Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w91 4/15 bf. 2-4
  • Ani Jeŋ Toiŋjɔlɛ Ebɛŋkɛ Kpaakpa?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Jeŋ Toiŋjɔlɛ Ebɛŋkɛ Kpaakpa?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Tai ni Hiɛ Ekpa Nɔ Lɛ
  • Ani Toiŋjɔlɛ He Hiɛnɔkamɔ Yɛ?
  • Anɔkwa Toiŋjɔlɛ—Kɛjɛ Nɛgbɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Ha “Nyɔŋmɔ Toiŋjɔlɛ Lɛ” Abu Otsui He
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Mɛɛ Be Toiŋjɔlɛ Ni Sɛɛ Tsɛɔ Baaba Diɛntsɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Ŋwɛi Toiŋjɔlɛ Kɛha Mɛi Ni Yehowa Etsɔɔ Amɛ Nii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1987
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
w91 4/15 bf. 2-4

Ani Jeŋ Toiŋjɔlɛ Ebɛŋkɛ Kpaakpa?

TOIŊJƆLƐ he gbɛjianɔtoi kɛ toiŋjɔlɛ jajemɔi sɔrɔtoi efee nɔ ni asɛŋŋ he yɛ ayinɔsane be fɛɛ mli. Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ etamɔ nɔ ni awuu tai ni fa tamɔ nakai nɔŋŋ akɛfite amɛ. Yɛ toiŋjɔlɛ he kpaŋmɔi kɛ jajemɔi agbɛfaŋ lɛ, etamɔ nɔ ni gbɔmɛi babaoo ekase amɛle akɛ amɛkɛ amɛhiɛ efɔŋ nɔ babaoo tsɔ.

Shi yɛ afii fioo ni eho nɛɛ amli lɛ, mɛi ni kwɛɔ nibii ni yaa nɔ lɛ kɛ mɛi ni pɛiɔ saji amli lɛ babaoo eje shishi amɛmiinu he akɛ nɔ kroko kwraa miiya nɔ. Amɛtsi nɔ ko ni baanyɛ aba tã, akɛ, yɛ maji amli naagbai lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, hegbɛ eba diɛŋtsɛ kɛha jeŋ toiŋjɔlɛ. Stockholm International Peace Institute lɛ jaje akɛ: “Ato hiɛnɔkamɔ kɛha bei ni aaasaa yɛ toiŋjɔlɛ mli lɛ shishi jogbaŋŋ fe afi fɛɛ afi ni je shishi kɛjɛ Jeŋ Ta II mli kɛbaa nɛɛ.” Nibii ni yaa nɔ oyayaayai yɛ Europa Bokagbɛ lɛ ha saji ahe adafitswalɔ ko ni ehe gbɛi waa lɛ jaje akɛ: “Etamɔ nɔ ni Toiŋjɔlɛ yɛ Shikpɔŋ nɔ lɛ baanyɛ aba bianɛ fe be fɛɛ kɛje Jeŋ Ta II sɛɛ.” Wolo ni ji The Bulletin of the Atomic Scientist lɛ po tsɔɔ jwɛŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ. Yɛ afi 1988 mli lɛ, etsɔ ehiɛkpatamɔ gbi watsi lɛ kɛjɛ minitii etɛ ni abaatswa nyɔɔŋteŋ ŋmɛlɛ nyɔŋma kɛ enyɔ kɛba minitii ekpaa dani abaatswa nyɔɔŋ nyɔŋma kɛ enyɔ, kɛkɛ ni yɛ April 1990 lɛ eba sɛɛ ekoŋŋ kɛba minitii nyɔŋma dani ebaashɛ nyɔɔŋteŋ.

Enɛɛmɛi fɛɛ tee jwɛŋmɔ kpakpa kɛ ehe miishɛɛnamɔ shi dani ta fɛ yɛ Boka Teŋgbɛ lɛ. Shi kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ po lɛ, mɛi komɛi miiwie Ta Ŋanii loo béi kɛ tawuu-nii afeemɔ he akaŋshii ni ka jeŋ hewalɛi ni fe fɛɛ lɛ ateŋ lɛ he akɛ eba naagbee. Mɛi komɛi po miisusu nɔ ni nɔyelii lɛ kɛ shika ni amɛhiɛ ka nɔ akɛ amɛbaana kɛjɛ tawuu he shika ni afiteee dɔŋŋ lɛ mli aba lɛ baafee lɛ he. Ani eeenyɛ ebalɛ akɛ be kɛha naanɔ toiŋjɔlɛ lɛ eba lɛlɛŋ? Ani jeŋmaji lɛ miikase bɔ ni amɛaafee ni “amɛkɛ amɛklantei aaasɔ kɔii ni amɛkɛ amɛkpɔlɔi hu aaasɔ adedai” lɛlɛŋ? (Yesaia 2:⁠4) Mɛni anɔkwa saji lɛ tsɔɔ?

Tai ni Hiɛ Ekpa Nɔ Lɛ

The Economist ni aŋmaa yɛ London lɛ kɛɛ: “Ta Ŋanii loo bei lɛ naagbee kɛ saji ahe ŋmɛɛmɔ hee ni ebaka Boka kɛ Anai teŋ lɛ eha mɛi komɛi ehe eye akɛ toiŋjɔlɛ ji nɔ ni adiɔ sɛɛ agbɛnɛ. Jeee nakai ni. Eyɛ mli akɛ ajie bei jɛɛhe agbo kome kɛtee moŋ, shi kɛlɛ je lɛ yɛ bibii pii lolo.” Mɛni ji nɛkɛ bei “bibii” loo tai nɛɛ?

Lentz Peace Research Laboratory, ni ji gbɛjianɔtoo ko ni pɛiɔ saji amli ni yɔɔ U.S. Amerika lɛ bɔ amaniɛ akɛ, beni shɛɔ September 1990 lɛ, no mli lɛ kɛ hoo lɛ, aawu tai 15 yɛ je lɛŋ hei sɔrɔtoi fɛɛ. Iraqbii ni yatutua Kuwait lɛ fataaa he, ejaakɛ amaniɛbɔɔ lɛ kaneɔ tai ni kɛ hoo lɛ agbeɔ gbɔmɛi akpe kome daa afi kɛbashi nakai be lɛ mli lɛ pɛ. Nɛkɛ tai nɛɛ ekomɛi etee nɔ aahu afii 20 loo nɔ ni fe nakai. Kɛ abua fɛɛ naa lɛ, amɛgbe gbɔmɛi 2,900,000, ni mɛnɛɛmɛi ateŋ mɛi ni fa ji maŋbii ni jeee asraafoi. Yibɔ ni gboi nɛɛ fataaa mɛi ni agbe amɛ yɛ tawuu ni ashwie la shi babaoo yɛ mli fe fɛɛ lɛ ateŋ ekomɛi ni akpa yɛ afi ni tsɔ hiɛ lɛ mli, tamɔ tai ni awuu yɛ Uganda, Afghanistan, kɛ Iran-Iraq lɛ he.

Agbe gbɔmɛi ni miihe ashɛ akpekpei etɛ yɛ be mli ni akɛɛ toiŋjɔlɛ eba je lɛ mli! Enɛ diɛŋtsɛ po ji oshara. Shi oshara ni da fe fɛɛ lɛ ji akɛ, tai nɛɛ pii miiya nɔ ni-jeŋ ni eshwɛ lɛ yɔseee​—ayeee awerɛho yɛ he. Nomɛi ji nɔ ni abaanyɛ atsɛ amɛ tai ni hiɛ ekpa nɔ lɛ, ejaakɛ pii yɛ ni ji​—nɔyelii ni afaa amɛ trukaa, maŋ kome mli tai, maŋ hiɛ atuatsemɔi​—ni awuɔ tai nɛɛ yɛ maji ni kpaako amɛnaa nɔyaa lɛ ekome loo ekroko mli. Kɛha mɛi pii ni yɔɔ maji ni yɔɔ shika babaoo, ni hɔɔ guɔyeli nibii lɛ amli lɛ, gbɔmɛi akpei ohai enumɔ ni agbe amɛ yɛ Sudan, aloo akpeiakpe mlijaa etɛ mli ekome ni agbe amɛ yɛ Angola lɛ jeee amɛhe sane ko. Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛi komɛi yɛ ni kɛɔ akɛ, je lɛ ehi toiŋjɔlɛ be ni anako eko da mli kɛjɛ Jeŋ Ta II sɛɛ kɛbaa nɛɛ, ejaakɛ tawuu bako maji ni amɛtee hiɛ lɛ ateŋ, ni yɛ tawuu nii babaoo ni ebua naa lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, jeŋ hewalɛi ni yɔɔ hewalɛ fe fee lɛ kɛ amɛhe woko tawuu mli.

Ani Toiŋjɔlɛ He Hiɛnɔkamɔ Yɛ?

Kɛji akɛ toiŋjɔlɛ tsɔɔ jeŋ muu fɛɛ nuklea tawuu ni bɛ kɛkɛ lɛ, belɛ ekolɛ mɔ ko baanyɛ atsɔɔ akɛ je lɛŋ jeŋmaji lɛ eye omanye ko yɛ amɛ toiŋjɔlɛ he mɔdɛŋbɔɔ lɛ mli. Hiɛkpatamɔ Nɔkpɛlɛmɔ Nɔmimaa he mla lɛ etsi hewalɛi ni fe fɛɛ lɛ anaa kɛbashi bianɛ. Shi ani anyɛɔ atsɛɔ enɛ akɛ toiŋjɔlɛ diɛŋtsɛ? Te aaafee tɛŋŋ ni eeenyɛ efee nakai, yɛ be mli ni gbɔmɛi hiɔ shi yɛ hiɛkpatamɔ kwraa he gbeyeishemɔ shishi be fɛɛ be lɛ? Te aaafee tɛŋŋ ni wɔɔnyɛ wɔwie toiŋjɔlɛ he yɛ be mli ni gbɔmɛi ashihilɛ fiteɔ, amɛdaaŋ ŋmaa jeɔ amɛdɛŋ, ni tawuu, bibii kɛ ewuji, fiteɔ amɛgbɛkpamɔ akɛ amɛaahi shi yɛ toiŋjɔlɛ kpakpa mli yɛ je lɛŋ hei sɔrɔtoi fɛɛ lɛ?

Elie Wiesel ni na Nobel jweremɔ nɔ lɛ ŋma be ko akɛ: “Kɛjɛ blema bei ni aleee mli ni gbɔmɛi ewie toiŋjɔlɛ he shi amɛnine shɛɛɛ nɔ. Ani wɔhe ni esako loo niiashikpamɔ tsɔ ni wɔbɛ lɛ hewɔ? Eyɛ mli akɛ wɔwieɔ toiŋjɔlɛ he moŋ, shi wɔwuɔ ta. Wɔwuɔ ta po yɛ bei komɛi amli yɛ toiŋjɔlɛ gbɛi amli. . . . Tawuu baanyɛ afee yinɔsane mli nii ni fa fe bɔ ni aaanyɛ afa shishi kwraa​—kɛya.”

Ni ta ni fɛ nyɛsɛɛ nɛɛ yɛ Boka Teŋgbɛ lɛ fite toiŋjɔlɛ he gbɛkpamɔ lɛ kwraa. Ani eeenyɛ eba akɛ adesai miikwɛ toiŋjɔlɛ jɛɛhe ni ejaaa lɛ moŋ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

“Gbɔmɛi ayinɔ ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ bianɛ lɛ baanyɛ ana hiŋmɛigbelemɔ he yinɔsane mli toiŋjɔlɛ be ni baapue ni anyɛŋ afite lɛ.”​—Soviet maŋnɔkwɛlɔ Mikhail Gorbachev, yɛ maŋnɔkwɛlɔi akpee shishi yɛ Washington, D.C., U.S.A., May 1990

[He ni Sane lɛ Jɛ]

UPI/Bettmann Newsphotos

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 4]

“Heyeli jeŋ hee ko ka wɔhiɛ . . ., je ni toiŋjɔlɛ hiɔ shi daa yɛ mli, he ni jarayeli yɔɔ henilee kɛ he ni nɔ fɛɛ nɔ ni tamɔ nɔ ni baanya aba lɛ baanya aba.”​—U.S. America maŋnɔkwɛlɔ George Bush, yɛ jeŋ shika helɛtemɔ he kpee shishi yɛ Houston, Texas, U.S.A, July 1990

[He ni Sane lɛ Jɛ]

UPI/Bettmann Newsphotos

“Gbogboi ni be ko lɛ amɛtsimɔ gbɔmɛi kɛ susumai anaa lɛ miikumɔ. Europabii miikɔ gbɛ ni amɛ diɛŋtsɛ amɛsumɔɔ agbɛnɛ. Amɛmiihala heyeli. Amɛmiihala shika-helɛtemɔ mli heyeli. Amɛmiihala toiŋjɔlɛ.”​—NATO sanejajemɔ yɛ amɛ maŋnɔkwɛlɔi akpee, London, England, July 1990

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

Cover photos U.S. Naval Observatory photo (stars); NASA photo (earth)

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje