Tihiko Naanyo Tsulɔ ni Anyɛɔ Akɛ He Fɔ̃ɔ Enɔ
TIHIKO kɛ bɔfo Paulo fã gbɛ shii abɔ, ni esɔmɔ lɛ akɛ etsulɔ. Eji tsulɔ ni anyɛɔ atuuɔ shika awoɔ edɛŋ, ni akɛ nɔkwɛmɔ nitsumɔ he sɔ̃i fɔ̃ɔ enɔ. Akɛni Ŋmalɛi lɛ maa hé ni anyɛɔ akɛfɔ̃ɔ enɔ—ni ji su ni he hiaa Kristofoi fɛɛ lɛ nɔ mi hewɔ lɛ—ekolɛ obaasumɔ ni ole ehe saji babaoo.
Paulo tsɔɔ mli akɛ, Tihiko ji ‘esuɔmɔ nyɛmi kɛ anɔkwa sɔɔlɔ kɛ naanyo tsulɔ yɛ Nuntsɔ lɛ mli.’ (Kolosebii 4:7) Mɛni hewɔ bɔfo lɛ buɔ lɛ nakai?
Yerusalem Yelikɛbuamɔ Nitsumɔ Lɛ
Yɛ aaafee afii 55 Ŋ.B. lɛ, heloonaa nibii he bahia Kristofoi ni yɔɔ Yudea lɛ. Kɛtsɔ asafoi ni yɔɔ Europa kɛ Asia Bibioo lɛ ayelikɛbuamɔ nɔ lɛ, Paulo to gbɛjianɔ ni abua nibii anaa koni akɛyaye abua amɛ. Tihiko ni jɛ Asia kpokpaa lɛ nɔ lɛ tsu gbɛhe ko he nii yɛ yelikɛbuamɔ nibii ni akɛyaaha lɛ mli.
Beni Paulo kɛ gbɛtsɔɔmɔi ha yɛ bɔ ni aaatsu too ní atsu lɛ he nii sɛɛ lɛ, ewo ŋaa koni atsu hii ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ amɛnɔ ni amɛkɛ nibii lɛ aya Yerusalem aloo amɛkɛ lɛ fɛɛ aya. (1 Korintobii 16:1-4) Beni eje gbɛfaa kakadaŋŋ kɛjɛ Hela kɛmiiya Yerusalem lɛ shishi lɛ, hii pii fata ehe, ni eka shi faŋŋ akɛ Tihiko fata he. (Bɔfoi lɛ Asaji 20:4) Ekolɛ gbɔmɛi babaoo ayifalɛ ni tamɔ nɛkɛ he baahia, ejaakɛ amɛhiɛ asafoi pii ashika. Ni akɛni ojotswalɔi tutuaa gbɛfalɔi yɛ gbɛ lɛ nɔ hewɔ lɛ, shweshweeshwefeemɔ he bahia waa diɛŋtsɛ.—2 Korintobii 11:26.
Akɛni Aristarko kɛ Trofimo fata Paulo he kɛtee Yerusalem hewɔ lɛ, mɛi komɛi susu akɛ ekolɛ Tihiko kɛ mɛi krokomɛi hu fata he. (Bɔfoi lɛ Asaji 21:29; 24:17; 27:1, 2) Akɛni Tihiko fata nɛkɛ yelikɛbuamɔ nibii ahe gbɛjianɔtoo lɛ he hewɔ lɛ, asusu akɛ lɛ ji “nyɛmi” ni atsɔɔ akɛ efata mɛi babaoo ni kɛ Tito tsu nii lɛ he yɛ Hela koni ato onia ni atsu lɛ ahe gbɛjianɔ lɛ, ni eji mɔ hu ni “asafoi lɛ fã lɛ to hu ni ekɛ [Paulo] anyiɛ ni ehiɛ nɛkɛ duromɔ ni wɔsɔmɔɔ yɛ he nɛɛ.” (2 Korintobii 8:18, 19; 12:18) Kɛ́ klɛŋklɛŋ nɔ ni Tihiko tsu lɛ ji sɔ̃ ni kã enɔ lɛ, belɛ nɔ ni ji enyɔ lɛ hu tamɔ nakai nɔŋŋ.
Kɛjɛ Roma Kɛmiiya Kolose
Afii enumɔ loo ekpaa sɛɛ (60-61 Ŋ.B.) lɛ, Paulo miikpa gbɛ akɛ abaajie lɛ kɛjɛ eklɛŋklɛŋ tsũŋwoo mli yɛ Roma. Tihiko kɛ lɛ yɛ jɛmɛ, he ni kɛ shia jɛkɛmɔ shɛɔ kilomitai ohai abɔ. Agbɛnɛ, Tihiko miiku esɛɛ kɛya Asia. Enɛ ye ebua Paulo koni ekɛ woji ni eŋmala ni akɛbaaha Kristofoi asafo ni yɔɔ jɛmɛ gbɛ lɛ amaje, ní agbɛnɛ eha Onesimo, ni ji Filemon nyɔŋ ni ejo foi lɛ aku esɛɛ kɛya Kolose. Tihiko kɛ Onesimo hiɛ kɛ hoo lɛ, woji etɛ ni aŋmala, ni amrɔ nɛɛ lɛ akpɛlɛɔ nɔ akɛ efata Biblia woji lɛ ahe lɛ—ekome kɛha Efesobii lɛ, ekome kɛha Kolosebii lɛ, kɛ ekome kɛha Filemon. Ekolɛ akɛ wolo ko hu yaha asafo ni yɔɔ Laodikea lɛ, ni ji maŋtiase ko ni kɛ Kolose teŋ jɛkɛmɔ shɛɔ kilomitai 18 lɛ.—Efesobii 6:21; Kolosebii 4:7-9, 16; Filemon 10-12.
Jeee nuu ko kɛkɛ ni kɛ woji yahaa mɛi ji Tihiko. Eji tsulɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ enɔ, ejaakɛ Paulo ŋma akɛ: “Tihiko, ni ji suɔmɔ nyɛmi kɛ anɔkwa sɔɔlɔ kɛ naanyo tsulɔ yɛ Nuntsɔ lɛ mli lɛ, aaagba nyɛ mihe saji lɛ fɛɛ, mɔ hu ni miitsu nyɛŋɔɔ yɛ enɛ nɔŋŋ hewɔ, koni male nyɛhe saji lɛ, ni etsɛ nyɛtsui eŋmɛ nyɛmli.”—Kolosebii 4:7, 8.
Woloŋlelɔ E. Randolph Richards tsɔɔ mli akɛ “yɛ bei babaoo mli lɛ,” mɔ ko ni kɛ wolo yahaa lɛ “haa aleɔ mɔ ni ŋma, kɛ mɔ ni akɛyaaha lɛ lɛ, ní nibii ni aŋmala lɛ hu fata he. . . . [Yiŋtoo kome] hewɔ ni ehe hiaa ni aná tsulɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ enɔ lɛ ji [akɛ], bei pii lɛ akɛ amaniɛbɔɔ krokomɛi fataa he. Yɛ bei babaoo mli lɛ, ekolɛ niŋmalɔ lɛ baaŋmala bɔ ni ena ni nifeemɔ ko tee nɔ eha lɛ he sane kuku, shi aakpa tsulɔ lɛ gbɛ koni egbala saji lɛ amli fitsofitso etsɔɔ mɔ ni áŋma lɛ wolo lɛ.” Eyɛ mli akɛ ekolɛ aŋmala saji ni kɔɔ tsɔɔmɔi ahe, kɛ nɔ ni esa akɛ atsuɔ he nii oya yɛ wolo lɛ mli moŋ, shi saji krokomɛi yɛ ni tsulɔ ni akɛ he fɔ̃ɔ enɔ lɛ diɛŋtsɛ lɛ baawie he.
Woji ni aŋmala ayaha Efesobii lɛ, Kolosebii lɛ, kɛ Filemon lɛ wie shihilɛ mli ni Paulo yɔɔ lɛ he fioo ko pɛ. No hewɔ lɛ, ehe baahia ni Tihiko diɛŋtsɛ abɔ amaniɛ, ni etsɔɔ shihilɛ mli ni Paulo yɔɔ yɛ Roma lɛ mli, ni ele shihilɛ ni yaa nɔ yɛ asafoi lɛ amli lɛ jogbaŋŋ, koni enyɛ ekɛ hewalɛwoo aha amɛ. Atuuɔ shɛɛ saji kɛ sɔ̃ ni tamɔ enɛɛmɛi awoɔ mɛi pɛ ni abaanyɛ akɛ he afɔ̃ amɛnɔ lɛ adɛŋ koni amɛdamɔ mɔ ni kɛtsu amɛ lɛ najiaŋ yɛ anɔkwale mli. Nuu ni tamɔ nakai ji Tihiko.
Nɔkwɛmɔ Nitsumɔ yɛ Hei ni Jɛkɛ
Beni akpa Paulo he buu yɛ shia yɛ Roma lɛ sɛɛ lɛ, esusu kɛji akɛ etsu Tihiko aloo Artema kɛya Tito ŋɔɔ yɛ Kreta ŋshɔkpɔ lɛ nɔ. (Tito 1:5; 3:12) Beni awo Paulo tsũŋ nɔ ni ji shii enyɔ yɛ Roma (aaafee afi 65 Ŋ.B.) lɛ, bɔfo lɛ saa etsu Tihiko kɛtee Efeso ekoŋŋ, ekolɛ koni eye Timoteo, mɔ ni baanyɛ afã gbɛ agbɛnɛ koni eyahi Paulo masɛi lɛ najiaŋ.—2 Timoteo 4:9, 12.
Anyɛɛɛ ale yɛ faŋŋ mli akɛ Tihiko tee Kreta kɛ Efeso yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli. Shi kɛlɛ, saji ni tamɔ enɛɛmɛi tsɔɔ akɛ ekã he eji Paulo nanemɛi ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa lɛ ateŋ mɔ kome aahu kɛyashi bɔfo lɛ naagbee sɔɔmɔ afii lɛ amli. Kɛ Paulo miisusu akɛ eeetsu lɛ koni eyatsu gbɛnaa nii kɛ ekolɛ nitsumɔi ni wa ahe nii, ni eye Timoteo kɛ Tito najiaŋ lɛ, belɛ eyɛ faŋŋ akɛ Tihiko ebatsɔ nɔkwɛlɔ Kristofonyo ni eda yɛ mumɔŋ. (Okɛto 1 Timoteo 1:3; Tito 1:10-13.) Bɔ ni esumɔɔ ni efã gbɛ ni akɛ lɛ atsu nii yɛ hei ni jɛkɛ lɛ ha ebafee mɔ ko ni he hiaa Paulo, kɛ Kristofoi asafo muu lɛ fɛɛ.
Ŋmɛnɛ, Kristofoi ni jɛɔ amɛtsui mli amɛkɛ amɛhe shaa afɔle kɛsɔmɔɔ Nyɔŋmɔ yɛ Yehowa Odasefoi asafoi ni yɔɔ he ni amɛyɔɔ lɛ mli, aloo amɛkɛ amɛhe haa koni amɛha Maŋtsɛyeli lɛ he nibii lɛ aya hiɛ yɛ hei krokomɛi. Gbɔmɛi akpei abɔ kɛ miishɛɛ ekpɛlɛ nitsumɔi anɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi, nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi, majimaji ateŋ sɔɔlɔi ni maa tsũi, kɛ agbɛnɛ, ákɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ jeŋ fɛɛ yitso lɛ, aloo yɛ enitsumɔhe niji lɛ ateŋ ekome mli. Taakɛ Tihiko ji lɛ, amɛji mɛi ni anaaa amɛ moŋ, shi amɛtsuɔ nii waa, ‘anɔkwa sɔɔlɔi’ ni Nyɔŋmɔ sumɔɔ amɛ, ni Kristofoi krokomɛi sumɔɔ amɛ akɛ ‘nanemɛi tsulɔi yɛ Nuntsɔ lɛ mli’ ni akɛ he fɔ̃ɔ amɛnɔ.