1986—Afi Ko “Ni Baabaa Toiŋjɔlɛ Yi”?
JEŊMAJI Ekomefeemɔ lɛ jaje 1986 akɛ Majimaji Ateŋ Toiŋjɔlɛ Afi. Mɛɛ mɔdɛŋ abɔɔ yɛ jeŋ toiŋjɔlɛ he? Sane ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ba kɛjɛ je lɛŋ he fɛɛ he.
Kɛjɛ April 7-12, 1986, ni mlawolɔi ni jɛ maji 103 nɔ ba ni amɛbafata (Majimaji Ateŋ Mlawoo Gwabɔɔ Akuu) ni ji 75 nɔ̃ ni afeɔ yɛ Mexico Maŋtiase lɛ mli lɛ ahe.
Jeŋmaji Ekomefeemɔ Woloŋmalɔ Nukpa Javier Pérez de Cuéllar kɛ nɛkɛ sane nɛɛ maje Kuu lɛ: “Yɛ be mli ni Majimaji Ateŋ Toiŋjɔlɛ Afi lɛ jeɔ shishi lɛ, nyɛhaa wɔ fɛɛ wɔhiɛ ahia wɔhe nɔ akɛ esaneyitso ni ji—‘Ni Abaa Toiŋjɔlɛ kɛ Adesai Awɔsɛɛ Be Yi’—lɛ kɛ nɔ ko ni he hiaa ni abaajwɛŋ he haa, jeee yɛ 1986 pɛ, shi moŋ, yɛ afii ni jwere wɔhiɛ lɛ amli. Nyɛhaa wɔmɔa hegbɛi ni 1986 kɛhaa lɛ mli kɛ faishitswaa.”
Nɛkɛ IPU kuu nɛɛ sɛinɔtalɔ lɛ wie akɛ etee maji sɔrɔtoi anɔ “ni eyahi kɛji akɛ mlawoo bɛgwafoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ nyɛŋ afee toiŋjɔlɛ he bɛgwafoi.” Emu sane naa akɛ: “Mína bɔ ni enɛ feemɔ wa ha, yɛ anɔkwale mli lɛ, hiɛnɔkamɔ bɛ yɛ babaoo mli.”
Mexico Kuu lɛ diɛŋtsɛ wie “gbeyeishemɔ kɛ nijiaŋwujee ni yɔɔ akɛ yɛ mɔdɛŋ ni gbɔmɛi bɔɔ ni amɛwieɔ osharai ni yɔɔ tawuu nifeemɔ he foidamɔ lɛ he lɛ fɛɛ, kɛ mɔdɛŋ ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ bɔɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, nɔyaa ko bako yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli yɛ tawuunii ni afeɔ lɛ kpamɔ he.”
Argentine Kuu lɛ kɛɛ akɛ “gbɔmɛi akpekpei nyɔŋmai ekpaa ni gboi yɛ jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ mli lɛ loo nuklea okpɛlɛm ni nyiɛ sɛɛ ba Hiroshima nɔ lɛ loo tawuu bibii oha kɛ nyɔŋmai etɛ ni etee nɔ kɛjɛ nakai be lɛ mli lɛ jeee nɔ ni fa ni baanyɛ atsɔɔ adesai akɛ eyi lɛ diɛŋtsɛ ehiɛkpamɔ gbɛ lɛ nɔ.” Ehao waa akɛ “nuklea Hewalɛi enumɔ ebua nuklea tawuunii fe 50,000 naa, nɔ ni kɛ̃ aja mli lɛ, efeɔ wɔŋmɛnɛŋmɛnɛ tawuunii lɛ tɔn etɛ kɛha gbɔmɔ fɛɛ gbɔmɔ ni yɔɔ Wɔshikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ.”
Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ shweshweeshwe gwabɔɔ lɛ amli bii komɛi ba jɛmɛ, ni amɛwiemɔi Ji nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ:
Ŋleshi Kuu lɛ jaje akɛ: “Oti titri ni ma wɔhiɛ ji ni wɔtsĩ tawuu nii ni akɛaashɛ ŋwɛiniiaŋ lɛ naa. Shi ehe miihia ni wɔyoo shihilɛ lɛ diɛŋtsɛ . . . akɛ tawuu nii etee ŋwɛiniiaŋ momo.” French Kuu lɛ ma nɔ mi akɛ “bɔ ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ nyɛɛɛ amɔ shweshweeshwe shihilɛ kɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ jɛ bɔ ni Maji komɛi kuɔ majimaji ateŋ Shishitoo mla kɛ jeŋba he mlai amli lɛ hewɔ.” Russia Kuu lɛ jaje akɛ “oshara kpeteŋkpele yɛ nuklea tawuu ni akɛbaakpata adesai ahiɛ, ni no hu ekɛ hiŋmɛigbelemɔ baaba naagbee yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ he.” Abɔ amaniɛ akɛ U.S. Amerika Kuu lɛ wie akɛ “ebaabɔ mɔdɛŋ ni ewie bɔ ni ehe hiaa ákɛ majimaji lɛ afee ekome ni ate shi awo awuyeli hegbeyeiwoo lɛ he.”
Aye nɛkɛ Majimaji Ateŋ Toiŋjɔlɛ Afi nɛɛ yɛ shikpɔŋ lɛ fa kroko yɛ March 21, yɛ kpee wulu ko ni afee yɛ Great Hall of the People ni yɔɔ Beijing lɛ shishi. China maŋsɔɔlɔ nukpa Zhao Ziyang wie kɛ jwɛŋmɔ kpakpa fe mɛi krokomɛi akɛ: “Yɛ bei abɔ ni gbɔmɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛŋmɛɛɛ he lɛ, amɛbaaye kunim amɛha toiŋjɔlɛ.”
Yɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Majimaji Ateŋ Toiŋjɔlɛ Afi lɛ he lɛ, Paapa John Paul II lɛ wie akɛ Katolek Nɔyeli lɛ miisumɔ ni ewo “jeŋ fɛɛ sɔlemɔ kuu kɛba toiŋjɔlɛ ni kɔɔ jeŋmaji fɛɛ kɛ jamɔi fɛɛ he lɛ he hewalɛ.”
Toiŋjɔlɛ elaaje je lɛ. Ni mɛni hewɔ? Esa akɛ toiŋjɔlɛ diɛŋtsɛ adamɔ suɔmɔ nɔ; maŋhedɔɔ, henɔwomɔ kɛ nyɛɛ egbala jeŋmaji lɛ ateŋ. Toiŋjɔlɛ diɛŋtsɛ biɔ nilee kɛ nɔyeli ni ja; adesai nɔyelɔi nyɛŋ ashɛ taomɔ nii nɛɛ he. Toiŋjɔlɛ diɛŋtsɛ kɔɔ anɔkwa Nyɔŋmɔ kome lɛ jamɔ ni efee ekome lɛ he; je lɛŋ jamɔi lɛ amli egbala amɛfee jamɔi kui sɔrɔtoi sɔrɔtoi akpei abɔ ni amɛte mɔ ko bɛ ni woɔ Yehowa hiɛ nyam akɛ Jeŋ Muu Fɛɛ Nuŋtsɔ. Toiŋjɔlɛ diɛŋtsɛ biɔ ni ajie “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ nyɔŋmɔ” lɛ ni ji Satan Abonsam kɛ enɔyeli gbɛjianɔtoo lɛ kɛya; Yehowa Maŋtsɛyeli lɛ ni yɔɔ E-Kristo lɛ dɛŋ lɛ pɛ baanyɛ ejwara Satan kɛ enitsumɔi lɛ.—2 Korintobii 4:4.
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 13]
Australia “toiŋjɔlɛ” dɔla shika
Kenya sheleŋ 10 “toiŋjɔlɛ” stamp