Jeova—Wan God We i Tijim Man
‘Jeova bambae i tijim olgeta.’—JON 6:45.
1. ?Jisas i mekem wanem nao long Kapaneam?
JISAS KRAES i jes mekem sam merikel, nao biaen, ol man oli luk hem i stap tij insaed long wan haos prea long Kapaneam, kolosap long Lagun blong Galili. (Jon 6:1-21, 59) Plante man oli soem se oli no bilif long tok blong hem se: ‘Mi mi kamaot long heven.’ Oli toktok smol agens long hem, oli talem se: “?Olsem wanem ya? Man ya Jisas ya, pikinini blong Josef. Yumi save papa mo mama blong hem finis. ?Weswe hem i stap talem se ‘Mi mi kamaot long heven, mi kamdaon long wol’?” (Jon 6:38, 42) Jisas i stretem olgeta, i talem se: ‘I no gat man i save kam long mi, sipos Papa blong mi we i sanem mi, hem i no pulum hem i kam. Be man we hem i pulum i kam long mi, mi bambae mi mekem i laef bakegen long ded long lasdei.’—Jon 6:44.
2. ?I gat wanem risen blong bilivim promes blong Jisas long saed blong laef bakegen long ded?
2 !Wan nambawan promes ya—blong laef bakegen long ded long lasdei, taem Kingdom blong God i rul! Yumi save bilivim promes ya from we hemia promes blong Papa, Jeova God. (Job 14:13-15; Aesea 26:19) Tru ya, Jeova, we i tijim se ol dedman bambae oli laef bakegen, hem i “tija we i hae olgeta, i bitim ol narafala tija.” (Job 36:22, Today’s English Version) Jisas i pulum tingting blong yumi i go long tijing blong Papa blong hem, taem hem i talem long nekis tok blong hem se: “Ol profet bifo oli bin raetem tok se ‘[Jeova] bambae i tijim olgeta.’ ”—Jon 6:45.
3. ?Wanem ol kwestin we bambae yumi faenem ansa blong olgeta?
3 Yes, hem i wan nambawan jans blong stap wetem ol man we profet Aesea i tokbaot, taem hem i talem se: “Olgeta pikinini blong yu, Jeova bambae i tijim olgeta.” (Aesea 54:13) ?Yumi save kam wan long olgeta ya? ?Hu ya olgeta we oli bin kam olsem pikinini blong hem mo we oli kasem ol tijing blong hem? ?Wanem ol impoten tijing blong Jeova we yumi mas kasem save long olgeta mo mekem i wok long laef blong yumi, blong kasem blesing blong hem? ?Wanem ol rod we Jeova i yusum long taem bifo blong tijim ol man? ?Mo hem i stap tij long sem fasin tede? Hemia ol kwestin we bambae yumi faenemaot ansa blong olgeta.
Papa, Tija, Hasban
4. ?Hu ya ol faswan pikinini blong Jeova we oli kasem ol tijing blong hem?
4 Fastaem, Jeova i kam olsem Papa mo Tija, taem hem i wokem Pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat, hemia Jisas, bifo we hem i kam long wol. Baebol i kolem hem se “Waes Tok,” from we hem i Nambawan Man blong Karem Tok blong Jeova. (Jon 1:1, 14; 3:16) Waes Tok ya i wok “kolosap [long Papa] olsem wan nambawan man blong wok,” mo hem i lanem plante samting long tijing blong Papa blong hem. (Proveb 8:22, 30) Yes, hem i kam wan Man we God i Yusum, olsem wan tul. Tru long hem, Papa i mekem olgeta narafala samting, wetem ol speret “pikinini blong God.” !Oli mas glad tumas se God i tijim olgeta! (Job 1:6; 2:1; 38:7; Kolosi 1:15-17) Biaen, God i wokem faswan man, Adam. Hem tu i wan “pikinini blong God,” mo Baebol i soem se Jeova i tijim hem.—Luk 3:38; Jenesis 2:7, 16, 17.
5. ?Wanem nambawan jans we Adam i lusum? ?Nating se i olsem, Jeova i tijim hu, mo from wanem?
