9-15 MAJ 2026
SINGSING 45 Mi Stap Tingting Dip Long Olgeta
Yu Naf Blong Faet Agensem Ol Nogud Filing
“!Mi mi no glad nating!”—ROM 7:24.
BIGFALA TINGTING
Bambae yumi tokbaot samting we yumi save mekem taem yumi gat ol nogud tingting mo filing.
1-2. ?Samtaem aposol Pol i harem olsem wanem? ?Mo from wanem yumi kasemsave long ol filing blong hem? (Rom 7:21-24)
TAEM yu tingbaot aposol Pol, ?yu yu tingbaot hem olsem wan misinari we i gat strong tingting, wan man we i save tij gud, o wan man we i raetem plante buk blong Baebol? Sipos yu tingbaot hem olsem, hemia i stret. Be olsem yumi evriwan, samtaem aposol Pol i harem nogud, tingting blong hem i foldaon, mo hem i wari. Mo hem i mas faet agensem ol nogud filing ya.
2 Ridim Rom 7:21-24. Long leta we Pol i raetem i go long ol Kristin long Rom, hem i tokbaot ol filing blong hem we maet plante long yumi i gat ol sem filing olsem. Nating se hem i holemstrong long Jehova mo i wantem tumas blong mekem samting we God i wantem, be hem i mas faet agensem tingting ya blong wantem mekem samting we i no stret. Antap long hemia, samtaem Pol i harem nogud from ol samting we hem i bin mekem bifo, mo wan problem we hem i stap fesem.
3. ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya? (Mo tu, yu luk “Mining Blong Toktok.”)
3 Nating se Pol i gat ol nogud filing,a be hem i no letem ol filing ya oli winim hem. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot ol kwestin ya: ?From wanem samtaem Pol i harem se hem i “no glad nating”? ?Hem i mekem wanem blong faet agensem ol nogud filing? ?Mo yumi save mekem wanem blong faet agensem ol nogud filing we yumi gat?
?FROM WANEM POL I GAT OL NOGUD FILING?
4. ?From wanem Pol i gat ol nogud filing?
4 Hem i tingbaot ol samting we hem i mekem bifo. Bifo we Pol i kam wan Kristin, ol man oli save hem long nem ya Sol, mo hem i mekem plante samting we biaen hem i rigret from. Eksampol, hem i glad nomo taem ol man oli stonem gudfala man ya Steven i ded. (Wok 7:58; 8:1) Mo tu, hem i lidim ol man blong ronem mo kilim ol Kristin.—Wok 8:3; 26:9-11.
5. ?Pol i harem olsem wanem taem hem i tingbaot ol samting we hem i mekem bifo?
5 Afta we aposol Pol i kam wan Kristin, samtaem hem i harem nogud from ol samting we hem i mekem bifo. Mo taem ol yia oli pas, maet hem i stap harem nogud moa. Eksampol, taem hem i raetem faswan leta blong hem i go long ol Kristin long Korin samwe long yia 55 K.T., hem i talem se: “I no stret nating blong ol man oli singaot mi se aposol, from we fastaem, mi stap spolem kongregesen blong God.” (1 Kor. 15:9) Samwe faef yia afta, taem hem i raetem leta blong hem i go long ol Kristin long Efesas, hem i talem se: “Long olgeta tabu man, mi mi daon moa long olgeta evriwan.” (Efes. 3:8) Taem hem i raet i go long Timoti, hem i tokbaot hem wan se: “Bifo mi mi stap tok nogud long God, mo mi stap ronem mo kilim ol man blong hem, mo mi no gat respek nating long ol narafala.” (1 Tim. 1:13) ?Yu ting se Pol i harem olsem wanem taem hem i visitim wan kongregesen mo i mitim ol brata mo sista we bifo hem i stap ronem mo kilim olgeta o ol famle blong olgeta?
6. ?Wanem narafala samting i mekem Pol i harem nogud? (Mo tu, yu luk futnot.)
6 Hem i stap fesem wan problem. Pol i tokbaot problem we hem i fesem se i olsem “wan ropnil we i stap stikim” hem. (2 Kor. 12:7) Hem i no tokbaot stret problem blong hem, be pijatok ya we hem i yusum i soemaot se maet hem i gat wan sik, o i fesem wan narafala problem we i mekem hem i harem nogud.b
7. ?From wanem i had blong Pol i mekem samting we i stret? (Rom 7:18, 19)
7 Hem i gat ol slak fasin. Pol i faet strong agensem ol slak fasin blong hem. (Ridim Rom 7:18, 19.) Nating se hem i wantem mekem samting we i stret, be from we hem i sinman, i had blong hem i mekem olsem. Hemia from we oltaem hem i mas faet agensem tingting ya blong wantem mekem samting we i no stret. Nating se i olsem, Pol i traehad oltaem blong mekem samting we i gud. (1 Kor. 9:27) Taswe yumi sua se hem i mas harem nogud tumas taem hem i mestem, nao i mekem samting we i no stret.
?POL I MEKEM WANEM TAEM HEM I GAT OL NOGUD FILING?
8. ?Wanem sam samting we Pol i mekem blong faet agensem ol slak fasin blong hem?
8 Long ol leta we Pol i raetem, hem i soemaot se tabu spirit blong Jehova nao i save givhan long ol Kristin blong faet agensem ol nogud filing mo mekem ol gudfala fasin. (Rom 8:13; Gal. 5:16, 17) Oltaem Pol i tokbaot ol nogud tingting mo fasin we ol Kristin oli mas faet agensem. (Gal. 5:19-21, 26) Hemia i soemaot se Pol tu i luksave ol slak fasin blong hem, i lukaot ol advaes blong Baebol, mo i luksave ol samting we hem i mas mekem blong faet agensem ol slak fasin ya. Yumi sua se Pol i folem ol advaes ya we hem i givim long ol narafala Kristin.
9-10. ?Wanem i givhan long Pol blong faet agensem ol nogud filing we hem i gat? (Efesas 1:7) (Mo tu, yu luk pija.)
9 Nating se samtaem tingting blong Pol i foldaon, be i gat plante samting we i givhan long hem blong stap glad. Eksampol, hem i glad taem ol fren blong hem oli talem ol gudfala nius long saed blong ol narafala kongregesen. (2 Kor. 7:6, 7) Hem i glad tu from we hem i fren gud wetem ol brata mo sista. (2 Tim. 1:4) Mo tu, hem i save se hem i stap mekem Jehova i glad. Yes, Pol i glad from we hem i save mekem wok blong Jehova ‘we tingting blong hem i no stikim hem nating.’ (2 Tim. 1:3) Taem Pol i kalabus long Rom, hem i leftemap tingting blong ol brata mo sista blong oli “glad from Masta.” (Fil. 4:4) Ol tok blong hem oli soemaot se i no oltaem we hem i stap tingbaot ol problem blong hem mo ol nogud samting we hem i mekem bifo. Yumi luksave se taem Pol i gat ol nogud tingting, hem i traehad blong faet agensem ol nogud tingting ya, nao hem i save glad bakegen.
10 Pol i naf blong faet agensem ol nogud filing blong hem tu, from hem i luk ransom olsem wan presen we Jehova i givim long hem stret. (Gal. 2:20; ridim Efesas 1:7.) From samting ya, hem i trastem fulwan se tru long Jisas Kraes, Jehova i fogivim hem. (Rom 7:24, 25) Nating se Pol i mekem plante mastik mo i gat ol slak fasin, be hem i naf blong stap glad mo “mekem tabu wok blong God.”—Hib. 9:12-14.
Nating se samtaem Pol i harem nogud from ol samting we hem i mekem bifo, be hem i naf blong faet agensem ol nogud filing blong hem taem hem i tingting dip long ransom (Haf 9-10)
11. ?From wanem eksampol blong Pol i save leftemap tingting blong yumi?
11 Maet yumi olsem aposol Pol, we oltaem yumi mas faet strong blong yumi no gat ol nogud tingting, mo blong yumi no talem o mekem wan samting we Jehova i no glad long hem. Maet yumi tu yumi harem olsem Pol, we i se: ‘!Mi mi no glad nating!’ Wan sista we nem blong hem Elizac we i gat 26 yia, i eksplenem filing we hem i gat, i se: “Mi glad taem mi tingbaot stori blong aposol Pol, from mi luksave se i no mi wan nomo we mi mas faet agensem ol nogud filing we mi gat. Stori ya i mekem mi tingbaot se Jehova i save gud ol samting we ol man blong hem oli stap fesem.” Olsem Pol, ?yumi save mekem wanem blong yumi save mekem wok blong Jehova we tingting blong yumi i no stikim yumi, mo gohed blong stap glad nating se yumi gat ol nogud filing?
?YUMI SAVE MEKEM WANEM TAEM YUMI GAT OL NOGUD FILING?
12. Taem yumi gat wan gudfala program long saed blong spirit, ?olsem wanem hemia i halpem yumi blong faet agensem ol nogud filing?
12 Gat wan gudfala program long saed blong spirit. Taem yumi gat wan gudfala program long saed blong spirit, bambae yumi save stap glad. Traem tingbaot: Yumi harem gud taem yumi kakae ol gudfala kakae, yumi eksasaes oltaem, mo yumi slip gud. Long sem fasin, yumi harem gud taem yumi ridim Baebol evri dei, yumi go prij, rerem ol miting, joen long ol miting, mo givim ansa. Sipos yumi mekem ol samting ya, bambae yumi naf blong tingbaot ol gudfala samting, be i no ol samting we i mekem tingting blong yumi i foldaon, mo bambae yumi save gohed blong stap glad.—Rom 12:11, 12.
13-14. Taem ol Kristin oli gat wan gudfala program long saed blong spirit, ?hemia i givhan long olgeta olsem wanem?
13 Traem tingbaot eksampol blong John, we i faenemaot se hem i gat kansa taem hem i gat 39 yia. Fastaem, hem i harem nogud mo i wari. Hem i stap tingting se: ‘?From wanem mi mi yang nomo be mi kasem sik ya?’ Long taem ya, smol boe blong hem i gat tri yia. ?Wanem i givhan long John blong i faet agensem ol nogud filing we hem i gat? Hem i talem se: “Nating se mi taed, mi meksua se famle blong mifala i gat wan gudfala program long saed blong spirit. Mifala i go oltaem long ol miting, joen long wok blong prij evri wik, mo mekem famle wosip oltaem, nating se samtaem i no isi.” Taem John i tingtingbak, hem i talem se: “I tru se taem yumi fesem wan samting olsem, fastaem yumi wari mo fraet. Be Jehova i save givim paoa long yumi, mo soemaot long yumi se hem i lavem yumi. Yes, Jehova bambae i halpem yu, sem mak olsem we hem i halpem mi.”
14 Eliza, we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Evri taem we mi go long ol miting mo mi mekem prapa stadi blong mi, mi luksave se Jehova i stap lesin long mi mo i lavem mi. Mo hemia i mekem mi mi glad.” Nolan, wan eria elda long Afrika, i tokbaot hem mo waef blong hem Diane, i se: “Mitufala i folem gud program blong mitufala long saed blong spirit, nating se samtaem tingting blong mitufala i foldaon. Oltaem Jehova i soemaot klia se hem i stap givhan long mitufala blong stap glad. Mitufala i traem blong tingbaot se Jehova bambae i halpem mitufala mo i blesem mitufala. Samtaem mitufala i no save olsem wanem bambae hem i halpem mitufala, be mitufala i sua se bambae hem i mekem.”
15. ?Wanem sam narafala samting we yumi save mekem blong faet agensem ol nogud filing? Talem wan pijatok.
15 I gat sam narafala samting tu we yumi save mekem blong faet agensem ol nogud filing. Traem tingbaot sipos baksaed blong yu i soa. Blong mekem i kam gud, i no naf nomo we yu askem narafala blong i masajem yu. Be yu mas luksave tu samting we i mekem baksaed blong yu i soa. Maet yu save mekem risej mo toktok long wan dokta. Long sem fasin, maet yu mas mekem risej long Baebol o long ol buk blong yumi, mo toktok long wan Kristin we i bigman long tingting, blong save ol samting we yu mas mekem blong faet agensem ol nogud filing we yu gat. Be i gat sam narafala samting tu we yumi save mekem.
16. ?Wanem i save givhan long yu blong luksave samting we i mekem se yu gat ol nogud tingting? (Ol Sam 139:1-4, 23, 24)
16 Prea blong Jehova i givhan long yu blong luksave samting we yu nidim. King Deved i kasemsave se Jehova i save gud hem. Taswe hem i askem Jehova blong i halpem hem blong luksave ‘ol tingting we oli stap mekem hem i wari.’ (Ridim Ol Sam 139:1-4, 23, 24.) Yu tu yu save askem long Jehova blong i givhan long yu blong luksave ol samting we i mekem se yu gat ol nogud tingting, mo blong kasemsave samting we yu mas mekem blong faet agensem ol nogud tingting ya. Mo tu, maet yu save askem ol kwestin olsem:‘?Mi mi stap wari long wanem? ?I gat sam samting we i stap mekem mi mi wari oltaem? Taem mi gat ol nogud tingting, ?mi traehad blong sakemaot kwiktaem?’
17. ?Wanem ol topik we yu save stadi long hem we i save givhan long yu blong gat gudfala tingting? (Mo tu, yu luk pija.)
17 Stadi long ol topik we i stret long yu. Wanwan taem, i gud yu jusum sam fasin blong Jehova mo yu stadi long olgeta. Eksampol, aposol Pol i harem gud taem hem i tingting dip long ransom mo long fasin blong Jehova blong fogif. Yu tu yu save mekem sem mak. Yu save yusum Buk Blong Mekem Risej, Watch Tower Publications Index, o sam narafala buk blong stadi we i stap long lanwis blong yu, blong stadi long ol fasin blong Jehova olsem sore, fogif, mo fasin blong hem blong lavem man oltaem. Taem yu faenem sam atikol we i save givhan long yu, i gud yu mekem wan lis blong olgeta mo yu putum long wan ples we yu save luk. Nao taem tingting blong yu i foldaon, yu save stadi long ol atikol ya. Mo nomata wanem problem we yu fesem, i gud yu folem samting we yu lanem.—Fil. 4:8.
I gud yu stadi long ol topik we bambae i halpem yu blong faet agensem ol nogud tingting (Haf 17)
18. ?Sam Kristin oli jusum blong stadi long wanem?
18 Eliza, we yumi tokbaot hem finis, i stadi long eksampol blong Job. Hem i talem se: “Mi mi sem mak olsem Job we i fesem wan trabol afta narawan. Be long taem we Job i harem nogud tumas, hem i neva stop blong lukluk i go long Jehova blong i givhan long hem, nating se hem i no kasemsave from wanem ol trabol ya oli kasem hem.” (Job 42:1-6) Diane, we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Mi mo hasban blong mi i stap stadi long buk ya Draw Close to Jehovah. Mitufala i glad taem mitufala i tingbaot se Jehova i olsem wan man blong wokem graonpot we i stap sepem mitufala blong kam ol gudfala man. Hemia i givhan long mitufala blong no harem nogud tumas from ol slak fasin blong mitufala. Mo hemia i mekem mitufala i kam klosap moa long Jehova.”—Aes. 64:8.
TRASTEM SE JEHOVA BAMBAE I HALPEM YU MO I BLESEM YU
19. ?Samtaem yumi save harem olsem wanem? ?Be yumi sua long wanem?
19 Nating se yumi gat wan gudfala program long saed blong spirit mo yumi stadi long ol topik we i stret long yumi, be yumi no save winim fulwan ol nogud tingting mo filing we yumi gat. Maet sam dei, bambae yumi harem se yumi no glad nating. Be wetem help blong Jehova, yumi naf blong sakemaot ol nogud filing ya mo glad bakegen. Mo yumi sua se bighaf blong ol dei, bambae yumi harem gud long laef blong yumi mo yumi glad, from we tingting blong yumi i no stikim yumi mo yumi save se Jehova i glad long ol wok we yumi mekem blong hem.
20. ?Yu gat strong tingting blong mekem wanem?
20 I gud yumi gat strong tingting blong no letem ol nogud filing we yumi gat from ol samting we yumi mekem bifo, ol trabol we yumi fesem naoia, mo ol slak fasin blong yumi, i winim yumi. Jehova i save halpem yumi blong yumi no wari tumas. (Sam 143:10) Yumi stap wet long dei ya we bambae yumi no moa gat ol nogud filing, mo bambae yumi naf blong wekap evri dei we yumi no wari, mo yumi glad blong mekem wok blong Jehova, God ya we i lavem yumi.
SINGSING 34 Mi Mas Holemstrong Long Jehova
a MINING BLONG TOKTOK: Long stadi ya, tok ya “ol nogud filing” i stap tokbaot ol filing ya we samtaem yumi harem nogud o yumi wari. Be i no stap tokbaot sik ya dipresen we man i mas go luk dokta from.
b Ol tok blong Pol oli soemaot se maet hem i harem nogud from we hem i gat problem long ae blong hem, we i mekem se i had blong hem i raetem ol leta blong hem mo mekem wok blong prij. (Gal. 4:15; 6:11) O maet Pol i stap wari from ol toktok we sam giaman tija oli stap talem agensem hem. (2 Kor. 10:10; 11:5, 13) Nomata wanem problem we Pol i fesem, be samtaem hemia i mekem hem i harem nogud.
c Mifala i jenisim sam nem.