Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • fl chap. 8 pp. 52-59
  • Wok Blong Ol Papa Mama

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Wok Blong Ol Papa Mama
  • ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • WOK BLONG MAMA I IMPOTEN TUMAS
  • HEM I LANEM LAV TAEM HEM I KASEM LAV
  • IMPOTEN WOK BLONG PAPA
  • PAPA MAMA TUFALA I WOK TUGETA BLONG TRENEM PIKININI
  • ?I ISI LONG PIKININI BLONG ONA LONG YUTUFALA?
  • FASIN INSAED LONG FAMLE
  • Stat Trenem Pikinini Blong Yu Taem Hem i Bebi Nomo
    Spesel Rod Blong Mekem Famle i Hapi
  • Stat Trenem Ol Pikinini Taem Oli Smol Nomo
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • Pikinini—Wan Wok Mo Wan Presen
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • ?From Wanem i Impoten Blong Stretem Ol Pikinini Long Lav?
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
Luk Moa Samting
?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
fl chap. 8 pp. 52-59

Japta 8

Wok Blong Ol Papa Mama

1-3. (a) ?Taem wan pikinini i bon, olsem wanem hem i jenisim laef blong hasban mo waef? (b) ?From wanem i impoten we papa mama tufala i savegud wok blong tufala?

SAM SAMTING we oli hapen, oli save jenisim laef blong yumi. Samtaem, oli smol nomo, samtaem oli big. Wan bebi i jenisim laef blong hasban mo waef bigwan. Laef blong tufala i no save kam olsem bifo bakegen. Pikinini ya i smol nomo, be hem i gat wan bigfala voes. Tufala i save nomo se tufala i gat wan nyufala man long haos we tufala i no save fogetem hem.

2 Laef blong tufala i save hapi moa. Be wan bigfala wok i stap fored long tufala tu. Tufala tugeta i mas mekem wok ya blong kasem gudfala frut. I nidim yutufala tugeta blong mekem pikinini ya, nao i nidim yutufala tugeta blong tijim mo trenem hem. Papa mama tufala i rili mas gat tingting daon, mo traehad moa nao blong joengud long wok blong tufala.

3 Blong givim ol samting we bebi i nidim, yumi mas save long ol wok blong papa mo mama. Yumi mas luksave olsem wanem tufala i save wok wanples blong kasem gudfala frut. Yumi mas lukaotgud. Plante taem tingting blong yumi i stret nomo, be filing blong yumi i save mekem trabol. Maet yumi luksave se yumi strong tumas long ol pikinini, ale yumi jenisim tingting, nao yumi slak tumas. Nao, yumi jenisim tingting bakegen mo yumi bitim mak bakegen. Wan eksampel: Papa i hed blong famle. Be sipos hem i strong tumas i bitim mak, famle i save harem nogud. Long saed blong mama tu, i gud sipos hem i givhan blong trenem mo stretem ol pikinini. Be sipos hem i bitim mak, we i tekemaot wok ya long han blong papa, bambae hem i spolem stret oda we Jeova i putumap insaed long famle. Tru, wan gudfala wok i gud tumas, be sipos yumi bitim mak, trabol i save kamaot.—Filipae 4:5.

WOK BLONG MAMA I IMPOTEN TUMAS

4. ?Mama i mas mekem wanem blong lukaotgud long bebi?

4 Wan bebi i dipen long mama blong hem. Sipos mama i givim evri samting we hem i nidim, bebi i harem se hem i stap sef. (Ol Sam 22:9, 10) Mama i mas fidim, wasem, mo lukaotgud long bebi blong hem oltaem. Be hemia nomo i no naf. Ol samting we hem i nidim long saed blong filing oli impoten tu. Sipos wan bebi i no kasem lav, hem i save fraet. From krae blong bebi, kwiktaem nomo mama i save nid blong hem. Be sipos mama i satem sora blong hem evritaem, mo hem i no lesin long krae blong bebi, ale bebi i save kam sik from. Sipos fasin ya i gohed longtaem, hem i save mekem trabol long ol filing blong hem long ful laef blong hem.

5-7. ?Oli faenemaot se taem mama i intres long bebi mo i laekem hem tumas, olsem wanem long bebi?

5 Long sam ples long wol, sam dokta oli mekem tes we oli pruvum se ol bebi oli save sik mo oli save ded taem oli no kasem lav. Ol bebi oli nidim we mama i toktok wetem olgeta, i tajem olgeta mo i holem olgeta. (Ridim Aesea 66:12; 1 Tesalonaeka 2:7) Nating we sam narafala man oli mekem olsem, be from we bebi i bin stap long bel blong mama plante manis finis, yumi save se mama i beswan blong mekem. Bebi i gat spesel filing long mama, mo mama i gat spesel filing long bebi. Taswe, taem bebi i jes bon, mama i wantem holem bebi, mo bebi i wantem titi long mama.

6 Ol dokta oli faenemaot se bren blong bebi i stap wok strong. Mo taem hem i harem no smelem wan samting, no hem i lukluk wan samting, hemia i mekem bren blong hem i wok moa. Taem hem i stap titi long mama, hem i harem gud long smel blong skin blong mama. Hem i stap lukluk fes blong mama. Hem i harem voes blong mama taem hem i toktok no singsing. Be tu, hem i harem hat blong mama, taem hem i pam long jes blong hem. Hem i bin harem samting ya taem hem i stap long bel blong mama. Wan woman blong Nowei, nem blong hem Anne-Marit Duve, i stadi long tingting blong ol pikinini. Hem i talem se:

“Taem yu luk we ae blong bebi i lukluk olbaot, yu save se bren blong hem i stap wok. From samting ya, mifala i ting se sipos mama i holem bebi blong hem mo i tajem hem oltaem, olsem taem we bebi i stap titi long hem, bren blong bebi i wok moa. Ale, taem pikinini i kam bigman, hem i save lanem plante samting mo hem i save kasem bigfala save.”

7 Ale, taem mama i holem mo tajem bebi blong mekem hem i swim, blong jenisim hem, no blong givim titi long hem, samting ya bambae i givhan long hem biaen. Ating plante taem mama i harem nogud from we bebi i krae long medel naet, nao hem i mas girap blong holem, jenisim, mo givim titi long hem. Be sipos hem i stap tingbaot ol gudfala frut we bambae i kamaot long ol yia we oli ron biaen, i nating nomo we samtaem hem i no save slip gud.

HEM I LANEM LAV TAEM HEM I KASEM LAV

8-10. (a) ?Bebi i lanem wanem from lav blong mama? (b) ?From wanem samting ya i impoten?

8 Blong bebi i kam bigman long filing blong hem, i impoten tumas we hem i kasem lav. Hem i lanem lav taem hem i kasem lav. Jon 4:19 i tokbaot lav blong God, i se: “Yumi mas laekem tumas ol man, from we God i laekem yumi tumas fastaem.” Mama, hem i faswan blong tijim lav long bebi blong hem. Taem bebi i stap slip long bed blong hem, ating mama i kam tajem bel blong hem, i seksekem hem lelebet, i putum fes blong hem kolosap long fes blong bebi, nao hem i talem se: ‘!Mi mi luk yu!’ Nating we bebi i no haremsave tok blong mama, be hem i hapi tumas. Mo hem i traehad blong toktok long mama blong hem tu, from we hem i save se han we i stap tajem bel blong hem mo voes we hem i harem, i rili talem long hem se: ‘!Mi mi laekem yu tumas! !Mi mi laekem yu tumas!’ Taswe hem i no fraet, be hem i harem sefgud.

9 Ol bebi mo ol smol pikinini oli glad tumas taem mama i soemaot lav long olgeta. Ale, olgeta oli mekem sem mak long mama. Oli putum han blong olgeta i go raon long nek blong mama mo oli kisim hem. Oli harem gud long filing we mama i soemaot long olgeta tu. Nao oli stat blong lanem wan bigfala samting, se man i harem gud taem hem i givim lav olsem we hem i harem gud taem hem i kasem lav. Oli lanem tu se taem oli soemaot lav, oli kasem lav bakegen. (Ol wok 20:35; Luk 6:38) I klia we filing blong bebi mo filing blong mama tufala i mas joen taem pikinini i smol yet. Sipos no, taem hem i bigman, bambae i hadwok long hem blong frengud mo joengud wetem ol narafala man.

10 Ol pikinini oli stat blong lanem plante samting taem oli jes bon. Taswe ol faswan yia blong laef blong olgeta oli impoten tumas. Long ol yia ya, oli nidim lav blong mama. Hemia i no min se mama i mas givim evri samting we pikinini i wantem. Wan mama we i soemaot mo tijim lav long pikinini blong hem i mekem samting we i save givhan long pikinini ya long ful laef blong hem. Be mama we i no tijim lav long pikinini i save mekem se pikinini bambae i harem nogud long ful laef blong hem. Wan gudfala mama i gat wan bigfala wok. Be hem i save harem gud tumas sipos hem i mekemgud wok ya. Nating we wok ya i strong mo i gat traem, be i no gat wan narafala wok long wol we i impoten moa i winim wok blong wan mama. Mo i no gat wan narafala wok we i save mekem hem i harem gud moa tu.

IMPOTEN WOK BLONG PAPA

11. (a) ?Papa i save mekem wanem blong bebi i save se hem tu i stap? (b) ?From wanem samting ya i impoten?

11 I stret nomo we mama i mekem bighaf blong ol wok blong lukaot long bebi. Be bebi i mas save se papa tu i stap. Nating we pikinini i smol yet, be papa i save intres long hem, lukaot long hem, pleplei wetem hem, mo holem hem taem hem i krae. Olsem ya nao, bebi bambae i save se man ya i papa blong hem. Sloslou, papa i save spenem moa taem wetem pikinini blong hem. Sipos hem i wet longtaem tumas blong mekem olsem, trabol i save kamaot taem pikinini i bigwan. Long taem ya, i hadwok moa blong stretem hem. Ol boe oli rili nidim advaes blong papa taem oli kam bigwan. Sipos papa i no bin frengud wetem ol boe blong hem taem oli smol yet, i hadwok blong hem i frengud wetem olgeta taem oli bigwan.

12, 13. (a) ?Wanem wok blong papa long famle? (b) ?Olsem wanem gudfala wok blong papa i save givhan long pikinini blong obei long ol bos blong hem taem hem i kam bigman?

12 Ol boe mo ol gel oli nidim papa blong olgeta. From wok blong papa, wan boe i save kam wan gudfala man we i harem gud, mo wan gel i save kam wan gudfala woman we i harem gud tu. Tok blong God i talem se papa i hed blong famle. Hem i mas givim ol samting we famle i nidim long saed blong bodi. (1 Korin 11:3; 1 Timote 5:8) Be “kakae nomo i no save mekem man i laef. Evri tok we God i talem, hemia nao samting blong mekem man i laef.” Long saed blong pikinini, Baebol i talem long ol papa se: “Yufala i mas stretem olgeta, mo yufala i mas tijim olgeta, olsem we Masta blong yumi i stap stretem yumi, i stap tijim yumi.” (Duteronome 8:3; Efesas 6:4) Filing we hem i gat long pikinini blong hem i save pusum hem blong mekem olsem. Be impoten moa, God i givim wok ya long hem. Taswe, hem i mas traehad blong mekemgud wok ya.

13 Papa i save joenem strong mo waes fasin blong hem wetem lav, filing, mo sore blong mama. Fasin blong hem blong mekem wok ya we God i givim long hem i save gat paoa long pikinini taem hem i kam bigwan. Hem i save lanem pikinini blong soemaot respek long ol bigfala man mo long God tu. Fasin blong papa i save tijim olgeta blong obei mo ona long bos blong olgeta, we oli no mekem stronghed long hem.

14. ?Gudfala eksampel blong papa i save mekem wanem long pikinini boe no long pikinini gel blong hem?

14 Long wan boe, sipos eksampel mo fasin blong papa i nogud, hem i save mekem se taem hem i gruap, hem i gat slak tingting mo hem i no save mekem wan disisin. Be sipos fasin blong papa i gud, hem i save mekem se boe i strong, we i mekem ol gudfala disisin. Bambae hem i no fraet blong stanap strong long wan samting we hem i save se i stret, mo hem i rere blong karem ol wok blong hem. Sipos fasin blong papa i no stret, hem i save mekem se boe i kam wan hasban we i strong bitim mak, we i raf, we i no tingtinggud fastaem long ol disisin we hem i mekem. Be sipos fasin blong papa i stret, boe ya i save kam wan hasban we i gat fasin luksave, we i kaengud, we i tingtinggud long evri samting mo i skelemgud evri samting we hem i mekem. Long wan pikinini gel, sipos papa i frengud wetem hem, hem i save mekem se gel ya i tingtinggud long wok blong hasban, mo i save givhan long hem blong gat wan gudfala mared long fyuja. Be sipos fasin blong papa i no stret, bambae gel ya i save tingting nogud long wok blong hasban, mo harem nogud long hasban blong hem long fyuja. Fasin blong papa blong halpem pikinini no blong spolem pikinini, hem i stat long taem we pikinini i bebi nomo.

15, 16. (a) ?Baebol i talem wanem long saed blong wok blong papa blong tijim pikinini? (b) ?Olsem wanem hem i save mekem wok ya?

15 Loa we God i givim long ol man blong hem long Dutronome 6:6, 7 i soemaot se wok blong papa i bigwan. Hem i talem se: “Ol tok ya we mi mi stap talem long yu tede, bambae yu mas fasem long hat blong yu. Mo bambae yu yu mas tijim pikinini blong yu long hem, mo yu yu mas talemaot olgeta taem yu yu spel long haos, taem yu yu wokbaot, taem yu yu go slip mo taem yu yu girap.”

16 I no ol tok nomo blong Baebol we papa i mas putum long tingting blong pikinini evri dei, be mining blong ol tok ya tu. Hem i gat plante jans blong mekem olsem. Ol flaoa long garen, ol bebet, ol pijin, ol anamol, ol sel long sanbij, ol kaen tri long bus, ol sta long skae long naet—olgeta samting ya oli stap soemaot plante samting long yumi long saed blong God we i wokem olgeta. Mo i stap long yu blong eksplenem olgeta long pikinini blong yu. Baebol i talem se: “Skae i stap talemaot bigfala paoa blong God, mo ol samting ya long hem oli stap soemaot ol gudfala wok we God i mekem. Oltaem nomo, dei i stap talemaot ol samting ya i go long narafala dei mo naet i stap talemaot ol samting we hem i save i go long narafala naet.” (Ol Sam 19:1, 2) Papa i mas tekem evri jans blong tokbaot ol wok blong God, mo blong soemaot olsem wanem waes advaes blong God i save givhan long pikinini. Ale, sipos hem i mekem olsem, papa i save wokem strong bilif long hat mo maen blong pikinini. Hem i save tijim hem se God hem i rili stap, mo hem i ‘stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.’ Bilif ya hem i nambawan faondesen blong fyuja blong pikinini blong yu.—Hibrus 11:6.

17, 18. (a) ?Papa i mas stretem pikinini long wanem fasin? (b) ?Wanem samting i moa gud i winim we papa i stanemap ol rul nomo?

17 Wok blong papa i blong stretem pikinini tu. Hibrus 12:7 i talem se: “I no gat pikinini samtaem i stap, we papa blong hem i no panisim hem.” Be papa i no mas strong bitim mak, mo hem i no mas daonem pikinini oltaem, we i mekem se pikinini i kros mo i harem nogud oltaem. Tok blong God i givim advaes long ol papa, se: “Bambae yufala i no agensem ol pikinini blong yufala oltaem. From we sipos yufala i stap mekem olsem, bambae tingting blong olgeta i foldaon.” (Kolosi 3:21) Tru, ol pikinini oli nidim we papa i stanemap sam rul long famle. Be i nogud sipos hem i joenem plante moa rul bakegen gogo i mekem i hevi tumas long pikinini, nao tingting blong hem i foldaon.

18 Ol Farisi bifo, oli laekem ol rul. Olgeta oli putum plante tumas rul long ol man, mo ol man we oli traem folem olgeta oli kam olsem we oli gat tu fes nomo. Sipos wan man i talem se yumi save winim ol trabol long laef from ol rul nomo, hemia i tingting blong man nomo mo hem i no stret. Ol ekspiryens long laef oli soemaot klia se bigfala samting i blong kasem hat blong pikinini. Stanemap sam rul nomo, be i no tumas. Traehad blong makem ol stret fasin long tingting mo hat blong pikinini, olsem we God, hem wan i stap mekem: “Mi bambae mi tijim olgeta long ol loa blong mi, mi bambae mi raetemdaon ol loa ya long tingting blong olgeta.”—Hibrus 8:10.

PAPA MAMA TUFALA I WOK TUGETA BLONG TRENEM PIKININI

19. ?Papa mo mama tufala i save mekem wanem blong famle i storeyan gud tugeta?

19 Papa i mas wok blong pem ol samting we famle i nidim. Long en blong dei, taem hem i finis long wok, hem i taed. Ating hem i gat sam wok blong mekem long haos tu. Be hem i mas tekem taem blong storeyan wetem waef mo ol pikinini blong hem tu. Hem i mas makemaot taem blong famle i save wok tugeta, wokbaot tugeta, pleplei tugeta. From samting ya, olgeta long famle bambae oli fasgud tugeta mo bambae oli gat wan tingting. Taem tufala i no gat pikinini yet, ating tufala i no stap kwaet long haos oltaem. Be taem tufala i gat pikinini, tufala i no save gohed long fasin blong ronron olbaot mo blong go slip taem i let tumas evri naet. Sipos tufala i mekem olsem, tufala i no save mekemgud ol wok blong papa mo mama. Mo tufala i no mekem i stret long pikinini tu. Bambae tufala i kasem nogud frut, from we tufala i no lukaotgud long wok blong tufala. Olsem ol bigman, ol pikinini tu oli harem gud taem laef blong olgeta i kwaet, i gat oda, mo i no stap jenis tumas. Olsemia, oli save harem gud long saed blong bodi, tingting mo filing. Evri dei yumi kasem plante trabol long laef. Taswe i nogud sipos papa mama tufala i ademap sam moa trabol long laef blong olgeta long famle.—Ridim Matyu 6:34; Kolosi 4:5.

20. ?Ol papa mama oli save mekem wanem blong gat wan tingting long saed blong fasin blong stretem pikinini?

20 Papa mo mama, tufala i mas wok tugeta blong trenem ol pikinini, blong tijim olgeta, blong stanemap sam rul, blong stretem olgeta, mo blong laekem olgeta. “Sipos insaed long wan haos, ol famle oli stap seraot long tu haf, haos ya i no save stap gud.” (Mak 3:25) I gud sipos papa mama tufala i storebaot olsem wanem bambae tufala i stretem pikinini. Olsemia, pikinini bambae i luk we tufala i agri long fored blong hem long saed blong fasin blong stretem hem. Sipos pikinini i luk se tufala i no gat sem tingting, maet hem i traem pulum wan long tufala i kam long saed blong hem blong agensem narafala. Tru, maet samtaem papa no mama i panisim pikinini i strong tumas, from we hem i kros no from we hem i no tingtinggud fastaem. Maet pikinini i no nidim strong panis olsem. Sipos samting ya i hapen, i gud we tufala i tokbaot bisnes ya tugeta taem pikinini i no stap kolosap. Mo biaen, maet hemia we i givim rong panis long pikinini i go talem sore long pikinini. Be ating i no gat ples we papa mama tufala i save storeyan tufala nomo. Ale, sipos wan i ting se panis ya i strong tumas no i no stret, hem i mas storeyan long narafala long fored blong pikinini. Maet hem i save talem olsem, se: “Mi mi luksave from wanem yu yu kros, mo sipos mi stap long ples blong yu, mi tu mi kros. Be ating i gat wan samting we yu yu no save yet, hemia. . .’ Afta, hem i save storebaot poen ya we narawan i no luksave. Fasin ya i save kwaetem filing blong narawan mo tufala i no agyu long fored blong pikinini from fasin blong panisim hem. Olsem Proveb i talem: “Flas fasin i mekem rao i kamaot, be olgeta we oli storeyan gud tugeta bambae oli kasem waes.”—Proveb 13:10; ridim Eklesiastis 7:8.

21. ?I stap long wan long tufala nomo blong stretem pikinini evritaem? ?From wanem?

21 Oltesteman i talem se tufala tugeta i mas mekem wok blong stretem pikinini. “Pikinini blong mi, lesin long ol advaes blong papa blong yu, mo yu no mas fogetem ol tok blong mama blong yu.” Nyutesteman i talem sem samting: “Yufala pikinini, . . . yufala i mas obei long papa mo mama blong yufala. Hemia i stret fasin blong yufala.” Samtaem, papa i ting se hem i wok blong mama blong stretem ol pikinini. No maet mama i ting se hem i wok blong papa nomo. Taem mama i mas stretem pikinini, maet hem i talem long hem se: ‘!Yu wet. Taem papa i kambak, mbae hem i jes stretem yu!’ Blong famle i stap hapi, mo blong papa mama wanwan i kasem respek mo lav blong pikinini, tufala i mas mekem wok blong stretem pikinini.—Proveb 1:8; Efesas 6:1.

22. ?Taem pikinini i askem wan samting long papa no mama, tufala i no mas mekem wanem? ?From wanem?

22 Ol pikinini oli mas save se papa mama tufala i wok tugeta, tufala i gat wan tingting, mo tufala i rere blong karem responsabiliti blong tufala long saed blong trening blong pikinini. Taem pikinini i askem wan samting long papa, maet hem i ansa olsem se: ‘Yu go askem long mama blong yu.’ No taem hem i askem wan samting long mama, maet hem i sanem hem i go long papa. Sipos tufala i mekem olsem evritaem, i min se wan nomo i stap talem “No” oltaem. Ale, bambae pikinini i tingting nogud long hemia we i stap talem “No” long hem oltaem. Samtaem maet papa i ansa long pikinini se: ‘Yes, yu save pleplei afsaed smoltaem, be fastaem askem long mama wanem taem yu mas kam blong kakae.’ No taem pikinini i askem wan samting long mama, maet mama i ting se i oraet nomo blong letem hem, be maet hem i wantem harem tingting blong papa tu long kwestin ya. Tingting blong tufala i mas wekap gud blong no letem pikinini i pulum wan long tufala i agensem narawan blong kasem samting we hem nomo i wantem. Mo tu, wan waef we i waes i no save yusum paoa we hem i gat long pikinini blong agensem hasban blong hem. Hem i no save letem pikinini i mekem evri samting we hem i wantem blong hem i laekem mama moa, i bitim papa.

23. ?Papa nomo i mekem ol disisin long famle?

23 Long saed blong ol disisin long famle, maet olgeta wanwan long famle oli gat sam tingting we oli wantem talemaot. I stap long papa blong mekem ol disisin long famle. Be i gud we fastaem hem i storeyan wetem famle blong hem. Mo taem hem i mekem disisin, i gud sipos hem i tingbaot ol samting we olgeta long famle oli wantem mo oli laekem. Mama i save mekem sam disisin long saed blong kijin mo haos tu. (Proveb 31:11, 27) Taem ol pikinini oli kam bigwan lelebet, maet papa mama tufala i letem olgeta oli mekem sam jus long saed blong pleplei, klos, no sam narafala samting. Be tufala i mas givhan yet long ol pikinini blong mekem ol jus we oli stanap long ol gudfala rul, we oli sef long olgeta, mo we oli no spolem narafala man. Olsem ya nao, tufala i stat blong soemaot long pikinini olsem wanem blong mekem ol gudfala disisin.

?I ISI LONG PIKININI BLONG ONA LONG YUTUFALA?

24. Ol pikinini oli mas ona long papa mama blong olgeta. ?From samting ya, tufala i mas mekem wanem?

24 Baebol i talem long ol pikinini se: “Yufala i mas obei long papa mo mama blong yufala.” (Efesas 6:2; Eksodas 20:12) Taem oli mekem olsem, oli obei long loa blong God tu. ?Yu yu mekem se i isi long olgeta blong ona long yu? Waef, Baebol i talem long yu se yu mas gat respek mo ona long hasban blong yu. Be sipos hasban i no traehad blong mekem ol samting we Baebol i talem, yu save finis se i no isi long yu blong ona long hem. Hasban, yu mas ona mo keagud long waef blong yu from we yu yu laekem hem tumas mo from we hem i givhan long yu. Be yu save finis se i hadwok blong mekem olsem sipos hem i no traehad blong givhan long yu. Taswe yutufala i mas mekem se i isi long pikinini blong obei long oda blong God se oli mas ona long yutufala. Haos i mas kwaet, mo yutufala i mas putum ol gudfala mak we ol pikinini oli save kasem. Yutufala i mas soemaot gudfala fasin, mo yutufala i mas tijim mo trenem gud olgeta. Sipos yutufala i mekem ol samting ya mo stretem olgeta long lav taem oli nidim, olgeta bambae oli soemaot respek long yutufala.

25. ?Wanem trabol i save kamaot taem papa mama tufala i no agri long fasin blong trenem pikinini?

25 King Solomon i talem se: “Tufala i moa gud, i bitim wan nomo, from we tufala bambae i gat wan gudfala pei long ol hadwok blong tufala.” (Eklesiastis 4:9) Sipos tufala i wokbaot tugeta, mo wan i foldaon, narawan i save givhan long hem blong girap. Long sem fasin, insaed long famle, hasban mo waef tufala i save sapotem mo leftemap tingting blong tufala long ol wok we tufala i mas mekem. Plante taem tufala i mekem semkaen wok long famle. Samting ya i save halpem famle blong joengud. Taem tufala i wok tugeta blong trenem pikinini, tufala i joengud moa. Be samtaem, maet sam kwestin long saed blong fasin blong trenem no stretem pikinini i mekem tufala i seraot lelebet. Sipos oltaem waef i soemaot filing long pikinini nomo, hasban i save ting se hem i no moa laekem hem. Nao hem i save kam kros mo hem i save harem nogud long pikinini blong hem tu. Maet hem i no moa intres long pikinini. No long defren fasin, maet hem i soemaot lav mo filing long pikinini, be hem i no moa soemaot filing long waef blong hem. Bigfala trabol i save kamaot sipos tufala i no skelemgud fasin blong tufala.

26. ?Sipos mama i karem wan narafala pikinini, tufala i save mekem wanem blong blokem fasin jelas long faswan pikinini?

26 Sipos tufala i gat pikinini finis, nao mama i karem wan narafala bebi bakegen, trabol i save kamaot. Mama i mas spenem fulap taem wetem nyufala bebi. Blong mekem se narafala pikinini i no jelas from, maet papa i save stap moa wetem hem blong lukaotgud long hem.

27. ?Taem wan long tufala i no gat bilif, olsem wanem bambae narawan i tijim ol pikinini long saed blong speret?

27 I tru tumas we tufala i moa gud bitim wan nomo. Be wan i moa gud i winim we i no gat papa mama nating blong tijim pikinini. Maet wan samting i hapen we i mekem se mama nomo i mas lukaot long ol pikinini. No maet wok ya i foldaon long papa nomo. Long plante famle, wan long tufala nomo i wosip long Jeova God mo i bilif long ol advaes blong Baebol. Sipos hasban nomo i holem bilif ya, i gud lelebet from we hem i hed long famle. Ale, hem i bos long fasin blong trenem mo stretem pikinini. Be nating we hem i bos long famle, hem i mas soemaot ol gudfala fasin olsem longfala tingting, fasin blong bos long tingting mo filing blong hem, fasin stanap strong long hadtaem. Taem wan bigfala trabol i kamaot, hem i mas strong. Nating we waef i agensem hem, be hem i mas soemaot kaengud mo kwaet fasin long hem. Samtaem, hem i mas rere blong jenisim tingting blong hem lelebet. Sipos waef nomo i gat bilif, rod blong trenem mo tijim ol pikinini i dipen bigwan long tingting blong hasban blong hem. Hem i mas stap aninit long han blong hasban blong hem. ?Olsem wanem long fasin blong hasban blong hem? ?Hem i intres long Baebol, no no gat? ?Hem i agensem waef blong hem from bilif blong hem mo from we waef i traehad blong tijimgud ol pikinini blong tufala? Sipos hem i agensem waef blong hem, waef i mas putum tingting blong hem i stap strong long tok blong aposol Pita: From we hem i lukaotgud long ol wok blong hem long famle mo hem i soemaot respek long hasban blong hem, maet “hemia i naf blong pulum” hasban blong hem. Mo tu, hem i mas tekem evri jans blong trenem ol pikinini blong hem long olgeta loa long Baebol.—1 Pita 3:1-4.

FASIN INSAED LONG FAMLE

28, 29. ?Yumi mas mekem wanem fasin i stap long famle? ?From wanem?

28 Wok blong papa mama i blong mekem lav i stap oltaem insaed long famle. Sipos i olsem, ol pikinini oli no fraet blong storeyan wetem papa mo mama. Oli no traem haedem ol mastik mo ol kwestin we oli stap long tingting blong olgeta. Oli save se papa mama tufala i glad blong storeyan wetem olgeta long ol trabol mo ol kwestin. Mo oli save se bambae tufala i soemaot lav mo i givhan long olgeta blong stretem enikaen trabol. (Ridim 1 Jon 4:17-19; Hibrus 4:15, 16) Olsem ya nao, haos i no wan ples blong spel nomo, be hem i wan ples blong stap sefgud tu. From lav blong papa mama, bambae pikinini i harem gud long tingting mo filing blong hem.

