Mɛi Ni Sumɔɔ Nyɔŋmɔ Lɛ Kpɛ Amɛyiŋ . . .
NƆ NI FE afii 100 nɛ ni Yehowa Nyɔŋmɔ etsɔ edasefoi lɛ anɔ ebɔ kɔkɔ akɛ nɛkɛ je nɛɛ aloo nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ etsɛŋ.
1. Mɛɛ kɔkɔ Yehowa Odasefoi bɔɔ, ni mɛni hewɔ?
1 Akɛni wɔsusuɔ wɔkuuŋbii ni jɛ jeŋmaji fɛɛ mli, akutsei, gbɔmɛi kɛ majianɔ wiemɔi amli lɛ ahe hewɔ lɛ, ŋwɛi suɔmɔ kanyaa wɔ koni wɔgbala aŋkroaŋkroi ajwɛŋmɔ kɛba Nyɔŋmɔ gbɛ lɛ nɔ akɛ no pɛ ji adesai anaagbai lɛ anaa tsabaa.
2. Mɛni nibii etɔ̃tɔ̃ yɛ je lɛ mii lɛ?
2 Mɛni ji nɔ ni wɔnaa yɛ be mli ni 1980 afii lɛ pue lɛ ákɛ ejɛ aŋkroaŋkroi kɛ mɔji ni kuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ Nyɔŋmɔ gbɛ lɛ nɔ aloo amɛteɔ shi amɛwoɔ ni amɛdiɔ amɛdiɛŋtsɛ amɛheyeli shihilɛ gbɛ Iɛ sɛɛ lɛ mli eba! Mɛi ni abuɔ amɛ ni yɔɔ he fɛɛ he lɛ miiwie bɔni shihilɛ ni yɔɔ je lɛ mli lɛ damɔɔɔ shi shiŋŋ ni efutu ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ he be fɛɛ. Ni ebɛ naakpɛɛ hu—nibii pii etɔ̃tɔ̃. Yɛ gbɛfaa mli jio, tsɔnei ni atsɔɔ nɔ awieɔ jio, tsofa mli jio, tsofafeemɔ mli jio, jeŋnilee kɛ tsɔnei ahe nitsumɔ jio, nibii sɔrɔtoi babaoo ni tsutsu lɛ awie he akɛ eji hiɛnɔkamɔ aloo jɔɔmɔ lɛ haa hiɛnɔkamɔi feɔ yaka ni yɛ bei pii amli lɛ ekɛ gbele po baa. Nɔ ni eye adesa weku lɛ nɔ bianɛ ji naagbai ni bɛ naagbee—awuyeli, fitemɔ, efɔŋfeemɔ, ahoshwibɔɔ, gbɔmɔgbee kɛ efɔŋfeemɔi krokomɛi ni yɔɔ gbeyei. Lɛlɛŋ shihilɛ ni adesa yɔɔ mli ŋmɛnɛ lɛ yɛ gbeyei. Yɛ adesa kometoo susumɔ naa lɛ, aabi sane kɛ hiɛdɔɔ agbɛnɛ yɛ shihilɛ mli ni gbɛjianɔtoo ni yɔɔ je lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ yɔɔ lolo he. Shi kɛlɛ mɛi enyiɛ ŋmɛnɛ amɛyɔɔ ni amɛkɛ hiɛdɔɔ susuɔ nɔ ni shihilɛi nɛɛ ni eko bako ni tamɔ nakai da lɛ tsɔɔ taakɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ji Biblia lɛ tsɔɔ mli lɛ he?
3. Mɛɛ Biblia gbalɛi amlibaa haa Yehowa Odasefoi heɔ yeɔ akɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee ebɛŋkɛ? Mɛni ji nɔ ni nɛkɛ gbalɛi nɛɛ kɛɔ?
3 Yesu Kristo kɛ okadii babaoo ni kɔɔ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee kɛ be ni ebaaje e-Maŋtsɛyeli hewalɛ lɛ shishi yɛ adesai anɔ lɛ he ha. Egbalɛ ni kɔɔ wɔbe nɛɛ he lɛ jeɔ kpo yɛ Mateo yitso 24 kɛ 25, Luka yitso 21 kɛ Marko yitso 13. Nɔ ni kɛ egbalɛ kpeteŋkpele nɛɛ kpaa gbeɔ lɛ, bɔni ajɛ mumɔ mli atsɔɔ naagbee gbii nɛɛ amli aha lɛ hu jeɔ kpo yɛ 2 Timoteo 3:1-6, Kpojiemɔ yitso 6 kɛ Hebri kɛ Hela Kristofoi a-Ŋmalɛ lɛ mli gbalɛi krokomɛi ni kɔɔ enɛ he. Biblia kaselɔi ni kwɛɔ nii jogbaŋŋ lɛ eyoo nɛkɛ gbalɛi nɛɛ ateŋ babaoo mlibaa yɛ wɔ afii oha nɛɛ mli.
4. Mɛɛ odaseyeli ka shi faŋŋ ni tsɔɔ akɛ ‘bɔɔnii lɛ feɔ miikɔ̃mɔ’?
4 Nɔ ni ayoo yɛ shihilɛ fɛɛ mli yɛ gbɛhei sɔrɔtoi fɛɛ mli ji odaseyelii babaoo ni jeɔ kpo akɛ “bɔɔnii lɛ fɛɛ kɛwɔ dɔmɔɔ ŋtsɔi ni amɛ kɛwɔ kɔmɔɔ kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ.” (Rom. 8:22) Wɔnaa aŋkroaŋkroi ni gbɔmɔtsoŋ jwɛŋmɔŋ kɛ fãji amli helai sɔrɔtoi miigba amɛ naa kɛ nɔ ni haa amɛkumɔɔ po amɛshwieɔ shi yɛ mɔdɛŋ ni abɔ yɛ tsofafeemɔ mli lɛ fɛɛ sɛɛ. Gbalashihilɛ ekomefeemɔ lɛ miikumɔ kɛmiishwie shi. Gbala mlitsemɔ kɛ gbalafitemɔ yifalɛ tamɔ gbalashihilɛ mlibotemɔ yifalɛ yɛ maji sɔrɔtoi babaoo mli. Weku shihilɛ efee basaa, ni eha mɛi pii miisusu kɛji akɛ weku lɛ baanyɛ aje mli agbɛnɛ. Maji wuji ebɔ nyɔmɔ ni amɛmiihe amɛfite. Jeŋmaji ehao, mligbalamɔ etsɛrɛ amɛteŋ ni jeŋmaji ni kɛ amɛhe jeɔ husu ni nyɛ̃ɛ kɛ bei ka amɛteŋ lɛ miiwo amɛ diɛŋtsɛ amɛhe gbeyei kɛ tutuamɔ. Jeŋ muu lɛ fɛɛ miiye ŋkɔmɔ yɛ shika-helɛtemɔ ni mli ewa lɛ he, pɛtro ni anaaa, kɔɔyɔŋ muji ni awoɔ kɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ mli haomɔi, gbɔmɛi ayifalɛ kɛ hɔmɔ yɛ hei sɔrɔtoi babaoo. Nɔ ni ta enɛɛmɛi fɛɛ nɔ hu ji tawuu ni kɛ akɛ he wo mli lɛ ekɛ nuklea hiɛkpatamɔ baaba adesai anɔ lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, adesai atsuii efã ni nɔ̃ miinyɔ amɛnɔ yɛ nibii ni amɛnaa akɛ ebaa shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ hewɔ.
5. (a) Mɛni adesai ateŋ mɛi babaoo feɔ yɛ nɛkɛ basabasafeemɔ nɛɛ mli? (b) Mɛni ji nɔ ni kɛ gbɔmɛi fee lɛ amɛbaaje haomɔ kpeteŋkpele ni baa lɛ mli, ni mɛɛ yibaamɔ he nɔkwɛmɔ nɔ yɔɔ?
5 Mɛi babaoo yɛ ni basabasafeemɔ ni yɔɔ nɛɛ jeee amɛhe saneko kwraa Mɛi komɛi hu kɛ shihilɛ ni ekpɔtɔ nɛɛ kɛ nɔ ni ehe gbɛi ni eba ehee su ni amɛdiɔ nomɛi asɛɛ lɛ nyiɛɔ. Mɛi komɛi yɛ ni amɛtsɔmɔ Nyɔŋmɔ henyɛlɔi ni amɛteɔ shi amɛwoɔ ejalɛ shishitoo mlai kɛ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni eji lɛ diɛŋtsɛ. Nɔ ni je lɛ edũ lɛ, no nɔŋŋ agbɛnɛ ekpaa lɛ—yibii ni ekpɔtɔ. Be ni Nyɔŋmɔ eto ni ekɛbaaba naagbee trukaa kɛ hiɛkpatamɔ lɛ miibɛŋkɛ. Awoɔ gbɔmɛi ni sumɔɔ jalɛsane ni nuɔ oshara ni adesai apɛsɛmkunya, heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛdii, miishɛɛnamɔ he sɛkɛyeli kɛ gbɛ ni amɛtsɔ nɔ ni amɛbooo nɔ ko nɔ ko toi lɛ kɛ amɛ boteɔ mli lɛ he lɛ hewalɛ ni amɛbo ŋwɛi kɔkɔbɔɔ lɛ toi dani efee akɛ ekpe sɛɛ tsɔ. Kɛ amɛfee nakai ni amɛkɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ etsũ yɛ tsutsu be mli lɛ to he lɛ, amɛbaanyɛ amɛfata mɛi ni kpaa gbɛ akɛ amɛbaaje amanehulu kpeteŋkpele ni baa lɛ mli lɛ ahe. Afii ohai nyɔŋmai ejwɛ kɛ etɛ nɛ ni Yehowa baa Noa kɛ eweku lɛ yi kɛjɛ jeŋ muu fɛɛ nu afua lɛ mli. Afii ohai babaoo sɛɛ lɛ, Ejie Lot kɛ ebiyei enyɔ lɛ yɛ be mli ni akpata Sodom kɛ Gomora hiɛ lɛ. Enɛ kɛ bɔni Nyɔŋmɔ kɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ hemɔkɛyeli mli ni amɛhereɔ naanɔ sanekpakpa ni ajaje yɛ afii oha nɛɛ mli fɛɛ lɛ nɔ lɛ baaye aha lɛ he nɔkwɛmɔ nɔ haa.
6. (a) Mɛni hewɔ haomɔ babaoo eba je Iɛ mli kɛjɛ 1914? (Kpoj. 12:7-12) (b) Mɛni baaba apasa jamɔ kɛ agbɛnɛ jeŋmaji lɛ anɔ yɛ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ mli? (Kpoj. 18:9, 10, 21-24; 19:11-16)
6 Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yinɔsane ŋmalalɔi eyoo akɛ 1914 ji tsakemɔ be ko. Kɛjɛ nakai afi ni sa kadimɔ jogbaŋŋ lɛ nɔ kɛbaa ‘nɛɛ, basabasafeemɔ be ni kɛ tsakemɔi wuji eba lɛ mli adesai yɔɔ nɛɛ. Nɔ ni mɛi pii yooo ji anɔkwale ni eji akɛ Biblia gbalɛ tsɔɔ akɛ eji haomɔ be kɛha adesa “ejaakɛ abonsam lɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egri naakpa, ni ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” (Kpoj. 12:7-12) Kojomɔ be ko miiba kɛ foi. Ebaafɛ́ eshwie nɛkɛ yinɔ nɛɛ nɔ yɛ nɔ ni Yesu tsɔɔ mli akɛ “amanehulu babaoo” lɛ ni baana Nyɔŋmɔ kojomɔ he nitsumɔ yɛ Babilon kpeteŋkpele ni ji jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli ni Kristendom ji efã titri lɛ nɔ lɛ mli. Yɛ no sɛɛ lɛ, jeŋmaji fɛɛ ni teɔ shi woɔ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ, e-jeŋ nɔyeli ni baa lɛ, kɛ amɛhe baawo Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta, ni Biblia lɛ tsɛɔ lɛ Harmagedon, yɛ heni abaakpata amɛhiɛ kɛya naanɔ lɛ mli.”—Kpoj. 16:14-16.
7. (a) Yɛ Harmagedon sɛɛ lɛ mɛni baaba Abonsam kɛ edaimonioi asafoi lɛ anɔ? (Kpoj. 20:1-3) (b) Mɛɛ Wɔsɛɛ be nɛkɛ adesai baana mli ŋɔɔmɔ taakɛ Biblia gbalɛi tsɔɔ lɛ? (Kpoj. 21:3, 4; Lala 37:9-11, 29: Yes. 11:6-9; 33:24; 65:21-24)
7 Yɛ naagbee lɛ, abaamɔmɔ Abonsam kɛ emumɔi fɔji asafoi lɛ ni ashɛrɛ amɛ awo okadi feemɔ mli bu kwɔŋkwɔŋ ni amɛnyɛŋ amɛfee nɔ ko yɛ jɛmɛ lɛ mli, ni enɛ baagba gbɛ ni gbɛtsii nɔ ko kwraa bɛ mli, ni Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ aye nɔ afii akpe yɛ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ. (Kpoj. 20:1-3; 21:3, 4) Eŋɔɔ wɔnaa jogbaŋŋ kɛ shidaa akɛ wɔbana gbɛ ni Nyɔŋmɔ baatsɔ nɔ ejie efɔŋfeemɔ kɛjɛ shikpɔŋ nɔ lɛ he nilee! Ani wɔkɛ oyaiyeli kpaaa bɔni Nyɔŋmɔ baajɛ ŋwɛi ni ekɛ ehe awo saji amli nɛɛ gbɛ? Wɔmiikpa gbɛ tsɔ̃, ni wɔkɛ miishɛɛ miijie ŋwɛi nɔyeli hee lɛ kɛ shikpɔŋ ni atsumɔ nɔ lɛ nɔ gbɔmɛi asafo hee ni ewo shi yɛ he lɛ yi—Pet. 3:13.
NO HEWƆ LƐ WƆKPƐ WƆYIŊ AKƐ
8. Ákɛ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ shishibii anɔkwafoi lɛ mɛɛ gbɛ ji nɔ ni wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaatsɔ nɔ ni wɔkɛkase Yesu Kristo? (Mar 1:38; Luka 4:43; Yoh. 6:15; 15:19; 17:16; 18:36)
8 Wɔ, Yehowa Odasefoi, kɛ hewalɛ baawo mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ ni wɔkɛ ekaa ajaje Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ mli kɛ agbɛnɛ ekaa ni wɔkɛaajaje Nyɔŋmɔ kojomɔ sane lɛ yɛ be ni ejɛ ŋwɛi eto lɛ mli. Wɔbaaya nɔ ni wɔkɛ wɔsusuma muu lɛ fɛɛ asɔmɔ ‘Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ ni wɔbaabɔ mɔdɛŋ wɔfee eshishibii anɔkwafoi. Enɛ ji nɔ ni wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaafee kɛtsɔ Yesu Kristo anɔkwayeli gbɛ lɛ sɛɛnyiɛmɔ mli, wɔbaatsi wɔhe kɛjɛ je lɛ he, ni wɔkɛ wɔhe woŋ emli nibii amli, wɔkɛ wɔhe woŋ emli bei Iɛ amli, ni wɔŋmɛŋ gbɛ ni wɔŋmɛɛ nibii ahe wɔkɛ-saa. Eyɛ mli akɛ enɛ haŋ wɔfee mɛi ni abuɔ ni ekɛ je lɛ nyɛ̃ɛ baaba wɔnɔ moŋ, shi kɛlɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaaha Ŋmalɛ mli shishitoo mlai ni ji akɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ akɛ efee je lɛ naanyo lɛ miifee ehe Nyɔŋmɔ henyɛlɔ Iɛ, atsɔɔ wɔ gbɛ.—Yak. 4:4.
9. (a) Mɛɛ Ŋmalɛ mli kɔkɔbɔɔ wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaaya nɔ wɔkɛha? (b) Mɛni yɔɔ wɔyiŋ ni wɔto akɛ wɔbaawo Maŋtsɛyeli Iɛ kɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ yibii lɛ mli? (Mar. 13:10; Yoh. 13:34, 35; Gal. 5:22, 23; Kol. 3:12-14)
9 Akɛni wɔdiɛŋtsɛ lɛ wɔje kpo kɛjɛ Babilon kpeteŋkpele lɛ mli hewɔ lɛ, wɔbaamia wɔhiɛ ni wɔya nɔ ni wɔkɛ Ŋmalɛ mli kɔkɔbɔɔ nɛɛ aha: “Nyɛjea emli, mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli, ni nyɛkana ehaomɔi lɛ eko.” (Kpoj. 18:4) Akɛni wɔkɛ wɔhe esha afɔle hewɔ lɛ, wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaaya nɔ wɔye wɔbua gbɔmɛi asafoi babaoo ni baaba abadamɔ anɔkwale lɛ masɛi lɛ dani ŋwɛi fɔbuu kojomɔ lɛ abanina jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ. Akɛni Kristendom gbɛ gbonyo lɛ kɛ ahorabɔɔ eba Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ nɔ hewɔ lɛ, wɔyiŋtoo ji ni wɔha aIe wɔ akɛ Yesu Kristo kaselɔi anɔkwafoi kɛtsɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ yibii ni wɔɔwo lɛ nɔ, koni wɔtsɔ no nɔ wɔwo wɔ-ŋwɛi Tsɛ, Yehowa hiɛ nyam.—Yoh. 15:8.
10. (a) Wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ sɔɔmɔ krɔŋŋ baaha Nyɔŋmɔ kɛtsɔ mɛɛ gbɛ ni wɔɔtsɔ nɔ wɔkɛ anɔkwale lɛ aha nɔ? (Kol. 4:6, Pet. 3:15) (b) Mɛɛ ekaa kɛ tsuisalɛ, kɛ agbɛnɛ bulɛ kɛha hegbɛ ni yeɔ nɔ lɛ he nɔkwɛmɔ nɔ bɔfoi lɛ fee ni wɔtswa wɔfai akɛ wɔbaanyiɛ sɛɛ?
10 Yɛ shihilɛ mli ni wɔ aŋkroaŋkroi wɔyɔɔ kɛ heni wɔyɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔkɛ miishɛɛ baaya nɔ wɔkɛ sɔɔmɔ krɔŋkrɔŋ aha Nyɔŋmɔ lebi kɛ gbɛkɛ. Wɔkɛ hegbɛ fɛɛ hegbɛ ni baaba wɔgbɛ nɔ lɛ baatsu nii ni wɔkɛye odase wɔha Nyɔŋmɔ gbɛi kɛ eyiŋtoo lɛ kɛmɔ shi, wɔkɛ anɔkwale lɛ baaha yɛ gbɛ ni baaŋɔɔ mɛi anaa lɛ nɔ, ni wɔbaaha ‘wɔwiemɔ he aba nyam ni ŋoo ahi mli’ yɛ be fɛɛ mli ni wɔkpaŋ enɛ feemɔ. (Kol. 4:6) Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, wɔbaasumɔ ni wɔfee ekãa, ni wɔkɛ ekãa ajaje Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, titri lɛ yɛ hegbeyeiwoo, yiwaa kɛ shitee-kɛ-woo sɔrɔtoi fɛɛ mli. Wɔtamɔ bɔfoi lɛ, “ejaakɛ wɔ lɛ wɔnyɛŋ akɛ ja wɔwie nii ni wɔna kɛ nii ni wɔnu lɛ.” (Bɔf. 4:19, 20) Yɛ be mli ni wɔkɛ bulɛ ni sa haa hegbɛi ni yeɔ nɔ lɛ, ni wɔkɛ Kaisare nibii haa Kaisare lɛ, kɛlɛ kɛ saji te shi ni kɔɔ wɔjamɔ kɛ sɔomɔ ni wɔkɛhaa Nyɔŋmɔ lɛ he lɛ, wɔbaakase bɔfoi lɛ kɛtsɔ ‘Nyɔŋmɔ moŋ toi ni wɔɔbo akɛ nɔyelɔ fe gbɔmɛi’ lɛ nɔ.—Bɔf. 5:29.
11. (a) Wɔyiŋ ni wɔkpɛ ji akɛ wɔbaagbe mɛɛ nitsumɔ naa? (Mat. 24:14) (b) Namɔ wɔkwɛɔ lɛ gbɛ kɛha gbɛtsɔɔmɔ, ni ani nɔ ko yɛ diɛŋtsɛ ni wɔbaanyɛ wɔdamɔ nɔ wɔkpa esɛɛfimɔ gbɛ? (Fil. 4:13)
11 Akɛni wɔkɛ mumɔŋ nibii eye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ wɔshihilɛ mli hewɔ lɛ wɔyiŋ ni wɔkpɛ ji akɛ wɔbaagbe Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ jajemɔ kɛ ŋwɛi kɔkɔbɔɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli ni wɔjajeɔ lɛ naa. Yɛ enɛ hewɔ lɛ wɔkɛ wɔtsui muu lɛ fɛɛ baafɔ Yehowa nɔ, ni wɔkɛ wɔhe aha egbɛtsɔɔmɔ kɛ ekwɛmɔ kɛ esuɔmɔ lɛ kpojiemɔ lolo. Wɔbaabi wɔŋwɛi Tsɛ lɛ yɛ sɔlemɔ ni wɔkɛ hiɛdɔɔ feɔ lɛ mli akɛ gbɛ ni wɔtsɔ nɔ nɛɛ asa ehiɛ ni ekpɛlɛ nɔ, Lɛ ni ‘enyɛɔ efeɔ babaoo kɛtekeɔ nɔ fe bɔni wɔbiɔ lɛ. (Efe. 3:20) Eba akɛ esuɔmɔnaa nii aaaba mli, ni miishɛɛ kɛ jɔɔmɔi ni fa kɛteke nɔ ajɛ mli aba ahawɔ kɛ mɛi krokomɛi fɛɛ ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ, amrɔ nɛɛ po kɛyashi naanɔa.
[Shishigbɛ niŋmaa]
a (Ajie Kɛjɛ February 1, 1981 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ mli.)
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 16]
Gbɔmɛi akpei ohai babaoo ni ba “Nyɔŋmɔ Suɔmɔ” Kpokpaa Wuji Anɔ kpeei ni Yehowa Odasefoi fee yɛ latsaa be ni ho lɛ kɛ miishɛɛ kpɛlɛ nɛkɛ Yiŋkpɛɛ nɛɛ nɔ