Wota Hem i Laef
WOTA i wan samting we i hadwok blong kasem save long hem. Hydrogen i joen wetem oksijen blong mekem wota. Be plante man blong saens oli no kasem save fulwan yet se wanem i holem tufala samting ya tugeta blong mekem wota. Nating se i olsem, i gat wan samting we evri man oli save long hem, hemia se wota i wan impoten samting we i givhan long laef. Sipos yu skelem ol laef samting wanwan, klosap 80 pesen blong hevi blong olgeta, hem i wota nomo. Tingbaot faef spesel samting long saed blong wota.
1. Wota i wan samting we nating se san i kilim hem longtaem, be tempraja blong hem i no save kam hot kwiktaem. From samting ya, wota i givhan bigwan blong mekem wol i no kam hot tumas mo i no kam kolkol tumas.
2. Taem wota i kam kolkol tumas, hem i solap mo i kam aes we i flot antap. Aes ya i blokem kolkol blong i no kasem ol samting aninit long wota. Sipos i no olsem, maet kolkol ya i save mekem olgeta wota i kam strong olsem aes, hemia solwota, ol reva mo ol lek, nao olgeta laef samting long ol wota ya bambae oli ded.
3. Wota i olsem glas blong windo we laet blong san i save saen i gotru long hem. From samting ya, ol smosmol laef samting we oli nidim laet blong san, oli save kasem inaf laet blong laef, nating se oli stap long ples we i dip lelebet.
4. Hydrogen wetem oksijen we tufala i joen blong mekem wota, tufala i pulum tufala, ale tufala i fasgud tugeta blong mekem se wota i smutgud mo i kam lelebet olsem lastik. Samting ya i mekem we ol bebet oli save wokbaot antap long wota be oli no draon. Hem i mekem tu we taem wan smol wota i foldaon long wan lif hem i olsem ol drop blong wota. Mo tu, samting ya i mekem we taem wota i go insaed long rus blong ol tri, hem i save go kasem ol lif blong hem antap, i olsem we hem i pamem hem wan i go antap, nating se tri ya i hae olsem wanem.
5. Wota i save miks wetem plante samting. Nating se oksijen, carbon dioxide, sol, minerol, mo plante narafala samting, be evriwan ya oli save miks wetem wota.
Hem i Mekem We Wol Ya i No Hot Tumas Mo i No Kolkol Tumas
Solwota i kavremap samting olsem 70 pesen blong wol ya, mekem se hem i gat bigfala paoa long weta blong wol ya. Tru ya, solwota wetem win we i raonem wol ya, tufala i wok tugeta olsem wan tim. Solwota i givim sam samting long win mo win i givim sam samting long solwota, hemia ol samting olsem hot, wota, mo gas, mo tufala i mekem ol samting oli stap muf tu, olsem ol wef long solwota mo win we i blu. Tufala i wok tugeta tu blong karem hot we i stap long ol hot ples blong wol i go long not mo saot blong wol we i kolkol tumas. Olsem nao, tufala i stap givhan blong mekem tempraja long wol i no hot tumas mo i no kol tumas. Blong ol samting oli stap laef long wol, bighaf blong olgeta oli mas gat wota we oli save dring, i gud we wota i no kam kolkol tumas gogo i kam aes. Wan buk (Rare Earth—Why Complex Life Is Uncommon in the Universe) i talem se, “i luk olsem se evri samting long Wol oli stret gud blong i save gat laef long hem.”
Tru ya, wol i stap from we i gat wan paoa we i bigwan moa i stap, we hem i stamba blong olgeta samting. ?Be stamba blong olgeta samting hemia laki nomo, no hemia God, we i waes, i gat lav, mo i wokem evri samting? Baebol i talem se God i stamba blong olgeta samting. (Ol Wok 14:15-17) Long nekis haf, bambae yumi luk olsem wanem i gat plante pruf blong sapotem tingting ya blong Baebol. Pruf ya hemia fasin we wol i naf blong klinim hem wan blong i stapgud.
[Bokis blong pija long pej 7]
OL TOK BLONG BAEBOL OLI LAENAPGUD WETEM SAENS
I no gat wan samting we i holem wol. “Hem i putumap skae ya long saed ya long not, mo i putum wol ya i hang long open ples nomo aninit long hem.”—Job 26:7, we oli raetem raonabaot long yia 1613 B.K.T.a
Wol i raon. “I gat wan Man i stap antap long raon wol ya.”—Aesea 40:22, NW, we oli raetem raonabaot long yia 732 B.K.T.
Wota i gat rod blong hem we hem i stap folem. “Oltaem ol reva oli stap ron i godaon long solwota. . . . Oltaem nomo, wota i stap gobak long ples we i kamaot long hem fastaem, nao i folem rod blong hem, i stap ron i godaon bakegen.”—Prija 1:7, we oli raetem bifo long 1,000 B.K.T.
Olgeta samting long skae mo long wol oli gat loa we i stap lidim olgeta. “Mi mi Hae God, . . . mo mi putum ol loa finis blong holem skae mo wol.”—Jeremaea 33:25, we oli raetem bifo long yia 580 B.K.T.
[Futnot]
a B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.
[Foto Credit Line blong pija long pej 7]
Magnetosphere: NASA/Steele Hill