?OLSEM WANEM OLI YUSUM PRESEN MANE BLONG YU?
Ol Samting We Oli Givhan Long Ol Brata Mo i No Spolem Envaeronmen
1 EPREL 2025
Yumi ol Witnes Blong Jehova, yumi save se i no longtaem God bambae i tekem aksen blong finisim ol samting we ol man oli wokem we i stap spolem wol ya. (Revelesen 11:18) Nating se i olsem, yumi mekem bes blong yumi blong lukaot gud long wol ya. Eksampol, long sam bilding we yumi wokem, yumi yusum ol samting we oli no save spolem envaeronmen.
?Wanem sam samting we yumi yusum long ol projek blong yumi we i no spolem envaeronmen? ?Mo olsem wanem hemia i givhan long yumi blong yusum gud ol presen mane?
Wan Rod Blong Mekem Haos Asembli i No Hot Tumas
Long Mosambik, oli wokem Matola Haos Asembli we saed saed blong hem i open, mo i gat kapa nomo long ruf blong hem. From we ruf ya i holemtaet plante hit blong san, hemia i mekem se insaed long Haos Asembli ya i hot we i hot. Wan brata i talem se: “!Hit ya i mekem se mifala i stap swet tumas! Oltaem taem program i finis, bambae ol brata mo sista oli kwik blong go aotsaed blong oli save harem gud long fres win.” ?Olsem wanem yumi save halpem ol brata sista ya blong oli harem gud mo oli folem gud program?
Mifala i mekem plan blong yusum wan rod we i no save spolem envaeronmen. Antap long ruf aotsaed mifala i putum sam fan we oli no nidim paoa blong elektrik, be win nomo i stap tantanem olgeta. Ol fan ya oli givhan blong karemaot hot win insaed long Haos Asembli, mo i mekem se i gat fres win. Wanwan long ol fan ya, praes blong hem i samwe 6,000 vatu (samwe $50a). Mo tu, aninit long ol kapa mifala i putum ol insulation we i givhan blong katemdaon hit blong san.
Ol fan we win nomo i tantanem, long Matola Haos Asembli
Rod ya i givhan bigwan blong mekem se i gat fres win insaed long Haos Asembli. From we oltaem i gat fres win, hemia i mekem se i had blong nalumlum i gru insaed long bilding. Mo tu, naoia i gat moa oksijen i bitim kabon daeoksaed. From samting ya, ol man we oli kam long asembli oli harem gud moa, mo oli save lesin gud. Brata ya we i bin toktok bifo, i talem se: “Naoia mifala i no moa stap kwik blong go aotsaed afta long program. Be mifala i stap insaed nomo long Haos Asembli long lanj taem blong storian wetem ol brata sista. Niufala ruf ya i mekem mifala i harem olsem se mifala i stap sidaon aninit long wan bigfala tri.”
Naoia ol brata mo sista oli save harem gud moa long taem blong ol asembli
Kasem Paoa Blong Elektrik Long San
Long plante bilding blong yumi raon long wol, mifala i putum ol sola panel we oli yusum laet blong san, blong mekem se i gat elektrik. From samting ya, yumi no yusum tumas elektrik we i kamaot long ol fuel. Rod ya i givhan blong yumi no spolem envaeronmen mo i givhan tu blong yumi yusum gud ol presen mane.
Long 2023, oli setemap ol sola panel long branj ofis blong Slovenia. Branj ofis ya i yusum 30 pesen blong elektrik we i kamaot long sola sistem ya we oli setemap. Sipos sola sistem ya i givim moa elektrik i bitim wanem we bilding blong branj i nidim, haf elektrik paoa we oli kasem bambae oli serem long ol haos raonabaot. Mane we oli spenem blong pem sola sistem ya, hem i samwe 44 milian vatu ($360,000). From we naoia bil blong elektrik we branj i mas pem i godaon, hemia i min se long fo yia nomo oli save winimbak mane we oli bin spenem blong pem sola sistem ya.
Branj Blong Slovenia
Long 2024, mifala i putum ol sola panel mo wan bigfala batri long branj ofis blong Sri Lanka. Mane we oli spenem long projek ya hem i bitim 300 milian vatu (samwe $3 milian). From we branj ofis ya i yusum 70 pesen blong elektrik blong sola sistem, hemia i mekem se long tri yia nomo mane we bambae yumi sevem, i moa long mane we yumi bin spenem long sola sistem ya. Long semfala yia ya, mifala i putum wan sola sistem long branj ofis blong Netalan. Mane we oli spenem hem i bitim 100 milian vatu ($1.1 milian), mo branj ofis ya i yusum 35 pesen blong elektrik we i kamaot long sola sistem. Taswe long naen yia nomo, bambae yumi winimbak mane we yumi bin spenem.
Branj Blong Netalan
Mo tu, mifala i setemap ol sola sistem long sam rimot translesen ofis (RTO) long Meksiko. Traem luk eksampol ya blong Tarahumara (Sentrol) RTO we i stap long Chihuahua. Taem ples i kolkol, tempreja i save godaon bitim 0 digri Selsius, mo long hot taem, tempreja i save go antap bitim 40 digri Selsius. Be from bil blong elektrik i sas tumas, ol brata mo sista oli no wantem yusum ol masin we i givhan blong mekem ples i hot o i kolkol. Wan brata we i wok long RTO ya, we nem blong hem Jonathan, i talem se: “Long kol taem mifala i werem ol tik klos mo yusum ol blangket, mo long hot taem, mifala i stap openem ol windo nomo.”
Long 2024, mifala i setemap wan sola sistem long RTO ya. Praes blong hem i bitim 2 milian vatu ($21,480) mo long faef yia nomo bambae yumi winimbak mane we yumi bin spenem long sola sistem ya. Naoia ol brata mo sista blong yumi oli save yusum moa ol masin ya we i givhan blong mekem ples i hot o i kolkol. Jonathan i talem se: “Naoia mifala i harem gud moa blong wok, mo mifala i save mekem plante moa wok. Mo tu, mifala i glad from we mifala i save se RTO i stap yusum gud ol presen mane blong oganaesesen, mo long semtaem sola sistem ya i no spolem envaeronmen.”
Naoia Tarahumara (Sentrol) translesen tim i glad moa blong wok long wan gudfala envaeronmen
Yusum Ren Wota
Long Afrika, sam Haos Kingdom oli no gat gudfala ples we oli save kasem wota long hem. From samting ya, ol brata oli mas wokbaot plante kilometa blong karem wota i kam long Haos Kingdom. Long sam narafala Haos Kingdom, ol brata oli stap pem wota nao wan trak i karem i kam, be hemia i sas we i sas.
Blong givhan long ol brata mo sista long Afrika, mifala i putum ol gata long ruf mo ol tang blong wota long plante Haos Kingdom. Be fastaem, ol brata oli traem kasemsave long weta mo klaemet blong wanwan eria, blong oli save faenem beswan rod blong mekem se i gat wota long ol Haos Kingdom. Praes blong ol gata mo tang blong wota we oli putum long wan Haos Kingdom nomo, hem i samwe 70,000 vatu kasem 300,000 vatu (bitwin $600 mo $3,000). Nating se ol samting ya oli sas, be hemia i givhan long ol Haos Kingdom ya blong oli no moa pem wota.
Wan tang blong wota long wan Haos Kingdom long Phuthaditjhaba, Saot Afrika
Rod ya blong yusum ren wota i givhan bigwan long ol brata mo sista. Noemia we i wan sista long Mosambik, i talem se: “Fastaem, mifala i mas wokbaot longwe blong go karem wota i kam long Haos Kingdom. Taem mifala i kamtru long Haos Kingdom, mifala i taed mo mifala i no moa gat paoa. Mo from we i had blong kasem wota, hemia i mekem se i had tu blong mifala i stap klin oltaem. Naoia, evriwan oli save wasem han blong olgeta. Mo tu, mifala i save go long Haos Kingdom we mifala i no taed mo harem gud long taem blong miting. !Tangkiu tumas!”
Wan sista mo boe blong hem long Saot Afrika, tufala i stap yusum ren wota
?Oli karem mane wea blong mekem ol samting ya? Mane ya i kamaot long presen mane blong sapotem wok long fulwol, we oli givim tru long websaet ya donate.jw.org. !Tangkiu tumas from gladhat blong yufala blong givim ol presen mane ya!
a Evri amaon long dola we oli yusum long atikol ya, hem i U.S. dola.