Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w89 6/15 bf. 4-6
  • Jeŋ Hee Lɛ—Paradeiso Ni Akɛba

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Jeŋ Hee Lɛ—Paradeiso Ni Akɛba
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Paradeiso Laaje
  • Paradeiso ni Akɛba Ekoŋŋ
  • Jeŋ Hee Lɛ​—Eyɛ Sɔrɔto Diɛŋtsɛ!
  • Ani Ebaafee Onɔ?
  • “Wɔbaakpe Yɛ Paradeiso!”
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2018
  • Obaanyɛ Oná Wɔsɛɛ Shihilɛ ni Yɔɔ Miishɛɛ!
    Nilee Ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli
  • Akɛ Shihilɛ Kpakpa He Shiwoo Eha
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
  • Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Yiŋtoo Kɛhã Shikpɔŋ Lɛ?
    Sane Kpakpa ni Jɛ Nyɔŋmɔ Ŋɔɔ!
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
w89 6/15 bf. 4-6

Jeŋ Hee Lɛ​—Paradeiso Ni Akɛba

MƐl enyɔ ko ni ebote gbalashihilɛ mli ehee yɛ shia fɛfɛo ko​—abɔɔ agbo ko ni fɔfɔi, tsei, loofɔji kɛ kooloi sɔrɔtoi eyi mli obɔ. Eji Paradeiso, mlihilɛ mli nikeenii ni jɛ amɛ-Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ ŋɔɔ! Ani “amɛhi shi yɛ miishɛɛ mli yɛ no sɛɛ kɛtee naanɔ”? Dabi. Etsɛɛɛ, ni amɛlaaje amɛshia lɛ. Shi mɛni hewɔ?

Nakai Paradeiso shia lɛ laaje ejaakɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi enyɔ lɛ ahiɛ esɔɔɔ nɔ ni amɛ-Tsɛ lɛ efee kɛha amɛ lɛ. Nɔ ni ehiii kwraa lɛ, amɛbatsɔmɔ toigbolɔi. Bɔni afee ni eka emuuyeli mli ni amɛhiɛ lɛ ekwɛ lɛ, amɛ-Tsɛ lɛ ekɛɛ amɛ akɛ amɛbaanyɛ amɛyɛ tso fɛɛ tso nɔ yibii ja ekome, shi amɛkɛ atuatsemɔ gbo toi ni amɛye.​—1 Mose 2:​15-17; 3:​6, 7.

Mɛni hewɔ agbala amɛtoi nɛkɛ yɛ nɔ ko ni tamɔ efɔŋ bibioo nɛɛ he lɛ? Ekolɛ nɔkwɛmɔ nɔ ko baaye abua ni aha nakai sanebimɔ lɛ hetoo. Shwapotsɛ ko tao nɔkwɛlɔ ko ni he esa. Bɔni afee ni ena nɔmimaa akɛ ebaanyɛ ekɛ ehe afɔ nɛkɛ nitsulɔ hee nɛɛ nɔ lɛ, nɔtsɛ lɛ kɛ samfele lɛ wo edɛŋ shi ekɛɛ lɛ akɛ ekagbele adeka ko naa yɛ gbɛ ko gbɛ ko nɔ. Kɛ nitsulɔ lɛ fee nakai lɛ, abaashwie lɛ kɛjɛ enitsumɔ lɛ mli. Beni eshwɛ ekome lɛ, akɛni eetao ele nɔ koome ni hɔ nakai adeka lɛ mli hewɔ lɛ egbele naa. Nɔtsɛ lɛ mɔ lɛ yɛ efeemɔ mli ni eshwie lɛ.

Paradeiso Laaje

Te enɛ kɔɔ gbalashihilɛ mli hefatalɔi enyɔ lɛ ahe ehaa tɛŋŋ? Akɛni amɛyɛ tso yibii ni agu eyeli lɛ hewɔ lɛ, amɛ-Tsɛ lɛ shwie amɛ kɛjɛ amɛshia fɛfɛo lɛ mli. Nɔ ni Adam kɛ Hawa ni amɛbote gbalashihilɛ mli nɛɛ kɛkpe yɛ Eden Paradeiso lɛ sɛɛ ji ŋmeei kɛ aŋlɛŋlɛi. Ni amɛaafee mɛi ni yeɔ emuu lɛ, agbɛnɛ amɛyeee emuu. Ni amɛaaya nɔ amɛhi shi kɛya naanɔ moŋ lɛ, amɛje shishi amɛgboi. Amɛbii lɛ na emuu ni amɛyeee, esha kɛ gbele akɛ gboshinii​—Romabii 5:⁠12.

Yɛ naagbee lɛ, “Yehowa na akɛ gbɔmɛi anɔfɔŋ feemɔ fa.” No hewɔ lɛ, yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ Nu Afua lɛ tsu nii ni ekɛtsuu shikpɔŋ lɛ he. Ani adesai komɛi je mli? Kpaanyɔ pɛ​—Noa kɛ ebihii etɛ lɛ kɛ amɛŋamɛi ejwɛ. Beni amɛsaa amɛhe koni amɛfa gbɛ kɛya nɔ ni abaatsɛ lɛ akɛ amɛkɛmiiya jeŋ kroko mli lɛ, amɛbo Nyɔŋmɔ famɔi atoi ni amɛkpɛ adeka agbo ko ni baanyɛ atere amɛ kɛ kooloi sɔrɔtoi kɛ niyenii ni fa. (1 Mose 6:​5-7, 13-22) Akpata abɔɔ ni be ko lɛ Adam kɛ Hawa yɔɔ mli lɛ hiɛ kɛtsɔ Nu Afua lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, Paradeiso lɛ laaje ​—shi jeee kɛmiiya naanɔ!

Paradeiso ni Akɛba Ekoŋŋ

Yɛ afii ohai abɔ sɛɛ lɛ, Nyɔŋmɔ tsu e-Bi koome lɛ kɛba shikpɔŋ nɔ koni ebakpɔ adesai kɛjɛ esha kɛ gbele mli. Enɛ ha mɛi ni tsɔɔ hemɔkɛyeli yɛ Yesu Kristo mli lɛ bafee mɛi ni baanyɛ ana naanɔ wala. (Yohane 3:16) Yesu hu gba akɛ Paradeiso baaba ekoŋŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, beni Yesu gboɔ yɛ sɛŋmɔtso lɛ nɔ lɛ, ekɛɛ efɔŋfeelɔ ni asɛŋ lɛ yɛ emasɛi lɛ akɛ: “Obaafata mihe yɛ Paradeiso.”​—Luka 23:⁠43.

Paradeiso ni baaba ekoŋŋ lɛ baanyiɛ nɔ ni afɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ je lɛ naagbee, ni Yesu gba fɔ shi be mli ni ekaselɔi lɛ bi lɛ akɛ: “Mɛni ji beni oba lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee lɛ he okadi?” lɛ sɛɛ. Yɛ hetoohamɔ mli lɛ, Yesu tsɔɔ akɛ tawuu, hɔmɔ, shikpɔŋhosomɔi, tsɛŋemɔ helai, mlakwamɔ ni baafa kɛ jeŋ muu fɛɛ Maŋtsɛyeli shiɛmɔ he tafaa baaya nɔ. Enɛ kɛ okadi lɛ he nibii krokomɛi eba mli kɛjɛ 1914. (Mateo 24:​3-14) Amɛji nibii ni tsɔɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ kɛ Paradeiso ni aaaku sɛɛ akɛba shikpɔŋ nɛɛ nɔ ekoŋŋ lɛ hiɛ.

Yesu kɛɛ yɛ nakai gbalɛ lɛ nɔŋŋ mli akɛ: “Shi nyɛkasea egbamitso abɛ ni abuɔ lɛ: Beni eniji lɛ efrɔke ni ebɔi baai fumɔ lɛ, nyɛlea akɛ latsaa be lɛ eshɛ eta. Nakai nɔŋŋ nyɛ hu, beni nyɛaana nii nɛɛ fɛɛ lɛ, nyɛlea akɛ eshɛ agboi lɛ anaa eta. Lɛlɛŋ, miikɛɛ nyɛ akɛ: Nɛkɛ yinɔ nɛɛ hoŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.” (Mateo 24:​32-35) Biblia mli gbalɛi krokomɛi tsɔɔ akɛ Paradeiso ni aaaku sɛɛ akɛba loo aaana ekoŋŋ lɛ ebɛŋkɛ kpaakpa, akɛ jeŋ hee ko ka wɔhiɛ ni miipue. Shi te ebaatamɔ tɛŋŋ?

Jeŋ Hee Lɛ​—Eyɛ Sɔrɔto Diɛŋtsɛ!

Akɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baato ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nɔyelii lɛ anajiaŋ. (Daniel 2:44) Jalɛsaneyeli kɛ naanɔ toiŋjɔlɛ baahi shi aha mɔ fɛɛ mɔ yɛ jeŋ hee ni yɔɔ Yesu Kristo, “Toiŋjɔlɛ Lumɔ” lɛ Maŋtsɛyeli nɔyeli lɛ shishi. (Yesaia 9:​5, 6) Akɛni ebaakpata efɔŋfeelɔi lɛ kɛ mlakwalɔi ni amrɔ nɛɛ amɛyeɔ adesai anɔ lɛ ahiɛ hewɔ lɛ, gbɔmɛi pɛ ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ “ni shwamɔ bɛ amɛhe” ji mɛi ni baashwɛ. (Abɛi 2:​21, 22; Kpojiemɔ 19:11-21; 16:​14-16) Hɛɛ, mɛi ni baaje mli lɛ baafee heshibalɔi, gbɔmɛi ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ. Mɛɛ heyeli po enɛ aaaji nɛkɛ!

Weku mligbalamɔ he gbɔmɛi ahe jwɛŋmɔ fɔŋ ni anaa baalaaje yɛ jeŋ hee lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, gbɔmɛi asafo babaoo ko eye nɛkɛ nibii nɛɛ babaoo nɔ kunim. Namɛi ni? Yehowa Odasefoi. Ni mɛni hewɔ amɛyɔɔ sɔrɔto nakai lɛ? Ejaakɛ amɛkaseɔ Biblia lɛ kɛ hiɛdɔɔ, amɛkɛtoo amɛshihilɛ he, ni amɛyɛ suɔmɔ yɛ amɛteŋ. (Yohane 13:​34, 35; Bɔfoi lɛ Asaji 10:​34, 35) Amrɔ nɛɛ Odasefoi lɛ ayibɔ ebote akpekpei amli yɛ jeŋ fɛɛ, shi Biblia lɛ gbaa wɔ akɛ Yehowa shikpɔŋ nɔ jalɔi lɛ ayifalɛ baafee “gbɔmɛi asafo babaoo ni anyɛŋ akane ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ wekui kɛ wiemɔi amli.”​—Kpojiemɔ 7:​9, The Jerusalem Bible.

Tawuu kpataŋ gbɔmɛi ahiɛ dɔŋŋ. Afiteŋ shika ni shɛɔ akpekpei toi akpei abɔ yɛ nuklea tawuu nii kɛ tawuu nii krokomɛi kɛ asraafoi ahe dɔŋŋ. Maŋ hiɛ atuatsemɔi, weku mligbalamɔi kɛ awuiyelii krokomɛi fɛɛ ehiŋ shi. (Yesaia 2:⁠4) Tawuu mli tsɔsemɔ kɛ nɔnyɛɛ sɛɛ baafo, ejaakɛ amɛhe eba- hiaŋ. Mɛɛ miishɛɛ gbi enɛ baaji yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ kɛ tawuu fɛɛ baa naagbee lɛ!​—Lala 46:​9, 10.

Anɔkwa toiŋjɔlɛ baahi shi. Lalatsɛ lɛ kɛɛ, “Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔ fɔŋ bɛ dɔŋŋ . . . shi mɛi ni he jɔ lɛ shikpɔŋ lɛ baatsɔ amɛnɔ, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.”—Lala 37:​10, 11.

Niyenii babaoo baaye hɔmɔ najiaŋ. Hei pii yɛ ni ohiafoi ni bɛ nɔ ko lɛ kɛ ŋmeei kɛ aŋɛŋlɛ peleɔ niyenii he, shikpɔŋ gbonyo, shia ŋa ni bɛŋkɛɔ, nu ni enɛɛɛ, kɛ baalabii sɔrɔtoi ni fiteɔ nii. Abaatsake enɛɛmɛi fɛɛ. (Yesaia 35: 1, 6, 7) Mɛni baajɛ mli aba? Niyenii babaoo diɛŋtsɛ! (Lala 72:16) Akɛni ejie hɔmɔ kɛ kumai kɛtee hewɔ lɛ, Yehowa baaŋmɛ “okpɔlɔ” kpeteŋkpele!​—Yesaia 25:⁠6.

Mɛi fɛɛ baana nitsumɔ kpakpa ni aaana atsu lɛ mli ŋɔɔmɔ. Kwɛ miishɛɛ kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli ni aaana akɛ aaamamɔ shiai, aaatɛo tsei ni woɔ yibii ni akwɛ abɔɔi anɔ! Ni kwɛ miishɛɛ ni eeeji akɛ ooota shi yɛ bo diɛŋtsɛ egbamitso shishi ni oye enɔ yibii ni ŋɔɔ lɛ!​—Mika 4:⁠4.

Abaaha mɔ fɛɛ mɔ ana eshia ni yɔɔ fɛo mli ehi. Ŋmɛnɛ, akpekpei abɔ hiɔ tsui gbohii kɛ asesei amli. Mɛɛ shihilɛ ni miishɛɛ bɛ mli nɛ! Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ Afrika lɛ, mɛi diji pii miishi akrowai lɛ, shi yɛ bei babaoo mli lɛ, ehe bahiaa ni amɛhi su tsui ni akɛ tsɛŋsii eha yiteŋ lɛ amli, yɛ shihilɛi ni falefale bɛ mli lɛ ashishi, ni teemɔ he hu bɛ mli. Shi yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, gbɔmɛi baamamɔ shiai kpakpai ni amɛhi mli.​—Yesaia 65:​21, 22.

Gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ ni yeɔ emuu baashwere ni helai kɛ tsɛŋemɔ helai tamɔ AIDS ni gbeɔ mɔ lɛ baalaaje. Gbalɔ ni jɛ mumɔŋ egbalɛ wie akɛ mɔ ko ekɛŋ akɛ “mihe miiye.” Agbɛnɛ, yɛ jeŋ hee ni ebɛŋkɛ lɛ mli lɛ, “aaagbele shwilafoi ahiŋmɛii, ni aaagbele toimulɔi atoii. No mli lɛ Obubuafoi aaatumɔ akɛ ofrote, ni mumuii alilɛii hu aaala kɛ nyamɔ.”​—Yesaia 33:​24; 35:​5, 6, New World Translation.

Gbele, awerɛho, kɛ yarafeemɔ baalaaje. (Kpojiemɔ 21:⁠4) Shi gbɔmɛi akpekpei toi akpei abɔ ni amɛgboi lɛ hu? Beni eji gbɔmɔ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ, Yesu tee gbɔmɛi pii ashi kɛjɛ gbohii ateŋ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ekɛ yarafeemɔ ko kpe, no mli lɛ aaya ni ayafu obalanyo ko ni kpaako egbo ni jɛ Nain maŋ lɛ mli. Beni eshɛje okulafo lɛ mii lɛ, Yesu kɛɛ: “Obalanyo, miikɛɛ bo akɛ, tee shi!” Ni ete shi! (Luka 7:​11-17) Yɛ be kroko mli lɛ, Yesu kɛ nɔmimaa nɛɛ ha: “Ŋmɛlɛtswaa lɛ miiba, nɔ mli ni mɛi fɛɛ ni yɔɔ kaimɔ bui amli lɛ . . . baaje kpo.” (Yohane 5:​28, 29, New World Translation) Akɛni Nyɔŋmɔ bɔ ŋulamii kɛ ŋwɛi shibɔlemɔ ŋulamii krokomɛi akpekpei toi akpekpei abɔ ni ekɛ “amɛgbɛi” tsɛɔ amɛ hewɔ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ gbɔmɛi akpekpei toi akpei abɔ ni amɛgboi lɛ ashitee efeŋ naagba​—Yesaia 40:⁠26.

Ani Ebaafee Onɔ?

Kɛje shishijee lɛ Yehowa Nyɔŋmɔ to eyiŋ akɛ adesai ekagbo shi moŋ amɛna nibii kpakpai ni ejɛ suɔmɔ mli ekɛha lɛ mli ŋɔɔmɔ. No hewɔ lɛ bo lɛ susumɔ shihilɛ mli jɔɔmɔi ni wekui baana yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ he okwɛ! Susumɔ bɔ ni gbekɛbii baanyɛ ni amɛkɛ kooloi ni he yɔɔ oshara amrɔ nɛɛ ashwɛ ni oshara ko baŋ he lɛ he. (Yesaia 11:6-9) Susumɔ toiŋjɔlɛ, shia kpakpa, nitsumɔ kpakpa, kɛ niyenii babaoo mli jɔɔmɔi lɛ ahe okwɛ. Hɛɛ, agbɛnɛ susumɔ shihilɛ kɛmiiya naanɔ yɛ paradeiso shikpɔŋ nɔ lɛ he.

Ani obaanyɛ ohi jɛmɛ? Hɛɛ, kɛ otao ni otsu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwale nilee lɛ he nii. Yehowa Odasefoi efee klalo akɛ amɛbaaye amɛbua bo ni ona hemɔkɛyeli yɛ Nyɔŋmɔ yiŋtoo ni efeŋ yaka lɛ mli. Obaanyɛ ona nɔmimaa akɛ etsɛŋ ni Pardeiso baaba ekoŋŋ, ejaakɛ jeŋ hee ko ebɛŋkɛ kpaakpa!

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje