NIKASEMƆ 45
LALA 111 Nibii Ni Hãa Wɔnáa Miishɛɛ
Obaanyɛ Oná Miishɛɛ Kɛ́ Ookwɛ Helatsɛ Loo Mɔ Ko Ni Egbɔ
“Mɛi ni duɔ nii kɛ yaafonui lɛ baakpa kɛ nyamɔ lala.”—LALA 126:5.
NƆ NI WƆBAAKASE
Nikasemɔ nɛɛ baatsɔɔ mɛi ni miikwɛ mɔ ko ni egbɔ loo mɔ ko ni bɛ hewalɛ lɛ nibii komɛi ni amɛbaanyɛ amɛfee koni amɛmiishɛɛ akatã.
1-2. Kɛ́ ookwɛ owekunyo ko loo onaanyo ko ni egbɔ loo ebɛ hewalɛ lɛ, te Yehowa nuɔ he ehãa tɛŋŋ yɛ nɔ ni ofeɔ lɛ he? (Abɛi 19:17) (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)
NYƐMI NUU ko ni jɛ Korea ni atsɛɔ lɛ Jin-yeol lɛ kɛ eŋa bote gbalashihilɛ mli nɔ ni fe afii 32 ni eho nɛ. Shi afii enumɔ ni eho nɛ lɛ, hela ko ni naa wa waa bamɔ yoo lɛ, ni Jin-yeol ni kwɛɔ lɛ. Ewie akɛ: “Hela lɛ hewɔ lɛ, kɛ́ miŋa ba ehe tsimɔ lɛ, tɔlɛ sɔŋŋ. Misumɔɔ miŋa lɛ ni mishwɛɛɛ ehe kwraa, ni no hewɔ lɛ, miyɛ he miishɛɛ akɛ makwɛ lɛ. Wɔyɛ saatso ni helatsɛmɛi kãa nɔ yɛ helatsamɔhe lɛ eko yɛ wɔshĩa lɛ, ni no nɔ ekãa daa gbɛkɛ. Mikãa emasɛi ni wɔhiɛɔ wɔnine mli kɛwɔɔ.”
2 Ani ookwɛ omami, opapa, ohefatalɔ, obi, onaanyo, loo mɔ kroko ni tamɔ nakai ni bɛ hewalɛ loo egbɔ? Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, oyɛ he miishɛɛ waa akɛ obaafee nakai, ejaakɛ osumɔɔ mɔ lɛ. Nɔ ni ofeɔ ohãa owekunyo lɛ loo onaanyo lɛ hãa anaa hu akɛ, osumɔɔ Yehowa. (1 Tim. 5:4, 8; Yak. 1:27) Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔle akɛ nɔ ni otsuɔ lɛ kãaa shi akɔɔɔ. Wɔle hu akɛ, naagbai ni okɛkpeɔ lɛ jeee shwɛmɔ kwraa, ni pii yɛ ni mɛi leee, ja ogba amɛ. Ekolɛ bei komɛi po lɛ, obiɔ ohe akɛ, ‘Mɛni kwraa mifee ni etɔɔ mi nɛkɛ?’ Kɛ́ oyɛ mɛi ateŋ lɛ, osaa ohiɛ tamɔ nɔ ni nɔ fɛɛ nɔ miiya nɔ jogbaŋŋ, shi kɛ́ eshwɛ okome lɛ, ofóɔ. (Lala 6:6) Shi tsɛ otsui oŋmɛ omli. Kɛ́ mɛi leee nɔ ni otsɔɔ mli lɛ po lɛ, Yehowa le fɛɛ. (Okɛto 2 Mose 3:7 lɛ he.) Enaa oyaafonui lɛ, ni ele nibii ni okɛshã afɔle kɛ deŋme ni ogboɔ lɛ, ni ehiɛ sɔɔ waa. (Lala 56:8; 126:5) Anɔkwa, Yehowa le nɔ fɛɛ nɔ ni ofeɔ ohãa mɔ ni okwɛɔ lɛ, ni ebuɔ lɛ akɛ lɛ ofeɔ ohãa lɛ. Ewo shi akɛ, ebaato bo najiaŋ.—Kanemɔ Abɛi 19:17.
Ani ookwɛ owekunyo ko loo onaanyo ko ni egbɔ loo ebɛ hewalɛ? (Kwɛmɔ kuku 2)
3. Mɛni hewɔ eeenyɛ efee akɛ, Abraham kɛ Sara náaa Tera kwɛmɔ mlɛo kwraa lɛ?
3 Mɛi ni awie amɛhe yɛ Biblia lɛ mli lɛ ateŋ mɛi pii yɛ ni ehe bahia ni amɛkwɛ mɔ ko ni egbɔ loo mɔ ko ni bɛ hewalɛ. Mɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi ji Abraham kɛ Sara. Be ni amɛshi Ur lɛ, amɛtsɛ Tera eye aaafee afii 200. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ekɛ amɛ fã gbɛ lɛ aahu kɛyashi amɛyashɛ Haran, ni kɛ Ur teŋ jekɛmɔ aaafee kilomitai 960 lɛ. (1 Mo. 11:31, 32) Ekã shi faŋŋ akɛ, Abraham kɛ Sara sumɔɔ Tera, shi ŋwanejee ko bɛ he akɛ, amɛnáaa nuumo lɛ kwɛmɔ mlɛo kwraa yɛ gbɛfãa lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ afukpɔŋɔi loo tejii amɛkɛfã gbɛ lɛ, te nuumo lɛ baafee tɛŋŋ ekwɔ kooloo lɛ ni eta nɔ? Ni kɛ́ blɛoo blɛoo enyɛ eta nɔ lɛ, ashɛŋ he ko kwraa ni ebaatɔ lɛ, aloo jeee nakai? Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, bei komɛi lɛ, etɔ Abraham kɛ Sara waa kɛ amɛpapa lɛ kwɛmɔ. Shi Yehowa hã amɛ hewalɛ ni amɛnyɛ amɛkwɛ lɛ. Nakai nɔŋŋ Yehowa baaye ebua bo ni onyɛ okwɛ owekunyo loo onaanyo lɛ.—Lala 55:22.
4. Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?
4 Kɛ́ oyɛ miishɛɛ lɛ, no baaye abua bo ni oya nɔ okwɛ owekunyo lɛ loo onaanyo lɛ. (Abɛi 15:13) Kaahã ohiɛ kpa nɔ akɛ, obaanyɛ oná miishɛɛ kɛ́ nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ po. (Yak. 1:2, 3) Mɛni baaye abua bo ni onyɛ ofee nakai? Nɔ kome ni baaye abua bo ji, ni obaasɔle ohã Yehowa ni obi lɛ ni eye ebua bo ni okɛ ojwɛŋmɔ ama nibii kpakpai ni baanyɛ ahã oná miishɛɛ lɛ anɔ. Shi nibii krokomɛi hu yɛ ni obaanyɛ ofee, ni nomɛi ahe wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ. Agbɛnɛ hu, wɔbaakwɛ nɔ ni wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ. Shi klɛŋklɛŋ lɛ, nyɛhãa wɔkwɛa nɔ ni baanyɛ aba kɛ́ mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ miishɛɛ tã, kɛ nibii ni baanyɛ ahã eba lɛ nakai.
NIBII NI BAANYƐ AHÃ MƆ KO NI MIIKWƐ HELATSƐ KO LƐ MIISHƐƐ ATÃ
5. Mɛni baanyɛ aba kɛ́ mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ miishɛɛ tã?
5 Kɛ́ mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ miishɛɛ tã lɛ, mɔ lɛ kwɛmɔ baanyɛ aje etsine. (Abɛi 24:10) Ni kɛ́ mɔ lɛ kwɛmɔ je etsine lɛ, ekolɛ ekwɛŋ lɛ jogbaŋŋ ni ebaafee lɛ hãihãi. Mɛni baanyɛ ahã mɔ ko ni miikwɛ ewekunyo ko ni bɛ hewalɛ lɛ miishɛɛ atã?
6. Mɛni hewɔ awieɔ akɛ helatsɛmɛi kɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔ gbalaa mɔ mli waa lɛ?
6 Helatsɛmɛi kɛ mɛi ni egbɔlɔ lɛ akwɛmɔ gbalaa mɔ mli waa. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Leah lɛ wie akɛ: “Kɛ́ nɔ fɛɛ nɔ tee lɛ jogbaŋŋ po lɛ, be ni gbi lɛ baaba naagbee lɛ, etɔ mi bliboo. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, nɔ fɛɛ nɔ feemɔ jeɔ mihiɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bei komɛi lɛ, kɛ́ mɔ ko sɛndi mi tɛs mɛseji ni mahã lɛ hetoo po lɛ, efeɔ mi ahuntoo.” Mɛi komɛi hu yɛ ni helatsɛ lɛ kwɛmɔ hewɔ lɛ, amɛwɔ shɛɛɛ amɛnaa, ni amɛnáaa be ni amɛkɛjɔɔ amɛhe fioo po. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Inés lɛ wie akɛ: “Miwɔ shɛɛɛ minaa kwraa. Gbɛkɛ kɛ́ wɔyakã shi lɛ, miteɔ shi kpitiokpitio koni miyakwɛ mishaayoo lɛ. Mikaiii be ni mikɛ miwu nyɛ wɔfã gbɛ kɛtee he ko wɔyajɔɔ wɔhe.” Mɛi ni miikwɛ mɛi ni bɛ hewalɛ loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ ateŋ mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ afɔ̃ amɛnine kɛhã henaabuamɔ ko loo nɔ kroko ni tamɔ nakai lɛ, amɛnyɛɛɛ amɛya, ni kɛ́ akɛ asafo nitsumɔi komɛi wo amɛdɛŋ lɛ, amɛnyɛɛɛ amɛmɔ mli. Enɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ, amɛwerɛ hoɔ amɛhe ni amɛhe feɔ shoo.
7. Mɛni hewɔ bei komɛi lɛ, mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ awerɛ hoɔ amɛhe ni amɛhenilee buɔ amɛ fɔ lɛ?
7 Bei komɛi lɛ, mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ awerɛ hoɔ amɛhe ni amɛhenilee buɔ amɛ fɔ. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Jessica lɛ wie akɛ: “Miifee nɔ fɛɛ nɔ ni manyɛ kɛmiiye kɛmiibua mipapa, shi loloolo lɛ, minuɔ he akɛ esa akɛ mafee fe nakai. Kɛ́ mihe be fioo kɛjɔɔ mihe lɛ, mihenilee buɔ mi fɔ tamɔ nɔ ni mifee esha.” Bei komɛi lɛ, mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ nuɔ he akɛ nɔ ni amɛfeɔ kɛyeɔ amɛbuaa mɔ lɛ faaa. Bei komɛi hu lɛ, amɛnuɔ he akɛ amɛnyɛŋ amɛya nɔ amɛta mɔ lɛ he nɛkɛ sɔŋŋ. Agbɛnɛ hu, bei komɛi lɛ, kɛ́ etɔ amɛ waa lɛ, amɛkɛ mɔ ni amɛkwɛɔ lɛ wieɔ bɔ ni esaaa loo amɛnyafiɔ lɛ. Shi sɛɛ mli kɛ́ amɛkai nɔ ni amɛwie loo amɛfee lɛ, edɔɔ amɛ waa. (Yak. 3:2) Mɛi komɛi hu yɛ ni kɛ́ amɛkwɛ bɔ ni daa gbi lɛ, mɔ lɛ hela lɛ mli woɔ wu sɔŋŋ ni anyɛɛɛ he nɔ ko afee lɛ, ehãa amɛwerɛ hoɔ amɛhe waa. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Barbara lɛ wie akɛ: “Kɛ́ mikwɛ bɔ ni minaanyo lɛ hela lɛ mli woɔ wu daa gbi lɛ, ekumɔɔ mitsui waa.”
8. Gbaa niiashikpamɔ ko ni hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ ada mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ shi lɛ, enáa miishɛɛ waa.
8 Bei komɛi lɛ, mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ nuɔ he akɛ mɛi enaaa nɔ ni amɛtsuɔ lɛ. Mɛni hãa amɛnuɔ he nakai? Nitsumɔ ni amɛtsuɔ lɛ wa, ni amɛkɛ nibii pii shãa afɔle, shi bei pii lɛ, mɛi edaaa amɛ shi ni amɛjieee amɛ yi hu. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko da amɛ shi yɛ nɔ ni amɛfeɔ lɛ he lɛ, amɛnáa miishɛɛ waa. (1 Tes. 5:18) Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Melissa lɛ wie akɛ: “Bei komɛi lɛ, minijiaŋ jeɔ wui ni mifóɔ. Shi kɛ́ mɛi ni mikwɛɔ lɛ ateŋ mɔ ko kɛɛ mi akɛ ‘Mihiɛ sɔɔ nɔ fɛɛ nɔ ni ofeɔ ohãa mi lɛ, oyiwaladɔŋŋ!’ lɛ, ewoɔ mi hewalɛ. Kɛ́ minu wiemɔi tamɔ nɛkɛ lɛ, ehãa mináa hewalɛ hee ko ni mikɛtsaa minitsumɔ lɛ nɔ.” Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Ahmadu lɛ kɛ eŋa kwɛɔ eŋa lɛ nyɛmi ko bi ni miiye gbiligbili. Bei komɛi lɛ, gbekɛ nɛɛ daa amɛ shi yɛ nɔ ni amɛfeɔ amɛhãa lɛ lɛ he. Ahmadu wie akɛ: “Wɔle akɛ, enyɛŋ ena nɔ tuuntu mli ni wɔtsɔɔ koni wɔnyɛ wɔkwɛ lɛ. Shi kɛ́ eda wɔ shi loo ekɛɛ wɔ akɛ esumɔɔ wɔ lɛ, wɔmii shɛɔ wɔhe waa diɛŋtsɛ.”
MƐNI BAAYE ABUA BO NI ONÁ MIISHƐƐ DAA?
9. Mɛni kɛ́ ofee lɛ ebaatsɔɔ akɛ ole akɛ onyɛŋ ofee nɔ fɛɛ nɔ?
9 Kaanu he akɛ obaanyɛ ofee nɔ fɛɛ nɔ. (Abɛi 11:2) Wɔteŋ mɔ ko mɔ ko bɛ ni baaná be kɛ hewalɛ ni ekɛtsu nɔ fɛɛ nɔ ni eesumɔ ni etsu. No hewɔ lɛ, hã ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ, nibii komɛi yɛ ni oshihilɛ eŋmɛŋ bo gbɛ ni ofee. Kɛ́ mɔ ko miitao ofee nɔ ko ni ona akɛ ebaagba onaa lɛ, kaahã efee bo hiɛgbele akɛ obaahã ele. Kɛ́ ofee nakai lɛ, etsɔɔ akɛ ole akɛ, jeee nɔ fɛɛ nɔ obaanyɛ ofee. Agbɛnɛ hu, kɛ́ mɔ ko miitao eye ebua bo lɛ, ŋmɛɛ lɛ gbɛ, ni oda lɛ shi waa. Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Jay lɛ wie akɛ: “Onyɛŋ ofee nɔ fɛɛ nɔ. Kɛ́ ohã enɛ hi ojwɛŋmɔ mli be fɛɛ be lɛ, obaaná miishɛɛ.”
10. Mɛni hewɔ esa akɛ obɔ mɔdɛŋ ni onu mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ shishi lɛ? (Abɛi 19:11)
10 Bɔɔ mɔdɛŋ ni onu mɔ lɛ shishi. (Kanemɔ Abɛi 19:11.) Kɛ́ onuɔ mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ shishi lɛ, nibii komɛi ni efeɔ ni kulɛ ebaawo omli la lɛ, gbaŋ onaa. Kɛ́ onuɔ mɔ lɛ shishi lɛ, etsɔɔ akɛ ole nɔ hewɔ ni efeɔ nibii komɛi ni efeɔ lɛ. Helai komɛi yɛ ni kɛ́ emɔ mɔ ko lɛ, ehãa efeɔ nibii komɛi ni kulɛ efeŋ. (Jaj. 7:7) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, hela baanyɛ ahã mɔ ko ni mli jɔ lɛ atsɔ mɔ ko ni sane wa; ebaanyɛ ehã mɔ ko ni sumɔɔɔ béi lɛ atsɔ mɔ ko ni naa wa; ni ebaanyɛ ehã mɔ ko ni hiɛ sɔɔ nii lɛ atsɔ mɔ ko ni wieɔ nii ahe. Kɛ́ mɔ ni okwɛɔ lɛ miiye hela ko ni naa wa waa lɛ, obaanyɛ okase hela lɛ he nii fioo. Kɛ́ onu nɔ ni feɔ lɛ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ, no baaye abua bo ni onu lɛ shishi. Obaana akɛ nibii komɛi ni efeɔ lɛ, jeee lɛ ni; hela lɛ ni.—Abɛi 14:29.
11. Mɛɛ nibii komɛi ni he hiaa waa esa akɛ mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ afee daa gbi? (Lala 132:4, 5)
11 Hemɔ be ni okɛfee nibii ni baahã okɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli awa. Bei komɛi lɛ, ehe baahia ni ogbɔ be ni okɛfeɔ nibii komɛi lɛ anɔ koni oná be ni okɛfee “nibii ni he hiaa waa lɛ.” (Fip. 1:10) Nibii ni he hiaa waa nɛɛ ateŋ ekome ji, ni obaahã wekukpaa ni yɔɔ okɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa. No mli lɛ, Maŋtsɛ David bɛ dekã kwraa, shi ehãaa nɔ ko nɔ ko he ahia lɛ fe Yehowa jamɔ. (Kanemɔ Lala 132:4, 5.) Ehe miihia ni bo hu ohe be ni okɛkane Biblia lɛ daa gbi ni osɔle. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Elisha lɛ wie akɛ: “Kɛ́ misɔle mihã Yehowa, mikane Lalai Awolo lɛ, ni mijwɛŋ wiemɔi ni taa mɔ tsuiŋ ni mikane lɛ anɔ lɛ, eyeɔ ebuaa mi koni mikaye mitsui, ni agbɛnɛ hu, mikahã nɔ ko fite mimiishɛɛ. Anɔkwa, sɔlemɔ eye ebua mi waa. Misɔleɔ mihãa Yehowa shii abɔ yɛ gbi lɛ mli, ni mibiɔ lɛ ni eye ebua mi koni mikaye mitsui.”
12. Mɛni hewɔ ehe miihia ni mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ afee nibii ni baahã amɛná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ?
12 Feemɔ nibii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa. Bei pii lɛ, mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ bɛ dekã kwraa. Enɛ hewɔ lɛ, amɛnáaa be ni amɛkɛbaahoo niyenii kpakpa amɛye. Shi ja oye niyenii kpakpa ni ogbɔle okpɔiaŋ, dani obaaná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa ni ojwɛŋmɔ afee klɛklɛ. No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ nibii pii jwere onɔ moŋ, shi miamɔ ohiɛ ni oye niyenii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa, ni agbɛnɛ hu, ogbɔle okpɔiaŋ daa. (Efe. 5:15, 16) Kɛfata he lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni oná wɔ kpakpa owɔ. (Jaj. 4:6) Kɛ́ wɔná wɔ kpakpa wɔwɔ lɛ, eyeɔ ebuaa wɔ yɛ gbɛi pii anɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, datrɛfoi ena akɛ, kɛ́ wɔyɛ naagba ko mli ni wɔná wɔ kpakpa wɔwɔ lɛ, eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔkaye wɔtsui tsɔ yɛ he. Agbɛnɛ hu, esa akɛ wɔná be kɛjie wɔhiɛtserɛ. (Jaj. 8:15) Nyɛmi yoo ko tsɔɔ nɔ ni yeɔ ebuaa lɛ koni ená miishɛɛ be fɛɛ be. Ewie akɛ: “Kɛ́ mikwɛ agbo lɛ naa ni ŋwɛi lɛ hi lɛ, mijeɔ kpo ni miyahereɔ hulu la lɛ fioo. Agbɛnɛ hu, kɛhooo kwraa lɛ, daa nyɔɔŋ nɔ lɛ, mikɔɔ gbi kome ni mikɛ minanemɛi jeɔ kpo ni wɔyanáa wɔhe miishɛɛ.”
13. Mɛni hewɔ ehi akɛ okɛ nibii komɛi baafee ŋmɔlɔ lɛ? (Abɛi 17:22)
13 Okɛ nibii komɛi afee ŋmɔlɔ. (Kanemɔ Abɛi 17:22; Jaj. 3:1, 4) Kɛ́ okɛ nibii komɛi fee ŋmɔlɔ lɛ, oyeŋ otsui yɛ nibii komɛi ahe, ni no baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa. Kɛ́ ookwɛ helatsɛ loo mɔ ko ni egbɔ lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, jeee be fɛɛ be nibii baaya lɛ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ nibii komɛi feɔ ŋmɔlɔ lɛ, no baaye abua bo ni okahao. Agbɛnɛ hu, okɛ mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ agba sane ni nyɛŋmɔ. Kɛ́ ofee nakai lɛ, ebaasumɔ osane ni bo hu obaasumɔ esane.
14. Kɛ́ okɛ onaanyo ko ni omuɔ ofɔ̃ɔ enɔ lɛ gba sane lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua bo?
14 Kɛ́ nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ lɛ, okɛ onaanyo ko ni omuɔ ofɔ̃ɔ enɔ lɛ agba he sane. Eyɛ mli akɛ oomia ohiɛ waa koni okahã nɔ ko fite omiishɛɛ moŋ, shi fɛɛ sɛɛ lɛ, bei komɛi lɛ omiishɛɛ baatã. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, okɛ onaanyo ko ni omuɔ ofɔ̃ɔ enɔ ni ole akɛ ebaanu bo shishi lɛ, agba bɔ ni onuɔ he ohãa lɛ he sane. (Abɛi 17:17) Naanyo ni tamɔ nɛkɛ lɛ baabo bo toi ni ewo bo hewalɛ, ni no baaye abua bo ni oná miishɛɛ ekoŋŋ.—Abɛi 12:25.
15. Kɛ́ okɛ mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ gba Paradeiso lɛ he sane lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baanyɛ ahã oná miishɛɛ?
15 Feemɔ bo kɛ mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ he mfoniri akɛ nyɛyɛ Paradeiso lɛ mli. Hã ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ, okwɛŋ helatsɛmɛi kɛ mɛi ni egbɔlɔ kɛyaŋ naanɔ, ejaakɛ Yehowa etooo ni helai amɔmɔ adesai loo amɛgbɔlɔ. (2 Kor. 4:16-18) Etsɛŋ, wɔbaaná “wala diɛŋtsɛ lɛ.” (1 Tim. 6:19) Kɛ́ okɛ mɔ ni okwɛɔ lɛ lɛ gba nibii ni nyɛbaafee yɛ Paradeiso lɛ mli lɛ he sane lɛ, no baanyɛ ahã okɛ lɛ fɛɛ aná miishɛɛ waa. (Yes. 33:24; 65:21) Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Heather lɛ wie akɛ: “Bei pii lɛ, mikɛɔ mɛi ni mikwɛɔ lɛ akɛ, etsɛŋ, wɔbaakpɛ atadei, wɔbaajo foi, ni wɔbaata baisiko hu. Wɔbaashã blodo, ni wɔbaahoo nii wɔhã wɔwekumɛi kɛ wɔnanemɛi ni abaatee amɛ shi lɛ. Wɔdaa Yehowa shi yɛ nibii kpakpai ni ewo shi akɛ ebaafee ehã wɔ lɛ ahewɔ.”
NƆ NI WƆ FƐƐ WƆBAANYƐ WƆFEE KƐYE WƆBUA
16. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɔ ko ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
16 Obaanyɛ okpee mɔ ni miikwɛ helatsɛ lɛ, koni enyɛ ejɔɔ ehe fioo. Kɛ́ okɛ mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ ko loo mɔ ko ni egbɔ lɛ yɛ asafo mli lɛ, obaanyɛ okpee lɛ kɛ mɔ lɛ kwɛmɔ. (Gal. 6:2) Enɛ baahã ená hegbɛ ejɔɔ ehe ni efee lɛ diɛŋtsɛ enibii komɛi ni he hiaa lɛ lɛ. Nyɛmimɛi komɛi eto gbɛjianɔ koni daa otsi lɛ, amɛteŋ mɔ ko ayaye abua mɔ ni miikwɛ helatsɛ lɛ. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Natalya lɛ wu ekumɔ ni lɛ ekwɛɔ lɛ. Ewie akɛ: “Nyɛmi nuu ko ni wɔkɛyɔɔ asafo mli lɛ baa wɔshĩa lɛ shi kome loo shii enyɔ yɛ otsi lɛ mli ni ebawoɔ miwu lɛ hesɔlɛ. Amɛfeɔ ekome kɛshiɛɔ, amɛgbaa sane, ni amɛkwɛɔ sinii po. Kɛ́ eba nɛkɛ lɛ, miwu náa miishɛɛ waa, ni mi hu mináa dekã kɛfeɔ mi diɛŋtsɛ minibii komɛi, ni miyasharaa shi hu.” Bei komɛi lɛ, obaanyɛ oyawɔ helatsɛ lɛ he koni mɔ ni kwɛɔ lɛ lɛ anyɛ awɔ jogbaŋŋ.
Mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua mɔ ko ni yɔɔ osafo lɛ mli ni miikwɛ helatsɛ ko? (Kwɛmɔ kuku 16)a
17. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɔ ko ni miikwɛ helatsɛ loo mɔ ko ni egbɔ lɛ kɛ́ atee asafoŋ kpee?
17 Obaanyɛ oye obua mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi lɛ kɛ́ atee asafoŋ kpee. Bei pii lɛ, kɛ́ atee asafoŋ kpeei, kpokpaa nɔ kpeei, kɛ kpokpaa wulu nɔ kpeei lɛ, mɛi ni miikwɛ mɔ ko ni bɛ hewalɛ loo mɔ ko ni egbɔ lɛ nuuu nɔ ko nɔ ko. No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ mɔ ko ni tamɔ nɛkɛ yɛ asafo mli lɛ, obaanyɛ oto gbɛjianɔ ni oyata helatsɛ lɛ masɛi fioo loo kɛyashi abaakpa. Kɛ́ helatsɛ lɛ eka tsũ mli lɛ, obaanyɛ oto gbɛjianɔ ni oya eshĩa lɛ ni okɛ lɛ ayakwɛ kpee lɛ yɛ Intanɛt lɛ nɔ, koni mɔ ni kwɛɔ lɛ lɛ anyɛ aya Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ loo kpee lɛ shishi.
18. Mɛni ekoŋŋ wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ?
18 Jiemɔ amɛ yi ni osɔle ohã amɛ. Asafoŋ onukpai, nyɛkɛ mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ afɔa sane gbaa ni nyɛwoa amɛ hewalɛ. (Abɛi 27:23) Yɛ asafoŋ onukpai lɛ asɛɛ lɛ, esa akɛ wɔ fɛɛ hu wɔjie mɛi ni miikwɛ helatsɛmɛi loo mɛi ni egbɔlɔ lɛ ayi ni wɔwo amɛ hewalɛ be fɛɛ be. Agbɛnɛ hu, wɔbaanyɛ wɔsɔle wɔhã Yehowa ni ewaje amɛ ni eye ebua amɛ ni amɛmiishɛɛ akatã.—2 Kor. 1:11.
19. Mɛni Yehowa ewo shi akɛ ebaafee ehã wɔ?
19 Etsɛŋ, Yehowa baatsumɔ wɔhiŋmɛiiaŋ yaafonui fɛɛ, ni hela kɛ gbele sɛɛ baafo. (Kpo. 21:3, 4) “Akpakei baatumɔ tamɔ baayelɔ.” (Yes. 35:5, 6) Gbɔlɛ kɛ emli naagbai lɛ fɛɛ baaho aya, ni bɔ ni wɔwerɛ hoɔ wɔhe kɛ́ wɔna nɔ ni gbɔlɛ kɛ hela efee wɔwekumɛi kɛ wɔnanemɛi ni wɔsumɔɔ amɛ sane waa lɛ sɛɛ baafo. Fɛɛ baatsɔ tsutsu nibii, ni wɔkaiŋ dɔŋŋ. (Yes. 65:17) Shi kɛyashi shiwoi nɛɛ baaba mli lɛ, Yehowa shiŋ wɔ kɔkɔɔkɔ. Kɛ́ wɔkɛ wɔhiɛ fɔ̃ enɔ lɛ, ebaawaje wɔ, ni ebaaye ebua wɔ ni wɔkɛ “tsuishitoo kɛ miishɛɛ afi shi shiŋŋ” kɛya naagbee.—Kol. 1:11.
LALA 155 Yehowa Hãa Wɔnáa Miishɛɛ Daa
a NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Nyɛmimɛi yei enyɔ eyasara nyɛmi yoo ko ni eda yɛ afii amli lɛ koni mɔ ni kwɛɔ lɛ lɛ anyɛ ayashara shi fioo.