Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Olsem Wanem Mi Save Ronwe Long Pleplei We i Save Pulum Man Blong Mekem Nogud Long Saed Blong Seks?
“Bifo mi harem se fasin blong kis wetem filing mo holemtaet narafala i oraet nomo, hem i jes wan rod blong soem dip filing mo lav. Mi ting se bambae mi save stopem fasin ya bifo we mi mekem wan samting we i nogud olgeta, olsem fasin nogud long saed blong seks. Be mi mi rong olgeta.” Hemia nao tok we wan yangfala woman, nem blong hem Valerie, we i foldaon long fasin nogud long saed blong seks, hem i raetem.a
OL YANGFALA Kristin oli save se Baebol i blokem fasin blong seks bifo long mared. (1 Korin 6:9, 10) Be, maet samfala oli no luksave se Baebol i blokem fasin blong pleplei we i save pulum man blong mekem nogud long saed blong seks tu—olsem fasin fren we i klia se hasban mo waef nomo, tufala i gat raet long hem.b (Galesia 5:19) ?Samting ya i min se i rong blong soemaot lav? No gat.
Baebol i talem store blong wan gel Sulem mo wan boe blong lukaot long sipsip we i promes blong mared wetem gel ya. Fasin fren blong tufala i klingud mo i no gat wan fasin long hem we i no stret. Be, i klia se tufala i mekem sam fasin blong soem lav bifo we tufala i mared. (Sing blong Solomon 1:2; 2:6; 8:5) Tede, i sem mak, maet wan man mo woman we tufala i promes finis blong mared, tufala i save harem se fasin blong holholem han mo holholem tufala, oli ol stret fasin blong soem lav long taem ya we kolosap bambae tufala i mared.c
Nating se wan man mo wan woman tufala i gat klin tingting blong mared, i isi nomo blong tufala i gat strong filing mo stat blong pleplei wetem fasin we i save pulum man blong mekem nogud long saed blong seks. ?Olsem wanem oli save blokem fasin ya?
‘Stap Lukaotgud’
Long Ol Sam 119:9, man blong raetem Ol Sam i askem se: “?Bambae yang man i save mekem laef blong hem i klin olsem wanem?” ?Wanem ansa blong kwestin ya? ‘Hem i mas stap lukaotgud blong obei long ol tok blong yu.’ Wan rod blong stap lukaotgud i blong jusumgud ol fren blong yu. Wan boe blong Amerika we nem blong hem Nakia i talem se: “Oltaem ol fren blong mi oli fosem mi blong kasem mak we mi mekem nogud long saed blong seks.” Baebol i givim woning se: “Man we i kampani wetem ol krangke man, bambae hem i kasem trabol from.” (Proveb 13:20) Taswe wan magasin blong ol yangfala i givim gudfala advaes taem i talem se: “Lukaot ol nyufala fren we oli wantem kasem ol hae mak long saed blong gudfala fasin olsem yu.”
Wan narafala rod blong stap lukaotgud i blong no stap long ol ples we oli save pulum yutufala blong mekem samting we i no stret. Tingbaot samting we i hapen taem man ya blong lukaot sipsip we i laekem gel Sulem i singaot gel ya blong wokbaot wetem hem. Tingting blong hem i gud nomo; hem i wantem nomo blong gat gladtaem wetem gel ya long naes taem ya we ol tri oli stap putum flaoa. Nating se i olsem, ol fasbon brata blong gel Sulem ‘oli kros long gel ya.’ I no se oli no trastem tufala. Be oli savegud ol traem we oli save kamaot sipos tufala i stap wokbaot tufala nomo long wan naes ples olsem, we i save mekem filing blong lav i kam strong. ?Olsem wanem blong blokem? Ol fasbon brata ya oli stopem plan blong tufala mo oli givim wan had wok long sista blong olgeta, blong mekem se hem i stap bisi.—Sing Blong Solomon 1:6; 2:8-15.
Tede fasin ya we boe mo gel i stap tufala nomo long wan ples we i save mekem filing blong lav i kam strong, i stap yet olsem wan denja. Wan yangfala gel we bambae yumi kolem hem Mary, i stap tingbaot se: “Taem mitufala i wokbaot tugeta, kolosap oltaem i gat wan man we i stap wetem mitufala.” Be wan taem, tufala nomo i stap long wan haos. “Filing blong mitufala i kam strong tumas. Mitufala i krangke nomo blong letem samting ya i hapen. Mitufala i gat tingting ya se, ‘Samting ya i no save hapen long mitufala.’ Yes, naoia mi save se oltaem i gud blong gat narafala man i kampani wetem yutufala, nomata wanem samting yutufala i mekem. Mekem ol narafala plan sipos yutufala i no save faenem wan man blong go wetem yutufala. Mitufala i no bin lukaotgud.”
!Yu no mas lego fasin blong yu blong stap lukaotgud! Sipos yu promes blong mared wetem wan boe no wan gel, mekem gudfala plan taem yutufala i wantem wokbaot tugeta. I gud blong joen wanples wetem wan grup blong man no oltaem faenem narafala blong joen wetem yutufala. Stap longwe long ol taem mo ples we oli denja long saed ya, olsem fasin blong stap yutufala nomo insaed long wan trak we i stop no long wan haos. Hem i moa sef blong joen wetem narawan blong visitim ol musium, go long ol restoron, joen long wan spot, mo ol narafala samting olsem. Long sem taem, maet i gud blong tingbaot tu ol tok blong Hosea 4:11 se: “Waen mo swit waen, oli tekemaot gudfala tingting.” From we alkol i daonem fasin fraet blong mekem wan samting, i waes blong lukaotgud long saed ya, nating se yu gat inaf yia blong dring olsem loa i talem.
Putumap Ol Mak
Proveb 13:10 i givim wan narafala impoten advaes taem i talem se: “Olgeta we oli toktok gud tugeta fastaem oli waes.” Yu no mas wet kasem taem we strong filing blong lav i pulum yu blong mekem samting we i no stret, ale long taem ya, yu jes tingbaot blong putumap sam stret rul blong folem. Wan man mo wan woman we tufala i promes blong mared, i waes sipos fastaem tufala i putumap sam rul blong folem, mo long klia fasin, tokbaot ol fasin blong soem lav we oli stret. Be tufala evriwan i mas folem rul ya we i stap long Efesas 4:25 se: “Yufala i mas tok tru nomo long yufala.”
Eksampel, maet wan yangfala woman i harem se fasin fren blong hem wetem wan yangfala man i kasem wan mak we i stret blong tufala i save kisim tufala blong talem gud naet, taem tufala i go wanwan long haos. Be yangfala man ya i save harem se long saed blong filing blong hem, fasin blong kis i wan traem we i tumas long hem. Maet hem i save agri blong mekem samting ya, nating se i no stret long tingting blong hem, from hem i fraet se bambae woman ya i no moa laekem hem, no ating i wantem mekem hem i glad. Be nating se hem i sem blong talem, hem i mas tok tru mo talem trufala filing blong hem long saed ya. From we Kristin lav i wan fasin we i mekem se man “i no save tingbaot hem nomo,” wanwan long tufala i mas respektem ol filing—mo voes blong hat mo tingting blong narawan—long bisnes ya. (1 Korin 13:5; 1 Pita 3:16) I tru, i had blong tokbaot samting ya we i tajem filing blong yutufala mo yutufala i save sem blong tokbaot, antap moa sipos yutufala i jes mekem promes blong mared. Be fasin ya i save givhan bigwan blong blokem sam bigfala problem we oli save kamaot biaen. I gud blong tingbaot se, gudfala fasin blong yutufala blong toktok tugeta mo storeyan blong faenem wan stret ansa long ol bisnes ya, i save soemaot tu se fasin joen long mared blong yutufala bambae i strong olsem wanem.
‘Bambae Yu Slip Wetem Mi Sipos Yu Laekem Mi’
Be samtaem, nating se wan man mo wan woman, tufala i gat strong mo klin tingting, filing blong tufala i save kam strong tumas. !Hemia nao taem we yu no mas fraet blong talemaot tingting blong yu! Wetem wan fasin we i kaen mo i strong, stopem samting ya kwiktaem. Go wanwan sipos i moa gud blong mekem olsem. (Lukluk Proveb 23:2.) ?Olsem wanem sipos man no woman we yu stap goaot wetem hem i no wantem respektem ol stret rul we yutufala i putumap mo i stap gohed blong pusum yu blong bitim mak? Sore tumas, sam yangfala oli bin foldaon long rabis fasin from ol gyaman tok mo ol tok swit we oli pulum olgeta. Ol tok olsem, ‘Bambae yu slip wetem mi sipos yu laekem mi’ no, ‘Evriwan i stap mekem fasin ya’ no ating, ‘Bambae yumitu mared i no longtaem, ?ale wanem i rong sipos yumitu mekem fasin ya naoia?’ Olsem long taem blong Baebol, i gat sam man we oli stap traem blong pulum narafala ‘wetem ol swit tok we i kamaot long maot blong olgeta.’ (Proveb 7:21; lukluk Ol Sam 5:9.) !Yu no mas foldaon long ol tok we oli blong fosem yu!
Faswan samting se, wan man no wan woman we i rili laekem yu bambae i neva fosem yu blong mekem samting we i save spolem Kristin voes blong hat mo tingting blong yu, no i mekem yu yu harem nogud. (1 Korin 13:5) Namba tu samting, hem i no tru nating se ‘evriwan i stap mekem fasin ya.’ Mo nating sipos evriwan i stap mekem, samting ya i no minim se yu yu mas mekem. Tingbaot rul we i stap long Eksodas 23:2 se: ‘Bambae yufala i no folem fasin blong bighaf blong ol man we oli stap mekem samting we i no stret.’
I no gat wan vas blong Baebol we i talem se tufala we i promes blong mared, i save mekem ol fasin we ol mared man mo woman nomo oli gat raet blong mekem. Antap long samting ya, makem nogud ripot we i stap long buk ya The Compleat Courtship, we Nancy Van Pelt i raetem, i se: “Bitim 33 % long ol gel we oli bin slip wetem boe, faswan taem we oli mekem fasin ya, oli bilif se bambae oli maredem boe ya—be smol namba nomo blong olgeta i mekem olsem. Mo tu, 7 % nomo blong ol man we oli bin slip wetem ol yangfala woman, oli ting se bambae oli maredem woman ya. Wan long tufala samting i stap hapen—woman i stap gyaman long hem wan no boe i no talem trutok. Yu save jusum wan long tufala ya.” Wan waes proveb i talem se: “Man we i no gat save i bilif long evri tok, be hemia we i waes i luklukgud long ol rod blong hem.”—Proveb 14:15.
Taem Filing Blong Yu i Kam Strong Tumas
Wan yangfala man Jemani we nem blong hem Thomas i talem se: “Mi gat wan gudfala gelfren, mo mitufala i stap mekem ol fasin blong soemaot dip lav. Be oltaem mitufala i stop bifo we mitufala i mekem nogud long saed blong seks. Samting ya i mekem mi mi ting se mi save kontrolem mi wan.” Gyaman tingting ya i lidim hem blong mekem nogud long saed blong seks. Tingbaot woning ya blong Baebol se: “Man we i ting se i stap stanap strong, hem i mas lukaot gud blong bambae i no foldaon bakegen.”—1 Korin 10:12.
?Olsem wanem sipos wan man mo wan woman tufala i mekem fasin we i no stret? Wan yangfala man we nem blong hem John i talem se: “Taem mi mo gel ya we bambae mitufala i mared, mitufala i stat blong mekem promes, ol fasin blong mitufala oli klin mo oli stretgud. Be wan taem, mitufala i stat blong kis mo tajem ol defren haf blong bodi we i tabu blong tajem—kolosap se mitufala i mekem nogud long saed blong seks. Long taem ya nao mi mekem disisen blong toktok wetem wan elda long kongregesen blong mi.” !Yes, taem wan boe mo wan gel tufala i letem ol samting olsem oli kamaot, tufala evriwan i nidim help! Yu no mas gyaman long yu wan wetem tingting ya se yu save winim problem ya yu wan. Wan yangfala i talem se: “Mi mi stap prea se: ‘Halpem mitufala blong no mekem samting ya bakegen. Samtaem samting we mi prea from i kamtru, be samtaem i no kamtru.’” Taswe Baebol i givim gudfala advaes taem i talem se: ‘Singaot ol elda blong kongregesen.’ (Jemes 5:14) Ol Kristin elda ya oli save givim ol advaes, no fasin blong stretem we yutufala i nidim blong mekem se fasin fren blong yutufala—mo, hemia we i moa impoten, se fasin fren wetem God—i kambak long stret rod.
Be i moa gud yet blong gat gudfala fasin blong lukaotgud, blong putum sam stret rul fastaem, mo blong gat strong tingting blong stap klin long lukluk blong God. Long rod ya yu save ronwe long trabol.
[Ol Futnot]
a Oli bin jenisim sam long ol nem.
b Lukluk haf ya “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?‘Bitim Mak’ i Minim Wanem Mak?” long Wekap! blong Oktoba 22, 1993 (Engglis mo Franis).
c Long sam ples long wol, taem boe mo gel we tufala i no mared, tufala i soem lav long tufala long fored blong ol man, oli tingbaot fasin ya olsem we i no stret mo se i save spolem tingting blong narafala. Ol Kristin oli lukaotgud blong no mekem fasin we i save mekem ol narafala oli foldaon.—2 Korin 6:3.
[Tok blong pija long pej 17]
Wan man mo woman we tufala i waes bambae tufala i talem no long ol fasin blong soem lav we oli no stret