29 Yu no save draonem wan kaliko long solwora mo ting se bambae hem i fulap long freswora. Sipos yu draonem hem long solwora, bambae hem i fulap long solwora nomo. Mo tu kaliko i mas draon olgeta blong kam fulap long wora ya. Ol pikinini oli sem mak. I olsem we oli draon long ol fasin we ol man raonabaot long olgeta oli stap mekem. Oli kasem ol tingting mo ol fasin ya, olsem we kaliko i kam fulap long wora taem yu draonem hem. Ol pikinini oli luksave filing mo tingting blong yu. Taem yu yu kros, oli save. Taem tingting blong yu i kwaet, oli save. Nating we pikinini i wan bebi yet, be ol fasin blong famle oli gat paoa long hem. Mo bambae hem tu i tekem ol fasin ya. Taswe, i impoten tumas we olgeta long famle oli soemaot bilif, lav, oli tinghae long ol samting long saed blong speret, mo oli trastem Jeova God.

30. ?Wanem ol kwestin we papa mama tufala i save ansarem blong luksave sipos tufala i stap trenem gud ol pikinini blong tufala?

30 Traem tingbaot ol kwestin ya: ?Wanem ol rul we yu yu wantem se pikinini blong yu i ona long olgeta? ?Papa mo mama, yutufala i stap ona long ol rul ya? ?Fasin blong famle blong yutufala i stanap long wanem? ?Yutufala i soemaot wanem rod long pikinini blong yutufala? ?Mo olsem wanem long yu? ?Yu yu stap tokbaot ol samting we i daonem narafala, mo ol fol mo mastik blong narafala nomo? ?Yu yu wantem se ol pikinini blong yu oli folem fasin ya? no ?long defren fasin, yu yu stap putum ol gudfala mak long fored blong olgeta? ?Yu yu traehad blong kasem ol mak ya? ?Yu yu pulum ol pikinini blong yu blong kasem olgeta tu? ?Ol pikinini blong yu oli save se long famle i gat sam rul we oli mas obei long olgeta? ?Oli save ol fasin we oli gud nomo, mo ol narafala fasin mo tingting we oli tabu? Ol pikinini oli wantem se famle i nidim olgeta. Taswe taem oli ona long ol rul blong famle, yu mas soemaot se yu yu glad long olgeta. Soemaot long olgeta se oli impoten long famle blong yu. Yumi evriwan i olsem: Sipos wan man i putum wan mak, nao hem i pulum yumi blong kasem mak ya, bambae yumi traehad gogo yumi kasem mak ya. Sipos yu yu ting se pikinini blong yu i nogud, ating bambae hem i no wantem kasem mak ya. Be sipos yu yu putum ol gudfala mak mo yu pulum hem blong kasem olgeta, bambae hem i traehad blong kasem ol mak ya.

31. ?Wanem samting i mas laenap wetem ol toktok blong papa mo mama?

31 Ol man oli jajem narafala long ol samting we hem i mekem, i winim ol samting we hem i talem nomo. Taswe toktok nomo i no gat bigfala paoa long ol pikinini. Be oli stap lukluk ol samting we man i mekem. Mo oli luksave kwiktaem sipos man ya i gat tu fes. Tumas toktok i save fasfas long tingting blong pikinini. I moa gud ol fasin blong yu oli laenap wetem ol toktok blong yu.—1 Jon 3:18.

32. ?Oltaem ol papa mama oli mas folem wanem advaes?

32 Nating we yu yu papa no yu yu mama, be wok blong yu i bigwan. Wok ya i save traem yu. Be yu yu save mekemgud wok ya mo karem gudfala frut, sipos yu folem ol advaes blong God, we i givim laef long yumi evriwan. Traehad blong mekemgud ol wok blong yu long famle, olsem we yu stap mekem long fes blong God nomo. (Kolosi 3:17) Skelemgud ol samting we yu yu mekem. Yu no mas bitim mak. “Soemaot long olgeta man, we yufala i kwaet man.” !Soemaot long ol pikinini blong yu tu!—Filipae 4:5.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem