Sɛɛnamɔ Diɛŋtsɛ ní Yɔɔ Sanekpakpa lɛ He Kɛha Akutso ní Oyɔɔ Mli Lɛ
YIŊSUSUMƆ ní ajieɔ lɛ kpo ní wɔfɔɔ numɔ ŋmɛnɛ yɛ je nɛɛ mli ji akɛ: “Kristojamɔ shishitoo mlai lɛ jeee nɔ ni anyɛɔ akɛtsuɔ nii. Ehiŋ kɛ nitsumɔ yɛ adesai ashihilɛ ní yɔɔ hwanyaŋŋ ŋmɛnɛ lɛ mli.” Shi kɛlɛ, ajie henumɔ ko ni yɔɔ srɔto kwraa kpo yɛ sanegbaa ko ní abɔ amaniɛ akɛ etee nɔ yɛ Hindu hiɛnyiɛlɔ Mohandas K. Gandhi kɛ tsutsu Britania Amralo Nukpa ni yɔɔ India, ni ji Lord Irwin teŋ lɛ mli. Awie akɛ Lord Irwin bi Gandhi nɔ ni esusuɔ akɛ no baaha ana naagbai ni yɔɔ Great Britain kɛ India teŋ lɛ anaa. Gandhi kɔ́ Biblia lɛ ni egbele Mateo yitso enumɔ lɛ ni ekɛɛ: “Beni omaŋ lɛ kɛ mimaŋ lɛ aaafee ekome yɛ tsɔɔmɔi ní Kristo kɛfɔ̃ shi yɛ Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ nɛɛ mli lɛ naa lɛ, no mli wɔbaaná tsabaa, ni jeee kɛha wɔmaji lɛ pɛ kɛkɛ, shi moŋ kɛha jeŋ muu lɛ fɛɛ hu.”
Nakai shiɛmɔ lɛ wieɔ mumɔŋ hiamɔ nii ataomɔ kɛ mɔ ní he jɔ, mɔ ní sumɔɔ toiŋjɔlɛ, mɔ ní naa mɔbɔ, kɛ mɔ ni sumɔɔ jalɛ nifeemɔ ní mɔ ko aaaji lɛ he. Jeee gbɔmɔgbee pɛ kɛkɛ ebuɔ lɛ fɔ́, shi moŋ mli ní aaafu mɛi krokomɛi hu, jeee gbalafitemɔ kɛkɛ, shi moŋ akɔnɔ fɔŋ he susumɔi hu. Ewieɔ eshiɔ gbalamlitsemɔ nifeemɔi ní ejaaa gbɛ ní fiteɔ shiai ní ekɛ amanehulu baa gbekɛbii anɔ lɛ. Ekɛɔ wɔ akɛ: ‘Ná suɔmɔ oha mɛi ní sumɔɔɔ osane lɛ po, kee mɛi ní ehia amɛ lɛ anii, kaakojo mɛi krokomɛi yɛ gbɛ ní mɔbɔnalɛ bɛ mli nɔ, okɛ mɛi krokomɛi aye tamɔ bɔ ni obaasumɔ ní akɛ bo aye lɛ.’ Kɛ́ akɛ ŋaawoo nɛɛ fɛɛ tsu nii lɛ, sɛɛnamɔ kpele diɛŋtsɛ baajɛ mli aba. Babaoo ní gbɔmɛi ni yɔɔ nyɛ akutso lɛ mli lɛ yeɔ nɔ lɛ, babaoo ní nyɛ akutso lɛ mli shihilɛ baahi jogbaŋŋ ji no!
Yehowa Odasefoi náa mɛi anɔ hewalɛ kpakpa yɛ enɛ gbɛfaŋ. Biblia lɛ tsɔɔ amɛ ní amɛjie bulɛ kpo yɛ gbalashihilɛ he. Akɛ shishitoo mlai ní ja tsɔseɔ amɛbii lɛ. Amaa bɔ ni weku lɛ he hiaa ha lɛ nɔ mi. Wekui ní efee ekome lɛ ji sɛɛnamɔ kpele diɛŋtsɛ kɛha nyɛ akutso lɛ, kɛha nyɛmaŋ lɛ po. Yinɔsane eyi obɔ kɛ nɔkwɛmɔnii ni tsɔɔ bɔ ni jeŋ hewalɛi gbee shi beni weku ekomefeemɔ lɛ mli gbɔjɔ ní jeŋba shara fá babaoo lɛ. Kɛ́ Yehowa Odasefoi ná aŋkroaŋkroi kɛ wekui babaoo anɔ hewalɛ ní amɛhi shi yɛ Kristofoi ashishitoo mlai anaa lɛ, ebaaha gbekɛbii atoigbele, jeŋba shara, kɛ awuiyeli nifeemɔi aba shi kwraa yɛ nyɛ akutso lɛ mli.
Naagbai wuji ní haoɔ akutsei kɛ maji lɛ ateŋ ekome ji hewolonɔ sui ahe jwɛŋmɔ fɔŋ namɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, bɔfo Petro wie akɛ: “Miyoo akɛ, Nyɔŋmɔ jeee mɛi ahiɛaŋkwɛlɔ; shi moŋ maŋ fɛɛ maŋ mli lɛ, mɔ ni sheɔ lɛ gbeyei ní etsuɔ jalɛ nii lɛ, lɛ ji mɔ ni saa ehiɛ.” Ni Paulo ŋma akɛ: “Yudanyo bɛ lɛ, Helanyo hu bɛ dɔŋŋ; nyɔŋ bɛ lɛ, odehe hu bɛ dɔŋŋ; nuu bɛ lɛ, yoo hu bɛ dɔŋŋ: ejaakɛ nyɛ fɛɛ, mɔ kome ji nyɛ yɛ Kristo Yesu mli.” (Bɔfoi lɛ Asaji 10:34, 35; Galatabii 3:28) Yehowa Odasefoi kpɛlɛɔ enɛ nɔ. Hewolonɔ sui srɔtoi fɛɛ feɔ ekome kɛhiɔ shi ni amɛtsuɔ nii yɛ amɛ jeŋ fɛɛ nitsumɔhe yitso lɛ, yɛ nitsumɔhe niji lɛ amli, kɛ asafoi lɛ amli hu.
Yɛ Afrika lɛ, wekui komɛi nyɛŋ afutu kɛhi shi kɔkɔɔkɔ ní béi baaa. Shi kɛlɛ, gbɔmɛi ni jɛ wekui srɔtoi babaoo mli feɔ ekome kɛyeɔ nii, ni amɛwɔɔ, ni amɛjáa yɛ gbeekpamɔ diɛŋtsɛ kɛ miishɛɛ naanyobɔɔ mli, yɛ Yehowa Odasefoi akpeei ashishi yɛ jɛmɛ. Kɛ́ nɔyeli lɛ mli onukpai lɛ na enɛ lɛ, ehaa amɛnaa kpɛɔ amɛhe waa. New York Amsterdam News ní je kpo yɛ August 2, 1958 lɛ wie bɔ ni anɔkwa Kristojamɔ nyɛɔ efeɔ mɛi ekome lɛ he nɔkwɛmɔnɔ ko he. Nɔ ni kɛ wiemɔ nɛɛ ba ji nibii ní ana yɛ majimaji ateŋ kpee wulu ní wɔtsĩ tã momo kɛtsɔ hiɛ lɛ shishi, he ni Odasefoi ní fá fe akpei ohai enyɔ kɛ nyɔŋmai enumɔ bua amɛhe naa yɛ, yɛ New York City lɛ.
“Mɛidiji, blɔfomɛi kɛ Bokagbɛbii ní jɛ shihilɛi srɔtoi fɛɛ mli, kɛ je lɛŋ hei srɔtoi fɛɛ efutu ni amɛfee ekome yɛ miishɛɛ mli yɛ he fɛɛ he. . . . Jálɔi Odasefoi ní jɛ shikpɔji 120 nɔ kɛba lɛ efee ekome kɛhi shi ni amɛjá yɛ toiŋjɔlɛ mli, ni amɛkɛtsɔɔ Amerikabii bɔ ni enɛ feemɔ yɔɔ mlɛo ha. . . . Kpee lɛ ji nɔkwɛmɔnɔ fɛfɛo ní tsɔɔ bɔ ni gbɔmɛi baanyɛ atsu nii ní amɛhi shi yɛ ekomefeemɔ mli.”
Mɛi pii kɛɔ akɛ anyɛŋ akɛ Kristojamɔ shishitoo mlai atsu nii yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je nɛɛ mli. Shi kɛlɛ, mɛɛ nɔ kroko etsu nii loo ebaanyɛ etsu nii? Kristofoi ashishitoo mlai ahe baanyɛ aba sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ kɛji akɛtsu nii yɛ nyɛ akutso lɛ mli bianɛ, ni ebaafee nɔdaamɔ nɔ kɛha ‘jeŋmaji, akutsei, kɛ maji’ ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ lɛ ekomefeemɔ, yɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli ní baaye adesai anɔ lɛ nɔyeli shishi.—Kpojiemɔ 7:9, 10.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 23]
Hewolonɔ sui srɔtoi fɛɛ feɔ ekome kɛtsuɔ nii
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 24]
Anyɛɔ akɛ Kristojamɔ tsuɔ nii. Mɛɛ nɔ kroko ányɛ akɛtsu nii?