Saji ni jɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ Nɔ
Yordan Ko Ni Ekolɛ Oleee
KƐ ATSI Yordan Faa lɛ ta pɛ lɛ ehaa okaiɔ saji komɛi ni ole jogbaŋŋ: lsraelbii lɛ ni Yoshua nyiɛ amɛhiɛ lɛ nyiɛ shikpɔŋ kɛfo emli nui ni egbi lɛ amli yɛ Yeriko masɛi. Naeman ni eeju ehe shii kpawo yɛ emli nui lɛ amli koni atsa ekpiti lɛ; Yudafoi pii, no sɛɛ lɛ Yesu, ni miiba jɛmɛ koni Yohane abaptisi amɛ.—Yoshua 3:5-17; 2 Maŋtsɛmɛi 5:10-14; Mateo 3:3-5, 13.
Eka shi faŋŋ akɛ, nɛkɛ nibii ni ba ni ale jogbaŋŋ nɛɛ fɛɛ ba yɛ Yordan afa ni kɛ waa ni ale fe fɛɛ, ni yɔɔ Galilea Ŋshɔ lɛ wuoyigbɛ ni tsaa nɔ kɛyaa Ŋshɔ ni Egbo lɛ mli lɛ mli. Shi ekolɛ mɛi ni kaseɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ ekaa lɛ ahiɛ baanyɛ akpa Yordan afa kroko ko nɔ—faa lɛ kooyigbɛ afa lɛ kɛ kpokpaa ni ka ehe lɛ. Kadimɔ shikpɔŋ he mfoniri lɛ.a Jɔɔ fioo ni yɔɔ eteŋ gbɛ lɛ ji Great Rift Valley (Nu Jɔɔ Kpeteŋkpele), ni ji shikpɔŋ gbamɔ mli jɔɔ ni ka shi kɛjɛ Syria kɛyaa Afrika lɛ fa.
Hei titrii etɛ ni Yordan Faa lɛ naa emli nui lɛ kɛjɛɔ ji fai bibii ni jɛɔ snoo ni sereɔ yɛ Hermon Gɔŋ ni kwɔ lɛ nɔ lɛ amli. Faa bibioo ni ka bokagbɛ (baafa 17 ŋwɛi gbɛ) lɛ jɛɔ kaaloo tɛsaa ni bɛŋkɛ gɔŋ lɛ shishilɛ mli. Biɛ ji he ni Kaisarea Filipi yɔɔ; obaakai akɛ Yesu basara biɛ etsɛɛɛ ni atsake lɛ yɛ “gɔŋ ni kwɔ ko nɔ” lɛ. (Mateo 16:13–17:2) Faa bibii nɛɛ ekome hu jɛɔ gɔŋ bibioo, he ni ato Dan maŋ lɛ ama, ni Israelbii ni yɔɔ kooyigbɛ maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ shɔ̃ shika tsinabi lɛ yɛ lɛ. (Kojolɔi 18:27-31; 1 Maŋtsɛmɛi 12:25-30) Faa bibioo ni ji etɛ Iɛ mli nui lɛ boteɔ enyɔ nɛɛ amli ni amɛfeɔ Yordan Faa, ni kpelekeɔ shi fe ninetalɔi akpe yɛ nɔ ni shɛɔ aaafee shitoi 7 mli lɛ.
No sɛɛ lɛ, nujɔɔ lɛ lɛɛɔ ni eyaboteɔ Hula Shikpɔŋ Kplanaa lɛ mli, ni ehaa Yordan Faa lɛ mli nui lɛ lɛɛɔ, ni ehaa anaa shikpɔŋ ni nu taa jɛmɛ agbo ko. Yɛ blema bei amli lɛ nu lɛ tsiimɔ babuaa shi yɛ Hula (loo Huleh) Kpaakpo ni mli kwɔɔɔ tsɔ lɛ mli. Shi Hula Kpaakpo Iɛ bɛ jɛmɛ dɔŋŋ ejaakɛ ajaje Yordan ŋwɛi gbɛ afa lɛ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ, ni akɛ nujɔɔi efata he koni egbala nui lɛ kɛjɛ hei ni etaraa lɛ, ni atsa nu nine ni jɛɔ kpaakpo lɛ mli lɛ hu mli. No hewɔ lɛ, kɛ okwɛ shikpɔŋ nɛɛ he mfoniri lɛ, ni ona kpaakpo ko (Hula), yɛ Galilea Ŋshɔ lɛ kooyigbɛ lɛ, no lɛ obaale akɛ shikpɔŋ he mfoniri nɛɛ miitsɔɔ bɔ ni eji yɛ blema, ni jeee bɔ ni obaana lɛ ŋmɛnɛ.
Shi kɛlɛ, kɛji otee oyasara jɛmɛ lɛ, obaana he ni ashi lɛ bɔ ni eji kɛjɛ adebɔɔ mli lɛ ni baanyɛ aha ona bɔ ni shikpɔŋ nɛɛ ji ha yɛ Biblia gbii amli, beni eji tsei pɔtɛɛ komɛi, tamɔ adaa (papyrus) kɛ gãla kooi ni fɔɔ mɔ nine lɛ ashihilɛ he lɛ.—Hiob 8:11.
Nɛkɛ shikpɔŋ nɛɛ bafee shihilɛ he kɛha loofɔji sɔrɔtoi ni yaa nɔ tsakeɔ. Klitsoi, akooi, kpokukpokui kɛ kosɛɛ okpoi kɛ loofɔji krokomɛi fa yɛ jɛmɛ babaoo, ni nɔ hewɔ ji akɛ ejaakɛ nu shikpɔŋ kɛ kpaakpo nɛɛ feɔ he ko ni hi jogbaŋŋ kɛha hejɔɔmɔ yɛ gbɛ ni amɛtsɔɔ nɔ yɛ be mli ni amɛfilikiɔ kɛjɛɔ Europa kɛyaa Afrika lɛ. (5 Mose 14:18; Lala 102:7; Yeremia 8:7) Kulɛ anaŋ kooloi krokomɛi ni sa kɛha shikpɔŋ nɛɛ jogbaŋŋ, shi jɛmɛ ni amɛyɔɔ lɛ haaa gbɛfaa kɛmiitsɔ Hula Nu Jɔɔ lɛ mli aŋɔɔ. Ekolɛ kooloi tamɔ jata, nu mli shwuɔ, klaŋ, kɛ batafo yɛ mli. (Hiob 40:15-24; Yeremia 49:19; 50:44; Habakuk 1:8) Yɛ bei komɛi amli lɛ, atiridii ni tɔŋtrɔi kɛbaa lɛ baa waa, ni eka shi faŋŋ akɛ eji flu sɔrɔtoi ni atsi ta yɛ Biblia lɛ mli lɛ ateŋ ekome.
Belɛ, shishinumɔ yɛ he akɛ gbɛfalɔi aŋkroaŋkroi kɛ mɛi ni faa gbɛ kutuu yɛ kui amli lɛ fɛɛ tsɔɔ nɛkɛ he ni nu taa nɛɛ. No hewɔ lɛ nɛgbɛ amɛbaanyɛ amɛfo Yordan Faa lɛ yɛ yɛ nujɔɔ ni ka Galilea Ŋshɔ lɛ kooyigbɛ nɛɛ mli?
Tɛsaai diji komɛi ehole amɛhe nɔ kɛjɛ shikpɔŋ su lɛ mli yɛ Galilea Ŋshɔ lɛ masɛi gbɛ; nɛkɛ tɛsaai ni tamɔ nɔ ni aje gbɛ akɛsa nu lɛ naa lɛ haa nu lɛ buaa shi ni efeɔ Hula Kpaakpo lɛ. Obaanyɛ ona nɛkɛ tɛsaai ni eje kpo nɛɛ fai komɛi yɛ baafa 16. Yɛ be mli ni Yordan lɛ tsɔɔ amɛteaŋ kɛbaa wuoyigbɛ kɛboteɔ Galilea Ŋshɔ (ni anaa yɛ shɔŋŋ) lɛ mli lɛ, ehoɔ waa akɛ enɛ haa nu lɛ feɔ eyɛŋ. Eyɛ faŋŋ akɛ, blema gbɛfalɔi baana akɛ eyɛ oshara jogbaŋŋ akɛ amɛaakpeleke shi kɛbote nakai jɔɔ voo lɛ mli ni amɛfo Yordan nui ni hoɔ waa nɛɛ.
Ni faa lɛ fa ni ka hei ni nui lɛ tara lɛ kɛ Hula Nu Jɔɔ lɛ kɛ jɔɔ voo lɛ teŋ lɛ yɛ kuku ni eyɛ tɛtrɛɛ ni nu lɛ hoɔ blɛoo. Biɛ ji he ni blema gbɛfalɔi nyɛɔ amɛfoɔ faa lɛ yɛ shweshweeshwe, ni ebatsɔ gbɛ ni atsɔɔ nɔ daa kɛtsɔɔ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ fa. Amrɔ nɛɛ afee nu hiɛ agba ko afɔ nɔ yɛ nɛkɛ he, ni ka ehe eji he pɔtɛɛ ni afoɔ Yordan lɛ yɛ lolo nɛɛ.
Ŋmɛnɛ, Hula Nu Jɔɔ lɛ ji okwaayeli shikpɔŋ ni baa nii waa; loo nu bui po yɛ jɛmɛ. Enɛɛmɛi fɛɛ baanyɛ aba mli yɛ nui babaoo ni hoɔ yɛ Yordan Faa lɛ afa nɛɛ mli lɛ hewɔ.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Okɛto shikpɔŋ he mfoniri ni da kɛ ehe mfoniri ni yɔɔ 1990 Calendar of Jehovah’s Witnesses lɛ mli lɛ he.
[Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)
Hula
Galilee Ŋshɔ
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Based on a map copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 16 lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 17 lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
Animal photos: Safari-Zoo of Ramat-Gan, Tel Aviv