔ yo naan e lafi su kɛ Zoova klo e naan e ndɛ lo i’n ɔ ti kekle. Wie liɛ kusu’n, sa tɛtɛ nga e yoli be laa’n ti’n, e kwla bu i kɛ Zoova su kunndɛman le kɛ ɔ́ sí e, naan e nin i e afiɛn kwlá mantanman. Davidi bɔbɔ’n blɛ wie nun’n ɔ buli i sɔ wie. (Jue. 38:18, 21) Wie liɛ kusu’n, sran kun kwla miɛn i ɲin kpa naan ɔ́ wlá nzuɛn tɛ wie ase. I lɛ nun’n, ɔ kwla usɛ i wun kɛ: ‘?Sɛ Ɲanmiɛn si min sakpa’n, ngue ti yɛ ɔ kunndɛ kɛ n wla nzuɛn tɛ sɔ’n i ase, kusu nn ɔ si kɛ i sɔ yolɛ’n ti kekle man min-ɔn?’
18. ?Kɛ e wun i wlɛ kɛ Zoova si e kpa tra wafa nga e si e bɔbɔ e wun’n, i su ye benin yɛ e ɲɛn i-ɔ? (An nian foto’n nin desɛn’n wie.)
18 Sɛ e mian e ɲin’n, e kwla wun i wlɛ kɛ Zoova si e kpa tra wafa nga e si e bɔbɔ e wun’n. Yɛ e kwla wun i wlɛ kɛ Zoova wun nzuɛn kpa m’ɔ o e nun mɔ e bɔbɔ e wunmɛn i’n. Fɔnlɛ nga e fɔn’n Zoova wun i, sanngɛ ɔ si nzuɛn nga e kunndɛ kɛ é fá’n, yɛ ɔ klo e. (Rɔm. 7:15) Kɛ e wun i wlɛ kɛ Zoova wun like kpa nga e kwla yo’n, i sɔ’n yo maan e kwla su i kpa, kpɛkun e di aklunjɔɛ.
Zoova uka e naan y’a fa e wla y’a guɛ i ninnge ng’ɔ seli kɛ ɔ́ fá mán e’n be su kpa. I sɔ’n yo maan e kwla jran sa nga y’a sunnzunman mɔ be tɔ e su’n be ɲrun kekle. ( An nian ndɛ kpɔlɛ 18-19 nun.)c
19. ?Zoova i su ndɛ benin yɛ e si i-ɔ?
19 E si kɛ Zoova ti klolɛ. Be kwlá simɛn i sɔ liɛ’n i su akplowa kaan sa. (1 Zan 4:8) E si kɛ klolɛ mɔ Zoova klo e’n i ti yɛ ɔ kpɛ mmla man e-ɔ, ɔ kunndɛ kɛ e liɛ yo ye. E si kɛ Zoova kunndɛ kɛ e ɲan nguan m’ɔ leman awieliɛ’n. I sɔ’n ti’n, ɔ yili e ti tɛ. E ti kpɔlɛ tɛ’n kle kɛ, kannzɛ fɔ o e nun’n, e kwla su Zoova kɛ ng’ɔ klo’n sa. (Rɔm. 7:24, 25) Asa’n e si kɛ Zoova “ti dan tra e klun akunndan’n, yɛ ɔ si sa kwlaa.” (1 Zan 3:19, 20) Zoova si e kpa, yɛ ɔ lafi su kɛ e kwla yo i klun sa’n.
20. ?Ngue yɛ ɔ fata kɛ ɔ tran e klun naan y’a kokoman ngbɛn-ɔn?
20 Ninnge cinnjin ng’ɔ fata kɛ e si be’n, Zoova w’a faman wie fi w’a fiaman e wun. Sɛ i sɔ liɛ’n tran e klun’n, e su kokoman ngbɛn ninnge nga e siman be’n be ti, sanngɛ é fá e ɲin é síe i ninnge cinnjin kpafuɛ’m be su. Kɛ e yo sɔ kusu’n, e kle kɛ e lafi Zoova m’ɔ “si sa kwlakwla kpan’n” i su. (Zɔb. 36:4) Kannzɛ e wunman sa wie’m be wlɛ dɔ nga su’n, sanngɛ e si kɛ mɛn uflɛ’n nun lɔ’n, Zoova wá klé e ninnge uflɛ wie mun titi. Yɛ kɛ e si kɛ é wá súan e Ɲanmiɛn’n i su ninnge uflɛ wie mun ekun titi’n, i sɔ’n yo e fɛ kpa.—Aku. 3:11.
JUE 104 Ɲanmiɛn fɛ i wawɛ’n man e
b FOTO’N NG’Ɔ O I BUE 17 SU’N: Siɛ kun nin i wa be su fa ninnge wie mun sie i pata kun nun naan sɛ sa wie fu be nun’n, b’a kwla fa wanndi ndɛndɛ.
c DESƐN’N NIN FOTO’N BE SU NDƐ’N: Aniaan kun mɔ sa’m be o i su’n, ɔ su bu aklunjɔɛ nga é wá dí i mɛn uflɛ’n nun lɔ’n i akunndan.