5 Sore tumas, Adam i lusum nambawan jans blong gohed blong stap olsem pikinini blong God, taem hem i no moa wantem obei. From samting ya, ol pikinini blong Adam oli no save talem se oli pikinini blong God, jes from we oli bon tru long Adam. Nating se i olsem, Jeova i tijim ol man we oli no stretgud olgeta, we oli lukluk i go long hem blong i lidim olgeta. Eksampel, Noa i “wan stret man” we ‘i stap wokbaot wetem trufala God,’ taswe Jeova i tijim Noa. (Jenesis 6:9, 13 kasem Jenesis 7:5) Ebraham i stap obei long God, ale hem i soem se hem i wan ‘fren blong Jeova.’ From samting ya, hem tu, Jeova i tijim hem.—Jemes 2:23; Jenesis 12:1-4; 15:1-8; 22:1, 2.
6. ?Biaen Jeova i tingbaot hu olsem “pikinini” blong hem, mo hem i kam wanem kaen tija long olgeta?
6 Plante yia biaen, long taem blong Moses, Jeova i mekem wan kontrak wetem nesen blong Isrel. From samting ya, nesen ya i kam olsem ol man we hem i jusumaot, nao hem i tingbaot nesen ya olsem “pikinini” blong hem. God i talem se: ‘Isrel i pikinini blong mi.’ (Eksodas 4:22, 23; 19:3-6; Dutronome 14:1, 2) From kontrak ya we Jeova i mekem wetem ol man Isrel, oli save talem tok we profet Aesea i raetemdaon se: “Yu, Jeova, yu yu Papa blong mifala.” (Aesea 63:16) Jeova i karem responsabiliti blong hem olsem wan papa mo i tijim ol pikinini blong hem, Isrel, wetem lav. (Ol Sam 71:17; Aesea 48:17, 18) Yes, taem oli lego Hem, hem i singaot olgeta wetem fasin sore se: “Yufala i kambak, ol pikinini blong mi we yufala i lego mi.”—Jeremaea 3:14.
7. ?Wanem fasin fren we ol man Isrel oli gat wetem Jeova?
7 Mo tu, kontrak blong ol man Isrel wetem Jeova i mekem se Jeova i kam olsem Hasban blong nesen ya, mo nesen ya i kam olsem waef blong Hem. Profet Aesea i raet blong tokbaot nesen ya: “Bigfala man we i Mekem yu i olsem hasban blong yu, Jeova blong ol ami i nem blong hem.” (Aesea 54:5; Jeremaea 31:32) Nating se Jeova i mekemgud wok blong hem olsem Hasban, nesen blong Isrel i kam olsem wan woman we i no stap tru long hasban blong hem. Jeova i talem se: “Olsem woman we i go krangke, i gowe long hasban blong hem, ale, yu, haos blong Isrel, yufala i mekem i krangke long mi.” (Jeremaea 3:20) Jeova i gohed blong singaot ol pikinini blong woman ya we i no stap tru long hem. Hem i gohed blong stap olsem “Bigfala Man blong Tijim” olgeta.—Aesea 30:20; 2 Kronikel 36:15.
8. ?Nating se Jeova i sakemaot nesen blong Isrel, wanem samting i stap yet olsem woman blong hem?
8 Taem ol man Isrel oli sakemaot mo kilim i ded Pikinini blong Hem, Jisas Kraes, God i sakemaot olgeta. Ale, nesen ya blong ol man Jyu i no moa stap olsem woman blong hem, mo hem i no moa stap olsem Papa mo Tija blong ol stronghed pikinini blong woman ya. (Matyu 23:37, 38) Be, Isrel i jes wan pija, no saen nomo, blong waef blong hem. Aposol Pol i talem bakegen tok blong Aesea 54:1, we i tokbaot wan “woman we i no save bonem pikinini.” Hemia wan woman we i defren mo i narakaen long “woman ya we i gat hasban blong hem,” prapa nesen blong Isrel. Pol i soem se ol tabu Kristin oli ol pikinini blong “woman ya we i no save karem pikinini,” we hem i kolem ‘Jerusalem antap.’ Woman ya, we hem i olsem saen no pija, i minim ogenaesesen blong ol speret pikinini blong God long heven.—Galesia 4:26, 27.
9. (a) ?Jisas i minim hu taem hem i tokbaot ‘ol pikinini blong yu we Jeova i stap tijim olgeta’? (b) ?Wanem samting i mekem ol man oli kam ol pikinini blong God long saed blong speret?
9 Taswe, long haos prea long Kapaneam, taem Jisas i talem bakegen profet tok ya blong Aesea, se: “Ol pikinini blong yu, bambae Jeova i tijim olgeta,” hem i stap tokbaot olgeta we bambae oli kam “ol pikinini” blong ‘Jerusalem antap,’ ogenaesesen blong God long heven we i olsem woman blong hem. Taem ol man Jyu ya we oli harem tok ya, oli bilif long ol tijing blong man blong God we i kamaot long heven, Jisas Kraes, oli save kam ol pikinini blong woman blong God long heven, we bifo, hem i no save karem pikinini. Mo oli save kam ‘wan tabu nesen,’ “Isrel blong God” long saed blong speret. (1 Pita 2:9, 10; Galesia 6:16) Aposol Jon i tokbaot nambawan jans we Jisas i givim long ol man, taem hem i mekem rod blong oli save kam olsem pikinini blong God long saed blong speret. Hem i raetem se: “Hem i kamtru long stret ples blong hem, be ol man ples blong hem oli no glad long hem, oli no wantem luk hem. Be long olgeta we oli glad long hem, oli bilif long hem, hem i givim raet long olgeta blong oli kam pikinini blong God.”—Jon 1:11, 12.
Ol Impoten Tijing Blong Jeova
10. ?Stret afta long fasin rebel long Iden, Jeova i tijim wanem long saed blong ‘laen,’ mo Laen ya hem i hu?
10 Jeova, olsem wan Papa we i gat lav, i talemaot ol stampa tingting blong hem long ol pikinini blong hem. Taswe, taem wan enjel we i rebel i pulum faswan man mo woman blong brekem loa blong God, kwiktaem nomo, Jeova i talemaot wanem bambae hem i mekem blong folem stampa tingting blong hem, blong mekem wol i kam paradaes. Hem i talem se bambae hem i mekem “snek ya blong bifo,” we i minim Devel Setan, “mo woman,” bambae tufala i no laeklaekem tufala, tufala i agensem tufala. Biaen, hem i eksplenem se ‘laen’ blong woman ya bambae i smasem Setan long ‘hed blong hem,’ we bambae hem i ded from. (Jenesis 3:1-6, 15; Revelesen 12:9; 20:9, 10) Olsem yumi luk finis, woman ya—we biaen, Baebol i talem se hem i olsem ‘Jerusalem antap’—hem i ogenaesesen blong ol speret man blong God long heven. ?Be hu ya ‘laen’ blong woman ya? Hemia Pikinini blong God, Jisas Kraes, hemia we God i sanem hem, i aot long heven i kam, mo we biaen, bambae hem i kilim Setan i ded.—Galesia 4:4; Hibrus 2:14; 1 Jon 3:8.
11, 12. ?Olsem wanem Jeova i mekem impoten tijing blong hem i go moa long saed blong ‘laen’?
11 Jeova i talem moa long saed blong impoten tijing ya blong ‘laen,’ taem hem i promes long Ebraham se: ‘Bambae mi mekem we laen blong yu, i kam plante tumas, olsem ol sta long skae. . . . Mo from laen blong yu, bambae ol man blong ol narafala kantri oli save kasem blesing, olsem we bambae mi blesem olgeta ya.’ (Jenesis 22:17, 18) Jeova i yusum aposol Pol blong eksplenem se Jisas Kraes nao i Laen ya we God i promes long Ebraham. Be sam narafala tu bambae oli kam haf blong ‘laen’ ya. Pol i raetem se: “Sipos yufala i blong Kraes, ale, yufala i olsem ol laen ya blong Ebraham. Bambae yufala i save kasem ol samting ya we God i promes finis blong givim long ol laen ya blong hem.”—Galesia 3:16, 29.
12 Jeova i soemaot tu se Kraes, we hem i Laen ya, bambae i kamaot long laen blong ol king, hemia Juda, mo se “olgeta man bambae oli obei” long hem. (Jenesis 49:10) Long saed blong King Deved, we hem i blong laen blong Juda, Jeova i promes se: “Bambae mi stanemap laen blong hem blong olwe, mo jea blong king blong hem bambae i stap olwe, olsem we skae i stap olwe. Laen blong hem bambae i stap gogo i no save finis, mo jea blong king blong hem bambae i stap olsem san long fored blong mi.” (Ol Sam 89:3, 4, 29, 36, NW) Taem enjel Gabriel i talemaot we bambae Jisas i bon, hem i eksplenem se pikinini ya i Rula we God i makemaot, hemia Laen blong Deved. Gabriel i talem se: “Hem bambae i wan hae man, mo ol man bambae oli save singaot hem se Pikinini blong God ya we i Antap Tumas. God ya we i Hae God bambae i mekem hem i king, olsem we Deved, olfala bubu blong hem bifo, hem i king, . . . mo hem bambae i rul, gogo i no save finis.”—Luk 1:32, 33; Aesea 9:6, 7; Daniel 7:13, 14.
13. ?Blong kasem blesing blong Jeova, yumi mas mekem wanem taem yumi harem ol tijing blong hem?
13 Blong kasem blesing blong Jeova, yumi mas save impoten tijing ya long saed blong Kingdom blong God, mo mekem laef blong yumi i laenap wetem. Yumi mas bilif se Jisas i kamdaon long heven, mo se hem i King ya we God i makemaot—king mo Laen we bambae i lukaot long wok blong mekem wol i kam wan Paradaes bakegen—mo se bambae hem i mekem ol dedman oli laef bakegen. (Luk 23:42, 43; Jon 18:33-37) Long Kapaneam, taem Jisas i stap tokbaot we ol dedman bambae oli laef bakegen, ol man Jyu oli mas luksave se hem i stap talem trutok. !Yes, sam wik nomo bifo, maet stret long Kapaneam, hem i mekem wan gel we i gat 12 yia, i laef bakegen! Gel ya i dota blong wan man we i stap mekem impoten wok long haos prea. (Luk 8:49-56) !Tru ya, yumi tu, yumi gat plante risen blong bilif mo folem tijing blong Jeova we i fulumap yumi wetem hop, hemia tijing long saed blong Kingdom blong hem!
14, 15. (a) ?Kingdom blong Jeova i impoten olsem wanem long Jisas? (b) ?Yumi nidim wanem blong kasem save long Kingdom blong Jeova mo blong kam naf blong eksplenem long ol narafala?
14 Taem Jisas i stap long wol ya, hem i yusum laef blong hem blong tijim ol man long saed blong Kingdom blong Jeova. Hem i tokbaot Kingdom ya oltaem long minista wok blong hem. Mo hem i tijim ol man blong hem tu blong prea from Kingdom ya. (Matyu 6:9, 10; Luk 4:43) Long taem ya, ol prapa man Jyu, oli gat jans blong kam ‘ol pikinini blong kingdom,’ be from we oli no gat bilif, bighaf blong olgeta oli no kasem nambawan jans ya. (Matyu 8:12; 21:43) Jisas i soemaot se wan “smol kampani” nomo, bambae oli kasem blesing ya blong kam ‘ol pikinini blong kingdom.’ Ol “pikinini” ya, bambae oli “joen wetem Kraes” blong rul long Kingdom blong hem long heven.—Luk 12:32, NW; Matyu 13:38; Rom 8:14-17; Jemes 2:5.
15 ?Hamas man we bambae Kraes i tekem olgeta oli go long heven blong oli joen wetem hem blong rul antap long wol? Baebol i talem se i gat 144,000 man nomo. (Jon 14:2, 3; 2 Timote 2:12; Revelesen 5:10; 14:1-3; 20:4) Be Jisas i talem se hem i gat “ol narafala sipsip,” we bambae oli stap long wol aninit long rul blong Kingdom ya. Olgeta ya bambae oli haremgud blong stap foreva long paradaes long wol, we i gat pis mo i no moa gat sik. (Jon 10:16; Ol Sam 37:29; Revelesen 21:3, 4) Yumi mas kasem save long tijing blong Jeova long saed blong Kingdom, mo yumi mas naf blong eksplenem long ol narafala man.
16. ?Wanem impoten tijing blong Jeova we yumi mas lanem mo folem long laef blong yumi?
16 Aposol Pol i tokbaot wan narafala impoten tijing blong Jeova. Hem i talem se: “God i tijim yufala finis, se yufala i mas laeklaekem yufala.” (1 Tesalonaeka 4:9) Blong mekem Jeova i glad, yumi mas soemaot lav olsem. Baebol i talem se, ‘God i lav.’ Mo yumi mas folem eksampel blong hem, we hem i stap soemaot lav oltaem. (1 Jon 4:8; Efesas 5:1, 2) Sore tumas, bighaf blong ol man oli no lanem nating blong laekem ol narafala man, olsem God i tijim yumi blong mekem. ?Olsem wanem long yumi? ?Yumi stap obei long tijing ya blong Jeova?
17. ?Yumi mas gat sem tingting olsem hu?
17 I impoten tumas we yumi glad blong kasem olgeta tijing blong Jeova. I gud yumi gat tingting olsem ol man blong raetem Ol Sam long Baebol, we oli raetem se: “[Jeova], plis yu tijim mi long ol fasin blong yu, yu mekem mi mi savegud ol rod blong yu. Yu tijim mi, blong mi save folem trutok blong yu long olgeta laef blong mi.” ‘Plis yu tijim mi long ol loa blong yu. Plis yu tijim mi long ol gudfala fasin, tijim mi blong kam waes mo blong gat save. Tijim mi blong mi savegud ol tingting blong yu.’ (Ol Sam 25:4, 5; 119:12, 66, 108) Sipos tingting blong yu i sem mak long tingting blong ol man ya blong raetem Ol Sam, yu yu save stap long medel blong wan bigfala hif blong man we Jeova i stap tijim olgeta.
Bigfala Hif Blong Man We God i Stap Tijim Olgeta
18. ?Wanem samting we profet Aesea i talem se bambae i kamaot long taem blong yumi?
18 Profet Aesea i tokbaot samting we bambae i hapen long taem blong yumi se: “I mas hapen long laswan haf blong ol dei, se bigfala hil blong haos blong Jeova bambae i stanap strong antap long ol bigfala hil. . . . Mo tru ya, plante pipol bambae oli go, mo oli talem se: ‘Yufala i kam, blong yumi go antap long bigfala hil blong Jeova, long haos blong God blong Jekob. Mo hem bambae i tijim yumi long ol fasin blong hem.’ ” (Aesea 2:2, 3; Maeka 4:2) ?Hu ya olgeta ya we Jeova i stap tijim olgeta?
19. ?Tede, hu olgeta we oli joen wetem ol man we Jeova i stap tijim olgeta?
19 Vas ya i stap tokbaot sam narafala bakegen, antap long olgeta we bambae oli rul wetem Kraes long heven. Olsem yumi luk finis, Jisas i talem se hem i gat “ol narafala sipsip”—olgeta we bambae oli stap long wol ya aninit long Kingdom—antap long “smol kampani” we bambae oli rul long Kingdom. (Jon 10:16; Luk 12:32) “Bigfala hif blong man,” we bambae oli laef tru long “bigfala trabol,” oli blong grup ya blong ol narafala sipsip. Oli haremgud blong stanap fored long Jeova we hem i glad long olgeta, from we oli bilif long blad blong Jisas we i ron. (Revelesen 7:9, 14) Nating se ol narafala sipsip oli no insaed long grup ya we Aesea 54:13 i tokbaot olsem “ol pikinini,” be Jeova i stap tijim olgeta, mo hemia i wan blesing long olgeta. From samting ya, i stret we oli kolem God se “Papa,” from we i olsem se bambae hem i kam Bubu blong olgeta tru long ‘Itenel Papa ya,’ Jisas Kraes.—Matyu 6:9; Aesea 9:6.
Ol Rod We Jeova i Yusum Blong Tijim Man
20. ?Wanem ol rod we Jeova i yusum blong tij?
20 Jeova i yusum plante rod blong tijim man. Eksampel, hem i tijim man tru long ol samting raonabaot long yumi we hem i mekem. Ol samting ya oli soem se hem i stap, mo oli soem bigfala waes blong hem. (Job 12:7-9; Ol Sam 19:1, 2; Rom 1:20) Antap long samting ya, hem i tijim man taem hem i toktok stret long man, olsem hem i mekem taem hem i tijim Jisas bifo i kam long wol. Sem mak, i gat trifala store long Baebol we oli soem se hem i toktok stret long sam man long wol ya, taem hem i stap long heven.—Matyu 3:17; 17:5; Jon 12:28.
21. ?Wanem spesel enjel we Jeova i yusum olsem man blong wok long nem blong Hem, be olsem wanem yumi save se hem i yusum sam narafala tu?
21 Mo tu, blong tijim man, Jeova i yusum ol enjel we oli wok long nem blong hem, wetem Fasbon blong hem, “Waes Tok.” (Jon 1:1-3) Long garen blong Iden, Jeova i save toktok stret wetem pikinini blong hem we i stret olgeta, Adam. Be maet hem i bin yusum speret man ya, Jisas, bifo we hem i kam long wol, blong karem tok blong Hem long Adam. (Jenesis 2:16, 17) Ating hemia nao “enjel blong God we i stap go fastaem long ol ami blong ol laen blong Isrel.” Mo ating Jeova i stap tokbaot hem taem i givim oda long olgeta se: “Yufala i mas obei long hem.” (Eksodas 14:19; 23:20, 21) Mo i klia se, Jisas ya nao we hem i no kam long wol yet, hem i “prins blong ami blong Jeova,” we hem i kamtru long Josua blong givim paoa long hem. (Josua 5:14, 15) Jeova i yusum ol narafala enjel tu blong talemaot ol tijing blong hem, olsem ol enjel we hem i yusum blong givim Loa blong hem long Moses.—Eksodas 20:1; Galesia 3:19; Hibrus 2:2, 3.
22. (a) ?Long wol ya, Jeova i bin yusum hu blong tij? (b) ?Wanem bigfala samting we Jeova i yusum blong tijim ol man tede?
22 Antap long samting ya, Jeova God i yusum ol man we oli wok long nem blong hem blong tij. Ol papa mo mama long Isrel, oli mas tijim ol pikinini blong olgeta. Ol profet, ol pris, ol prins, mo ol Livaet, oli tijim Loa blong Jeova long nesen blong Isrel. (Dutronome 11:18-21; 1 Samuel 12:20-25; 2 Kronikel 17:7-9) Jisas i nambawan Man blong Karem Tok blong God long wol. (Hibrus 1:1, 2) Plante taem, Jisas i talem se samting we hem i tijim, hemia nao samting we hem i lanem long Papa. Taswe, ol man we oli stap lesin long hem, i olsem we Jeova i stap tijim olgeta. (Jon 7:16; 8:28; 12:49; 14:9, 10) Jeova i mekem se ol man oli raetemdaon ol tok blong hem. Long taem blong yumi, bigfala samting we hem i yusum blong tijim olgeta man, hemia Baebol we i kamaot long hem.—Rom 15:4; 2 Tim. 3:16.
23. ?Wanem ol kwestin we bambae yumi faenem ansa blong olgeta long nekis stadi?
23 Yumi stap laef long wan impoten taem, from we Baebol i promes se ‘long laswan haf blong ol dei, [hemia taem ya we yumi stap laef long hem], bambae Jeova i tijim plante man blong oli wokbaot long ol rod blong hem.’ (Aesea 2:2, 3) ?Wanem rod we hem i yusum blong givim tijing ya long ol man? ?Yumi mas mekem wanem blong kasem tijing ya, mo blong joen long bigfala program blong Jeova blong tijim man, we i stap gohed naoia? Bambae yumi faenem ansa blong ol kwestin ya long nekis stadi.
?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?
◻ ?Olsem wanem Jeova i kam wan Papa, wan Tija, mo wan Hasban?
◻ ?Jeova i tijim wanem long saed blong ‘laen’?
◻ ?Wanem impoten tijing blong God we yumi mas folem?
◻ ?Wanem ol rod we Jeova i yusum blong tij?
[Tok blong pija long pej 10]
Taem Jisas i mekem gel blong Jaeras i laef bakegen long ded, samting ya i givim wan risen blong bilif long promes blong laef bakegen