Ŋshɔ Ni Egbo Wolokpoi—Ahutoo Nɔ ni Jara Wa Waa
WADI En-Nar ka Yerusalem wuoyi-bokagbɛ aaafee shitoi 15, ni eji nugbɛ ni egbi ni baa bokagbɛ kɛbaboteɔ Ŋshɔ ni Egbo lɛ mli. Tɛsaai ni mli egbala eto srɛnɛɛ yɛ ŋshɔnaa ŋa ni ka shi kpalanaa lɛ sɛɛ. Nɛkɛ ŋa kpalanaa ni eshwane dɔɔ klakla ni fɛi yeɔ mɔ waa yɛ egbɛkɛ yɛ gbo mli lɛ nɔ Ta‘amireh Bedouinbii ni hiɔ buui amli lɛ lɛɔ amɛ gwantɛŋi kɛ abotiai lɛ yɛ.
Afi 1947, beni Bedouin obalanyo tookwɛlɔ ko kwɛɔ etoi lɛ, efɔ tɛ ko kɛtee fɔlɔ ko ni ena yɛ tɛsaa ni kumɔɔ lɛ hiɛ lɛ mli. Gbɛɛmɔ ni jɛ mli ba lɛ ha etsui fa, ejaakɛ eka shi faŋŋ akɛ ejwa su gbɛ loo kpulu ko. Ekɛ gbeyeishemɔ jo foi, shi gbii enyɔ sɛɛ lɛ eku esɛɛ, ni eyakwɔ tɛsaa ni ekwɔlɛ aaafee ninetalɔi 300 lɛ kɛbote fɔlɔ kroko ni da ni kwɔ mli. Beni ehiŋmɛi mɔ duŋ lɛ, kɛkɛ ni ena su kpuji kakadaji nyɔŋma ni ato amɛ yɛ bu lɛ gbogboi lɛ ahe, kɛ su gbɛi ni ejwara kɛfata tɛi ni eshwã bu lɛ mli fɛɛ lɛ ahe.
Nɔ ko nɔ ko bɛ su kpuji nɛɛ pii amli, shi wolokpoi etɛ yɛ kpulu lɛ ekome mli, ni akɛ mama eha enyɔ he. Ekɛ wolokpoi ni aŋmala nɔ nɛɛ tee Bedouinbii abuu lɛ mli, ni eyashi yɛ jɛmɛ aaafee nyɔŋ kome, ni ekɛwo baagi mli ekɛtsotsoro tso nɔ yɛ ebuu lɛ mli. Yɛ naagbee lɛ Bedouinbii nɛɛ eko kɛ wolokpoi nɛɛ tee Betlehem ni amɛyakwɛ akɛ enyiɛ amɛbaanyɛ amɛhɔɔ lɛ. Ashwie Bedouinbii lɛ bɔ ni esaaa kwraa kɛjɛ osɔfoi ashihilɛ he ko, ni akɛɛ amɛ akɛ sɛɛnamɔ ko kwraa bɛ wolokpoi lɛ ahe. Nihɔɔlɔ kroko kɛɛ akɛ woji ni akɛ niji ŋmala nɛɛ ahe bɛ sɛɛnamɔ ko yɛ shitsaa kɛha blema nibii ataomɔ mli, ni esusu po akɛ amɛyaju kɛjɛ Yudafoi akpee he ko mli. Kwɛ bɔ ni nɔ ni ekɛɔ nɛɛ ejaaa kwraa ha! Yɛ naagbee lɛ, kɛtsɔ Siria nikpɛlɔ ko ni tsu nii akɛ ehɔɔlɔ lɛ nɔ lɛ, anyɛ atsɔɔ bɔ ni ejara wa ha Iɛ. Etsɛɛɛ ni ayakwɛ woji krokomɛi ni akɛ niji ŋmala lɛ amli ni akɛtsɔɔ jara ni sa amɛ.
Nɛkɛ blema niŋmaai nɛɛ ekomɛi ha ale Yudafoi ajamɔ kui ni hi shi yɛ Kristo bei amli lɛ anifeemɔi amli jogbaŋŋ. Shi eji Biblia mli wolo ni akɛ niji ŋmala ni ji Yesaia gbalɛ lɛ, ni ekanya jeŋ muu lɛ fɛɛ miishɛɛ. Mɛni hewɔ?
Jara ni Wa Waa Lɛ
Yesaia wolokpo lɛ ni ayana lɛ ehee lɛ kɛlɛ kɛjɛ shishijee feɔ aaafee ninetalɔi 25. Kooloi ahewoji komekomei 17 ni ato naa fɛfɛo, ni aŋmala he trotro tamɔ wolo feɔ enɛ. Ato naa ajara mli 54, ni niŋmaa liamɔi ni yɔɔ eko fɛɛ eko nɔ lɛ feɔ 30 kɛ aja mli, ni afolɔ fɛɛ shishi fɛfɛo. Ni nɛkɛ liamɔi ni afolɔ amɛ fɛfɛo nɛɛ anɔ woloŋmalɔi ni he esa lɛ ŋmala amɛwiemɔi lɛ yɛ, yɛ kukuji amli.—Kwɛmɔ mfoniri lɛ.
Akotako wolokpo lɛ yɛ tsei ahe, ni eteŋgbɛ edi, akɛni mɛi pii emɔ mli amɛkane lɛ hewɔ. Egbɔ diɛŋtsɛ, shi akɛ hesaa esaa lɛ jogbaŋŋ ni anaa akɛ abɛje loo awaje hei komɛi hu. Eyibaamɔ fɛfɛo lɛ jɛ bɔ ni akɛto kpulu lɛ mli jogbaŋŋ aha lɛ hewɔ. Mɛɛ sɛɛnamɔ yɔɔ he kɛha Biblia kaselɔ lɛ, ni kɛ akpa mli lɛ, kɛha wɔ fɛɛ hu?
Nɛkɛ gbalɔ Yesaia wolokpo ni akɛ niji ŋmala nɛɛ etsɛ fe fɛɛ eko ni yɔɔ bianɛ lɛ fe afii akpe, ni kɛlɛ sɔrɔto-feemɔ agbo ko bɛ emli saji lɛ amli. Nilelɔ Millar Burrows, mɔ ni ŋma nɔ ni aŋma aha yɛ 1950 mli lɛ kɛɛ: “Yesaia ŋmalɛ lɛ ni yɔɔ nɔ ni akɛ niji eŋmala nɛɛ mli lɛ, kɛ esɔrɔtofeemɔ ni yɔɔ bɔ ni aŋmaa wiemɔi komekomei kɛ wiemɔi ahe mlai nɛɛ amli kɛ ekanemɔi ni yɔɔ miishɛɛ loo ehe hiaa yɛ gbɛ kome loo gbɛ kroko nɔ lɛ, tamɔ bɔ ni akɛha yɛ sɛɛ mli yɛ MT [Masoretic Hebrew Text] lɛ mli lɛ nɔŋŋ.”a Nɔ ni sa kadimɔ waa hu ji bɔ ni ekɛ Tetragrammaton יהוה, ni ji Nyɔŋmɔ gbɛi krɔŋkrɔŋ, Yehowa, lɛ tsuɔ nii be fɛɛ be lɛ.
Woji Krokomɛi ni Akɛ Niji Ŋmala ni Sɛɛnamɔ Yɔɔ He
Gbɛi krɔŋkrɔŋ lɛ hu jeɔ kpo yɛ ekroko ni akɛ niji ŋmala ni ana yɛ nɛkɛ bu nɛɛ nɔŋŋ, ni amrɔ nɛɛ atsɛɔ lɛ Cave 1 lɛ mli. Yɛ be mli ni awieɔ Habakuk wolo lɛ he lɛ, Tetragrammaton lɛ jeɔ kpo shii ejwɛ yɛ paleo-Hebri niŋmaai, ni ji blema nɔ ni esoro lɛ yɛ Hebri niŋmaai ni ale jogbaŋŋ ni ji koji-ejwɛ nɔ lɛ he lɛ mli.—Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa kɛha Habakuk 1:9, Reference Bible.
Bu lɛ ha ana Yesaia wolo lɛ he nɔ kroko, kɛfata kooloi ahewolo ni aŋmala nii yɛ nɔ ni jɛ Biblia mli wolo ni ji Daniel wolo lɛ mli lɛ he. Nɔ ni abaa yi nɛɛ ekome haa aleɔ bɔ ni atsake kɛjɛ Hebri kɛtee Aramaik yɛ Daniel 2:4, taakɛ anaa yɛ nɔ ni akɛ niji ŋmala yɛ no sɛɛ aaafee afii akpe lɛ mli lɛ.
Amrɔ nɛɛ akɛ wolokpo nɛɛ fai komɛi ni abaa yi jogbaŋŋ lɛ miitsɔɔ yɛ Yerusalem, yɛ blema nibii atoo he ni atsɛɔ lɛ Shrine of the Book lɛ mli. Nɛkɛ blema nibii atoo he nɛɛ hɔ shikpɔŋ, no hewɔ lɛ yɛ be mli ni osaraa jɛmɛ lɛ, onuɔ he akɛ oobote bu mli. Blema nibii atoo he nɛɛ ŋwɛigbɛ lɛ tamɔ su kpulu ni ana Yesaia wolo lɛ Ŋshɔ ni Egbo Wolokpo lɛ yɛ mli lɛ naaŋamɔ nɔ lɛ pɛpɛɛpɛ. Kɛlɛ Yesaia wolo ni akɛ niji ŋmala lɛ eko pɛpɛɛpɛ onaa lɛ. Shishijee nɔ diɛŋtsɛ ni jara wa lɛ hɔ fiase ko yɛ jɛmɛ masɛi gbɛ nɔŋŋ.
[Shishigbɛ niŋmai]
a New World Translation of the Holy Scriptures—With References lɛ kadiɔ ekanemɔi ni he hiaa waa lɛ ekomɛi yɛ Yesaia 11:1; 12:2; 14:4; 15:2; 18:2; 30:19; 37:20, 28; 40:6; 48:19; 51:19; 56:5; 60:21. Akadi wolokpo lɛ yɛ shishigbɛ niŋmaai lɛ amli akɛ 1QIsa.
[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 10 lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
Courtesy of The British Museum
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 11 lɛ Jɛ]
Israel Antiquities Authority; The Shrine of the Book, Israel Museum; D. Samuel and Jeanne H. Gottesman Center for Biblical Manuscripts