Be Gbọjẹzan Kosi Tọn Sọgan Lẹzun Klistiani lẹ Tọn Ya?
TO AVIVỌ-WHENU 2004 tọn, nudindọn sinsinyẹn de wá aimẹ to ojlẹ Noẹli tọn whenu to Italie. Mẹplọntọ delẹ nọgodona linlẹn lọ nado dekanpona hodidọ do aṣa Noẹli tọn lẹ ji kavi ma tlẹ donù yé go paali ba blo. Yé nọgodona linlẹn ehe na sọha wehọmẹvi he ma yin Katoliki kavi Plọtẹstant lẹ tọn fọ́n bo to jijideji wutu. Ṣigba, mẹplọntọ po wesetọ devo lẹ po dọ dọ aṣa lọ lẹ dona gbọṣi aimẹ bo yin sisi na.
Ṣigba gbọnvona nudindọn ehe, fie wẹ susu aṣa Noẹli tọn lẹ wá sọn taun? Dile nudindọn lọ to sinsinyẹn deji, linlinwe Vatican tọn L’Osservatore Romano dọ nuhe fọnjlodotenamẹ delẹ.
Linlinwe Katoliki tọn dọ gando azán he ji hùnwhẹ Noẹli tọn nọ yin bibasi te go dọmọ: “Sọgbe hẹ whenuho, azán he ji Jesu yin jiji te taun ma yin yinyọnẹn na whenuho Lomu tọn, mẹhihia ahọluigbagán whenẹnu tọn po dodinnanu owhe kanweko he bọdego lẹ tọn po ma do azán lọ pẹpẹ hia po nujikudo po wutu. . . . Azán lọ, 25 décembre he yin yinyọnẹn gbayipe, yin dide gbọn Ṣọṣi Lomu tọn dali to owhe kanweko ẹnẹtọ whenu. Azán ehe yin kinklandowiwe hlan yẹwhe Owhè tọn to Lomu, fie yẹwhe susu lẹ nọ yin sinsẹ̀n-basina te . . . Dile etlẹ yindọ sinsẹ̀n Klistiani tọn ko yin alọkẹyi to Lomu gbọn Gbedide Constantin tọn dali, otangblo yẹwhe Owhè tọn gbẹsọ gbayipe, titengbe to awhànfuntọ lẹ ṣẹnṣẹn. Hùnwhẹ he yin nùdego to aga ehe lẹpo nọ yin bibasi to 25 décembre, bo wá sọn aṣa he gbayipe to whenẹnu lẹ mẹ. Ehe hẹn ẹn yọnbasi na Ṣọṣi Lomu tọn nado lá dọ 25 décembre yin azán tangan de na sinsẹ̀n Klistiani tọn, gbọnmọ dali yẹwhe Owhè tọn yin didiọ po Jesu Klisti, Owhè nugbo Dodowiwa tọn po, bọ azán enẹ yin dide taidi azán he ji hùnwhẹ jijizan etọn tọn na nọ yin bibasi te.”
Etẹwẹ dogbọn atin Noẹli tọn he yin apadewhe aṣa sinsẹ̀n Katoliki tọn todin dali?
Hosọ linlinwe Katoliki tọn lọ zinnudeji dọ to ojlẹ hohowhenu tọn lẹ mẹ, atin amamúnọ susu taidi “alà pin tọn lẹ nọ yin pinpọnhlan taidi amasin kavi nuhe tindo huhlọn gbigbọ aovi tọn he na glọnalina azọ̀n.” E zindonukọn dọmọ: “To 24 décembre, ozán he jẹnukọnna Noẹli, hùnwhẹ Adam po Evi po tọn nọ yin bibasi po otàn Atin Paladisi aigba ji tọn he yin yinyọnẹn gbayipe lọ po . . . Atin lọ dona ko yin pomme-tin, ṣigba to whenuena e yindọ pomme-tin ma nọ sẹ́n to avivọ-whenu, atin sapin tọn nọ yin awuwlena do oplò ji bọ atin-sinsẹ́n pomme tọn delẹ nọ yin yíyí do alà etọn lẹ go, nado nọtena Ofligọ sọgodo tọn he ja, akla madotọ́n vonọtaun lẹ he yin ohia [agbasa] Jesu tọn dile e nọ yin tenọna gbọn Communion yíyí dali do nọ yin awuwlena gọna bọnbọn po nunina lẹ po na ovi lẹ.” Etẹwẹ nọ jọ to ojlẹ enẹ godo?
Linlinwe lọ L’Osservatore Romano dohia dọ aṣa lọ nado nọ yí atin Noẹli tọn zan bẹjẹeji to Allemagne to owhe kanweko 16tọ mẹ bo yidogọ dọmọ: “Italie yin dopo to otò godo tọn he kẹalọyi atin Noẹli tọn lẹ mẹ, to apadewhe ehe yin na hopàdọ he gbayipe lọ dọ aṣa Plọtẹstant lẹ tọn wẹ nado nọ yí atin Noẹli tọn lẹ zan, gbọnmọ dali e dona yin didiọ po [nujijọ jiji Jesu tọn] po.” Papa Paul VI “bẹ aṣa lọ jẹeji heyin nado wleawuna atin Noẹli tọn daho de” do apá na nujijọ he bẹ jiji Jesu tọn hẹn to Ṣọṣi Saint-Pierre Lomu tọn mẹ.
Be hiẹ lẹndọ nuhe sọgbe wẹ e yin dọ nukọntọ sinsẹ̀n tọn de ni basi zẹẹmẹ nujijọ po ohia he wá sọn Kosi hohowhenu tọn lẹ mẹ po tọn taidi nuhe Klistiani lẹ dona nọ hodo ya? Owe-wiwe do nuhe Klistiani nugbo lẹ dona wà hia to whenuena e dotuhomẹna yé dọmọ: “Pọninọ tẹwẹ dodo tindo po mawadodo po? Kọndopọ tẹwẹ hinhọ́n tindo po zinvlu po?”—2 Kọlintinu lẹ 6:14-17.
[Yẹdide to weda 8, 9]
Atin Noẹli tọn (weda he jẹnukọn) po nujijọ jiji Jesu tọn po to Vatican
[Asisa Yẹdide tọn]
© 2003 BiblePlaces.com
[Yẹdide to weda 9]
Yẹwhe owhè tọn
[Asisa Yẹdide tọn]
Museum Wiesbaden