Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w25 August bf. 26-30
  • Mihiɛ Gboɔ Waa, Shi Minyɛ Mibatsɔ Maŋsɛɛ Sɔɔlɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Mihiɛ Gboɔ Waa, Shi Minyɛ Mibatsɔ Maŋsɛɛ Sɔɔlɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2025
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • MIKƐ MIHE WO BE FƐƐ SƆƆMƆ NITSUMƆ LƐ MLI
  • MIBANÁ HE MIISHƐƐ AKƐ MATSƆ MAŊSƐƐ SƆƆLƆ
  • WƆYASƆMƆ YƐ MAŊ KO NI AAWU TA YƐ MLI LƐ NƆ
  • AHÃ WƆYASƆMƆ YƐ HE KROKO
  • HELAI GBA WƆNAA WAA
  • MIHIƐ ESƆ BƆ NI YEHOWA EYE EBUA MI LƐ WAA
  • Shiɛmɔyaa He Tafãa Krɛdɛɛ Yɛ Bulgaria Wo Yibii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2010
  • Yehowa ‘Ehã Migbɛi Eja’
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2021
  • Wɔtswa Wɔfai Shi Akɛ Wɔbaasɔmɔ Yehowa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2006
  • Misusu Akɛ Manyiɛ Shwiili Nane Nɔ Daa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2011
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2025
w25 August bf. 26-30
Marianne Wertholz.

WALA SHIHILƐ HE SANE

Mihiɛ Gboɔ Waa, Shi Minyɛ Mibatsɔ Maŋsɛɛ Sɔɔlɔ

MƆ NI GBA JI MARIANNE WERTHOLZ

KƐJƐ migbekɛbiiashi tɔ̃ɔ lɛ, mihiɛ gboɔ waa ni misheɔ gbeyei akɛ mabɛŋkɛ mɛi. Shi Yehowa ye ebua mi ni fiofio lɛ, minyɛ miye mihiɛ ni gboɔ lɛ nɔ ni mibatsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ kɛ mɔ ko ni sumɔɔ gbɔmɔ. Te eba lɛ tɛŋŋ? Klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, mipapa tsɔɔ mi Yehowa he nii pii. No sɛɛ lɛ, Yehowa tsɔ oblayoo fioo ko nɔkwɛmɔnɔ lɛ nɔ eye ebua mi. Naagbee kwraa lɛ, miwu ná tsui ehã mi, ni ejɛ mlihilɛ mli ekɛ mi susu nii ahe, ni no hu ye ebua mi. Hã magba bo miwala shihilɛ he sane fioo.

Afɔ mi 1951 yɛ Vienna, yɛ Austria. Mifɔlɔi lɛ, Roma Katolikbii ji amɛ. Miji mɔ ko ni hiɛ gboɔ waa, shi miheɔ Nyɔŋmɔ nɔ miyeɔ, ni misɔleɔ be fɛɛ be. Be ni miye afii nɛɛhu lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ mipapa bɔi Biblia lɛ kasemɔ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mimami yafata ehe kɛkase nii lɛ.

Mi kɛ minyɛmi yoo, Elisabeth (mɔ ni ta misɛɛ lɛ)

Etsɛɛɛ tsɔ ni wɔkɛ Döbling Asafo ni yɔɔ Vienna lɛ bɔi asafoŋ kpeeiyaa. Akɛ weku lɛ, wɔfee ekome kɛfee nibii pii. Wɔfee ekome kɛkane Biblia lɛ ni wɔkase hu, wɔtee asafoŋ kpeei, ni wɔkɛ wɔhe hã koni wɔye wɔbua yɛ kpokpaa nɔ kpeei ashishi. Yɛ migbekɛbiiashi lɛ, mipapa ye ebua mi ni mibasumɔ Yehowa waa. Anɔkwa, mipapa sɔleɔ daa akɛ mi kɛ minyɛmi yoo lɛ abatsɔmɔ daa gbɛgbalɔi. Shi no mli lɛ, jeee no ji oti ni ma mihiɛ.

MIKƐ MIHE WO BE FƐƐ SƆƆMƆ NITSUMƆ LƐ MLI

Abaptisi mi 1965, be ni miye afii 14. Shi no mli lɛ, ewa kɛhã mi waa akɛ mashiɛ mahã mɛi ni mileee amɛ lɛ. Agbɛnɛ hu, bei pii lɛ, minuɔ he akɛ oblahii kɛ oblayei krokomɛi lɛ hi fe mi, ni mishwe waa ni mafee nibii ni baahã amɛsumɔ misane. No hewɔ lɛ, be ni abaptisi mi lɛ sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mikɛ mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa bɔi bɔɔ. Eyɛ mli akɛ, kɛ́ miyɛ amɛmasɛi lɛ mináa miishɛɛ moŋ, shi kɛ́ efee lɛ, egbaa minaa waa akɛ mikɛ mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa miibɔ pii nakai. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ewa waa kɛhã mi akɛ mikɛ amɛ baakpa bɔɔ. Shi sɛɛ mli lɛ, minyɛ mikɛ amɛ kpa bɔɔ. Mɛni ye ebua mi?

Marianne kɛ Dorothée.

Mikase nibii pii yɛ Dorothée dɛŋ (mɔ ni yɔɔ abɛku lɛ)

Yɛ nakai be lɛ mli nɔŋŋ lɛ, oblayoo ko ni eye afii 16, ni atsɛɔ lɛ Dorothée lɛ batsɔ shiɛlɔ yɛ wɔsafo lɛ mli. Mina akɛ esumɔɔ shĩa fɛɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ waa, ni enɛ hã minaa kpɛ mihe waa. Miye lɛ onukpa fioo, shi mi lɛ mifɔɔɔ shiɛmɔyaa. Mikɛɛ mihe akɛ: ‘Mifɔlɔi lɛ, Odasefoi ji amɛ, shi Dorothée wekunyo ko kwraa bɛ asafo lɛ mli. Agbɛnɛ hu, emami bɛ hewalɛ, ni lɛ ekwɛɔ lɛ. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, daa nɛɛ, Dorothée nyiɛ shiɛmɔ nɔ!’ Enɔkwɛmɔnɔ kpakpa nɛɛ tsirɛ mi koni mafee pii yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli. Etsɛɛɛ tsɔ ni mi kɛ Dorothée fɛɛ kɛ wɔhe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔkɛ wɔhe wo gbɛgbalɔi awamɔ nitsumɔ lɛ (nɔ ni no mli lɛ atsɛɔ lɛ gbɛhãmɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ) mli, ni sɛɛ mli lɛ, wɔkɛ wɔhe wo daa gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. Bɔ ni Dorothée sumɔɔ shiɛmɔ lɛ hã mi hu mibanya shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he waa. Eye ebua mi ni miná mɔ ko mikɛje Biblia mli nikasemɔ shishi. Be ni be shwie mli lɛ, agbɛnɛ lɛ, ewaaa tsɔ kɛhãaa mi akɛ mikɛ mɛi baagba sane yɛ amɛshinai anaa, yɛ gbɛjegbɛi ahe, kɛ he fɛɛ he ni mana mɛi yɛ.

Be ni mije gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi lɛ, mináaa afi ni akɛ nyɛmi nuu ko ni jɛ Austria ni atsɛɔ lɛ Heinz lɛ ba wɔsafo lɛ mli. Eyasara enyɛmi nuu ko ni yɔɔ Canada ni eji Odasefonyo lɛ, ni jɛmɛ ekase anɔkwale lɛ yɛ. Akɛ Heinz ba wɔsafo lɛ mli yɛ Vienna koni ebasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ. Be ni mina lɛ nɔŋŋ ni misumɔ esane. Shi no mli lɛ, eetao esɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ, shi mi lɛ, no bɛ mijwɛŋmɔ mli. No hewɔ lɛ, shishijee lɛ, minyɛɛɛ makɛɛ lɛ akɛ misumɔɔ esane. Shi sɛɛ mli lɛ, Heinz kɛ mi bɔi nyiɛmɔ, wɔbote gbalashihilɛ mli, ni wɔtsa gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ Austria.

MIBANÁ HE MIISHƐƐ AKƐ MATSƆ MAŊSƐƐ SƆƆLƆ

Bei pii lɛ, Heinz kɛ mi wieɔ bɔ ni eeshwe waa ni etsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ lɛ he. Eyɛ mli akɛ enyɛɛɛ minɔ akɛ doo lɛ, wɔtsɔmɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔi moŋ, shi kɛ́ efee lɛ, ebiɔ mi saji tamɔ, “Bianɛ ni wɔbɛ bii lɛ, bɛ wɔbaanyɛ wɔlɛɛ wɔsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli?” Akɛni mihiɛ gboɔ hewɔ lɛ, mishe gbeyei akɛ matsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ. Eyɛ mli akɛ yɛ mihiɛ ni gboɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minyɛ mibatsɔ daa gbɛgbalɔ moŋ, shi minu he akɛ minyɛŋ matsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ kɔkɔɔkɔ. Shi Heinz tee nɔ ekɛ mi gba he sane. Agbɛnɛ hu, ewo mi hewalɛ ni mikɛ mijwɛŋmɔ ama bɔ ni mafee maye mabua mɛi krokomɛi lɛ nɔ, moŋ fe mihiɛ ni gboɔ lɛ nɔ. Ŋaa ni ewo mi lɛ ye ebua mi waa.

Heinz miikwɛ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ nɔ yɛ asafo bibioo ko ni wieɔ Serbo-Croatian lɛ mli yɛ Salzburg, yɛ Austria, 1974

Fiofio lɛ, mibanya he akɛ matsu maŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. No hewɔ lɛ, wɔŋmala woji anɔ nii koni ahã wɔya Gilead Skul lɛ eko. Shi nyɛmi nuu ko ni sɔmɔɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ wo mi hewalɛ ni mikase Blɔfo wiemɔ jogbaŋŋ dã. Mikɛ eŋaawoo lɛ tsu nii ni mibɔi Blɔfo kasemɔ. Afii etɛ sɛɛ lɛ, akɛɛ wɔyasɔmɔ asafo ko ni yɔɔ Salzburg, yɛ Austria ni wieɔ Serbo-Croatian lɛ, ni wɔnaa kpɛ wɔhe waa. Wɔkɛ afii kpawo shiɛ wɔhã mɛi ni wieɔ Serbo-Croatian, ni yɛ nakai afii kpawo lɛ amli lɛ, wɔkɛ afi kome sɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ kɛ eŋa. Serbo-Croatian wiemɔ lɛ wa, shi wɔná mɛi pii wɔkɛkase Biblia lɛ.

Kɛkɛ ni yɛ 1979 lɛ, nyɛmimɛi ni nyiɛ nitsumɔ lɛ hiɛ yɛ Austria lɛ kɛɛ wɔya Bulgaria bei fioo ko. No mli lɛ, atsĩ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa yɛ jɛmɛ. No hewɔ lɛ, amɛkɛɛ wɔ akɛ kɛ́ wɔtee lɛ, wɔkashiɛ, shi moŋ wɔkwa wɔfee tamɔ nɔ ni wɔtee shisharamɔ koni wɔkɛ asafo lɛ woji ni afee lɛ bibiibibii ato wɔnibii lɛ amli ni wɔkɛyahã nyɛmimɛi yei enumɔ ni yɔɔ Sofia, ni ji Bulgaria maŋtiase lɛ. Mitsui fã waa, shi Yehowa ye ebua mi. Mina akɛ, nyɛmimɛi yei nɛɛ yɛ miishɛɛ kɛ ekãa waa eyɛ mli akɛ abaanyɛ amɔ amɛ ni awo amɛtsuŋ. Enɛ wo mi hewalɛ ni matsu nɔ fɛɛ nɔ ni Yehowa asafo lɛ kɛbaawo midɛŋ lɛ.

Sɛɛ mli lɛ, wɔsaa wɔŋmala woji anɔ nii koni ahã wɔya Gilead Skul lɛ eko, ni akpɛlɛ nɔ agbɛnɛ. Efee wɔ akɛ abaahã wɔya skul lɛ yɛ Blɔfo mli yɛ United States. Shi yɛ November 1981 lɛ, abɔi Gilead Skul lɛ eko feemɔ yɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Wiesbaden, yɛ Germany lɛ, ni ahã wɔtee no moŋ. Akɛni afee skul lɛ yɛ German mli hewɔ lɛ, minu shishi jogbaŋŋ. Shi nɛgbɛ abaahã wɔyasɔmɔ yɛ?

WƆYASƆMƆ YƐ MAŊ KO NI AAWU TA YƐ MLI LƐ NƆ

Akɛ wɔ tee Kenya! Shi Kenya nitsumɔhe nine lɛ bi wɔ kɛji wɔbaasumɔ ni wɔyasɔmɔ yɛ Uganda, ni bɛŋkɛ Kenya lɛ lo. Nɔ ni fa fe afii nyɔŋma ni eho lɛ, Uganda asraafonyo onukpa ko ni atsɛɔ lɛ Idi Amin lɛ fee coup kɛkpa mɔ ni yeɔ nɔ lɛ, ni lɛ ebaye Uganda nɔ. Be ni eyeɔ nɔ lɛ, ehã agbe mɛi akpei abɔ, ni eye maŋbii lɛ anɔ dɛŋdɛŋ. Kɛkɛ ni yɛ 1979 lɛ, mɛi komɛi ni sumɔɔɔ Idi Amin sane lɛ te shi amɛwo lɛ ni amɛshwie lɛ kɛje sɛi lɛ nɔ. Kɛ́ okwɛ lɛ, ani maná he miishɛɛ akɛ mayasɔmɔ yɛ maŋ ni tamɔ nɛkɛ nɔ? Shi Gilead Skul lɛ tsɔɔ wɔ bɔ ni akɛ hiɛ fɔ̃ɔ Yehowa nɔ. Enɛ hewɔ lɛ, wɔkpɛlɛ nɔ akɛ wɔbaaya.

Shihilɛ ni yɔɔ Uganda lɛ bɛ mlɛo kwraa. Nɔyeli lɛ nyɛɛɛ ato gbɛjianɔ ni maŋbii lɛ aná nu, srawa hewalɛ, kɛ nibii krokomɛi ni he hiaa amɛ. Agbɛnɛ hu, onyɛɛɛ otswa mɔ ko mɔ ko, ejaakɛ tɛlifoŋ tsuuu nii. Atswara mɛi tui ni aju amɛhe nibii, titri lɛ be ni je ena. Enɛ hewɔ lɛ, kɛ́ je na lɛ, mɔ ko mɔ ko ejeee kpo. Daa nɛɛ, amɛsɔlemɔ nɔŋŋ ji, je atsɛre amɛ ni mɔ ko ebajuko amɛ loo ebayeko amɛ awui. Yɛ nibii nɛɛ fɛɛ amli lɛ, nyɛmimɛi lɛ tee nɔ amɛkɛ miishɛɛ sɔmɔ Yehowa!

Miyɛ Waiswa weku lɛ kpata lɛ shi wɔmiihoo nii

Yɛ 1982 lɛ, mi kɛ Heinz tee Kampala, ni ji Uganda maŋtiase lɛ. Yɛ klɛŋklɛŋ nyɔji enumɔ lɛ amli lɛ, wɔhi Nyɛminuu Sam Waiswa kɛ eŋa Christina ŋɔɔ. Amɛkɛ amɛbii enumɔ kɛ amɛwekumɛi ejwɛ ni yɔɔ shĩa. Bei pii lɛ, amɛweku lɛ yeɔ nii shi kome pɛ yɛ gbi lɛ mli. Shi be fɛɛ be lɛ, amɛyɛ he miishɛɛ akɛ amɛkɛ wɔ baaja nii fioo ni amɛyɔɔ lɛ. Wɔkase nibii pii yɛ amɛdɛŋ, ni no ye ebua wɔ waa yɛ wɔmaŋsɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔkase bɔ ni akɛ nu fioo juɔ he kɛ bɔ ni akɛ hejuu nu lɛ flashiɔ tiafi. Yɛ 1983 lɛ, mi kɛ Heinz ná tsũ yɛ Kampala niiaŋ, ni jɛmɛ yɛ shweshweeshwe bɔ ni sa.

Wɔná miishɛɛ waa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Kɛ́ makai lɛ, yɛ nyɔɔŋ kome mli lɛ, wɔhã magazin 4,000 kɛ sɛɛ! Shi nɔ ni ta wɔtsuiŋ waa ji bɔ ni mɛi lɛ fee amɛnii amɛhã yɛ nibii ni wɔtsɔɔ amɛ lɛ ahe. Amɛsumɔɔ Nyɔŋmɔ ni amɛsumɔɔ ni akɛ amɛ agba Biblia lɛ mli sane. Mi kɛ Heinz fɛɛ ná mɛi 10 kɛmiimɔ 15 ni wɔkɛkaseɔ Biblia lɛ, ni wɔkase nibii pii yɛ amɛdɛŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, eyɛ mli akɛ amɛtswaa nantu kɛbaa asafoŋ kpeei daa otsi moŋ, shi amɛhãaa no agba amɛ naa, ni daa nɛɛ amɛhiɛ yɛ ŋmɔlɔŋmɔlɔ.

Yɛ 1985 kɛ 1986 lɛ, awu tai enyɔ krokomɛi yɛ Uganda. Bei pii lɛ, wɔnaa gbekɛbii ni etsɔmɔ asraafoi ni amɛhiɛ tui wujiwuji kɛdamɔ gbɛjegbɛi lɛ anɔ amɛmiibibii mɛi ni hoɔ lɛ saji. Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, wɔsɔle wɔhã Yehowa daa koni eye ebua wɔ ni wɔkɛ hiɛshikamɔ atsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ni wɔkafee nɔ ko ni kɛ wɔwala baawo oshãra mli, ni agbɛnɛ hu wɔtsui akafã. Yehowa bo wɔsɔlemɔi lɛ toi. Bei pii lɛ, kɛ́ wɔná mɔ ko ni miisumɔ ni ebo Maŋtsɛyeli sane lɛ toi lɛ, gbeyei ni emɔ wɔ lɛ fɛɛ laajeɔ.

Mi kɛ Heinz kɛ Tatjana (mɔ ni yɔɔ teŋ lɛ)

Wɔshiɛ wɔhã gbɔi ni eba maŋ lɛ mli lɛ, ni wɔná miishɛɛ waa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔkɛ nuu ko ni atsɛɔ lɛ Murat Ibatullin kɛ eŋa Dilbar, ni amɛjɛ Tatarstan, yɛ Central Russia lɛ, bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Murat lɛ, datrɛfonyo ni. Abaptisi amɛyi enyɔ lɛ, ni amɛmiisɔmɔ Yehowa. Sɛɛ mli lɛ, miná hegbɛ mikɛ yoo ko ni atsɛɔ lɛ Tatjana Vileyska ni jɛ Ukraine ni kulɛ eyaagbe ehe lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Yɛ Tatjana baptisimɔ sɛɛ lɛ, eku esɛɛ kɛtee Ukraine, ni sɛɛ mli lɛ, eyaye ebua kɛtsɔɔ asafo lɛ woji lɛ ashishi kɛtee Ukrainian mli.a

AHÃ WƆYASƆMƆ YƐ HE KROKO

Yɛ 1991 lɛ, mi kɛ Heinz tee Austria koni wɔyajɔɔ wɔhe fioo. Be ni wɔyɔɔ jɛmɛ lɛ, Austria nitsumɔhe nine lɛ ŋma wɔ akɛ, ahã wɔ he kroko ni wɔyasɔmɔ yɛ; akɛɛ wɔya Bulgaria. Atsĩ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa yɛ Yuropa maji lɛ babaoo anɔ afii pii. Shi sɛɛ mli lɛ, nibii tsake. Aŋmɛ Yehowa Odasefoi gbɛ ni amɛshiɛ yɛ maji nɛɛ anɔ, ni Bulgaria fata maji nɛɛ ahe. Tamɔ bɔ ni mitsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ, mi kɛ Heinz kɛ asafo lɛ woji lɛ to wɔnibii amli kɛtee Bulgaria, ejaakɛ no mli lɛ atsĩ wɔnitsumɔ lɛ naa yɛ jɛmɛ. Shi bianɛ lɛ, akɛɛ wɔya jɛmɛ ni wɔyashiɛ.

Nyɛmimɛi lɛ kɛɛ wɔkaku wɔsɛɛ kɛtee Uganda. No hewɔ lɛ, wɔkuuu wɔsɛɛ kɛyaaa maŋsɛɛ sɔɔlɔi ashĩa lɛ mli he ni no mli lɛ wɔyɔɔ lɛ ni wɔyato wɔnibii, ni wɔyanyɛɛɛ wɔkɛ nyɛmimɛi lɛ aye shɛɛ hu. Wɔjɛ Austria kɛtee Germany nitsumɔhe nine lɛ tɛ̃ɛ. Be ni wɔyashɛ jɛmɛ lɛ, ahã wɔ tsɔne ni wɔkɛtee Bulgaria. Ahã wɔyafata kuu ko ni shiɛlɔi 20 yɔɔ mli lɛ ahe yɛ Sofia.

Wɔkɛ naagbai pii kpe yɛ Bulgaria. Klɛŋklɛŋ nɔ lɛ ji, wɔnuuu amɛwiemɔ lɛ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, woji enyɔ pɛ amɛyɔɔ yɛ Bulgarian mli. Nomɛi ji: Anɔkwale Ni Kɛ Mɔ Yaa Naanɔ Wala Mli Lɛ kɛ Mi-Wolo Ni Gbaa Biblia Mli Saji. Ni nɔ ni ji etɛ lɛ, ewa kɛhã wɔ akɛ wɔkɛ mɛi baaje Biblia mli nikasemɔ shishi. Yɛ naagbai nɛɛ fɛɛ asɛɛ lɛ, wɔ kɛ nyɛmimɛi fioo ni wɔyanina lɛ tee nɔ wɔkɛ ekãa shiɛ. Ortodɔks sɔlemɔ lɛ eyanyaaa wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ he, no hewɔ lɛ, amɛte shi amɛwo wɔ.

Yɛ 1994 lɛ, amralo lɛ jie Yehowa Odasefoi agbɛ́i kɛje woji amli, ni no hã mɛi pii nu he akɛ Odasefoi lɛ ahe yɛ gbeyei waa. Amɔmɔ nyɛmimɛi lɛ ekomɛi, ni awie nibii gbohii pii ni bɛ mli yɛ Yehowa Odasefoi ahe yɛ adafitswaa woji amli kɛ TV nɔ. Akɛɛ wɔgbeɔ wɔbii ni wɔwoɔ wɔnyɛmimɛi Odasefoi lɛ ayiŋ ni amɛgbeɔ amɛhe. Enɛ hã ebawa waa kɛhã mi kɛ Heinz akɛ wɔbaashiɛ. Bei pii kɛ́ wɔnyiɛ shiɛmɔ nɔ lɛ, mɛi bolɔɔ amɛwoɔ wɔ, amɛtsɛɔ polisi amɛwoɔ wɔ, loo amɛfɔ̃ɔ nibii amɛtswiaa wɔ po. Wɔnyɛɛɛ wɔshɛ woji kɛba maŋ lɛ mli, ni ekpakpa ko dani wɔnyɛɔ wɔnáa he ko ni wɔbaafee kpee yɛ. Be ko po lɛ, polisifoi bafite kpee wulu ko ni wɔfeɔ lɛ. Mi kɛ Heinz enako ni mɛi miigba Odasefoi anaa waa nɛkɛ pɛŋ. Mɛi ni yɔɔ Uganda lɛ bɛ nakai kwraa. Amɛ lɛ, amɛsumɔɔ gbɔmɔ ni amɛboɔ sane lɛ toi waa hu. Mɛni ye ebua wɔ ni wɔtee nɔ wɔsɔmɔ kɛ miishɛɛ yɛ naagbai nɛɛ fɛɛ sɛɛ?

Nɔ ni ye ebua wɔ ji, wɔkɛ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ bɔ waa. Nyɛmimɛi lɛ sumɔɔ anɔkwale lɛ waa, ni amɛhiɛ sɔ nibii fɛɛ ni wɔfee kɛye wɔbua amɛ lɛ. Wɔkɛ nyɛmimɛi lɛ fee ekome yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli, ni wɔye wɔbua wɔhe. Niiashikpamɔ nɛɛ hã wɔna akɛ, kɛ́ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ma bɔ ni wɔbaafee wɔye wɔbua mɛi krokomɛi lɛ nɔ, moŋ fe ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ baama wɔnaagbai lɛ anɔ lɛ, wɔbaaná miishɛɛ, ekɔɔɔ he eko he ni wɔsɔmɔɔ yɛ.

Marianne Wertholz kɛ ewu Heinz.

Mi kɛ Heinz yɛ Bulgaria nitsumɔhe nine lɛ, 2007

Sɛɛ mli lɛ, nibii bahi. Amralo lɛ kɛ Yehowa Odasefoi agbɛ́i wo woji amli ekoŋŋ, ni etsɛɛɛ ni wɔná woji pii yɛ Bulgarian mli. Yɛ 2004 lɛ, ama nitsumɔhe nine ahã wɔ. Bianɛ lɛ, ayɛ asafoi 57 kɛ shiɛlɔi 2,953 yɛ Bulgaria. Yɛ 2024 lɛ, mɛi 6,475 sɔŋŋ ba Yesu gbele lɛ Kaimɔ lɛ. Be ko ni eho lɛ, nyɛmimɛi yei enumɔ pɛ yɔɔ Sofia, shi bianɛ lɛ, wɔyɛ asafoi nɛɛhu! Lɛɛlɛŋ, gbalɛ ni kɛɔ akɛ, “mɔ bibioo lɛ baatsɔ mɛi akpe” lɛ eba mli yɛ Bulgaria.—Yes. 60:22.

HELAI GBA WƆNAA WAA

Nɔ kome ni egba minaa waa ji, helai. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nibii efũu mi shii abɔ. Be ko po lɛ, datrɛfoi na akɛ nɔ ko efũu yɛ mi-ansɔ̃ lɛ he. No hewɔ lɛ, ato gbɛjianɔ ni miya helatsamɔhe lɛ koni atsɔ helatsamɔ gbɛ ko ni atsɛɔ lɛ radiation therapy lɛ nɔ ahã nɔ ni efũu mi lɛ afee bibioo koni anyɛ atsu he nii. Be ni efee bibioo bɔ ni sa lɛ, ayafee mi opireshɛŋ yɛ India. Opireshɛŋ lɛ he ŋmɛlɛtswai 12, ni be ni agbeɔ naa lɛ, anyɛ atsu he nii saŋŋ. Wɔhi India Betel kɛyashi mihe wa mi bɔ ni sa, ni no sɛɛ lɛ, wɔku wɔsɛɛ kɛtee Bulgaria.

Yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, hela ko ni atsɛɔ lɛ Huntington’s disease lɛ bɔi Heinz naagbamɔ. Hela lɛ hewɔ lɛ, enyɛɛɛ enyiɛ jogbaŋŋ, enyɛɛɛ ewie jogbaŋŋ, ni enyɛɛɛ ekɛ egbɔmɔtso lɛ hei komɛi atsu nii jogbaŋŋ. Be ni ehela lɛ mli bawo wu lɛ, ehe bahia ni mafee nɔ fɛɛ nɔ mahã lɛ. Bei komɛi lɛ, etɔɔ mi waa, ni minuɔ he akɛ minyɛŋ maya nɔ maye mabua lɛ dɔŋŋ. Shi nyɛmi nuu oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Bobi lɛ kɛ Heinz fɔɔ shiɛmɔyaa. Efeee Bobi hiɛgbele akɛ ekɛ Heinz baaya shiɛmɔ yɛ bɔ ni hela lɛ ehã efee lɛ fɛɛ sɛɛ. Be fɛɛ be ni minyɛɛɛ maye mabua Heinz yɛ nɔ ko mli lɛ, Bobi bayeɔ ebuaa lɛ. Eyɛ mli akɛ mi kɛ Heinz kpɛ wɔyiŋ akɛ wɔfɔŋ yɛ jeŋ fɔŋ nɛɛ mli koni wɔnyɛ wɔlɛɛ wɔsɔɔmɔ lɛ mli moŋ, shi Yehowa hã Bobi batsɔ tamɔ wɔbi nuu!—Mar. 10:​29, 30.

Ahiɛ mli aahu lɛ, kansa hu kɛ ehe bawo mli. Dɔlɛ sane ji akɛ, yɛ 2015 lɛ, misuɔlɔ Heinz gbo. Mihiɛ tseɔ lɛ waa. No mli lɛ, lɛ ji mɔ ni yeɔ ebuaa mi daa koni mikaye mitsui fe nine. Ewa waa kɛhã mi akɛ mahe maye akɛ egbo. Mikaiɔ lɛ daa, ni minuɔ he tamɔ nɔ ni eyɛ wala mli lolo. (Luka 20:38) Mifɔɔ emlihilɛ wiemɔi ni ekɛ mi wie kɛ ŋaa kpakpa ni ewo mi be ni eyɔɔ wala mli lɛ kaimɔ. Eŋɔɔ minaa waa akɛ wɔfee ekome kɛsɔmɔ Yehowa afii pii.

MIHIƐ ESƆ BƆ NI YEHOWA EYE EBUA MI LƐ WAA

Yehowa eye ebua mi ni minyɛ mifi shi yɛ naagbai fɛɛ ni mikɛkpe lɛ amli. Eye ebua mi ni minyɛ miye mihiɛ ni gboɔ lɛ hu nɔ ni mibatsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ kɛ mɔ ko ni sumɔɔ gbɔmɔ. (2 Tim. 1:7) Eŋɔɔ minaa waa akɛ, yɛ Yehowa yelikɛbuamɔ naa lɛ, mi kɛ minyɛmi yoo fioo lɛ fɛɛ yɛ be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli. Ŋmɛnɛ lɛ, ekɛ ewu fɛɛ miisɔmɔ asafoi ni yɔɔ Yuropa ni wieɔ Serbian lɛ. Yehowa hã sɔlemɔ ni mipapa sɔle akɛ wɔkɛ wɔhe awo be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli lɛ hetoo.

Mikaseɔ Biblia lɛ, ni no yeɔ ebuaa mi koni mikaye mitsui tsɔ yɛ minaagbai lɛ ahe. Agbɛnɛ hu, kɛ́ mikɛ shihilɛ ko ni mli wa kpe lɛ, mikaseɔ Yesu; ‘mikɛ hiɛdɔɔ sɔleɔ’ waa fe bɔ ni mifeɔ daa lɛ. (Luka 22:44) Nɔ kome ni hãa minaa akɛ Yehowa miihã misɔlemɔi lɛ hetoo ji, bɔ ni nyɛmimɛi ni mikɛyɔɔ asafo mli lɛ sumɔɔ misane ni amɛyeɔ amɛbuaa mi lɛ. Kɛ́ amɛto henaabuamɔ he gbɛjianɔ lɛ, amɛkɛ mi fataa he, ni daa nɛɛ, amɛhãa minaa akɛ amɛhiɛ sɔɔ mi waa. Enɛ hãa mináa miishɛɛ waa.

Bei pii lɛ, mijwɛŋɔ gbohiiashitee he hiɛnɔkamɔ lɛ he. Mifeɔ mihe mfoniri akɛ miyɛ Paradeiso lɛ mli ni mifɔlɔi damɔ wɔshĩa lɛ hiɛ ni amɛhe efee fɛo tamɔ be ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ. Miina minyɛmi yoo lɛ ni miihoo nii, ni Heinz hu kɛ ekpɔŋɔ lɛ damɔ shi. Nibii nɛɛ ni misusuɔ he lɛ hãa mináa miishɛɛ ni eyeɔ ebuaa mi ni minyɛɔ mifiɔ shi yɛ minaagbai lɛ amli. Mihiɛ sɔɔ nibii fɛɛ ni Yehowa feɔ ehãa mi lɛ waa.

Kɛ́ misusu nibii kpakpai fɛɛ ni Yehowa efee ehã mi yɛ mishihilɛ mli kɛ nibii ni ebaafee ehã mi wɔsɛɛ lɛ ahe lɛ, minuɔ he tamɔ bɔ ni David nu he lɛ. Ewie akɛ: “Eji miheee miyeee akɛ Yehowa baafee mi ekpakpa be ni miyɔɔ wala mli nɛɛ kulɛ, benɛ nɛɛ nɛgbɛ miyɔɔ? Okɛ ohiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ; feemɔ ekãa ni owaje otsui. Hɛɛ, okɛ ohiɛ afɔ̃ Yehowa nɔ.”—Lala 27:​13, 14.

a Tatjana Vileyska wala shihilɛ he sane yɛ December 22, 2000, Awake! lɛ, bf. 20-24.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje