Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 29
Sakemaot Ol Giaman Bilif Mo Kastom
wp16.06 6, bokis
Vison We i Soemaot Olgeta Long Heven
Plante milian man oli bilif long ol samting we oli ting se i save karem gudlak no badlak, mo oli fraet long ol rabis spirit. Ol samting ya oli holemtaet olgeta olsem we oli stap long kalabus. Oli yusum sam smosmol samting blong protektem olgeta, olsem ston no bidbid, no ol wota we oli mekem majik long hem. Be yu no nid blong mekem olsem. Baebol i leftemap tingting blong yumi se: ‘Jehova i stap luklukgud long olgeta samting long wol ya, blong i save givim paoa long ol man we oli ona long hem long olgeta tingting blong olgeta.’ (2 Kronikel 16:9) Jehova we i tru God, hem i strong moa bitim Setan, mo bambae hem i protektem yu sipos yu trastem Hem.
Blong Jehova i protektem yu, yu mas kasem save long samting we hem i wantem, mo yu mekem. Wan eksampol, ol Kristin long Efesas bifo oli tekem buk blong olgeta we i tokbaot majik, mo oli bonem evriwan. (Ol Wok 19:19, 20) Long sem fasin, sipos yu wantem se God i protektem yu, yu mas sakemaot olgeta samting we oli joen wetem wok blong rabis spirit, olsem ol smosmol ston, bidbid, buk blong majik, ol samting blong protektem yu, mo ol narafala samting olsem.
Sapotem Trutok Long Saed Blong Ded
13 Sipos yu no sua long saed blong wan kastom, i gud yu prea long Jehova mo yu askem waes blong hem. (Ridim Jemes 1:5.) Biaen, yu mekem sam risej long ol buk blong yumi. Mo tu, yu save askem ol elda long kongregesen blong oli givhan long yu. Bambae ol elda oli no talem samting we yu mas mekem, be bambae oli givim ol advaes blong Baebol blong givhan long yu. Taem yu mekem ol samting ya, yu stap trenem tingting blong yu blong “luksave samting we i stret mo samting we i rong.”—Hib. 5:14.
“Bambae Mi Wokbaot Oltaem Long Trutok Blong Yu”
12 Ol kastom we God i no laekem. Maet ol memba blong famle, no ol fren long wok o long skul, oli traem pulum yumi blong joen long ol lafet blong olgeta. ?Wanem i save halpem yumi blong no joen long ol kastom mo ol holide we Jehova i no laekem? Yumi mas save risen from wanem Jehova i no laekem ol holide olsem. Yumi save mekem risej long ol buk blong yumi blong faenemaot stamba blong ol holide ya. Taem yumi tingting dip long ol risen we oli stanap long Baebol, yumi save sua se yumi stap wokbaot long rod we i mekem “Masta i glad.” (Efesas 5:10) Sipos yumi trastem Jehova mo Tok blong hem, bambae yumi no fraet long ol tingting blong man.—Ol Proveb 29:25.
Ol Gudgudfala Samting
Soemaot Lav We i Tru Long Ol Wok Blong Yumi
11 Talem ol tok we i kamaot long hat, blong presem narafala. Yumi mas lukaot janis blong talem ol gudfala tok blong presem narafala. Yumi evriwan i save se ol tok olsem, i mekem “man i kam strong moa.” (Efesas 4:29) Yumi no mas tok swit, be ol tok blong yumi i mas kamaot long hat. Yumi no mas talem ol tok we yumi no minim, o ronwe long wok ya blong givim advaes blong stretem narafala. (Ol Proveb 29:5) Sipos yumi presem narafala nao biaen yumi toktok smol agensem hem, yumi gat tu fes ya. Aposol Pol i no olsem, hem i gat lav we i tru. Taem hem i raetem leta long ol Kristin long Korin, hem i talem gudfala tok blong presem olgeta from ol gudfala wok blong olgeta. (1 Korin 11:2) Be taem hem i mas stretem olgeta, hem i eksplenem long kaen mo klia fasin, from wanem hem i mekem olsem.—1 Korin 11:20-22.
8-14 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 30
“Yu Mekem We Mi No Kam Pua Mo Mi No Kam Rij Tu”
?Wanem Kaen Lav i Givim Trufala Glad?
10 I tru, yumi evriwan i nidim mane, mo mane i save givhan blong mekem laef i moagud. (Prija 7:12) ?Be olsem wanem? ?Yumi save glad sipos yumi gat inaf nomo blong laef? !Yes! (Ridim Prija 5:12.) Aguru we i pikinini blong Jake, i raetem long Baebol se: “Plis, mi wantem blong yu mekem we . . . mi no save kam puaman, mo mi no save kam rijman tu. Mi wantem blong yu givim kakae long mi we i stret nomo long mi.” I isi blong kasem save from wanem man ya i no wantem kam puaman. Samting ya i save pulum hem blong i brekem loa blong God nao i stil. ?Be from wanem hem i no wantem kam rijman? Hem i talem long Jehova se: “Sipos mi gat plante kakae, maet mi save tok nogud long yu, se mi no save yu.” (Ol Proveb 30:8, 9) Ating yu save sam man olsem, we oli trastem mane be oli no trastem God.
11 Wan man we i laekem mane tumas i no save mekem God i glad. Jisas i talem se: “I no gat man we i save kam slef blong tu masta wantaem, from we bambae hem i agensem wan mo i laekem narawan, no bambae hem i fren gud long wan be i stap tok nogud long narawan. Yufala i no save kam slef blong God mo long semtaem yufala i slef blong mane.” Mo hem i gohed se: ‘Yufala i mas stop blong hivimap ol gudgudfala samting long wol ya. Long ples ya, kakros i save kakae, rosta i save spolem, mo ol man blong stil oli save stilim. Be yufala i mas hivimap ol gudgudfala samting long heven. Long ples ya, kakros i no save kakae, rosta i no save spolem, mo ol man blong stil oli no save stilim.’—Matiu 6:19, 20, 24.
12 Plante man blong Jehova oli stap traehad blong mekem laef blong olgeta i no fasfas. Nao oli luksave se oli gat moa taem blong mekem wok blong Jehova, mo oli glad moa. Jak, we i stap long Amerika, i salem bigfala haos blong hem mo bisnes blong hem, blong i save joenem woman blong hem long wok blong paenia. Hem i talem se: “I had blong lego naesfala haos mo bigfala graon blong mitufala.” Be long ol yia we Jak i bin wok, oltaem hem i kambak long haos we i kros mo i harem nogud. Hem i se: “Woman blong mi i wan fultaem paenia, mo hem i glad oltaem. Hem i stap talem long mi se: ‘!Bos blong mi i beswan long wol!’ Naoia, mi tu mi paenia, ale mitufala tugeta i wok blong nambawan Bos ya, Jehova.”
“?Yu Yu Lavem Mi Moa?”
15 Plante man tede oli ting se oli mas gat ol niufala stael blong klos, mobaelfon, kompiuta, mo plante narafala samting. Oli ronem ol samting ya, from we oli ting se mane mo olting oli impoten moa i bitim ol narafala samting. ?Yu yu ting se wanem nao i moa impoten? I gud yu askem se: ‘?Mi mi spenem plante taem blong tingbaot ol niufala trak mo stael blong klos, be smoltaem nomo blong rerem ol miting? ?Mi mi bisi tumas evri dei, nao mi spenem smoltaem nomo blong prea mo ridim Baebol?’ Sipos yumi no lukaot gud, yumi save lavem ol sas samting moa i bitim we yumi lavem Jisas. Jisas i talem se: “Yufala i mas blokem enikaen fasin blong wantem ol samting.” (Luk 12:15) ?From wanem hem i talem olsem?
16 Jisas i gohed i se: “I no gat man we i save kam slef blong tu masta wantaem. . . . Yufala i no save kam slef blong God mo long semtaem yufala i slef blong mane.” Bambae ‘yumi agensem wan mo laekem narawan,’ no yumi ‘fren gud long wan be yumi stap tok nogud long narawan.’ Taswe, yumi no save givim bes blong yumi long Jehova, mo long semtaem yumi ronem ol sas samting. (Matiu 6:24) Yumi ol sinman, yumi mas gohed blong faet agensem “ol samting we bodi nomo i wantem,” we i minim tu, ol sas samting.—Efesas 2:3.
17 Plante man oli tingting tumas long ol samting we olgeta nomo oli wantem. From samting ya, i isi blong oli ronem ol sas samting. (Ridim 1 Korin 2:14.) Tingting blong olgeta i no klia, nao i had blong oli luksave samting we i stret mo samting we i no stret. (Hibrus 5:11-14) Oltaem oli wantem kasem plante moa sas samting. Be taem oli kasem moa, oli no glad yet, oli wantem sam moa bakegen. (Prija 5:10) Be sipos yumi ridim Tok blong God evri dei, bambae yumi naf blong blokem tingting ya blong wantem ol sas samting. (1 Pita 2:2) Jisas i tingting dip long waes blong Jehova, taswe hem i naf blong stanap strong taem Setan i traem hem. (Matiu 4:8-10) Tede tu, sipos yumi folem waes blong Jehova, bambae yumi naf blong blokem tingting ya blong wantem ol sas samting. Bambae yumi soemaot long Jisas se yumi lavem hem moa i bitim ol sas samting.
?Olsem Wanem Blong Yusum Mane Long Waes Fasin?
Sevem mane bifo we yu pem samting. Nating se maet plante man oli ting se hemia wan olfala stael, be blong talem stret, rod ya i waes mo i mekem se yu no gat tumas problem long saed blong mane. Rod ya i givhan long plante man blong oli no mekem kaon mo blong oli blokem ol trabol olsem blong pembak intres we i hae, we mane ya man i save yusum blong pem ol narafala samting. Baebol i tokbaot se ol anis oli “waes” from we ‘long taem blong havest, oli stap hivimap ol kakae blong olgeta,’ blong oli save kakae long taem we oli nidim.—Ol Proveb 6:6-8; 30:24, 25.
!Gohed Blong Stap Olsem Gest Blong Jehova Olwe!
18 I gud blong jekem tingting we yumi wanwan i gat long saed blong mane. Maet yu save askem yu wan se: ‘?Mi tingbaot mane oltaem mo samting we mi save pem? ?Sipos mi tekem mane long narafala, mi mi slo blong givimbak from mi gat tingting ya se hem i no nidim? ?Mi mi harem se mi impoten taem mi gat plante mane, be mi faenem i had blong givim samting long narafala? ?Taem mi luk se ol brata mo sista oli gat plante samting, mi mi jajem olgeta se oli laekem mane moa i bitim Jehova? ?Mi mi fren gud moa wetem olgeta we oli rij, be mi no intres tumas long olgeta we oli pua?’ I wan bigfala ona blong stap olsem ol gest blong Jehova, taswe i impoten we yumi tingbaot ol kwestin ya. Sipos yumi blokem fasin ya blong laekem mane tumas, yumi save gohed blong stap olsem ol gest blong Jehova, mo Jehova bambae i neva lego yumi.—Ridim Hibru 13:5.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Samting We Jehova i Wokem Oli Soemaot Waes Blong Hem
11 Wan narafala smol anamol, hemia baja. Anamol ya tu i save tijim sam impoten samting long yumi. (Ridim Ol Proveb 30:26.) Baja i olsem rabet lelebet, be i bigwan moa, sora blong hem i raon mo i sot mo leg blong hem tu, i sot nomo. Anamol ya i laef long ol ples blong ston. From we anamol ya i save luklukgud ol samting, hem i save luk kwiktaem we trabol i kam, mo from we hem i laef long ples blong ston, i gat plante hol insaed long ston we hem i save go haed long hem taem narafala anamol i wantem kakae hem. Ol baja oli laef wanples long wan komuniti, samting ya i mekem se oli save givgivhan long olgeta long taem blong trabol, mo i mekem we oli save stap wom long kolkol taem.
12 ?Yumi save lanem wanem long fasin blong anamol ya baja? Faswan samting, yumi luk we i no isi blong narafala anamol i kasem hem. From we hem i save luklukgud ol samting, hem i save luksave denja taem i stap farawe yet, mo hem i stap klosap long ples we i gat ol hol blong ston we hem i save go haed long hem. Long sem fasin, tingting blong yumi i mas klia gud blong luksave denja we i stap long wol blong Setan. Aposol Pita i givim advaes long ol Kristin se: “Yufala i mas lukaot gud. Yufala i mas rere, from we enemi ya blong yufala Setan, hem i stap raon long yufala oltaem. Hem i olsem wan laeon we i stap singaot bigwan, i stap lukaot man blong i kakae.” (1 Pita 5:8) Taem Jisas i stap long wol, hem i lukaotgud, oltaem hem i rere blong blokem ol samting we Setan i save mekem blong tekemaot hem long Jeova. (Mat. 4:1-11) !Jisas i wan gudfala eksampol we ol man blong hem oli save folem!
13 Wan rod blong lukaotgud hemia blong yusum ol samting we Jeova i givim blong protektem yumi. Yumi no mas ting nating long fasin blong stadi long Tok blong God mo blong kam long ol miting. (Luk 4:4; Hib. 10:24, 25) Olsem baja we i laef long komuniti, yumi tu yumi mas joen wetem ol Kristin brata sista blong yumi blong ‘bambae bilif blong olgeta i save givhan long yumi, olsem we bilif blong yumi i save givhan long olgeta.’ (Rom 1:12) Taem yumi yusum ol samting we Jeova i givim blong protektem yumi, yumi soem se yumi agri wetem toktok we Deved i raetem long Ol Sam se: “Hae God [“Jeova,” NW] i God blong mi. Hem i wan gudfala ples blong haed blong mi, mo hem i stap lukaot gud long mi. Hem i stap blokemgud mi, mo i wan strong sefples blong mi.”—Sam 18:2.
15-21 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 31
Ol Lesen We Yumi Lanem Long Advaes Blong Wan Mama
Tijim Ol Pikinini Long Ol Gudfala Fasin
Tijim stret save long saed blong seks. Fasin blong givim woning i impoten. (1 Korin 6:18; Jemes 1:14, 15) Nating se i olsem, Baebol i tokbaot seks se i wan presen we i kam long God, be i no wan trap blong Setan. (Ol Proveb 5:18, 19; Sing Blong Solomon 1:2) Sipos yu tokbaot nomo ol nogud samting we i save kamaot from seks, yangfala blong yu bambae i no gat stret save we i laenap wetem wanem we Baebol i talem. Wan yangfala woman long Franis we nem blong hem Corrina, i talem se: “Perens blong mi i stap tokbaot nomo ol rabis samting we oli save kamaot from ol doti fasin long saed blong seks, mo hemia i mekem se mi gat nogud tingting long saed blong seks.”
I gud blong meksua se pikinini blong yu i kasem ol stret save long saed blong seks. Wan mama long Meksiko we nem blong hem Nadia, i talem se: “Oltaem mi traem blong tijim ol yangfala blong mi se seks i wan gudfala samting, mo Jehova i givim long yumi blong yumi save haremgud long hem. Be fasin ya i blong olgeta nomo we oli mared. Seks i save mekem yumi haremgud o i mekem yumi safa, mo hemia i dipen se yumi yusum long wanem rod.”
Tokbaot Strong Dring Long Ol Pikinini
Tekem janis blong tokbaot topik ya. Wan papa long Briten we nem blong hem Mak, i se: “Fasin blong dring alkol i save mekem tingting blong pikinini i fasfas. Mi askem long pikinini boe blong mi we i gat 8 yia sipos i gud o i nogud blong dring alkol. Mi mekem se hem glad blong storian mo storian blong mitufala i no strong tumas, hemia i givhan long hem blong talemaot tingting blong hem.”
Sipos yu tokbaot olsem wanem alkol i joen wetem sam narafala samting tu, bambae hem i tinghevi long samting we yu talem long hem. Folem yia blong pikinini blong yu, i gud yu tokbaot sam nara samting we i joen long topik ya, olsem rod sefti, mo fasin blong man mo woman blong slip tugeta.
Soem gudfala eksampol. Ol pikinini oli olsem ol sponj. Oli kwik blong fulumap tingting blong olgeta wetem ol samting raonabaot. Wan risej i soemaot se plante taem, ol pikinini oli folem moa eksampol blong ol papa mo mama. Eksampol, sipos yu ting se beswan rod blong winim ol wari, hem i taem we yu dring alkol, pikinini bae i ting se alkol i ansa blong stretem ol trabol. Taswe, i gud yu soem gudfala eksampol. Meksua se yu yusum alkol long wan fasin we i stret.
Tijim Pikinini Blong i Gat Tingting Daon
Yu pulum hem blong i givim samting long narafala. Yu soemaot long pikinini se “man i harem gud moa taem hem i givim samting long narafala, i bitim we hem i kasem samting.” (Ol Wok 20:35) ?Olsem wanem yu mekem samting ya? Maet yutufala i raetem wan lis blong ol man we oli nidim transpot, o maet oli nidim narafala blong pem samting blong olgeta long stoa, o blong fiksimap wan samting. Yu tekem pikinini wetem yu, nao hem bambae i luksave se yu yu glad taem yu givhan long narafala. Eksampol blong yu bambae i gat bigfala paoa blong tijim pikinini blong i gat tingting daon.—Rul blong Baebol: Luk 6:38.
Ol Gudgudfala Samting
Edukesen Long Taem We Oli Raetem Baebol
7 Long Isrel, papa mo mama tufala i joen blong tijim ol pikinini blong tufala taem oli smol nomo. (Dutronome 11:18, 19; Proveb 1:8; 31:26) Long Franis Dictionnaire de la Bible, man we i gat big save long Baebol E. Mangenot i raetem se: “Kasem taem we hem i save toktok, smol pikinini ya i save stat blong lanem sam haf blong Loa ya. Oltaem mama blong hem i stap talem bakegen wan haf long Loa ya long hem. Kasem taem we pikinini ya i kasem save long hem, mama blong hem i save givim narafala haf. Afta we ol pikinini oli lanem ol haf ya finis, mama i save givim ol haf ya we oli raetemdaon finis long olgeta. Olsem nao oli save ridim, mo taem oli stap gru blong kam bigman, oli save gohed blong folem fasin blong wosip blong olgeta from we oli ridim loa ya blong Masta mo oli stap tingtinggud long hem oltaem.”
8 Stampa tingting we oli gat blong tijim ol pikinini blong olgeta, i blong mekem se oli save lanem olgeta samting baehat nomo. Ol samting we oli lanem, olsem Loa blong Jeova mo fasin we Jeova i stap joen wetem olgeta, i mas stap strong insaed long hat blong olgeta. (Dutronome 6:6, 7) Oli mas tingting dip long ol samting ya. (Ol Sam 77:11, 12) Blong givhan long ol yangfala mo ol olfala blong tingbaot ol samting ya, oli mas yusum ol defdefren kaen rod blong tijim olgeta long hem. Hemia olsem fasin blong yusum ol leta, ol vas we oli folfolem olgeta long wan Sam we i stat wetem wan defren leta. Folem oda blong alfabet (olsem long Proveb 31:10-31), ol tok we oli stat wetem sem leta mo sem saon nomo. Mo fasin blong yusum ol namba olsem hemia we oli yusum long las haf blong Proveb japta 30. Wan samting we i intres tumas, hemia Kalenda blong Geser, we long Hibru, sam man we oli skulgud oli tijim ol pikinini long hem, blong wan pikinini i save lanem fasin blong tingtingbak.
22-28 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 1-2
Gohed Blong Trenem Nekis Jeneresen
‘Putum Ol Tok Ya Long Han Blong Ol Man We Yu Trastem’
3 Yumi laekem blong mekem wok blong Jehova mo yumi tinghae long wok blong yumi. Plante long yumi i glad tumas long wok blong yumi, mo yumi wantem gohed blong mekem wok ya longtaem moa. Be sore tumas, taem man i kam olfala, hem i no moa naf blong mekem ol samting we hem i stap mekem taem hem i yangfala. (Prija 1:4) Hemia wan samting we i traem ol man blong Jehova. Tede, wok blong prij i kam bigwan moa, mo ogenaesesen blong Jehova i stap yusum ol niufala teknoloji blong mekem plante moa man oli kasem gud nius. Be samtaem i no isi blong ol olfala oli lanem ol niufala fasin blong mekem samting. (Luk 5:39) Mo tu, taem man i stap kam olfala, hem i no moa strong mo paoa blong hem i stap godaon. (Ol Proveb 20:29) Taswe, sipos ol olfala oli trenem ol yangfala blong oli mekem moa wok long ogenaesesen blong Jehova, hemia i stret nomo mo i soemaot lav.—Ridim Ol Sam 71:18.
4 I no isi oltaem blong pasem wok i go long wan yangfala brata. Maet ol brata oli harem nogud taem oli tingbaot se bambae oli lusum posisen we oli laekem tumas. No maet oli wari se sipos oli no lidim wok ya, bambae ol yangfala oli no mekem gud wok ya. No maet oli harem se oli no gat taem blong trenem ol narafala. Be ol yangfala brata tu oli mas gat longfala tingting sipos oli no kasem eni wok.
Ol Gudgudfala Samting
it “Prija” ¶1
Prija
Hibru nem ya Qo·heʹleth (we i minim “man blong hivimap ol man; man ya we i stap singaot ol man oli kam wanples; man we i stap mekem plan”) i soemaot klia wok we wan king i mekem blong rulum ol man Isrel. (Pri 1:1, 12) King i gat responsabiliti ya blong givhan long ol man Isrel blong oli gohed blong holemstrong long Haefala King mo God blong olgeta. (1Ki 8:1-5, 41-43, 66) Taswe blong luksave sipos rul blong wan king i gud o i nogud, hemia i dipen se hem i lidim ol man blong wosipim Jehova o nogat. (2Ki 16:1-4; 18:1-6) Solomon we i man blong hivimap ol man, i mekem plante samting finis blong singaot ol man Isrel, ol man blong narafala ples we oli laef wetem olgeta, mo ol man we oli kam stap smoltaem nomo, blong oli kam wanples long tempol. Long buk blong Prija, Solomon i gat strong tingting blong givhan long ol man blong God, blong oli stap longwe long ol samting blong wol ya we oli blong nating nomo, mo blong oli mekem ol tabu wok blong God ya we i jusumaot olgeta. Nem ya Prija we yumi yusum long Baebol blong yumi, i kamaot long Hibru tok ya Qo·heʹleth, we Grik Septuagint i transletem i kam Ek·kle·si·a·stesʹ, we i minim “wan memba blong wan kongregesen o asembli.”
29 SEPTEMBA–5 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 3-4
Mekem Mared Blong Yu i Kam Strong
Teknoloji i Gat Stret Taem Blong Hem
● Taem man i yusum teknoloji long fasin we i waes, hemia i save mekem mared i strong. Eksampol, sam hasban mo waef oli yusum teknoloji blong toktok o sanem mesej, taem oli stap longwe long tufala long dei.
“Wan smol teks mesej blong talem se ‘Mi lavem yu’ o ‘Mi stap tingting long yu’ i save gat bigfala paoa.”—Jonatan.
● Taem man i yusum teknoloji long fasin we i no waes, hemia i save spolem mared. Eksampol, sam man oli yusum fon o tablet blong olgeta oltaem, mekem se oli no moa gat naf taem blong spenem wetem hasban o waef blong olgeta.
“Mi sua se i gat sam taem we hasban blong mi i harem se i wantem tumas blong toktok wetem mi, sipos mi no bin stap yusum fon blong mi.”—Julisa.
● Sam man oli talem se oli save storian gud wetem hasban o waef blong olgeta mo long semtaem oli yusum fon o tablet blong olgeta. Be Sherry Turkle, woman blong stadi long teknoloji, i se “hemia wan giaman tok long saed blong mekem plante samting wantaem.” Fasin ya we ol man mekem plante samting wantaem, i no wan gudfala samting. Woman ya i talem se samting we i tru se, “taem yumi traem blong mekem plante moa samting wantaem, yumi no mekem gud nating.”
“Taem mi storian wetem hasban blong mi, hemia i nambawan, be i no long taem we hem i stap mekem narafala samting. Taem hem i stap mekem narafala samting, hemia i mekem mi harem olsem se hem i glad yet sipos i stap nomo wetem fon o tablet blong hem.”—Sara.
Stamba poen: Fasin blong yu blong yusum teknoloji, i save givhan o spolem mared blong yu.
Gohed Blong Mekem “Faea Blong Jah” i Laet
12 ?Olsem wanem ol kapol oli save folem eksampol blong Akwila mo Prisila? Tingbaot ol wok we yu mo hasban blong yu i mas mekem. ?Olsem wanem? ?Yutufala i save joen tugeta blong mekem ol wok ya i bitim we wan nomo i mekem hem wan? Eksampol, Akwila mo Prisila i prij tugeta. ?Yutufala i plan blong mekem sem mak? Akwila mo Prisila i wok tugeta. Maet yu mo hasban o waef blong yu i no mekem sem wok, ?be yutufala i save joen tugeta blong mekem ol wok long haos? (Pri. 4:9) Taem yutufala i givgivhan long yutufala blong mekem wan wok, yutufala i save harem se yutufala i olsem wan tim mo yutufala i gat janis blong storian. Robert mo Linda i bin mared blong bitim 50 yia. Robert i talem se: “Blong talem stret, mitufala i no gat plante taem blong spenem tugeta blong spel mo pleplei. Be taem mi wasem ol plet mo waef blong mi i kam waepem olgeta, o taem mi klinim garen mo hem i kam givhan long mi, mi harem gud tumas. Taem mitufala i mekem ol samting tugeta, mitufala i joen gud moa, mo lav we mitufala i gat long mitufala i kam strong moa.”
13 Plis tingbaot se nomata we wan hasban mo waef i stap tugeta oltaem, hemia i no min se tufala i fren gud tugeta. Wan waef long Brazil i talem se: “Tede laef blong yumi i bisi tumas, i mekem se i isi nomo blong yumi gat tingting ya se yumi stap tugeta from yumi stap long wan haos nomo. Mi lanem se yumi mas mekem moa samting i bitim we yumi jes stap tugeta nomo. Mo mi lanem tu se mi mas givim samting we hasban blong mi i nidim.” Makem olsem wanem Bruno mo waef blong hem Tays, i meksua se tufala i givim samting we wanwan long tufala i nidim. Bruno i talem se: “Long ol fri taem blong mitufala, mitufala i lego ol fon blong mitufala mo mitufala i enjoem taem we mitufala i gat tugeta.”
14 ?Be olsem wanem sipos yu mo hasban o waef blong yu i no glad blong spenem taem tugeta? Maet hemia from we yutufala i no intres long sem samting, o maet wanwan long yutufala i mekem narawan i kros. ?Long taem olsem yutufala i save mekem wanem? Tingbaot pijatok blong faea we yumi bin tokbaot long stat. Hem i no laet bigwan wantaem nomo taem man i jes laetem, man i mas gohed sloslo blong putum faea wud long hem. Long sem fasin, i gud yutufala i stat blong spenem smol taem tugeta evri dei. Long taem olsem, yutufala i save mekem samting we yutufala tugeta i laekem, be i no samting we i save mekem rao i kamaot. (Jem. 3:18) Sipos yutufala i mekem olsem, yutufala i save gohed blong mekem lav blong yutufala i kam strong bakegen.
Gohed Blong Mekem “Faea Blong Jah” i Laet
3 Blong mekem “faea blong Jah” i laet i stap, hasban mo waef i mas wok had blong mekem frensip blong tufala wetem Jehova i kam strong. ?Olsem wanem hemia i save givhan long mared blong tufala? Taem wan kapol i tinghae long frensip blong tufala wetem Jehova, bambae tufala i folem ol advaes blong hem, mo hemia i save halpem tufala blong blokem o winim ol problem we i save mekem lav blong tufala i kam kolkol. (Ridim Prija 4:12.) Olgeta tu we oli bigman long spirit oli mas mekem bes blong olgeta blong folem ol fasin blong Jehova olsem blong kaen, gat longfala tingting mo fogif. (Efes. 4:32–5:1) Wan kapol we i soemaot ol fasin ya, bambae i isi blong tufala i mekem lav blong tufala i kam strong. Wan sista we nem blong hem Lena, mo we i mared blong bitim 25 yia, i talem se: “I isi blong lavem mo respektem wan man we i bigman long spirit.”
Ol Gudgudfala Samting
it “Lav” ¶39
Lav
“I gat taem blong lavem narafala.” Jehova i jusum blong no soemaot lav long ol man we oli stap mekem ol samting we i no stret. Hem i lavem evri man, be sipos oli agensem hem, bambae hem i no moa lavem olgeta. Jehova God mo Jisas Kraes, tufala i laekem stret fasin, be tufala i no laekem nating fasin ya blong brekem loa. (Sam 45:7; Hib 1:9) Ol man we oli no laekem nating trufala God, i no stret blong soem lav long olgeta. Yu no save kasem wan gudfala samting sipos yu gohed blong soemaot lav long ol man olsem, from we olgeta we oli agensem God, oli no naf blong luksave lav we God i gat long olgeta. (Sam 139:21, 22; Aes 26:10) Taswe, God i no laekem ol man olsem mo hem i plan blong spolem olgeta.—Sam 21:8, 9; Pri 3:1, 8.
6-12 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 5-6
Soem Respek Long God Ya We i Hae Olgeta
Ona Long Jeova Taem Yu Leftemap Hae Nem Blong Hem
17 I impoten we yumi tingbaot blong ona long hae nem blong Jeova taem yumi mekem wosip long hem. Prija 5:1 i talem se: “Taem yu go long haos blong God, yu mas tingting gud long fasin we yu stap mekem.” God i talem long Moses mo Josua blong tufala i tekemaot sandel blong tufala taem tufala i stanap long graon we i tabu. (Eks. 3:5; Jos. 5:15) Tufala i mas mekem samting ya blong soem bigfala respek mo ona long God. Ol pris blong Isrel oli mas werem ol longfala kalsong blong “blokemgud olgeta.” (Eks. 28:42, 43) Samting ya i blong mekem se ol narafala oli no save luk ol tabu haf blong bodi blong pris taem hem i mekem wok blong hem long olta. Evri memba long famle blong pris oli mas holem ol rul ya blong God blong oli leftemap hae nem blong hem.
18 Taswe, blong leftemap hae nem blong Jeova long wosip blong yumi, yumi mas gat ona mo respek. Sipos yumi wantem kasem ona mo respek, ol fasin blong yumi oli mas soem se yumi gat respek. Yumi no ona nomo long hae nem blong Jeova taem yumi stap long fored blong ol narafala man, olsem se yumi putum wan klos blong ol man oli luksave yumi. Fasin blong yumi blong ona long Jeova mo leftemap hae nem blong hem i mas kamaot long hat blong yumi—hemia nao samting we God i luk. (1 Saml. 16:7; Prov. 21:2) Yumi mas tingbaot hae nem blong Jeova olsem nem we yumi karem, taswe i mas gat paoa long ol fasin mo tingting blong yumi, mo long fasin fren blong yumi wetem ol narafala mo tu long tingting mo filing we yumi gat long saed blong yumi wan. Yes, yumi mas ona long hae nem blong Jeova oltaem, long olgeta samting we yumi mekem mo talem. Long ol fasin, filing, klos mo stael blong hea blong yumi, yumi tingbaot toktok blong aposol Pol, we i se: “Mifala i no wantem we sam man oli save faenem sam rabis poen long ol wok blong mifala. Nao mifala i stap traehad, blong mifala i no mekem sam fasin we narafala man bambae i save foldaon long hem. Long olgeta samting we mifala i mekem, mifala i stap soemaot we mifala i man blong wok blong God.” (2 Kor. 6:3, 4) “Long olgeta samting we [yumi] mekem, bambae [yumi] stap [“flasem tijing,” NW] blong God ya we i sevem yumi.”—Taet. 2:10.
Stadi Baebol Blong Mekem Ol Prea Blong Yu Oli Kam Gud Moa
21 Jisas i prea wetem bigfala respek mo i bilif fulwan se God bambae i harem prea blong hem. Tingbaot bifo we hem i mekem Lasaros i laef bakegen, hem “i lukluk i go antap, i talem se, ‘Papa. Mi mi talem tangkiu long yu from we yu harem prea blong mi. Mo mi save we oltaem yu stap harem mi.’” (Jon 11:41, 42) ?Olsem wanem long ol prea blong yu? ?Yu prea wetem respek mo yu bilif fulwan se God bambae i harem prea blong yu? Long Lodsprea, Jisas i soemaot bigfala respek long God. Sipos yu stadi long prea ya, bambae yu luk sam samting we oli stap long hem we oli impoten tumas, olsem, mekem nem blong Jeova i tabu, Kingdom blong hem i kam, mo mekem ol samting we hem i wantem oli kamtru. (Mat. 6:9, 10) Nao tingbaot ol prea blong yu. ?Yu yu soemaot long ol prea blong yu se yu intres tumas long Kingdom blong Jeova, blong mekem ol samting we hem i wantem, mo blong leftemap tabu nem blong hem? Yu mas mekem olsemia long ol prea blong yu.
Yu Mas Holem Promes We Yu Mekem
12 Taem yu baptaes, yu promes long Jehova se bambae yu mekem wok blong hem oltaem long laef blong yu, mo bambae yu folem ol loa blong hem. Be baptaes hem i stat blong rod nomo. Taem ol yia oli pas, yumi evriwan i mas gohed blong lukluk gud long laef blong yumi. I gud yumi tingbaot ol kwestin ya: ‘?Stat long taem ya we mi mi baptaes, mi traehad blong fren moa wetem Jehova? ?Mi stap gohed yet blong mekem wok blong hem wetem olgeta hat blong mi? (Kolosi 3:23) ?Mi stap prea oltaem? ?Mi ridim Baebol evri dei? ?Mi go oltaem long ol miting blong kongregesen? ?Mi tekem evri janis blong joen long wok blong prij? ?Mi mi glad blong mekem ol samting ya, no mi no moa glad olsem bifo?’ Aposol Pita i givim woning se yumi save kam slak long wok blong Jehova. Be yumi save blokem samting ya sipos yumi wok had blong gat moa bilif, save, yumi stanap strong longtaem, mo yumi mekem ol samting we God i wantem.—Ridim 2 Pita 1:5-8.
Ol Gudgudfala Samting
Kwestin
Prija 5:8 i tokbaot wan rula we i mekem i strong long ol puaman, mo i go agensem jastis. Be rula ya i mas tingbaot se i gat wan man blong gavman we i hae moa long hem, mo i stap wajem hem. Blong talem stret, maet i gat sam narafala haeman we oli gat posisen we i hae moa. Be sore tumas, long gavman blong man, i gat korapsen long rul blong olgeta, mo ol man we oli stap aninit long paoa blong olgeta oli mas safa plante from.
Nating se ol samting ya oli mekem yumi harem nogud, yumi glad blong save se Jehova tu i ‘stap wajem ol haeman ya’ blong gavman. Yumi save askem long God blong i halpem yumi, mo yumi sakem ol hevi baden blong yumi i go long hem. (Sam 55:22; Fil. 4:6, 7) Yumi save se “ae blong Jehova i stap lukluk raon long olgeta ples long wol, blong hem i save soemaot paoa blong hem blong givhan long olgeta we hat blong olgeta i stap fulwan long hem.”—2 Kron. 16:9, NW.
From samting ya, Prija 5:8 i mekem yumi tingbaot stret situesen blong ol man blong gavman, hemia se oltaem i gat wan man we posisen blong hem i hae moa long ol narawan. Be samting we i moa impoten, vas ya i halpem yumi blong tingbaot se Jehova nao i hae moa, yes, hem i Rula We i Hae Olgeta. Mo naoia hem i stap rul tru long Pikinini blong hem Jisas Kraes, we i King blong Kingdom. God Ya We i Gat Olgeta Paoa, we i stap wajem evri samting, fasin blong hem i gud olgeta mo i mekem i stret long olgeta man, mo Pikinini blong hem tu i sem mak.
13-19 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 7-8
“Go Long Haos We Ol Man Oli Stap Sore From Dedman”
it “Krae From Dedman” ¶9
Krae From Dedman
I Gat Taem Blong Krae From Dedman. Prija 3:1, 4 i talem se “i gat taem blong krae, mo i gat taem blong laf, i gat taem blong krae bigwan, mo i gat taem blong danis.” Yumi evriwan i stap long rod blong ded, from samting ya Baebol i talem se man we i waes, hat blong hem i “stap long haos we ol man oli stap sore from ol dedman,” be i no long ples we ol man oli stap harem gud long hem. (Pri 7:2, 4; skelem wetem Pro 14:13.) Taswe man we i waes, bambae i tekem evri janis blong soem sore mo leftemap tingting blong ol famle blong man ya we i ded, be bambae hem i no lukaot rod blong mekem hem wan nomo i harem gud. Hemia i givhan long hem blong tingbaot se hem tu i save ded eni taem nomo, mo blong i gohed blong tingbaot Man Ya We i Wokem hem.
Givhan Long Olgeta We Oli Stap Harem Nogud
15 Wiliam, we waef blong hem i ded plante yia finis, i talem se: “Mi harem gud taem ol narafala oli storian long ol gudfala samting long saed blong waef blong mi. Hemia i mekem mi mi luksave se oli lavem mo respektem hem. Ol tok olsem oli leftemap tingting blong mi, from we mi lavem waef blong mi, mo mitufala i stap tugeta longtaem.” Wan wido, nem blong hem Bianka, i talem se: “Mi harem gud taem ol narafala oli prea wetem mi mo ridim wan o tu vas blong Baebol. Mo tu, mi laekem tumas we oli tokbaot hasban blong mi, mo oli lesin taem mi mi tokbaot hem.”
“Krae Wetem Olgeta” We Oli Stap Krae
16 Ol prea blong yumi oli save givhan long ol brata mo sista we oli stap krae. Yumi save prea from olgeta, no yumi prea wetem olgeta. Maet yu harem se bambae yu krae taem yu prea. Be i oraet nomo. Prea we i kamaot long hat i gat bigfala paoa blong mekem narafala i harem gud. Dalin i talem se: “Taem sam sista oli kam blong leftemap tingting blong mi, plante taem mi askem long olgeta sipos oli save mekem wan prea. Long stat blong prea oli wantem krae, be taem oli gohed, voes blong olgeta i kam strong, nao oli talem wan nambawan prea we i kamaot long hat blong olgeta. Bilif blong mi i kam strong taem mi haremsave se oli lavem mi, oli wari long mi, mo oli soemaot strong bilif.”
“Krae Wetem Olgeta” We Oli Stap Krae
17 Yumi no save se wan man we i stap krae bambae i harem nogud kasem wetaem, from we yumi evriwan i defdefren. Taem wan man i ded, ol fren mo famle oli stap blong leftemap tingting. Be taem oli gobak, man we i stap krae i nidim yet we narafala i leftemap tingting blong hem. Taswe i gud yu gohed blong givhan long hem. Baebol i talem se: “Wan tru fren i lavem yu oltaem nomo, mo hem i olsem wan brata we i rere blong givhan long taem blong trabol.” (Ol Proveb 17:17, NW) Yumi mas gohed blong leftemap tingting blong olgeta, gogo oli harem gud bakegen.—Ridim 1 Tesalonaeka 3:7.
18 Samtaem yu sek se man we i harem nogud, i stat blong krae. Maet samting ya i hapen long wan spesel dei, olsem dei we i makem mared blong hem, no taem hem i harem wan miusik, no i lukluk sam foto, no i mekem wan wok we i bin mekem wetem hemia we i ded. Sam smel mo noes tu oli save mekem hem i krae, mo ol defdefren taem blong yia we tufala i bin mekem wan samting tugeta. Taem man i ded, maet woman blong hem i harem nogud tumas blong mekem samting hem wan, olsem go long wan asembli no long Memoriol. Wan brata i talem se: “Mi save se bambae i no isi nating long dei we i makem mared blong mitufala. Be sam brata mo sista oli singaot ol gudfala fren blong mi, mo mifala i joen wanples, nao mi no stap mi wan.”
19 Olgeta we oli stap krae, oli nidim man blong leftemap tingting oltaem, i no long ol spesel dei nomo. Junia i talem se: “I gud tumas blong joen wetem ol narafala enitaem, i no long taem we i gat wan lafet nomo. Ol taem olsem, we mi no plan from, oli leftemap tingting blong mi bigwan.” I tru se yumi no save tekemaot ol filing blong harem nogud we narafala i gat, mo filing blong stap hem wan, be yumi save mekem sam samting blong givhan long hem. (1 Jon 3:18) Gabi i talem se: “Mi talem tangkiu tumas long Jehova from ol gudfala elda we oli stap wetem mi evritaem we mi harem nogud tumas. Oli mekem mi mi harem olsem se Jehova i putum han blong hem i goraon long mi, mo i holemtaet mi.”
Ol Gudgudfala Samting
“Bambae Olgeta Man Oli Save Se Yufala i Disaepol Blong Mi”
18 Samtaem, maet yumi harem se yumi mas toktok wetem wan Kristin we i mekem yumi harem nogud. Be bifo we yumi mekem olsem, i gud yumi askem se: ‘?Mi mi kasemsave fulwan long samting we i hapen?’ (Prov. 18:13) ‘?Hem i no minim blong mekem mi harem nogud?’ (Pri. 7:20) ‘?Mi mi mekem sem mastik olsem finis?’ (Pri. 7:21, 22) ‘Sipos mi go toktok long hem, ?hemia bambae i mekem problem i kam bigwan moa?’ (Ridim Ol Proveb 26:20.) Sipos yumi tekem taem blong tingbaot ol kwestin olsem, bambae yumi faenemaot se lav i save mekem yumi no moa tingbaot samting we i hapen.
20-26 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 9-10
Gat Stret Tingting Long Ol Trabol We Yu Fesem
Yu Neva Mas Talem Se Jehova ‘i Stap Spolem Yu’
20 Yu mas luksave stamba blong ol trabol blong yu. ?From wanem yu mas mekem olsem? From we samtaem ol trabol we oli kasem yumi, oli fol blong yumi nomo. Yumi mas luksave se yumi mas kakae frut blong wanem we yumi planem. (Gal. 6:7) Yumi no mas traem blong blemem Jehova from ol trabol we yumi kasem. ?From wanem i no stret blong mekem olsem? Yu traem tingbaot pijatok ya: Wan draeva i spid bitim mak from trak ya i save spid, nao hem i aksiden long wan kona, ?yu ting se i stret blong hem i blemem kampani we i mekem trak ya? Nogat, hem i no save mekem olsem. Long sem fasin, Jehova i wokem yumi wetem fasin ya we yumi fri blong jusum samting we yumi wantem. Be hem i givim ol advaes tu blong yumi save mekem ol desisen we oli waes. Taswe, i no stret nating blong blemem Jehova from ol mastik we yumi mekem
21 I tru, i no olgeta trabol we oli kamaot from ol mastik, no ol rong desisen we yumi mekem. Sam trabol we yumi kasem i kamaot from “samting we yumi no tingbaot i save kamaot long yumi enitaem nomo.” (Pri. 9:11, NW) Antap long ol samting ya, yumi no mas fogetem se Setan i stamba blong olgeta rabis fasin tede. (1 Jon 5:19; Rev. 12:9) !Hem nao i enemi blong yumi, be i no Jehova!—1 Pita 5:8.
Jehova i Tinghae Long Ol Man Blong Hem We Oli Gat Tingting Daon
10 Mo tu, tingting daon i mekem laef blong yumi i isi moa. Yumi luksave se plante samting we i hapen long laef i no stret. Waes King Solomon i luksave samting ya tu, i se: “Plante taem, mi luk we ol slef oli stap wokbaot long hos, be ol haeman oli wokbaot long leg nomo, olsem we oli slef.” (Pri. 10:7) Plante taem, olgeta we oli gat gudhan blong mekem samting oli no kasem ona. Be samfala we oli no gat gudhan oli kasem bigfala ona. Nating se i olsem, Solomon i luksave se i gud yumi glad nomo long laef blong yumi, mo yumi no tingting tumas long ol nogud samting we oli hapen. (Pri. 6:9) Sipos yumi gat tingting daon, bambae i isi moa blong glad long laef blong yumi mo no tingbaot ol jenis we yumi wantem.
?Pleplei We Yu Yu Jusum i Mekem i Gud Long Yu?
BAEBOL i talem klia se Jehova i wantem we yumi harem gud long laef blong yumi. Ol Sam 104:14, 15 i talem se Jehova i mekem “ol samting we man i save planem. From samting ya, man i save wokem ol garen blong hem, nao i save mekem waen blong mekem hem i glad, mo i save tekem olifoel blong mekem fes blong hem i saen, mo i save tekem kakae blong mekem hem i strong.” Jehova nao i givim kakae long yumi blong yumi save laef. Hem i mekem se ol samting we yumi planem i gru, blong yumi gat kakae, oel, mo waen. I tru se yumi no nidim waen, be waen i save mekem yumi “glad.” (Pri. 9:7; 10:19) Yes, Jehova i wantem se yumi glad mo yumi “harem gud” long laef blong yumi.—Wok 14:16, 17.
2 Taswe yumi no mas ting se i rong blong yusum sam taem blong yumi blong “tingbaot ol pijin ya we oli stap flae olbaot” mo blong “tingbaot ol flaoa ya we oli stap gru olbaot.” Sipos yumi mekem sam samting olsem blong pleplei mo spel, hemia i save givim paoa long yumi, mo i save mekem yumi harem gud moa long laef blong yumi. (Mat. 6:26, 28; Sam 8:3, 4) Laef we man i harem gud long hem i wan presen we i “kam long God.” (Pri. 3:12, 13) Taem we yumi yusum blong pleplei mo spel i haf blong presen ya we God i givim long yumi. Taswe yumi mas yusum taem ya, long fasin we God i glad long hem.
Ol Gudgudfala Samting
Talem ‘Ol Gudfala Tok We i Mekem Man i Kam Strong’
11 Tokbaot man blong spolem hem, sakem doti long gudnem blong man. Yumi ol man, yumi laekem blong tokbaot ol narafala mo laef blong olgeta. ?Olsem wanem? ?I rong blong tokbaot man? I no rong blong storian long ol gudfala nius long saed blong man mo ol samting we i givim gudfala save long narafala. Maet yumi tokbaot hu i jes tekem baptaes mo hu i nidim sam gudfala toktok blong leftemap tingting blong hem. Ol Kristin long faswan handred yia oli intres gud long olgeta wanwan, mo oli serem ol gudfala nius long saed blong ol Kristin brata sista blong olgeta. (Efesas 6:21, 22; Kolosi 4:8, 9) Be taem yumi tokbaot man, yumi save spolem hem sipos yumi talem sam tok we i no tru olgeta, no sipos yumi tokbaot sam samting we i bisnes blong hem nomo, i no blong talemaot. Samting we i nogud moa, taem yumi tokbaot man, yumi save go tumas nao yumi sakem doti long gudnem blong man, we olkaen tok olsem oli spolem man nomo. Giaman long baksaed blong man, hemia “ol giaman toktok . . . we i spolem mo sakem doti long gudnem blong narafala.” Ol Farisi oli bin talem ol giaman tok olsem blong traem spolem Jisas. (Matiu 9:32-34; 12:22-24) Ol giaman tok we i spolem nem blong narafala, plante taem oli mekem rao i kamaot.—Ol Proveb 26:20.
12 Jeova i no glad nating long olgeta we oli yusum presen we hem i givim, hemia fasin blong toktok, blong spolem ol narafala mo blong mekem we oli kam badfren. Hem i no laekem nating ol man we oli “mekem ol fren oli harem nogud, oli seraot.” (Ol Proveb 6:16-19) Grik tok we i minim “man blong spolem nem blong narafala” hemia di·aʹbo·los (“Devel”) we hem i wan nem blong Setan tu. Setan i “Devel,” rabis man blong giaman we i stap spolem nem blong God. (Revelesen 12:9, 10, NW) Tru ya, yumi mas blokem olkaen toktok we oli save mekem yumi kam olsem Devel Setan. Long kongregesen, i no gat ples blong ol toktok olsem giaman blong spolem nem blong man. Tok olsem i save pulum ol man blong “rao” mo “seraot,” mo blong mekem ol narafala rabis fasin we tingting blong olgeta nomo i wantem. (Galesia 5:19-21) Taswe, bifo we yumi talemaot sam nius we yumi harem long saed blong wan man, i gud blong tingbaot se: ‘?Nius ya i tru? ?Sipos mi talemaot nius ya long narafala, mi mi stap soem kaen fasin? ?Mi rili mas talemaot nius ya, mo i waes blong talemaot?’—1 Tesalonaeka 4:11.
27 OKTOBA–2 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL PRIJA 11-12
Gat Wan Hapi Mo Helti Laef
g15.4 13 ¶6-7
Freswin Mo Laet Blong San—?Oli Save Blokem Sik?
Laet blong san tu i save kilim ol jem. Niuspepa ya Journal of Hospital Infection i eksplenem se: “Bighaf blong ol jem oli ded taem oli stap long san.”
?Save ya i halpem yu olsem wanem? Yu save go afsaed, blong spenem smoltaem aninit long laet blong san mo blong pulum freswin. Hemia i save mekem i gud long bodi blong yu.
Tinghae Long Presen Ya Laef, We God i Givim
6 Nating se Baebol i no wan buk we i givim advaes long saed blong helt, be yet hem i tokbaot tingting blong Jehova long saed blong helt. Eksampol, hem i talem se yumi mas “rutumaot ol nogud samting we oli save spolem bodi” blong yumi. (Pri. 11:10) Baebol i talem se yumi no mas kakae tumas mo dring alkol bitim mak, from we hemia i save spolem helt blong yumi mo kilim yumi ded. (Prov. 23:20) Jehova i wantem se yumi bos long tingting blong yumi, taem yumi mekem desisen long saed blong kakae mo dring.—1 Kor 6:12; 9:25.
7 Yumi save mekem ol desisen we i soemaot se yumi tinghae long presen ya laef we God i givim, taem yumi tingting gud. (Sam 119:99, 100; ridim Ol Proveb 2:11.) Eksampol, bambae yumi tingting gud long samting we yumi wantem kakae. Sipos yumi wantem kakae wan samting we yumi save se bambae yumi sik from, fasin blong tingting gud bambae i blokem yumi blong no kakae samting ya. Mo tu, yumi waes sipos yumi traehad blong slip gud, mekem eksasaes oltaem, mo kipim bodi mo haos blong yumi i stap klin oltaem.
“Yufala i Mas Mekem Samting We Tok Ya i Talem”
2 Yumi ol man blong Jehova, yumi ol hapi man. ?From wanem? I gat plante risen, be wan long ol impoten risen hemia se yumi ridim Tok blong God evri dei mo yumi traem bes blong yumi blong folem long laef blong yumi.—Ridim Jemes 1:22-25.
3 Taem yumi “mekem samting we tok ya i talem,” hemia i save mekem i gud long yumi long plante rod. Eksampol, taem yumi folem wanem we Baebol i talem, yumi mekem Jehova i glad mo yumi tu yumi glad. (Pri. 12:13) Taem yumi mekem samting we yumi ridim long Tok blong God, yumi save gat wan gudfala laef long famle, mo i mekem yumi fren gud wetem ol brata mo sista. Maet hemia samting we yu luk long laef blong yu. Antap moa, i givhan long yumi blong blokem ol problem we i stap kasem ol man we oli no stap folem ol rod blong Jehova. Maet yumi agri wetem King Deved. Afta we hem i tokbaot loa, ol oda, mo jajmen blong Jehova long wan singsing, hem i se: “Taem man i obei long olgeta, i gat wan bigfala pei i stap.”—Sam 19:7-11.
Ol Gudgudfala Samting
g08.1 11 ¶2-3
?Baebol i Kamaot Long Hu?
Taem God i givim toktok long ol man, hemia i no blokem olgeta blong oli no save raetemdaon long prapa toktok blong olgeta. Wanwan man we oli raetemdaon tok blong God oli mas traehad bigwan. Tingbaot man we i raetem buk blong Prija long Baebol, hem i talem se hem “i stap traehad blong faenem ol toktok blong givhan, mo ol tok we hem i raetem long buk ya oli stret gud nomo.” (Prija 12:10) Taem Esra i raetemdaon ol stori blong histri, hem i faenem save ya long 14 ples, olsem “long buk blong ol ripot blong king [Deved],” mo “long buk ya we nem blong hem Ol Stori blong ol King blong Juda mo blong ol King blong Isrel.” (1 Kronikel 27:24; 2 Kronikel 16:11) Taem Luk i raetem Gospel blong hem, hem i ‘stap luklukgud longtaem finis long olgeta samting ya, i stat long stat blong hem, hem i ting se i gud hem i raetem stori blong hem we evri tok blong hem oli stret.’—Luk 1:3.
Sam buk blong Baebol oli soemaot sam samting long saed blong fasin blong man we i raetem. Olsem nao, Matiu Livae, we hem i man blong tekem mane blong takis bifo we hem i kam wan disaepol blong Jisas, hem i neva mestem blong raetemdaon ol namba long buk blong hem. Long olgeta Gospel, Matiu nomo i raetemdaon stret praes we ol enemi blong Jisas oli pem long Judas blong i putum Jisas long han blong olgeta, hemia “toti sekel silva.” (Matiu 27:3; Mak 2:14) Luk we i wan dokta, i raetemdaon stret save long saed blong ol sik. Olsem nao, taem hem i tokbaot ol man we Jisas i tekemaot sik blong olgeta, hem i yusum ol tok olsem, “i fiva we i strong tumas,” mo “bodi blong hem i fulap long leprosi.” (Luk 4:38; 5:12, Nyutestamen Long Bislama; Kolosi 4:14) Plante taem Jeova i letem ol man oli yusum prapa fasin mo toktok blong olgeta blong eksplenem wan samting. Be hem i lidim tingting blong olgeta, blong mekem se ol tok we oli raetem oli stret mo oli givim stret tingting we hem i wantem.—Ol Proveb 16:9.