?Olsem Wanem Blong Protektem Ol Pikinini Blong Yu?
AFTA we Wernera i go long smol skul blong sam yia, hem wetem samwe long 3,000 narafala yangfala long Sao Polo, Brasil, oli go long haeskul. Hemia fastaem long laef blong Werner we hem i luk ol studen oli stap salem mo yusum drag. From we Werner i wan smol boe nomo, i no longtaem, ol studen we oli bigwan moa, oli mekem ol samting long hem we i nogud mo i denja tu, blong traem fosem hem blong folem fasin blong olgeta.
Sista blong Werner, nem blong hem Eva, hem tu i gat sam problem. Hem i wantem mekem bes blong hem long skul, ale hem i stadi strong tumas nao hem i kam sik mo tingting blong hem i fasfas. Olsem ol narafala yangfala, Werner mo Eva tufala i nidim we papa mama blong tufala oli protektem tufala long saed blong bodi mo filing. ?Ol pikinini blong yu oli nidim we yu givhan olsem wanem long olgeta? ?Olsem wanem yu save givhan long olgeta blong rere from laef blong olgeta olsem ol bigman? Blong askem ol kwestin ya long tok we i sot moa, ?yu yu wantem wanem fyuja blong ol pikinini blong yu?
Oli No Jes Nidim Kakae Nomo
Tingbaot blong smoltaem, hadwok we ol papa mama oli fesem tede blong protektem ol pikinini blong olgeta. Famle laef i stap kam nogud mo plante moa man oli pua. From samting ya, long plante ples blong wol, namba blong ol pikinini we oli slip long rod i stap kam antap. Long sam ples, oli yusum ol pikinini olsem ol wokman. Fasin ya i kamaot from we ol papa mama oli no protektem ol pikinini blong olgeta long ol man ya we oli yusum olgeta. Mo tu, fasin blong dipen long drag i spolem plante yangfala. Yumi save tingbaot wan yangfala long Brasil. Taem hem i stat blong dipen long drag, i no moa gat pis long haos blong hem. Papa mama blong hem tufala i wari tumas. Antap long samting ya, tufala i traehad blong kasem naf mane blong pem dokta blong givhan long yangfala ya. Mo i gat ol man blong salem drag oli stap kam long haos tu, blong askem mane from ol drag we yangfala ya i bin karem. Ol man ya oli no gat sore nating.
Be, nating se laef i had, plante papa mama oli gohed blong traehad blong kasem kakae, klos, mo givim wan ples blong slip long ol pikinini blong olgeta. Mo tu, oli traem protektem olgeta, from raf fasin, fasin blong dipen long drag, mo plante narafala problem we oli save spolem olgeta. Hemia i wan gudfala wok, ?be hem i naf? ?Olsem wanem long fasin blong protektem ol yangfala long ol samting we oli save spolem olgeta long saed blong filing mo speret? Plante papa mama oli luksave tu se, blong mekemgud wok blong olgeta oli mas winim plante problem long saed blong ol fren mo pleplei we ol pikinini blong olgeta oli jusum. Be, ?olsem wanem ol papa mama oli save mekem samting ya long stret fasin, we oli no protektem ol pikinini blong olgeta bitim mak, be tu, oli no letem olgeta oli mekem enikaen samting nomo? Mifala i askem long yu blong tingbaot ol save biaen we i givim ansa long ol kwestin ya.
[Futnot]
a Oli jenisim ol nem long store ya.