Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w91 4/1 bf. 4-7
  • Ani Ekpe Sɛɛ Fe Bɔ Ni Osusuɔ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Ekpe Sɛɛ Fe Bɔ Ni Osusuɔ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ani Nibii Fɛɛ Miiya Nɔ Tamɔ Bɔ ni Eji “Kɛjɛ Jeŋbɔɔ Shishijee Mli Lɛ”?
  • “Naagbee Gbii” lɛ kɛ Maŋtsɛyeli LƐ
    “Ha Omaŋtsɛyeli lɛ Aba”
  • Bɔ Ni Wɔfeɔ Wɔleɔ Akɛ Wɔyɛ “Naagbee Gbii Lɛ” Amli
    Ani Nyɔŋmɔ Susuɔ Wɔhe Lɛlɛŋ?
  • Ani Obaabo Nyɔŋmɔ Kɔkɔbɔɔ lɛ Toi?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1993
  • Ani “Naagbee Gbii lɛ” Amli Wɔyɔɔ Lɛ?
    Mɛni Biblia Lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ?
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
w91 4/1 bf. 4-7

Ani Ekpe Sɛɛ Fe Bɔ Ni Osusuɔ?

BENI eshwɛ gbii etɛ dani Yesu baagbo lɛ, etsu nii waa yɛ Yerusalem, ni nakai gbi lɛ ebatsɔ gbi ni he hiaa waa kɛha Kristofoi ni yɔɔ amrɔ nɛɛ. Etsɔɔ nii yɛ sɔlemɔ we lɛ, ni etswa saji babaoo ni Yudafoi ajamɔ mli hiɛnyiɛlɔi lɛ bi lɛ yɛ ŋaa mli ni amɛkɛmiitsɔ lɛ tsɔne lɛ eshɛrɛ eshwie. Yɛ naagbee lɛ ewie fɔbuu wiemɔ ko ni mli wa waa eshi woloŋmalɔi lɛ kɛ Farisifoi lɛ ni eha ale amɛ akɛ osatofoi kɛ shinɔi ni atuu amɛ aha Gehena.​—Mateo, yitsei 22, 23.

Beni eshiɔ sɔlemɔ we lɛ niiaŋ lɛ, ekaselɔi lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ lɛ akɛ: “Tsɔɔlɔ, kwɛ tɛi komekomei kɛ tsui komekomei!” Enɛ efeee Yesu fɛo, shi moŋ eha lɛ hetoo akɛ: “Oona nɛkɛ tsui kpeteŋkpelei nɛɛ? Ashiŋ tɛ kome yɛ ekroko nɔ ni atsiŋ atswaŋ shi.” (Marko 13:​1, 2) Kɛkɛ ni Yesu shi sɔlemɔ we lɛ kwraa nɔ ni ji naagbee nɔ, ni ekpeleke shi kɛtee Kidron Jɔɔ lɛ mli, ni efo mli, ni ekwɔ kɛtee Mu Gɔŋ lɛ nɔ.

Beni eta shi yɛ gbɛkɛnaashi hulu lɛ nɔ yɛ nakai gɔŋ lɛ nɔ, ni ekwɛɔ sɔlemɔ we lɛ yɛ shɔŋŋ yɛ Moria Gɔŋ lɛ nɔ yɛ jɔɔ lɛ sɛɛ lɛ, Petro, Yakobo, Yohane kɛ Andrea ba eŋɔɔ yɛ afa gbɛ he ko. Nakai wiemɔi ni ewie yɛ bɔ ni abaakumɔ sɔlemɔ tsu lɛ he lɛ kã amɛjwɛŋmɔ nɔ waa diɛŋtsɛ. Amɛbi lɛ akɛ: “Tsɔɔmɔ wɔ beyinɔ ni aaafee nii nɛɛ, ni mɛni ji obaa lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ he okadi?” (Mateo 24:​3, NW; Marko 13:​3, 4) Hetoo ni ekɛha sane ni amɛbi lɛ nakai shwane lɛ yɛ Mu Gɔŋ lɛ nɔ lɛ he miihia wɔ waa diɛŋtsɛ. Ebaanyɛ eha wɔkamɛ tsɔ fe nine dani wɔbɔi “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ” he susumɔ.

Sanebimɔi enyɔ amɛbi shikome lɛ. Ekome lɛ kɔɔ sɔlemɔ tsu lɛ kɛ Yudafoi anibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee he; ekroko lɛ kɔɔ ba ni Yesu, aaaba wɔsɛɛ akɛ Maŋtsɛ lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee he. Aha sanebimɔi enyɔ nɛɛ fɛɛ hetoo yɛ hetoo ni Yesu ha amɛ lɛ mli, taakɛ eyɔɔ yɛ Mateo 24 kɛ 25, Marko 13, kɛ Luka 21 lɛ. (Agbɛnɛ hu kwɛmɔ Kpojiemɔ 6:​1-8.) Yesu tsɔɔ kadimɔ nii sɔrɔtoi, yɛ amrɔ nɛɛ je nɛɛ loo nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ he, ni kɛ abua fɛɛ naa kutuu lɛ, ebaafee okadi kome ko ni nibii pii yɔɔ mli ni baakadi naagbee gbii nɛɛ. Ani nakai okadi ni kadimɔ nii sɔrɔtoi yɔɔ mli lɛ miiba mli? Ani ekɛ wɔ yaa naagbee gbii ni awie he yɛ Biblia lɛ mli lɛ mli? Ani emlibaa lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ ekolɛ ekpe sɛɛ fe bɔ ni wɔsusuɔ?

Yesu okadi ni nibii pii yɔɔ mli nɛɛ ateŋ ekome ji: “Maŋ aaate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli aaate shi awo maŋtsɛyeli.” (Mateo 24:⁠7) Yɛ 1914 lɛ, Jeŋ Ta I je shishi. Amrɔ nɔŋŋ ni enɛ hɛle Yehowa Odasefoi ni hi shi yɛ nakai afii nyɔŋma lɛ mli lɛ shi. Ni mɛni hewɔ? Yɛ December 1879 mli, aaafee afii 35 dani nakai be lɛ shɛ lɛ, Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ damɔ Biblia be he akɔntaabuu nɔ ni ekɛɛ akɛ, 1914 baafee afi krɛdɛɛ ko yɛ adesai ayinɔsane mli. Ani nɛkɛ ta, ni ji klɛŋklɛŋ ta ni awuu ni ekpele jeŋ fɛɛ, ni yɛ naagbee lɛ jeŋmaji 28 kɛ amɛhe wo mli, ni agbe gbɔmɛi akpekpei 14 lɛ aaanyɛ afee nibii ni haa naagbee lɛ he okadi ni nibii pii yɔɔ mli ni Yesu kɛha lɛ baa mli lɛ shishijee? Ani okadi lɛ he kadimɔ nii krokomɛi lɛ baanyiɛ sɛɛ aba?

Agba nɛkɛ lashishwiemɔ babaoo nɛɛ he sane afɔ shi yɛ “Yesu Kristo kpojiemɔ” lɛ mli. Yɛ biɛnɛɛ lɛ, okpɔŋɔ tsuru ko kɛ enɔtalɔ lɛ “jie hejɔlɛ kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.” (Kpojiemɔ 1:1; 6:⁠4) Enɛ ba mli anɔkwale kɛjɛ 1914 kɛbashi 1918. Ni Jeŋ Ta I ji shishijee pɛ kɛkɛ. Yɛ 1989 mli lɛ, Jeŋ Ta II nyiɛ sɛɛ. Agbala jeŋmaji 59 awo nakai ta lɛ mli, ni agbe gbɔmɛi ni yifalɛ shɛɔ akpekpei 50. Awuu tai ni fa fe 125 yɛ afii 46 ni nyiɛ Jeŋ Ta II sɛɛ lɛ mli, ni agbe gbɔmɛi fe akpekpei 20.

Okadi lɛ he kadimɔ nɔ kroko ji: “Ni hɔmɔ . . . aaaba hei sɔrɔtoi.” (Mateo 24:⁠7) Hɔmɔ kpele ba hei babaoo yɛ be mli ni awuɔ Jeŋ Ta I lɛ kɛ ta lɛ sɛɛ fɛɛ. Amaniɛbɔɔ kome ko wieɔ hɔmɔ babaoo fe 60 ni eba kɛjɛ 1914, ni ekpata gbɔmɛi akpekpei abɔ awala hiɛ lɛ he. Kɛfata he lɛ, amrɔ nɛɛ po, gbekɛbii 40,000 gboiɔ daa gbi yɛ niyenii kpakpa ni amɛnaaa amɛye kɛ helai ni kulɛ abaanyɛ atsi naa lɛ ahewɔ.

“Shikpɔŋhosomɔi ni naa wa aaaba.” (Luka 21:11) Amɛhoso shikpɔŋ lɛ yɛ be mli ni Jeŋ Ta I je shishi lɛ sɛɛ. Yɛ 1915 lɛ, shikpɔŋhosomɔ kpata mɛi 32,610 awala hiɛ yɛ Italia; yɛ 1920 lɛ ekroko gbe gbɔmɛi 200,000 yɛ China; yɛ 1923 lɛ, mɛi 99,300 gboi yɛ Japan; yɛ 1935 lɛ, mɛi 25,000 laaje amɛwala yɛ he ni amrɔ nɛɛ atsɛɔ jɛmɛ Pakistan lɛ; yɛ 1939 lɛ, 32,700 ahiɛ kpata yɛ Turkey; yɛ 1970 lɛ, egbe gbɔmɛi 66,800 yɛ Peru; yɛ 1976 lɛ, 240,000 (mɛi komɛi kɛɔ akɛ 800,000) gboi yɛ China; yɛ 1988 lɛ, 25,000 laaje amɛwala yɛ Armenia. Eka shi faŋŋ akɛ shikpɔŋhosomɔi kpelei eba kɛjɛ 1914 kɛbaa!

“Ni gbele helai aaaba hei sɔrɔtoi fɛɛ.” (Luka 21:​11, NW) Yɛ 1918 kɛ 1919 mli lɛ, hela ni atsɛɔ lɛ Spanish influenza lɛ mɔmɔ gbɔmɛi aaashɛ 1,000,000,000, ni amɛteŋ mɛi fe 20,000,000 gboi. Shi eshishijee pɛ nɛ. Yɛ maji ni kpaako amɛyaa amɛhiɛ lɛ amli lɛ, atridii, hela ni haa ashamɔɔ la, shwilamɔ hela ni anaa kɛjɛɔ nu mli, musuŋtsɔmɔ ni naa mɔɔɔ, kɛ helai krokomɛi miiya nɔ eekumɔ mɛi akpekpei ohai abɔ eeshwie shi ni eegbe amɛ. Kɛfata he lɛ, tsui helai kɛ helooŋ fala kpataa mɛi akpekpei abɔ hu wala hiɛ. Bɔlɛnamɔ mli helai miikpata adesai ahiɛ babaoo. Nɔ ni ŋmɛnɛ ekɛ gbeyeishemɔ ko woɔ mɛi atsuiŋ ji tsɛŋemɔ hela ni atsɛɔ lɛ AIDS, ni abuɔ naa akɛ emɔɔ mɔ kome yɛ miniti kome fɛɛ miniti kome mli, ni anako enaa tsabaa lɛ hu.

“Mlakwamɔ baafa.” (Mateo 24:12) Mlakwamɔ efa kɛteke nɔ kɛjɛ 1914 kɛbaa, ni ŋmɛnɛ, anyɛɛɛ naa atsi dɔŋŋ. Gbɔmɔgbee, kaabonaatoo, ojotswaa, tai ni kui wuuɔ​—enɛɛmɛi ji nibii ni aŋmalaa yɛ adafitswaa woji amli ni anuɔ yɛ redio kɛ televishin nɔ adafitswaa mli. Awuiyelii ni jwɛŋmɔ bɛ mli miiya nɔ ni akuuu naa. Yɛ United States lɛ, nuu ko ni hiɛ tu ni nyɛɔ etswaa tuŋtɛi oha lɛ tswa tu nɛɛ ewo skul gbekɛbii akuu ko mli​—mɛi 6 gboi, ni 29 pila waa. Yɛ England lɛ, nuu ko ni yitsoŋ kãa lɛ kɛ AK-47 tu ni akɛtutuaa mɔ lɛ gbe mɛi 16. Yɛ Canada lɛ, nuu ko ni he tsɛ̃ɔ yei lɛ tee Montreal University lɛ ni eyagbe amɛteŋ yei 14. Gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ tamɔ klaji, jatai, kooloi awuiyelɔi, kooloi ni bɛ jwɛŋmɔ ni afɔ amɛ ni amɔmɔ amɛ ni akpata amɛhiɛ​—Okɛto Ezekiel 22:​27; Zefania 3:3; 2 Petro 2:12 he.

“Nɔ aaanyɔnyɔɔ gbɔmɛi anɔ yɛ gbeyei kɛ nibii ni baa je lɛŋ lɛ agbɛkwɛmɔ hewɔ.” (Luka 21:26) Beni atswa klɛŋklɛŋ atɔm okpɛlɛmii lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, atɔm he nilelɔ Harold C. Urey wie yɛ wɔsɛɛ he akɛ: “Wɔbaaye nii yɛ gbeyeishemɔ mli, wɔɔwɔ yɛ gbeyeishemɔ mli, wɔɔhi shi yɛ gbeyeishemɔ mli ni wɔgboi yɛ gbeyeishemɔ mli.” Nɔ ni ebafata nuklea tawuu he gbeyeishemɔ lɛ hu he ji awuiyeli, hɔmɔ, shika he saji ni bɛ shiŋŋ, jeŋba ni eba shi kwraa, weku mligbalamɔ, kɛ shikpɔŋ lɛ mli nibii amli mujiwoo he gbeyeishemɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, gbii fɔji ni adafitswaa woji kɛ televishin nɔ adafitswaa wieɔ he daa gbi lɛ gbɛɔ gbeyeishemɔ eshwaa he fɛɛ he.

Bɔfo Paulo hu ŋma nibii ni yaa nɔ yɛ he fɛɛ he yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ he sane efɔ shi. Ewiemɔi lɛ kanemɔ tamɔ ni aakane gbi lɛ mli adafitswaa. Eŋma akɛ: “Shi na enɛ ole akɛ naagbee gbii lɛ anɔ lɛ, jaramɔ bei baaba. Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwalɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ, mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔ jamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ; tsi ohe kɛjɛ nɛkɛ gbɔmɛi ahe.”​—2 Timoteo 3:​1-5.

Ani Nibii Fɛɛ Miiya Nɔ Tamɔ Bɔ ni Eji “Kɛjɛ Jeŋbɔɔ Shishijee Mli Lɛ”?

Bɔfo Petro gba naagbee gbii lɛ he kadimɔ nɔ kroko he sane efɔ shi: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ hefɛoyelɔi aaaba kɛ hefɛoyeli, mɛi ni aaanyiɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛkɔnɔi anaa, ni amɛaakɛɛ: ‘Negbɛ ebaa lɛ he shiwoo lɛ yɔɔ? Ejaakɛ kɛjɛ beyinɔ ni tsɛmɛi lɛ tee yawɔwɔi nɛɛ, bɔ ni nibii yɔɔ kɛjɛ jeŋbɔɔ shishijee mli lɛ, nakai nɔŋŋ amɛyɔɔ nɛɛ.’”​—2 Petro 3:​3, 4.

Ŋmɛnɛ, kɛ awo naagbee gbii nɛɛ he sane nɔ akɛ aawie he lɛ, mɛi pii woɔ Petro gbalɛ wiemɔi lɛ obɔ kɛtsɔ hefɛoyeli nɔ ni amɛkɛɔ akɛ: ‘O, nakai nibii lɛ fɛɛ eba da. Eji yinɔsane ni aaati mli ekoŋŋ kɛkɛ.’ No hewɔ lɛ amɛtswaa kɔkɔbɔɔ lɛ amɛfɔɔ ni amɛyaa nɔ ‘amɛnyiɛɔ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛkɔnɔi lɛ anaa.’ “Kwa amɛkwaa” ni amɛtswaa gbalɛi ni kadiɔ naagbee gbii nɛɛ jogbaŋŋ lɛ amlibaa amɛfɔɔ afa lɛ.​—2 Petro 3:⁠5.

Shi yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, okadi ni Yesu gba efɔ shi lɛ he kadimɔ nii sɔrɔtoi lɛ fɛɛ bako mli kutuu shikome da yɛ be kukuoo mli yɛ gbɛ ni mli wa waa nɔ kɛ nibii ni jɛɔ mli baa ni yaa shɔŋŋ hu tamɔ nɛkɛ. (Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, saamɔ oti Mateo 24:​3-12; Marko 13:​3-8; Luka 21:​10, 11, 25, 26 mli ekoŋŋ.) Ni wɔbaasumɔ ni wɔgbala ojwɛŋmɔ ekoŋŋ, titri lɛ, kɛya naagbee gbii lɛ ahe kadimɔ nɔ kroko ni agba he sane afɔ shi, ni atsɔɔ mli yɛ Kpojiemɔ lɛ nɔ.

Ha wɔgbele kɛya Kpojiemɔ 11:​18. Ekɛɔ akɛ kɛ Kristo Maŋtsɛyeli lɛ bɔi nɔyeli ni jeŋmaji lɛ amli fu ni kojomɔ be lɛ shɛ lɛ, kɛkɛ lɛ Yehowa “baafite mɛi ni fiteɔ shikpɔŋ lɛ.” Ani mujiwoo fiteee kɔɔyɔɔŋ kɛ nu mli ŋmɛnɛ? Eji anɔkwale akɛ, gbɔmɛi etee nɔ amɛkɛ nibii ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ mli lɛ etsu nii ni amɛkɛna nii. Shi ebako da akɛ amɛaaha efite ni etsɔ shibɔlemɔ ŋulami ni anyɛŋ nɔ ahi kɛtsɔ nakai feemɔ nɔ. Amrɔ nɛɛ, jeŋ nilee ni etee hiɛ babaoo kɛjɛ 1914 lɛ hewɔ lɛ, adesai yɛ nakai hewalɛ lɛ, ni akɛni amɛkɛ hiɛjoomɔ taoɔ ninamɔ hewɔ lɛ, amɛmiifite shikpɔŋ lɛ diɛŋtsɛ, ni amɛmiiwo kɔɔyɔɔŋ kɛ nu mli muji ni amɛha oshara eba nyɛmɔ ni shikpɔŋ lɛ yɔɔ ni ekɛaabaa wala yi lɛ he.

Adesai hiɛjoolɔi ni sumɔɔ ninamɔ lɛ miifee enɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ naakpɛɛ nɔ. Nibii fɔji ni jɛɔ mli baa lɛ ekomɛi nɛ: nugbɔnɛmɔ ni ebɔɔ yɔɔ mli, jeŋ dɔlɛ ni yaa hiɛ, kɔɔyɔɔ ni atsɛɔ lɛ ozone lɛ mli ni egbulɔ fɔji, jwɛi ni efa kɛteke nɔ, tsofai ni ebɔɔ yɔɔ mli ni abua naa amamɔ shi, tsofai ni he yɔɔ oshara ni akɛgbeɔ jwɛi kɛ kooloi, nuklea nibii ni efite, pɛtrol mu ni atsiɔ ashwieɔ, wamɔ diɛŋtsɛ ni abua naa, kooloi sɔrɔtoi ni he baa oshara, kpaakpoi ni egboi, shikpɔŋ shishi nu ni awo mli muji, kooi ni hiɛ kpataa, sũ ni awo mli muji, sũ ni akɛdũɔ nii ni nu fɔɔ kɛyaa, kɛ lasu kɛ afua ni efutu ni kpataa tsei kɛ dumɔnii kɛ adesai diɛŋtsɛ hu ahiɛ.

Nilelɔ Barry Commoner kɛɔ akɛ: “Miheɔ miyeɔ akɛ, kɛji atsiii mujiwoo ni yaa nɔ yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ naa lɛ, no lɛ yɛ naagbee lɛ ebaafite bɔ ni shikpɔŋ nɛɛ sa kɛha adesa wala shihilɛ he lɛ kwraa. . . . Jeee nilee ni abɛ yɛ jeŋ nilee gbɛfaŋ ji naagba lɛ, shi moŋ hiɛjoomɔ ni hiɛ ka he.” Wolo ni ji State of the World 1987 lɛ kɛɔ yɛ baafa 5 akɛ: “He ni adesai anifeemɔi eshɛ lɛ ebɔi bɔ ni shikpɔŋ nɛɛ ji he ko ni anyɛɔ ahiɔ lɛ he gbeyeiwoo diɛŋtsɛ.” Televishin nɔ nifeemɔ ko ni ajie yɛ United States yɛ 1990 lɛ yitso ji “Mɔdɛŋ ni Abɔɔ ni Akɛhere Shibɔlemɔ Ŋulami lɛ Yiwala.”

Adesa kpaŋ muji lɛ woo kɔkɔɔkɔ; shi Nyɔŋmɔ baaha ekpa kɛji ekpata mɛi ni kpataa shikpɔŋ lɛ hiɛ lɛ ahiɛ. Nyɔŋmɔ kɛ eŋwɛi Tatsɛ Nukpa Kristo Yesu baafee enɛ kɛtsɔ kojomɔ ni amɛaatsu he nii amɛshi jeŋmaji ni sumɔɔ ninamɔ nɛɛ yɛ naagbee ta ni ji Harmagedom mli lɛ nɔ.​—Kpojiemɔ 16:​14, 16; 19:​11-21.

Yɛ naagbee lɛ, kadimɔ Yesu gbalɛ ni kɔɔ naagbee gbii nɛɛ ahe lɛ he kadimɔ nɔ ni ekaaa ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ hu: “Ni aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ni akɛye jeŋmaji lɛ odase; ni no dani naagbee lɛ aaaba.” (Mateo 24:14) Nɛkɛ sanekpakpa nɛɛ kɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ miiye nɔ amrɔ nɛɛ yɛ ŋwɛi, ni etsɛŋ ni ebaatsu nii ni ekɛkpata nɛkɛ nibii agbɛjianɔtoo fɔŋ nɛɛ hiɛ ni esaa ekɛ Paradeiso aba shikpɔŋ nɔ ekoŋŋ. Ashiɛ sanekpakpa lɛ da, shi ekpeleee jeŋ muu fɛɛ ni ayɔɔ nɔ nɛɛ. Shi, kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ, Yehowa Odasefoi efee nakai, yɛ yiwaa ni Yesu gba efɔ shi lɛ fɛɛ sɛɛ​—nɔyelii ni guɔ nitsumɔ lɛ, kui ni feɔ basabasa, tsuŋwoi, piŋmɔi, kɛ gbelei babaoo.

Yɛ 1919 lɛ, no mli lɛ Yehowa Odasefoi 4,000 shiɛɔ sanekpakpa nɛɛ, Amɛyifalɛ lɛ etee hiɛ be fɛɛ be, ni enɛ hewɔ lɛ nyɛsɛɛ afi lɛ, mɛi fe 4,000,000 shiɛɔ yɛ shikpɔji 212 nɔ, yɛ wiemɔi aaashɛ 200 mli, ni amɛja Bibliai, woji wuji kɛ woji tɛtrɛbii akpekpei ohai abɔ, ni amɛfee shia Biblia mli nikasemɔi akpekpei abɔ yɛ gbɔmɛi ashiai, ni amɛfee kpokpaa wuji anɔ kpeei yɛ shwɛmɔ hei wuji yɛ je lɛŋ hei sɔrɔtoi fɛɛ. Anyɛko atsu sanekpakpa-shiɛmɔ nitsumɔ kpele nɛɛ yɛ be ko ni etsɔ 1914 hiɛ lɛ mli da. Bɔ ni atsu kɛ he ni atsu kɛyashɛ ŋmɛnɛ lɛ biɔ ni ana ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ woji akalamɔ tsɔnei ni tsuɔ nii oya, tsɔnei ni akɛfaa gbɛ, kompiutai, tsɔnei ni akɛtswaa wiemɔi kɛyaa maŋsɛɛ aloo fax, kɛ agbɛnɛ tsɔnei ni akɛtsuɔ nibii ni akɛmajeɔ kɛyaa maŋsɛɛ lɛ ahe nii ni wɔnaa yɛ wɔbei nɛɛ amli pɛ lɛ hu.

Abɔ Yerusalem ni hi shi yɛ Yeremia bei amli lɛ kɔkɔ yɛ ehiɛkpatamɔ ni baa lɛ he; ni maŋbii lɛ ye he fɛo kɛkɛ, shi ekpe sɛɛ fe bɔ ni amɛsusu. Ŋmɛnɛ, akɛ Harmagedon hiɛkpatamɔ lɛ he kɔkɔbɔɔ kpele ko miiha, kɛ ehe odaseyeli ni yɔɔ naakpɛɛ hu. (Kpojiemɔ 14:​6, 7, 17-20) Mɛi akpekpei abɔ tsimɔɔ amɛtoii. Shi be lɛ miiho; ekpe sɛɛ kwraa fe bɔ ni amɛsusuɔ. Ani ekpe sɛɛ fe bɔ ni osusuɔ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Ekpe sɛɛ kwraa fe bɔ ni amɛsusu yɛ Yeremia gbii lɛ amli

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje