Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w97 11/1 bf. 4-7
  • Jeŋ Ekomefeemɔ—Te Eeefee Tɛŋŋ Eba?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Jeŋ Ekomefeemɔ—Te Eeefee Tɛŋŋ Eba?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • ‘Aajo yɛ Gbonyobu lɛ Naa Tuuntu’
  • Hewalɛi ni Yɔɔ Sɛɛ Miitsu Nii
  • Jeŋ Nɔyeli
  • Gbɔmɛi ni Jɛ Jeŋmaji Fɛɛ Amli ni Amɛfee Ekome
  • Nɛgbɛ Wɔɔna Ekomefeemɔ Yɛ, Yɛ Je Ni Bei Egbala Mli Nɛɛ Mli?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Bɔ Ni Aaafee Aha Wɔ Wɔ Hiamɔ Nii Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • Nɛgbɛ Ji He Ni Je Lɛ Ema Eyi Shi Kɛyaa?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2005
  • Jeŋ Nɔyeli Miitsake
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1988
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
w97 11/1 bf. 4-7

Jeŋ Ekomefeemɔ—Te Eeefee Tɛŋŋ Eba?

TAAKƐ tsũ ko ni gbɔi ni susuuu nii ahe efite lɛ kwraa lɛ ji lɛ, nɔ kome pɛ he hiaa ni afee ŋmɛnɛŋmɛnɛ je lɛ nibii agbɛjianɔtoo lɛ—akumɔ ashwie shi ni ato najiaŋ. Enɛ jeee sane ko ni ágba afɔ̃ shi kɛkɛ ni anyɛŋ ahe aye. Taakɛ Biblia lɛ tsɔɔ lɛ, no pɛ ji susumɔ ko ni baanyɛ aba mli lɛɛlɛŋ. Mɛni hewɔ?

Ŋmɛnɛŋmɛnɛ je lɛ gbɛjianɔtoo lɛ fanesii lɛ bɛ shweshweeshwe. Fɔte kɛ mɛlɛ egbulɔ tsũ lɛ mli fɛɛ. Dadei ni hiɛ tsũ lɛ ebɔ ŋkanale. Akulashiŋi ni hiɛ mli lɛ egbɔjɔ. Tsũ lɛ yiteŋ miidɔrɔ. Paipii lɛ miidũ. Naagba yɛ ilɛtrik kpaji lɛ ahe, ni eyɛ oshara. Gbɔmɛi ni yɔɔ mli lɛ nɔɔ daa gbi, ni amɛkɛ awuiyeli fiteɔ tsũ lɛ fɛɛ. Tsũ muu lɛ fɛɛ, kɛ ekpoi lɛ anɔ eyi obɔ kɛ kooloi awuiyelɔi ni baanyɛ aye mɛi awui loo amɛgbe gbɔmɛi.

‘Aajo yɛ Gbonyobu lɛ Naa Tuuntu’

Akɛni maŋkwramɔŋ bei, pɛsɛmkunya, tutuamɔ, kɛ weku kɛ adesai aweku mli bei ni ehe shi waa lɛ yɔɔ hewɔ lɛ, taakɛ Gwynne Dyer kɛɛ lɛ, “adesai aweku muu lɛ fɛɛ miijo yɛ gbonyobu lɛ naa tuuntu.” Yɛ he fɛɛ he yɛ je lɛ mli lɛ, mɛi ni amɛyi faaa—kui ni naa mɛi anɔ hewalɛ, heyeli he tawulɔi, awuiyelɔi akui, majimaji ateŋ hegbeyeiwolɔi, kɛ mɛi krokomɛi—tiuɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛ pɛsɛmkunya gbɛjianɔtoi asɛɛ, ni etamɔ nɔ ni amɛbaanyɛ amɛfite gbɛ fɛɛ gbɛ ni aaanyɛ atsɔ nɔ koni akɛ toiŋjɔlɛ aba je lɛ mli lɛ bɔ ni amɛsumɔɔ. Taakɛ gbɔi ni fiteɔ nii ji lɛ, amɛbaanyɛ amɛha shihilɛ afee mɔbɔ kɛha mɔ fɛɛ mɔ.

Shi kɛlɛ, taakɛ adafitswalɔi pii kɛɔ lɛ, jeee atuatselɔi akui loo aŋkroaŋkroi ni sumɔɔɔ ni ayeɔ amɛnɔ pɛ tsĩɔ jeŋ ekomefeemɔ namɔ gbɛ. Gbɛtsii nii ni da fe fɛɛ lɛ ji maŋ-nɔyelɔi lɛ diɛŋtsɛ. Taakɛ tawuu he niŋmalɔ S. B. Payne, Jr. kɛɔ lɛ, maji ni eye amɛhe lɛ yɛ “majimaji ateŋ sakasakafeemɔ shihilɛ ko mli.” Amɛfeɔ nɔ fɛɛ nɔ ni baaha amɛmaŋbii lɛ ana miishɛɛ ni fe fɛɛ, ni amɛsusuɔ mɛi krokomɛi ahe fioo loo amɛsusuuu amɛhe kwraa. Nɔ ni ejɛ mli eba ji akɛ, yɛ yinɔsane be ni eho lɛ fɛɛ mli lɛ, ‘gbɔmɔ eye enaanyo gbɔmɔ nɔ ni ekɛye ehe awui.’—Jajelɔ 8:9.

Lɛɛlɛŋ, maŋ nɔyelii komɛi eye omanye fioo ko yɛ ta ni amɛwuɔ amɛshiɔ jalɛsaneyeli ni bɛ kɛ nɔnyɛɛ lɛ anɔ kunim yɛ amɛ shikpɔji lɛ anɔ, kɛ agbɛnɛ hu kɛyashɛ majimaji ateŋ hu lɛ. Yɛ be kɛ bei amli lɛ, amɛtoɔ majimaji ateŋ ekomefeemɔ fioo ko amɛmaa shi. Shi, kɛ ekomɛi fee ekome koni amɛte shi amɛwo maŋ ko ni etutua gbɔmɛi po lɛ, anaa aleɔ fiofio akɛ amɛfee enɛ yɛ nibii ni amɛ diɛŋtsɛ amɛtao lɛ hewɔ, shi jeee koni amɛgbo amɛha gbɔmɛi lɛ yɛ anɔkwale mli. Anɔkwale lɛ ji akɛ, adesai anɔyelii bɛ ekomefeemɔ ni bɛ je lɛ mli lɛ naa tsabaa ni sɛɛ tsɛɔ ni shishinumɔ yɔɔ mli. Gywnne Dyer tsɔɔ mli akɛ: “Jwɛŋmɔ ni ahiɛ akɛ maji ni yɔɔ je lɛ mli lɛ fɛɛ baafee ekome koni aje maŋ ko ni eye ehe ni tutua gbɔmɛi lɛ nijiaŋ wui, loo ni amɛgbala etoi lɛ hi jogbaŋŋ yɛ shishitoo mla naa, shi namɔ baatsɔɔ mɔ ni tutualɔ lɛ ji lɛ, ni namɛi woɔ shika kɛ wala ni he baahia koni akɛtsĩ enaa lɛ ahe nyɔmɔ?”

Yɛ anɔkwale mli lɛ, anyɛɔ atsuɔ tutuamɔ ni maŋ kome kɛbaa maŋ kroko nɔ lɛ he nii kɛ́ maŋbii lɛ ateŋ mɛi babaoo eteee shi amɛwooo nakai tutuamɔ lɛ. Yinɔsane etsɔɔ shii abɔ akɛ, jeee “maŋ ni eye ehe” lɛ mli bii lɛ pɛ kɛkɛ fiɔ amɛ hiɛnyiɛlɔi lɛ asɛɛ yɛ nɔ ni ja loo ejaaa mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, shikpɔŋ lɛ nɔ bii pii efee enɛ. Taakɛ Time adafitswaa wolo lɛ kɛɛ lɛ, amɛyanyiɛ “amalei, maŋyiŋwoo kɛ saji ni atãa ni egbɛ eshwa” ni amɛleee he nɔ ko, ni baa kɛjɛɔ maŋkwramɔŋ kɛ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi babaoo aŋɔɔ lɛ asɛɛ.

Maŋhedɔɔ ewo gbɔmɛi ni kulɛ amɛnuɔ sane shishi, ni amɛnaa mɔ mɔbɔ lɛ amli la, ni eha amɛfee hii, yei, kɛ gbekɛbii ni jɛ maji krokomɛi amli lɛ nifɔji anii. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni ewieɔ Jeŋ Ta I lɛ he lɛ, yinɔsane ŋmalɔ J. M. Roberts kɛɛ akɛ: “Saji komɛi ni teɔ shi woɔ amɛhe yɛ 1914 lɛ ateŋ ekome ji akɛ, yɛ maŋ fɛɛ maŋ nɔ lɛ, etamɔ nɔ ni eyɛ naakpɛɛ akɛ gbɔmɛi babaoo ni jɛ kui, jamɔi kɛ wekui sɔrɔtoi amli lɛ tee ta yɛ amɛsuɔmɔ naa kɛ miishɛɛ.” Ani kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, gbɔmɛi ekase nɔ ko? Dabi! Kooloo ni ji “maŋhedɔɔ ni eshwila,” taakɛ Rod Usher tsɛ lɛ lɛ, miiya nɔ eefite hegbɛ fɛɛ hɛgbɛ ni kɛ jeŋ ekomefeemɔ baaba lɛ.

Hewalɛi ni Yɔɔ Sɛɛ Miitsu Nii

Shi kɛlɛ, jeŋ ekomefeemɔ gbɛtsii nii ni da kwraa yɛ. Biblia lɛ jieɔ lɛ kpo etsɔɔ akɛ, hewalɛi ni yɔɔ sɛɛ miitsu nii. Mɛnɛɛmɛi ji Satan Abonsam, kɛ esamaŋfoi ni amɛyi wa lɛ, daimonioi lɛ. Taakɛ Biblia lɛ tsɔɔ lɛ, Satan ji ‘je nɛŋ nyɔŋmɔ lɛ ni eshwila mɛi ni heee yeee lɛ ajwɛŋmɔi lɛ,’ bɔni afee “koni Kristo . . . anunyam sanekpakpa lɛ” akaná hewalɛ ko yɛ amɛnɔ.—2 Korintobii 4:4; Kpojiemɔ 12:9.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛ haaa aŋkroaŋkroi aye amɛhe yɛ gbɛnaa nii ni kã amɛnɔ yɛ amɛ nifeemɔi lɛ ahewɔ lɛ ahe. Shi etsɔɔ nɔ hewɔ ni adesai anɔyelii nyɛŋ ato jeŋ ni ekomefeemɔ yɔɔ mli ama shi kɔkɔɔkɔ yɛ anɔkwale mli lɛ mli. Bei abɔ ni Satan Abonsam yɔɔ shihilɛ mli lolo lɛ, ebaaya nɔ ena hii kɛ yei anɔ hewalɛ koni amɛná su ni Biblia lɛ tsɛɔ lɛ akɛ “heloo lɛ nitsumɔi lɛ,” ni nɔ ni fata he ji ‘nyɛɛ, bei, nɔmɔi, kɛ mligbalamɔi.’—Galatabii 5:19-21.

Jeŋ Nɔyeli

Belɛ, mɛni ji enaa tsabaa? Aaafee afii ohai kpawo ni eho nɛɛ lɛ, Italia lalafolɔ kɛ jeŋ nilelɔ, Dante tsɔɔ hetoo lɛ. Etsɔɔ mli akɛ jeŋ nɔyeli pɛ baanyɛ ama adesai atoiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ nɔ mi. Kɛha gbɔmɛi pii lɛ, hiɛnɔkamɔ kɛha jeŋ nɔyeli fɛɛ jeŋ nɔyeli lɛ ji lakamɔ ko kɛkɛ, ni ejeee nɔ ko ni esa akɛ akɛ he fɔɔ nɔ diɛŋtsɛ. Woloŋmalɔ Payne, ni atsĩ egbɛi tã kɛtsɔ hiɛ lɛ mu sane naa akɛ: “Yɛ he ni ashɛ yɛ yinɔsane mli nɛɛ lɛ, jeŋ nɔyeli nyɛŋ atsu he nii.” Mɛni hewɔ? Nɔ hewɔ lɛ ji akɛ, esa akɛ jeŋ nɔyeli fɛɛ nɔyeli ni baaye omanye lɛ ama nibii enyɔ ni etamɔ nɔ ni gbɔmɔ nyɛmɔ nyɛŋ ekɛba lɛ anɔ mi, ni nomɛi ji akɛ “jeŋ nɔyeli ko ni kɛ ta baaba naagbee, ni ákɛ jeŋ nɔyeli ko efeŋ yiwalɛ nɔyeli.”

Eyɛ faŋŋ akɛ adesa nɔyeli ko nyɛŋ ashɛ enɛ he gbi ko gbi ko. Shi kɛlɛ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli ni yɔɔ Yesu Kristo kwɛmɔ shishi lɛ baanyɛ, ni ebaajie ta kɛya. (Lala 46:10, 11; Mateo 6:10) Yɛ anɔkwale mli lɛ, ebaajie mɛi fɛɛ ni kɛ tai baa lɛ kɛya. Gbalɔ Daniel tsɔɔ mli akɛ, kɛ be ni Nyɔŋmɔ eto kɛha adesai anɔyeli yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ shɛ enaagbee lɛ, adesa nɔyeli “mli baagbala” tamɔ “dade ni sũ ni akpɔtɔ futu mli.” (Daniel 2:41-43) Nɔ ni baajɛ enɛ mli aba ji maŋkwramɔ shigbeemɔ kɛ bei ni anyɛŋ aku naa. Kɛlɛ, Daniel kɛɔ akɛ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ‘baajwara [maji kɛ] maŋtsɛyelii [ni bɛ ekomefeemɔ],’ loo nɔyelii lɛ fɛɛ “wɔtsɔwɔtsɔ,” ni ekɛ e-Maŋtsɛyeli ni yɔɔ Yesu Kristo kwɛmɔ shishi ni akɛ be kakadaŋŋ emɛ lɛ lɛ baato najiaŋ.—Daniel 2:44.

Sɛɛnamɔ ko baŋ he kɛ ato shihilɛhei kpakpai ama shi aha gbɔmɛi, yɛ be mli ni aŋkroaŋkroi ni ji awuiyelɔi ni yaa nɔ amɛhaa shihilɛ feɔ mɔbɔ kɛhaa mɛi krokomɛi lɛ yɛ shihilɛ mli lolo lɛ. Shi kɛlɛ, ‘aaafolɔ efɔŋfeelɔi lɛ ashwie.’ (Lala 37:1, 2, 9, 38; Abɛi 2:22) Enɛ hewɔ lɛ, Kristo baajie mɛi fɛɛ ni jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛkpooɔ Nyɔŋmɔ shishitoo tɛi ni efolɔ lɛ loo mɛi ni fiɔ je lɛŋ nɔyelii ni efite lɛ asɛɛ lɛ kɛya. Ebaakpata mɛi fɛɛ ni kpataa shibɔlemɔ ŋulami nɛɛ hiɛ lɛ ahiɛ. Nyɔŋmɔ ewo shi akɛ ‘ebaafite mɛi ni fiteɔ shikpɔŋ lɛ.’—Kpojiemɔ 11:18.

Enɛ ebafeŋ tamɔ jeŋ muu fɛɛ nɔyeli kɛ yiwalɛ yɛ ekãa naa. Yesu Kristo baafee nii yɛ “anɔkwale kɛ mlijɔlɛ kɛ jalɛ” mli beni ejieɔ mɛi kpakpai lɛ kɛjɛɔ mɛi fɔji lɛ ateŋ lɛ. (Lala 45:4, 5; Mateo 25:31-33) Asaŋ enɛ ni ehiii kɛ hiɛkpatamɔ ni eji lɛ jeee hewalɛ ni akɛmiitsu nii yɛ gbɛ ni esaaa nɔ. Dabi! Etamɔɔɔ nɔ ni tsũmalɔ hiɛjoolɔ ko miiya koni eyakumɔ blema tsũ fɛfɛo ko. Ebaafee tamɔ tsũ ko ni efite lɛ kuumɔ, bɔni afee ni anyɛ ama shia ni miishɛɛ yɔɔ mli, ni mli tse lɛ pɛpɛɛpɛ.

Shi hewalɛi ni yɔɔ sɛɛ ni amɛha ekomefeemɔ ni bɛ ni tamɔ nɛkɛ eba yɛ be ni eho lɛ mli lɛ hu? Ani amɛbaaye amɛhe koni amɛbote nibii agbɛjianɔtoo hee nɛɛ mli, koni gbɔmɛi ni yɔɔ mli lɛ aje nibii ahiɛkpatamɔ lɛ shishi ekoŋŋ, ni amɛkɛ amɛnanemɛi ni yɔɔ mli lɛ awuu ni amɛha shihilɛ afee mɔbɔ kɛha mɔ fɛɛ mɔ? Dabi kwraa. Nɛkɛ shwiemɔ kɛ nibii asaamɔ nɛɛ baafee naagbee nɔ ni yeɔ emuu. “Fimɔ eteŋ shi nɔ ni ji shii enyɔ.”—Nahum 1:9.

Biblia lɛ kɛ Satan naagbee hiɛkpatamɔ lɛ toɔ jwɛi ni ashãa ni etsɔɔ lamulu lɛ he. Ekɛɔ akɛ, “abonsam lɛ ni shishiuɔ [gbɔmɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ] lɛ, aŋɔ lɛ awo la kɛ swɔɔ kpaakpo lɛ mli.” (Kpojiemɔ 20:10) Mɛɛ okadi ni mli wa po nɛ! Bo lɛ susumɔ he okwɛ, jeee ni akɛ hiɛkpatamɔ lɛ miito la bibioo ni naa waaa tsɔ ko he, shi moŋ akɛmiito la kpaakpo muu ko ni baashã nɔ fɛɛ nɔ ni ji efɔŋ ni efite ni yɔɔ shihilɛ mli lɛ fɛɛ kwraa kɛmɔ shi, ni ejie kɛya lɛ he. Aŋmɛŋ mɔ ko mɔ ko, gbɔmɔ loo daimonio ko gbɛ koni eya nɔ efee nibii ni kɛ hegbeyeiwoo baaba jeŋ muu fɛɛ gbɛjianɔtoo lɛ nɔ, ni baaku Nyɔŋmɔ jalɛ kɛ efɔŋ tɛi ni efolɔ eshwie shi lɛ amli, loo nɔ ni kɛ piŋmɔ baaba amɛ nanemɛi gbɔmɛi anɔ. Gbɔmɛi fɛɛ ni fiteɔ ekomefeemɔ shihilɛ lɛ baaho aya!—Lala 21:10-12; Zefania 1:18; 3:8.

Gbɔmɛi ni Jɛ Jeŋmaji Fɛɛ Amli ni Amɛfee Ekome

Gbɔmɛi ni abaabaa amɛyi yɛ niiahetsuumɔ kpeteŋkpele nɛɛ mli lɛ baafee “asafo babaoo . . . ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ maji anɔ wiemɔi amli.” (Kpojiemɔ 7:9) Maŋ kɛ akutsei amli ni amɛjɛ lɛ gbalaŋ amɛmli. Amɛkase bɔ ni ahiɔ shi yɛ ekomefeemɔ mli, yɛ toiŋjɔlɛ gbeekpamɔ mli. (Yesaia 2:2-4) Nɔ ni yɔɔ naakpɛɛ fe fɛɛ ji akɛ, gbɔi ni ebahi shibɔlemɔ ŋulami nɛɛ nɔ pɛŋ lɛ baaba abafata mɛnɛɛmɛi ahe kɛhi shi yɛ shikpɔŋ ni nɔ tse lɛ nɔ kɛtsɔ gbohiiashitee he gbɛjianɔtoo ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ nɔ.—Yohane 5:28, 29.

Ani obaasumɔ ni ohi shi yɛ jeŋ ni tamɔ nakai mli? Gbɔmɛi ni kpɛtɛɔ Nyɔŋmɔ taomɔ nii lɛ ahe lɛ pɛ baanyɛ afee nakai, ni atsɔɔ etaomɔ nii lɛ amli faŋŋ yɛ Biblia lɛ mli. (Yohane 17:3; Bɔfoi lɛ Asaji 2:38-42) Yehowa Odasefoi lɛ yɛ he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo koni okase nɔ ni Nyɔŋmɔ taomɔ nii ji, bɔni afee ni ona hiɛnɔkamɔ akɛ obaanyɛ ona shihilɛ mli ŋɔɔmɔ kɛya naanɔ yɛ jeŋ ni efee ekome yɛ anɔkwale mli lɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Nɔyeli ni yɔɔ Yesu Kristo kwɛmɔ shishi kɛ jeŋ ni ekomefeemɔ yɔɔ mli baaba

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje