Dagiti Adalen iti Naipaltiing a Kasuratan ken Pakasaritaanda
Adalen Numero 5—Ti Hebreo a Teksto ti Nasantuan a Kasuratan
No kasano a ti Hebreo a Kasuratan, kas paset ti naipaltiing a Saot’ Dios, ket nakopia, naitalimeng tapno natarnaw ti tekstona, ken nayallatiw kadatay ita.
1. (a) Kasano a naiduma ti ‘sao ni Jehova’ kadagiti dadduma a gameng idi ugma? (b) Ania dagiti saludsod a rumsua maipapan iti pannakaitalimeng ti Saot’ Dios?
DAGITI naisurat a ‘sao ni Jehova’ mayaspingda kadagiti danum ti kinapudno a naurnong iti karkarna a pundo dagiti naipaltiing a dokumento. Anian a yamantayo ta idi madamat’ komunikasion manipud langit, inurnong ni Jehova dagitoy a “danum” tapno gubuayan ti di maibus a mangted-biag nga impormasion! Dagiti dadduma a gameng idi ugma, kas kadagiti koronat’ ari, dagiti pagtitinnawidan, ken dagiti monumentot’ tao, ket kimmupas, nagrakaya, wenno nargaayda gaput’ pannagna ti tiempo, ngem dagiti arig gameng a sasaot’ Diostayo aginggadat’ tiempo a di nakedngan. (Isa. 40:8) Ngem, rimsua ti panagduadua no natibnokan ketdi dagitoy a danum ti kinapudno idi naipundoda. Nagtalinaedda kadi a nasin-aw? Matalek kadit’ pannakayallatiwda manipud kadagiti teksto ti orihinal a lenguahe, tapno makuna a ti ik-ikutan ita dagiti inilin-ili iti amin a pagsasao ditoy daga ket mapiar? Nakaay-ayat no sukimatentay ti seksion daytoy a pundo a makunkuna a Hebreo a teksto, nga anagentay ti kina-annadda a nangtaginayon iti kina-umisona, agraman ti nakaskasdaaw a probision a panangyallatiw ken sidadaan a panangipaay kadagiti amin a nasion ti sangatauan baeten kadagiti bersion ken kabbaro a patarus.
2. Kasano a naitalimeng dagiti naipaltiing a surat agingga idi tiempon Esdras?
2 Dagidi orihinal a dokumento dagiti lenguahe a Hebreo ken Aramaiko inrekord dagiti natauan a sekretario ti Dios, nanipud ken Moises idi 1513 K.K.P. inggat’ apagleppas ti 443 K.K.P. Sigun iti pannakaammotay ita, awanen dagitoy nga orihinal a surat. Ngem, nanipud idi rugi, siaannadda nga intalimeng dagiti naipaltiing a surat, agraman dagiti autorisado a kopiada. Idi agarup 642 K.K.P., idi tiempon Ari Josias, “ti mismo a libro ti linteg” ni Moises, a di pagduaduaan nga orihinal a kopia, natakkuatanda a sidudulin idiay balay ni Jehova. Simamatalek a naitalimeng iti 871 a tawen ingga idi a tiempo. Ni Jeremias a mannurat iti Biblia naginteres unay idi nadiskobreda daytoy gapuna inrekordna dayta iti 2 Ar-ari 22:8-10, ket idi agarup 460 K.K.P., tinukoy manen ni Esdras dayta nga insidente. (2 Cron. 34:14-18) Interesado idi kadagitoy, ta “isu ti nasigo a para kopia ti linteg ni Moises, nga inted ni Jehova a Dios ti Israel.” (Esd. 7:6) Sigurado a ni Esdras nabasana dagiti dadduma a lukot ti Hebreo a Kasuratan a naisuraten ingga idi, a nalabit agraman sumagmamano kadagiti orihinal a naipaltiing a surat. Wen, ni Esdras agparang a para idulin kadagiti nadibinuan a surat idi tiempona.—Neh. 8:1, 2.
PANAWEN A PANAGKOPIA KADAGITI MANUSKRITO
3. Apay a kasapulanda idi dagiti kanayonan a kopia ti Kasuratan, ket kasano a naparnuay dagitoy?
3 Nanipuden idi tiempo ni Esdras, immadut’ kasapulan a kopia ti Hebreo a Kasuratan. Saan nga amin a Judio ket nagsublit’ Jerusalem ken Palestina idi pannakaisubli idi 537 K.K.P. ken kalpasan dayta. Imbes, rinibo dagiti nagtalinaed idiay Babilonia, sa dagiti dadduma immakarda gaput’ negosio ken dadduma a rason, ket nagbanaganna nagtaengda kadagiti kaaduan a komersial a sentro ti kadaanan a lubong. Adu dagiti Judio a tinawen nga agperegrino sadi Jerusalem tapno tabunuanda ti nadumaduma a piesta idiay templo, ket makiramanda iti asamblea a nausar ti Biblikal a Hebreo. Idi tiempon Esdras dagiti Judio kadagiti adayo a daga inusarda ti lokal a pagasambleaan a naawagan sinagoga, a nakaibasaan ken nakasalaysayan ti Hebreo a Kasuratan.a Gapu ta naiwaras dagiti paggigimongan, masapul a paaduen dagiti para kopia dagiti manuskrito nga insurat ti ima.
4. (a) Ania ti genizah, ket aniat’ usarna? (b) Aniat’ nakapatpateg a natakkuatanda iti maysa kadagitoy idi maika-19 a siglo?
4 Masansan dagitoy a sinagoga addaandat’ bodega a naawagan genizah. Idi agangay, dagiti Judio inkabilda idiay genizah dagiti din mausar a manuskrito a napirpirsayen wenno dimmaanen, ket sandianda kadagiti kabbaro tapno mausar iti sinagoga. Kadarato, ti linaon ti genizah sagrado nga ikalida iti daga, tapno ti teksto—a naglaon iti nasantuan a nagan ni Jehova—di mamulitan. Kadagiti adu a siglo, kastat’ pannakapukaw ti rinibo a daan a manuskritot’ Hebreo a Biblia. Nupay kasta, ti napunno a genizah ti sinagoga ti Daan a Cairo saan a naan-ano, a siguro gapu ta napaderan ken nalipatan agingga idi ngalay ti maika-19 a siglo. Idi 1890, idi tinarimaanda ti sinagoga, inusisada ti linaon ti genizah ket nain-inut a nailako wenno naidonar dagiti gamengna. Manipud ditoy, dagiti gistay kompleto a manuskrito ken rinibo a pirsay (dadduma ti kunada nga idi maikanem a siglo K.P.) nakagtengda idiay Cambridge University Library ken dadduma pay a libreriat’ Europa ken America.
5. (a) Aniada a kadaanan a Hebreo a manuskritot’ nakakatalogo itan, ket kasanot’ kadaandan? (b) No adalen dagitoy, aniat’ ipalgakda?
5 Ita, kadagiti nadumaduma a libreria toy lubong, adda nabilang ken nailista a nalabit 6,000 a manuskrito ti intero wenno paset ti Hebreo a Kasuratan. Di pay unay nabayag awan idi dagiti manuskrito (malaksid ti sumagmamano a pirsay) nga immun-una ngem ti maika-10 a siglo K.P. Ngem, idi 1947, iti kaparanget ti Natay a Baybay, nadiskobreda ti lukot ti libron Isaias, ket kadagiti simmaruno a tawen natakkuatanda pay dagiti nakapatpateg unay a lukot ti Hebreo a Kasuratan idi nasarakanda kadagiti kueba idiay Natay a Baybay dagiti nabaknang a gameng dagiti manuskrito a sidudulin iti gistay 1,900 a tawen. Dagiti eksperto pinetsaanda ti sumagmamano kadagitoy a nakopia idi naudi a siglo K.K.P. No pagdidiligen dagiti gistay 6,000 a manuskrito ti Hebreo a Kasuratan maparnuay ti matalek a pagibasaran ti Hebreo a teksto ket ipalgakna ti kinamatalek ti pannakayallatiw ti teksto.
TI HEBREO A LENGUAHE
6. (a) Aniat’ nagkauna a historia ti Hebreo a lenguahe? (b) Apay a kualipikadon Moises a mangisurat iti Genesis?
6 Ti maaw-awagan ita a Hebreo, no iti orihinal a pormana, isut’ lenguahe nga inusar ni Adan idiay Eden. Gapu itoy makuna a daytat’ lenguahe ti tao. Isut’ nausar idi tiempo ni Noe, nupay limmawan ti bokabulariona. Idi ad-adda a rimmang-ay ti pormana, isut’ pamunganayan a lenguahe a nakalasat idi riniribuk ni Jehova ti pagsasaoda idiay Torre ti Babel. (Gen. 11:1, 7-9) Ti Hebreo kameng ti Semitiko a grupo dagiti lenguahe, nga isut’ ulo dayta a pamilia. Agparang a nainaig dayta iti lenguahe ti Canaan idi tiempon Abraham, ket manipud iti Hebraiko a sangada, naporma ti nagduduma a dialekto dagiti Cananeo. Iti Isaias 19:18 natukoy dayta a kas “lenguahe ti Canaan.” Ni Moises idi tiempona ket maysa nga eskolar, a nasursuruan saan laeng a kadagiti sirib dagiti Egipcio no di pay ket iti Hebreo a lenguahe dagiti ammana. Gapuna kabaelanna a basaen dagiti kadaanan a dokumento a naiggamanna, ket mabalin a dagitoy ti nangibasaranna ti dadduma nga impormasion nga inrekordna iti maaw-awagan itan a Genesis a librot’ Biblia.
7. (a) Aniat’ naangay a naud-udi nga itatanor ti Hebreo? (b) Aniat’ nagserbian ti Biblikal a Hebreo?
7 Idi agangay, idi tiempo dagiti Judio nga ari, naawagan ti Hebreo kas “lenguahe dagiti Judio.” (2 Ar. 18:26, 28) Idi tiempon Jesus, barbaro wenno nalawlawa a pormat’ Hebreo ti inusar dagiti Judio, ket kalpasanna nagbalin a rabbiniko a Hebreo. Ngem, laglagipenyo koma a sigun iti Nakristianuan a Griego a Kasuratan, ti lenguahe kaskasdi a tinukoyda kas “Hebreo” a lenguahe, imbes nga Aramaiko. (Juan 5:2; 19:13, 17; Ara. 22:2; Apoc. 9:11) Nanipud ugma, ti Biblikal a Hebreo isut’ namagkaykaysa a lenguahe ti komunikasion, a naawatan dagiti kaaduan a sakbay-Kristiano a saksi ni Jehova agraman kadagiti Kristiano a saksi idi immuna a siglo.
8. No utobentayo ti panggep ti Kasuratan, aniat’ talaga a pagyamanantayo?
8 Ti Hebreo a Kasuratan nagserbi kas pundo dagiti kasla kristal ti kalawagna a danum ti kinapudno, nga inyallatiw ken naummong babaen ti nadibinuan a paltiing. Ngem, dagidi laeng makabasat’ Hebreo ti diretsa a makausar kadagitoy danum nga inted ti Dios. Kasano ngarud a makainum dagidiay nagdudumat’ pagsasaoda a nasion kadagitoy danum ti kinapudno, tapno magun-odda ti nadibinuan a giya ken bang-ar para kadagiti kararuada? (Apoc. 22:17) Babaen laeng iti pannakaipatarus ti Hebreo kadagiti sabali a lenguahe, ket iti kasta lumawa ti pagayusan ti karayan ti nadibinuan a kinapudno kadagiti amin nga umariwekwek a sangatauan. Talaga nga agyamantayo ken Jehova a Dios ta nanipud idi maikapat wenno maikatlo a siglo K.K.P. agingga ita, dagiti paset ti Biblia naipatarusdan iti nasurok 1,900 a lenguahe. Anian a tulong daytoy kadagiti amin a nalinteg panagpuspusoda a tattao, a talaga a “nagragsakanda” dagitoy napateg a danum!—Sal. 1:2; 37:3, 4.
9. (a) Aniat’ itden ti Biblia nga autorisasion no iti panagipatarus? (b) Aniada pay ti naitulong dagiti kadaanan a patarus iti Biblia?
9 Autorisaran ngata a mismot’ Biblia wenno mairasonanna ti pannakaipatarus ti tekstona kadagiti dadduma a lenguahe? Talaga a wen! Ti sinao ti Dios iti Israel a, “Makipagragsakkayo, dakayo a nasion, iti ilina,” ken ti propetiko a bilin ni Jesus kadagiti Kristiano a, “Daytoy naimbag a damag ti pagarian maikaskasabanto iti amin a napagnaedan a daga kas pammaneknek kadagiti amin a nasion,” masapul a matungpal. Tapno maangay daytoy, nesesita a maipatarus ti Kasuratan. No taliawentayo ti gistay 24 siglo a pannakaipatarus ti Biblia, nabatad a ti bendision ni Jehova isut’ kimmuykuyog itoy a trabaho. Sa, dagiti kadaanan a patarus ti Biblia a nakalasat nupay manuskrito dagitoy pinasingkedanda met ti ekselente a kinatarnaw ti tekstot’ Hebreo a pundo ti kinapudno.—Deut. 32:43; Mat. 24:14.
DAGITI BERSION A KAUUNAAN A NAIPATARUS
10. (a) Ania ti Samaritano a Pentateuch, ket apay a napateg dayta ita? (b) Mangtedkay ti usar ti Samaritano a Pentateuch sigun iti New World Translation.
10 Ti Samaritano a Pentateuch. Nanipud kauunaan a tiempo, adda bersion a nanaganan Samaritano a Pentateuch, ket sigun iti naganna, linaonna ti umuna a lima a librot’ Hebreo a Kasuratan. Transliterasion a talaga daytoy iti Hebreo a teksto a nagbalin a Samaritano a letra, a timmanor manipud iti Hebreo a letra. Nakabadang unay daytoy iti Hebreo a teksto idi a tiempo. Dagiti Samaritano ti nangaramid itoy a transliterasion—nga isudat’ kaputotan dagiti nabati idiay Samaria kalpasan a naparmek ti 10-tribo a pagarian ti Israel idi 740 K.K.P. ken dagidiay impan dagiti Asirio nga agtaeng sadiay. Insugpon dagiti Samaritano ti panagdaydayaw ti Israel kadagiti mismo a pagano a diosda, sada inakseptar ti Pentaeuch. Naipapan nga idi maikapat a siglo K.K.P. nga impatarusda dayta, nupay adda dagiti eskolar nga agkuna nga idi laeng maikadua a siglo K.K.P. dayta. No ibasada idi ti tekstoda, kinapudnona Hebreo ti panangibalikasda. Nupay ti tekstoda ket naglaon ti agarup 6,000 a naggiddiatanda iti Hebreo a teksto, kaaduan kadagita ket menor a detalye. Mammano kadagiti sibibiag pay a manuskrito ti nadadaan ngem ti maika-13 a siglo K.P. Natukoy ti Samaritano a Pentateuch kadagiti footnote ti New World Translation.b
11. Ania dagiti Targum, ket aniat’ maitulongda iti teksto ti Hebreo a Kasuratan?
11 Dagiti Aramaiko a Targum. Ti Aramaiko a sao para iti “patarus” wenno “paulog” isut’ targum. Nanipud tiempon Nehemias, ti Aramaiko isut’ nausar a kadawyan a lenguahe dagiti adu a Judio nga agtataeng iti teritoria ti Persia, isu a nesesita a ti panagbasada iti Hebreo a Kasuratan mapakuyogan iti patarus dayta a lenguahe. Nalabit naragpatda ti agdama nga ultimo a pormada idi agarup maikalima a siglo K.P. Nupay nalukay a panangipaulog dagitoy iti Hebreo a teksto, ket saan nga apaghusto a patarus, nangteddat’ nawadwad nga impormasion maipapan iti teksto ket nakatulongda a mangilawlawag ti sumagmamano a narikut a sitas. Namin-adu a natukoy dagiti Targum iti footnote ti New World Translation.c
12. Ania ti Septuagint, ket apay a napateg unay?
12 Ti Griego a Septuagint. Ti kapatgan kadagiti nagkauna a bersion ti Hebreo a Kasuratan, ken ti immuna nga aktual a naisurat a patarus manipud Hebreo, isu ti Griego a Septuagint (kaipapananna, “Pitopulo”). Ti patarusna nangrugi idi agarup 280 K.K.P., sigun iti tradision, babaen ti 72 a Judio nga eskolar ti Alexandria, Egipto. Idi agangay, 70 ti nausar a numero, ket ti bersion naawagan Septuagint. Masinunuo a naturpos dayta idi maikadua a siglo K.K.P. Isu daytat’ Kasuratan nga inusar dagiti Judio a Griegot’ pagsasaoda agingga idi tiempo ni Jesus ken dagiti apostolna. Iti Nakristianuan a Griego a Kasuratan, kaaduan kadagiti 320 a diretsa a naadaw ken ti nagtipon a dagup ti gistay 890 a naadaw ken naisitar iti Hebreo a Kasuratan ket naibasarda iti Septuagint.
13. Aniada a napateg a pirsay ti Septuagint ti nakalasat ingga ita, ket aniat’ maitulongda?
13 Adu pay la agingga ita dagiti pirsay a manuskrito ti Septuagint a naisurat iti papiro a mabalin nga adalen. Napategda ta naisuratda idi tiempo dagiti immuna a Kristiano, ket nupay sumagmamanoda la a bersikulo wenno kapitulo, makatulongda a mangsierto ti tekstot’ Septuagint. Ti Fouad Papyri a koleksion (Inventory No. 266) nadiskobredat’ Egipto idi 1939 ket rumsua nga umuna a siglo K.K.P. ti tiempona. Naglaon kadagiti paset ti Genesis ken Deuteronomio. Kadagiti pirsay ti Genesis, di agparang ti nadibinuan a nagan gapu ta kurang ti pasetna. Ngem, iti Deuteronomio, nadumaduma a sitas ti pagparanganna, a kuadrado a letrat’ Hebreo ti pannakaisuratna ngem Griego ti tekstona.d Dagiti dadduma a papiro napetsaan iti agarup maikapat a siglo K.P., idi nga inrugidan nga usaren ti nalaglagda a vellum, ti napino a lukot a masansan nga aggapu iti kudil ti baka, karnero, wenno kalding, a manuskrito a pagsuratan.
14. (a) Aniat’ impaneknek ni Origen maipapan iti Septuagint? (b) Kaano ken kasanoda a binaliwan ti Septuagint? (c) Ania a pammaneknek ti inted dagidi nagkauna a Kristiano idi inusarda ti Septuagint?
14 Makapainteres ta ti nadibinuan a nagan, iti pormat’ Tetragrammaton, agparang met iti Septuagint iti innem a binnatog a Hexapla ni Origen, a naturpos idi agarup 245 K.P. Kas komentona iti Salmo 2:2, insurat ni Origen maipapan iti Septuagint: “Kadagiti awan erradona a manuskrito agparang TI NAGAN kas Hebreo a letra, ngem saan nga iti agdama a Hebreo [a letra], no di ket kadagiti kadadaanan.”e Dagiti ebidensia paneknekanda a nasuktan ti dadduma a paset ti Septuagint idi pay la un-unana, a ti Tetragrammaton sinandianda ti Kyʹri·os (Apo) ken The·osʹ (Dios). Yantangay ti manuskrito nga inusar dagidi nagkauna a Kristiano ket linaonna ti nadibinuan a nagan, di mabalin nga iti ministerioda tinuladda ti tradision dagiti Judio a dida kayat a baliksen “TI NAGAN.” Nabalinanda a sinaksian ti nagan ni Jehova a diretsa manipud iti Griego a Septuagint.
15. (a) Usarenyo ti tsart iti panid 314, sayo deskribiren dagiti vellum ken lalat a manuskrito ti Septuagint. (b) Kasano a tinukoy ti New World Translation dagitoy?
15 Adda pay la ita dagiti ginasut a vellum ken lalat a manuskrito ti Griego a Septuagint. Adu kadagitoy, a naaramid iti baet ti maikapat ken maikasiam a siglo K.P., importanteda gapu ta dakkel a paset ti Hebreo a Kasuratan ti linaonda. Naawaganda nga uncial ta naisuratda nga interamente iti dadakkel, nagsisina a letra a kapital. Dagiti dadduma naawaganda a minuscule gapu ta naisuratda iti babbabassit, agsisilpo a klaset’ panagsurat. Ti minuscule, wenno nagsisilpo, a manuskrito naglatakda idi maikasiam a siglo agingga a naimbento ti panagimprenta. Dagiti naisangayan nga uncial a manuskrito idi maikapat ken maikalima a siglo, nga isuda ti Vatican No. 1209, Sinaitic, ken Alexandrine, linaonda amin ti Griego a Septuagint a bassit lat’ nagdudumaanda. Masansan a ti Septuagint tinukoy dagiti footnote ken komentario ti New World Translation.f
16. (a) Ania ti Latin a Vulgate, ket apay a napateg unay? (b) Mangtedkay ti panangtukoy ti New World Translation iti dayta.
16 Ti Latin a Vulgate. Daytoy ti kangrunaan a teksto nga inusar dagiti adu a managipatarus a Katoliko idi pinartuatda ti bersionda kadagiti adu a lenguahe ti Lumaud a Kakristianuan. Aniat’ punganay ti Vulgate? Ti Latin a sao a vulgatus kaipapananna ti “komon, daydiay popular.” Idi damo a rimmuar ti Vulgate, nausar ti komon, wenno popular, a Latin idi a tiempo tapno nalaka a tarusan dagiti ordinario nga umili ti Lumaud nga Imperio Romano. Ni Jerome nga eskolar, nga isut’ nangipatarus itoy, datin a nangaramid ti dua a rebision dagiti Salmo iti Kadaanan a Latin, tapno maidilig iti Griego a Septuagint. Ngem, impatarusna a diretsa ti Biblia a Vulgate manipud kadagiti orihinal a Hebreo ken Griego a lenguahe gapuna saan a bersion daytoy iti sabali a bersion. Inaramid ni Jerome ti Latin a patarusna manipud Hebreo idi agarup 390 K.P. inggat’ 405 K.P. Nupay ti kompleto a patarusna ket naglaon kadagiti libro nga Apocripa, nga idi a tiempo ket nakastrekdan kadagiti kopia a Septuagint, pinagsina a sibabatad ni Jerome dagiti libro a kanonikal ken dagidiay saan. Namin-adu a tinukoy ti New World Translation ti Vulgate ni Jerome no kadagiti footnote.g
DAGITI TEKSTO TI HEBREO A LENGUAHE
17. Asino dagiti eskriba, wenno Soferim, ket apay a kinondenar ida ni Jesus?
17 Dagiti Soferim. Dagiti lallaki a nangkopia iti Hebreo a Kasuratan a nangrugi idi tiempon Esdras aginggat’ tiempo ni Jesus naawaganda nga eskriba, wenno Soferim. Idi agangay, naginnanakemda a nangbalbaliw kadagiti teksto. Kinapudnona, diretsa a kinondenar ni Jesus dagitoy agkunkuna a para idulin ti Linteg gaput’ panangimetda ti pannakabalin a dida met rebbengen.—Mat. 23:2, 13.
18. (a) Asino dagiti Masoretes, ket ania dagiti napateg a notasion nga inkabilda iti Hebreo a teksto? (b) Aniat’ sumagmamano nga ehemplo dagiti kinorehirda, kas napaliiw ti New World Translation?
18 Ipalgak ti Masora dagiti Nabalbaliwan. Dagiti eskribiente a nangsuno kadagiti Soferim kadagidi siglo kalpasan ni Kristo naawaganda a Masoretes. Minarkaanda dagiti binalbaliwan dagidi nagkauna a Soferim, nga inlistada ida iti pingir wenno iti ngudo ti Hebreo a teksto. Dagitoy a marka nanagananda a Masora. Ti Masora inlistana ti 15 nga ekstraordinario a marka nga inkabil dagiti Soferim, kayatna a sawen, 15 a sasao wenno balikas iti Hebreo a teksto a namarkaan kadagiti tulnek wenno punto. Dagiti dadduma kadagitoy nga ekstraordinario a marka dida apektaran ti Iloko a patarus wenno pannakaipaulogna, ngem dagiti dadduma adda epektoda ket napateg dagitoy.h Impalubos dagiti Soferim ti inaanito nga amakda a mangbalikas iti nagan a Jehova a nangsilo kadakuada tapno suktanda dayta ket nagbalin nga ʼAdho·naiʹ (Apo) kadagiti 134 a sitas ket nagbalin nga ʼElo·himʹ (Dios) kadagiti dadduma met a kaso. Inlista ti Masora dagitoy a panagbalbaliw.i Dagiti Soferim wenno nagkauna nga eskriba nakabasolda pay ta di kumurang 18 a kaso ti binalbaliwanda (kinorehirda), sigun iti notasion ti Masora, ngem siguro ad-adu pay ngem dayta.j Nasayaat met ketdit’ gandat ti panangkorehirda gapu ta ti orihinal a teksto kasla tabbaawanna ti Dios wenno dina raemen dagiti naindagaan a pannakabagina.
19. Ania ti Hebreo a teksto a konsonante, ket kaano a naipiho ti pormana?
19 Ti Teksto a Konsonante. Ti Hebreo nga alpabetiko buklen ti 22 a konsonante, ket awanan ti bokales. Idi ugma, ti agbasa isun ti nangnayon ti aweng ti bokales sigun ti pannakaammona iti dayta a lenguahe. Ti surat a Hebreo kasla napaababa nga eskritura. Kas iti moderno nga Ingles adu dagiti estandarte a pangababaan nga us-usarenda a konsonante lat’ agparang. Kas ehemplo, ti sao a ltd. isut’ pangababaan ti limited. Umarngi met, ti Hebreo a lenguahe addaan nagsasagadsad a sasao a puro konsonante laeng. No kasta, ti “teksto a konsonante” kaipapananna ti Hebreo a teksto nga awan nayonna a marka ti bokales. Ti teksto a konsonante ti Hebreo a manuskrito naipiho ti pormana iti nagbaetan ti immuna ken maikadua a siglo K.P., nupay nagtultuloy a nagwaras iti sumagmamano a tawen dagiti manuskrito nga adda nagdudumaan ti tekstoda. Awanen ti binalbaliwanda a pasetna, a saan a kas kadagiti immun-una a periodo dagiti Soferim.
20. Aniat’ inaramid dagiti Masoretes maipapan iti Hebreo a teksto?
20 Ti Teksto a Masoretiko. Idi maud-udi a paset ti immuna a milenio K.P., dagiti Masoretes (Hebreo, ba·ʽalehʹ ham·ma·soh·rahʹ, kaipapananna “dagiti Maestro ti Tradision”) inyusuatda ti sistema a mangnayon kadagiti tulnek ti bokales ken marka. Nagserbi dagitoy a naisurat a mangtulong iti panangbasa ken panangbalikas kadagiti bokales, idinto ta iti dati, nagtitinnawidan laeng dayta babaen ti berbal a tradision. Awan pulos binaliwan dagiti Masoretes no kadagiti teksto nga inyallatiwda no di ket inrekordda dagiti nasken a marka iti Masora. Nagan-annadda unay tapno dida laklakaen la a baliwan dagita. Sa, idiay Masora, pinagminarda dagiti pagduaduaan a teksto sada kinorehir dagitoy no la ket ta ammoda a nesesita dayta.
21. Ania ti Masoretiko a teksto?
21 Adda tallo a gunglo dagiti Masoretes a trabahodat’ agikabil ti bokales ken dadduma a marka a kasapulan ti teksto a konsonante, nga isuda dagiti Babiloniano, Palestiniano, ken Tiberiano. Ti Hebreo a teksto nga addaanen iti nayimprenta nga edision ti Hebreo a Biblia isut’ maaw-awagan a Masoretiko a teksto ket usarenna ti sistema a pinorma ti gunglo a Tiberiano. Daytoy a sistema inyusuat dagiti Masoretes a taga Tiberias, siudad iti makinlaud nga igid ti Baybay ti Galilea. Dagiti footnote ti New World Translation kadarato tukoyenda ti Masoretiko a teksto (iti simbolo nga M) ken dagiti notasion iti pingirna, ti Masora (iti simbolo nga Mmargin).k
22. Ania ti adda kadatayo a manuskrito ti Babiloniano a teksto, ket kasano a maidilig daytoy iti Tiberiano a teksto?
22 Ti gunglo a Palestiniano immarkada ti bokales iti ngatuen dagiti konsonante. Narasay dagiti kasta a manuskrito a nakagteng kadatayo, a pakakitaan nga imperpekto daytoy a sistema a panagimarkat’ bokales. Ti met Babiloniano a sistema a panagimarkat’ bokales ket supralinear (adut’ tulnekna). Ti manuskrito a pakakitaan ti Babiloniano a panagmarka isu ti Petersburg Codex of the Prophets, idi 916 K.P., a naidulin sadi Leningrad Public Library, U.S.S.R. Linaon daytoy a codex ti Isaias, Jeremias, Ezequiel, ken dagiti “menor” a propeta, nga adda notasionda (Masora). Sireregget nga inamiris dagiti eskolar daytoy a manuskrito ket indiligda iti Tiberiano a teksto. Nupay inusarna ti supralinear a sistema a panagimarkat’ bokales, kinapudnona tinuladna ti Tiberiano a teksto no maipapan iti teksto a konsonante ken dagiti bokales agraman ti Masora. Ti British Museum adda kopiana ti tekstot’ Pentateuch ti Babilonia, a nasarakanda a dandani agparehoda iti Tiberiano a teksto.
23. Ania dagiti nagsasagadsad a Hebreo a manuskrito a nabirukanda iti denna ti Natay a Baybay?
23 Dagiti Lukot ti Natay a Baybay. Idi 1947 nangrugi ti nakaay-ayat a baro a kapitulo ti historia ti Hebreo a manuskrito. Idiay kueba ti Wadi Qumran (Nahal Qumeran), iti denna ti Natay a Baybay, nadiskobreda ti damo a lukot ti Isaias, agraman dadduma a Biblikal ken di Biblikal a lukot. Di nagbayag, naipablaak ti kompleto a potograpiko a kopia daytoy nagsayaat pannakaitalimengna a lukot ti Isaias (1QIsa) tapno adalen dagiti eskolar. Mamatida a naaramid daytoy idi ngudo ti maikadua a siglo K.K.P. Talaga, nga adtoy ti nagpaiduma a diskobre—maysa a Hebreo a manuskrito a sangaribo a tawen a laklakay ngem ti kadadaanan nga ik-ikutanda a manuskrito nga agbatad a Masoretiko a teksto ti Isaias!l Kadagiti dadduma a kuebat’ Qumran nadiskobreda dagiti pirsay ti nasurok 170 a lukot a naglaon ti paspaset dagiti amin a librot’ Hebreo a Kasuratan malaksid iti Ester. Agdamada pay la nga ad-adalen dagita a lukot.
24. Aniat’ nakaidumaan dagitoy iti Masoretiko a teksto, ket kasano nga inusar ti New World Translation dagitoy?
24 Inreport ti maysa nga eskolar a sigun iti pananganagna iti atiddog a Salmo 119 a linaon ti maysa nga importante a Natay a Baybay a Lukot dagiti Salmo (11QPsa) ipakitana a gistay sao por sao nga agtunosda iti Masoretiko a teksto ti Salmo 119. Maipapan iti Lukot dagiti Salmo, napaliiw ni Propesor J. A. Sanders: “Kaaduan [a nagdumaanda] ket ortograpiko ket nasken laeng kadagiti eskolar nga interesado kadagiti pamalutpotan iti panangbalikas iti Hebreo idi ugma, ken umarngi kadagita.”a Dagiti dadduma kadagitoy karkarna a kadaanan a manuskrito awan makita a dakkel a nagdumaan ti linaonda. Ti mismo a lukot ti Isaias, nupay adda naggidiatan ti pannakadeletiar ken urnos ti gramatika, awan nakaidumaanna no iti doktrina. Dagiti nakaidumaan daytoy naipablaak a lukot ti Isaias isudat’ nausisa idi maisagana ti New World Translation, ket natukoy dagita a paset.b
25. Ania dagiti napagsasaritaantayon a Hebreo a teksto, ket aniat’ isiertona kadatayo ti pannakaadal kadagita?
25 Nausigtayon dagiti kangrunaan a pamuspusan a pannakayallatiw kadatayo ti Hebreo a Kasuratan. Kangrunaan kadagitoy, isu ti Samaritano a Pentateuch, Dagiti Aramaiko a Targum, ti Griego a Septuagint, ti Tiberiano a Hebreo a teksto, ti Palestiniano a Hebreo a teksto, ti Babiloniano a Hebreo a teksto, ken ti Hebreo a teksto dagiti Lukot ti Natay a Baybay. Gapu ta naadal ken napagdidiligen dagitoy a teksto, masiguradotayo a ti Hebreo a Kasuratan dimmanon kadatayo a bale iti isu met la a porma a kas idi damo nga inrekord dagiti napaltiingan nga adipen ti Dios.
TI PURO A HEBREO A TEKSTO
26. (a) Kasanoda nga inyusuat ti naannad a pannakaadal ti Hebreo a teksto, ket aniadat’ sumagmamano a kompleto a teksto a naiyimprentan? (b) Kasano a naaramat ti Ginsburg a teksto?
26 Ti estandarte a nayimprenta nga edision ti Hebreo a Biblia a naus-usar agingga idi maika-19 a siglo isu ti Second Rabbinic Bible ni Jacob ben Chayyim a naipablaak idi 1524-25. Sa la inrugi dagiti eskolar idi maika-18 a siglo ti moderno a naannad (critical) a panangusigda iti Hebreo a teksto. Idi 1776-80, sadi Oxford, impablaak ni Benjamin Kennicott ti rumsua a naggigiddiatan ti nasurok 600 a Hebreo a manuskrito. Sa, idi 1784-98, sadi Parma, ni J. B. de Rossi nga Italiano nga eskolar impablaakna ti rumsua a naggigiddiatan ti nasurok 800 wenno ad-adu pay a manuskrito. Ni S. Baer a Hebreo nga eskolar, ti Alemania, namartuat met iti kompleto a teksto. Iti kallabes a siglo, impamaysa ni C. D. Ginsburg iti adu a tawen ti namataud iti naannad-pannakausigna a kompleto a teksto ti Hebreo a Biblia. Damo a nagparang daytoy idi 1894, ken ti pinal a rebisionna idi 1926.c Inusar ni Joseph Rotherham ti 1894 nga edision daytoy a teksto idi inaramidna ti Ingles a patarusna, a The Emphasised Bible, idi 1902, ket ni Propesor Max L. Margolis ken dagiti kaduana inusarda dagiti teksto da Ginsburg ken ni Baer idi impatarusdat’ Hebreo a Kasuratan idi 1917.
27, 28. (a) Ania ti Biblia Hebraica, ket kasano a naparnuay daytoy? (b) Kasano nga inusar ti New World Translation daytoy a teksto?
27 Idi 1906 ni Rudolf Kittel a Hebreo nga eskolar impablaakna idiay Alemania ti umuna nga edision (sa kalpasanna, ti maikadua nga edision) ti puro a Hebreo a teksto a napauluan Biblia Hebraica, wenno “Ti Hebreo a Biblia.” Babaen itoy a libro inurnos ni Kittel ti textual apparatus nga aduan ti footnote, a pinagsusugponna wenno pinagdidiligna dagiti adu a Hebreo a manuskrito ti Masoretiko a teksto nga addan idi a tiempo. Inusarna a kangrunaan a tekstona ti nalatak idi a teksto ni Jacob ben Chayyim. Idi nga addan dagiti nadadaan, mas superior a Masoretiko a teksto ni Ben Asher, a nagbalin nga estandarte idi agarup maika-10 a siglo K.P., nangaramid ni Kittel ti interamente a naigiddiat a maikatlo nga edision ti Biblia Hebraica. Daytoy ti kinompleto dagiti kakaduana kalpasan ti ipapatayna.
28 Ti Biblia Hebraica ni Kittel, ti maika-7, -8, ken -9 nga edision (1951-55), isudat’ nausar a kangrunaan a teksto ti Hebreo a seksion ti New World Translation iti Ingles. Adda baro nga edision ti Hebreo a teksto, a naawagan Biblia Hebraica Stuttgartensia, a napetsaan 1977, nga isut’ nausar a nangpabaro ti impormasion a naidatag kadagiti footnote ti New World Translation a naipablaak idi 1984.
29. Ania a parte ti Biblia Hebraica ti nakatulong unay a nangisubli iti nadibinuan a nagan?
29 Ti panangidatag ni Kittel iti notasion a Masora, a pakakitaan ti adu a binaliwan dagidi sakbay-Kristiano nga eskriba, isut’ nakatulong iti apaghusto a panagipatarus ti New World Translation, agraman pannakaisubli ti nadibinuan a nagan, a Jehova. Ti naynay nga agrangrang-ay a tay-ak dagiti mangsuksukimat iti Biblia us-usaren a kanayon ti New World Translation.
30. (a) Usarenyo ti tsart iti panid 308 a pakakitaan dagiti gubuayan ti Hebreo a paset ti teksto ti New World Translation, sayo itudo ti historia ti Hebreo a teksto ingga a dimmanon iti Biblia Hebraica a kas isut’ kangrunaan a naggubuayan ti New World Translation. (b) Ania dagiti dadduma a gubuayan nga inaramat ti New World Bible Translation Committee?
30 Iti daytoy nga adalen adda tsart nga ipakitana ti gubuayan ti tekstot’ Hebreo a Kasuratan nga inusar ti New World Translation. Iti ababa, ipakita daytoy a tsart ti panagprogreso ti Hebreo a teksto agingga a nagbalin a Biblia Hebraica ni Kittel, nga isut’ kangrunaan a teksto a nausar. Dagiti linea a puted-puted ipakitada ti segundario a teksto a nausar. Dina ipasimudaag daytoy a no iti kaso dagiti bersion kas iti Latin a Vulgate ken ti Griego a Septuagint, ket kinonsultada dagiti orihinal a teksto. No maipapan kadagiti mismo a naipaltiing a Hebreo a surat, awan itan dagidi orihinal a bersion. Dagitoy a gubuayan dagiti teksto naikonsulta babaen kadagiti mapiar nga edision dagiti teksto wenno kadagiti mapiar a kadaanan a patarus ken dagiti naanad a komentario. Gapu ta nakonsulta dagitoy nagduduma a teksto, nabaelan ti New World Bible Translation Committee nga idatag ti naturay ken matalek a patarus ti orihinal a naipaltiing a Hebreo a Kasuratan. Dagitoy a gubuayan namarkaanda amin kadagiti footnote ti New World Translation.
31. (a) Ti Hebreo a Kasuratan a paset ti New World Translation resulta, ngarud, ti ania? (b) Ania ngad a panagyaman ken panangnamnama ti mayebkastayo?
31 Ti seksion ti Hebreo a Kasuratan ti New World Translation no kasta ket produkto ti adu a tawtawen a panagsukimat ken panagsirarak iti Biblia. Naibasar iti teksto a napalalot’ kinatarnawna, napalaus a resulta daytoy ti matalek a pannakayallatiw ti teksto. Gapu ta naannayas ken makaallukoy ti estilona, patarus daytoy a mausar iti serioso a panagadal iti Biblia a nakalalasin a mapiar ken umiso. Pagyamanan ken Jehova, Dios ti komunikasion, ta ti Saona sibibiag ken adda puersana ita! (Heb. 4:12) Sapay koma ta dagidiay nasingpet ituloyda a pabilgen ti pammatida babaen ti panangadalda ti napateg a Saot’ Dios ket matignayda a mangaramid ti pagayatan ni Jehova kadagitoy nagpaiduma nga aldaw.—2 Ped. 1:12, 13.
[Footnotes]
a Kitaenyo ti “Sam” iti footnote ti Genesis 4:8; Exodo 6:2; 7:9; 8:15; ken Ex 12:40. Daytoy naudi a pannakaipaulog tulongannatay a mangtarus iti Galacia 3:17.
b Kitaenyo ti “T” iti footnote ti Numeros 24:17; Deuteronomio 33:13; ken Salmo 100:3.
c Reference Bible, apendise 1C, “The Divine Name in Ancient Greek Versions.”
d Saan nga ammo no kaano a nayusuat dagiti sinagoga. Nalabit a kabayatan daydi 70-tawen a pannakaidistierodat’ Babilonia ta awan templo idi, wenno kalpasan unay ti isusublida manipud pannakaidistiero, idi tiempo ni Esdras.
e Insight on the Scriptures, Tomo 2, panid 9.
f Pinagminar ti New World Translation dagitoy a nagdudumaan babaen kadagiti simbolo nga LXXא no Sinaitic, LXXA no Alexandrine, ken LXXB no Vatican. Kitaenyo ti footnote ti 1 Ar-ari 14:2 ken 1 Cronicas 7:34; 12:19.
g Kitaenyo ti “Vg” iti footnote ti Exodo 37:6.
h Reference Bible, apendise 2A, “Extraordinary Points.”
i Reference Bible, apendise 1B, “Scribal Changes Involving the Divine Name.”
j Reference Bible, apendise 2B, “Emendations (Corrections) of the Sopherim.”
k Kitaenyo ti footnote ti Salmo 60:5; 71:20; 100:3; ken Sal 119:79.
l Insight on the Scriptures, Tomo 1, panid 322.
a The Dead Sea Psalms Scroll, 1967, J. A. Sanders, panid 15.
b Kitaenyo ti “1QIsa” iti footnote ti Isaias 7:1; 14:4.
c Kitaenyo ti “Gins.” iti footnote ti Levitico 11:42.
[Tsart iti panid 313]
(Para iti aktual a pannakaurnosna, kitaem ti publikasion)
DADDUMA A NALATAK A MANUSKRITO A PAPIRO
Ti Hebreo a Kasuratan
Nagan ti Manuskrito Nash Papyrus
Petsa Maika-2 wenno -1 sig. K.K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Cambridge, Inglatera
Nagan ti Manuskrito Rylands 458
Simbolo 957
Petsa Maika-2 sig. K.K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Manchester, Inglatera
Mabalin a Linaonna Pirsay ti Deuteronomio kap. 23-28
Nagan ti Manuskrito Fouad 266
Petsa Umuna sig. K.K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Cairo, Egipto
Mabalin a Linaonna Paset ti Genesis ken
Deuteronomio
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
apendise 1C
Nagan ti Manuskrito Levitico a Lukot ti Natay a Baybay
Simbolo 4Q LXX Levb
Petsa Umuna sig. K.K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Jerusalem, Israel
Mabalin a Linaonna Pirsay ti Levitico
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Chester Beatty 6
Simbolo 963
Petsa Maika-2 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Dublin, Ireland, ken Ann Arbor, Mich.,
E.U.A.
Mabalin a Linaonna Paset ti Numeros ken
Deuteronomio
Nagan ti Manuskrito Chester Beatty 9, 10
Simbolo 967/968
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Dublin, Ireland, ken
Princeton, N.J.,
E.U.A.
Mabalin a Linaonna Paset ti Ezequiel, Daniel, ken Ester
Ti Nakristianuan a Griego a Kasuratan
Nagan ti Manuskrito Oxyrhynchus 2
Simbolo P1
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Philadelphia, Pa., E.U.A.
Mabalin a Linaonna Mat. 1:1-9, 12, 14-20
Nagan ti Manuskrito Oxyrhynchus 1228
Simbolo P22
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Glasgow, Scotland
Mabalin a Linaonna Pirsay ti Juan kap. 15, 16
Nagan ti Manuskrito Michigan 1570
Simbolo P37
Petsa Maika-3/4 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Ann Arbor, Mich., E.U.A.
Mabalin a Linaonna Mat. 26:19-52
Nagan ti Manuskrito Chester Beatty 1
Simbolo P45
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Dublin, Ireland; Vienna, Austria
Mabalin a Linaonna Pirsay ti Mateo, Marcos, Lucas,
Juan, ken Aramid
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Chester Beatty 2
Simbolo P46
Petsa c. 200 K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Dublin, Ireland; Ann Arbor, Mich.,
E.U.A.
Mabalin a Linaonna Siam kadagiti surat ni Pablo
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Chester Beatty 3
Simbolo P47
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Dublin, Ireland
Mabalin a Linaonna Apoc. 9:10–17:2
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Rylands 457
Simbolo P52
Petsa c. 125 K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Manchester, Inglatera
Mabalin a Linaonna Juan 18:31-33, 37, 38
Nagan ti Manuskrito Bodmer 2
Simbolo P66
Petsa c. 200 K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Geneva, Switzerland
Mabalin a Linaonna Kaaduan ti Juan
Nagan ti Manuskrito Bodmer 7, 8
Simbolo P72
Petsa Maika-3/4 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Geneva, Switzerland, ken
Vatican Library ti Roma, Italia
Mabalin a Linaonna Judas, 1 Pedro, ken 2 Pedro
Nagan ti Manuskrito Bodmer 14, 15
Simbolo P75
Petsa Maika-3 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Geneva, Switzerland
Mabalin a Linaonna Kaaduan ti Lucas ken Juan
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
[Tsart iti panid 314]
(Para iti aktual a pannakaurnosna, kitaem ti publikasion)
DADDUMA A NALATAK A MANUSKRITO A VELLUM KEN LALAT
Ti Hebreo a Kasuratan (iti Hebreo)
Nagan ti Manuskrito Aleppo Codex
Simbolo Al
Petsa 930 K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Dati idiay Aleppo, Siria.
Itan idiay Israel.
Mabalin a Linaonna Dakkel a paset ti Hebreo a
Kasuratan (teksto ni Ben Asher)
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito British Museum Codex Or4445
Petsa Maika-10 sig. K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Londres, Inglatera
Mabalin a Linaonna Kaaduan ti Pentateuch
Nagan ti Manuskrito Cairo Karaite Codex
Simbolo Ca
Petsa 895 K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Cairo, Egipto
Mabalin a Linaonna Dagiti immuna ken naudi a Propeta
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Leningrad Codex
Simbolo B 19A
Petsa 1008 K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Leningrad,
U.S.S.R.
Mabalin a Linaonna Hebreo a Kasuratan
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Jos. 21:37; 2 Sam. 8:3; apendise 1A
Nagan ti Manuskrito Petersburg Codex of the Prophets
Simbolo B 3
Petsa 916 K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Leningrad,
U.S.S.R.
Mabalin a Linaonna Dagiti naudi a Propeta
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
apendise 2B
Nagan ti Manuskrito Umuna nga Isaias a Lukot
ti Natay a Baybay
Simbolo 1QIsa
Petsa Ngudot’ maika-2 sig. K.K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Jerusalem, Israel
Mabalin a Linaonna Isaias
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Salmo a Lukot ti Natay
a Baybay
Petsa Umuna sig. K.P.
Lenguahe Hebreo
Sadiay Jerusalem, Israel
Mabalin a Linaonna Paset ti 41 a maudi a kakatlo dagiti Salmo
Ti Septuagint ken Nakristianuan a Griego a Kasuratan
Nagan ti Manuskrito Sinaiticus
Simbolo 01( א)
Petsa Maika-4 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Londres, Inglatera
Mabalin a Linaonna Paset ti Hebreo a Kasuratan ken
intero a Griego a Kasuratan ken
dadduma a surat nga Apocripa
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
1 Cron. 12:19; Juan 5:2; 2 Cor. 12:4
Nagan ti Manuskrito Alexandrinus
Simbolo A (02)
Petsa Maika-5 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Londres, Inglatera
Mabalin a Linaonna Intero a Hebreo ken Griego a
Kasuratan (adda babassit a
napukaw wenno naperdi) ken
dadduma a surat nga Apocripa
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Vatican 1209
Simbolo B (03)
Petsa Maika-4 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Vatican Library ti Roma, Italia
Mabalin a Linaonna Idi damo kompleto a Biblia. Ita awanen:
Hebreo kalpasan ti Heb 9:14;
2 Timoteo; Tito; Filemon; Apocalipsis
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Mar. 6:14; Juan 1:18; 7:53–8:11
Nagan ti Manuskrito Ephraemi Syri rescriptus
Simbolo C (04)
Petsa Maika-5 sig. K.P.
Lenguahe Griego
Sadiay Paris, Francia
Mabalin a Linaonna Paset ti Hebreo a Kasuratan
(64 bulong) ken ti Griego a
Kasuratan (145 bulong)
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Codex Bezae Cantabrigiensis
Simbolo Dea (05)
Petsa Maika-5 sig. K.P.
Lenguahe Griego- Latin
Sadiay Cambridge, Inglatera
Mabalin a Linaonna Kaaduan ti uppat nga Ebanghelio
ken Aramid, sumagmamano a
bersikulo ti 3 Juan
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Nagan ti Manuskrito Codex Claromontanus
Simbolo DP (06)
Petsa Maika-6 sig. K.P.
Lenguahe Griego-Latin
Sadiay Paris, Francia
Mabalin a Linaonna Sursurat ni Pablo (agraman Hebreo)
Ehemplot’ Usarna iti New World Translation—With References (kitaenyo ti footnote ti teksto a naisitar)
Gal. 5:12 (agparang ti reperensia
iti simbolo “D”)
[Diagram iti panid 308]
(Para iti aktual a pannakaurnosna, kitaem ti publikasion)
Gubuayan ti Teksto ti New World Translation—Hebreo a Kasuratan
Orihinal a Hebreo a Surat ken Nagkauna a Kopia
Aramaiko a Targum
Lukot ti Natay a Baybay
Samaritano a Pentateuch
Griego a Septuagint
Kadaanan a Latin
Coptico, Ethiopico, Armeniano
Hebreo a Teksto a Konsonante
Latin a Vulgate
Bersion a Griego—Aquila, Theodotion, Symmachus
Syriac Peshitta
Teksto a Masoretiko
Codex ti Cairo
Petersburg Codex of the Prophets
Codex ni Aleppo
Hebreo a Teksto ni Ginsburg
Codex ti Leningrad B 19A
Biblia Hebraica (BHK), Biblia Hebraica
Stuttgartensia (BHS)
New World Translation
Hebreo a Kasuratan—Ingles; Manipud Ingles Naipatarus iti Adu a Moderno a Lenguahe
[Diagram iti panid 309]
(Para iti aktual a pannakaurnosna, kitaem ti publikasion)
Gubuayan ti Teksto ti New World Translation—Nakristianuan a Griego a Kasuratan
Orihinal a Griego a Surat ken Kadaanan a Kopia
Bersion a Armeniano
Bersion a Coptico
Bersion a Syriac—Curetonian, Philoxenian, Harclean,
Palestinian, Sinaitic, Peshitta
Kadaanan a Latin
Latin a Vulgate
Rebisado a Teksto a Sixtine ken Clementine
Greek Cursive MSS.
Teksto ni Erasmo
Teksto ni Estefano
Textus Receptus
Griego a Teksto ni Griesbach
Emphatic Diaglott
Dagiti Papiro—(e.g., Chester Beatty P45, P46, P47; Bodmer P66, P74,
P75)
Nagkauna a Griego nga Uncial MSS.—Vatican 1209 (B), Sinatic (א),
Alexandrine (A), Ephraemi Syri rescriptus (C), Bezae (D)
Griego a Teksto da Westcott ken Hort
Griego a Teksto ni Bover
Griego a Teksto ni Merk
Griego a Teksto ni Nestle-Aland
Griego a Teksto ni United Bible Societies
23 a Hebreo a Bersion (Maika-14-20 a siglo), naipatarus
manipud Griego wenno Latin a Vulgate, a
Tetragrammaton ti nausar iti nadibinuan a nagan
New World Translation
Nakristianuan a Griego a Kasuratan—Ingles; Manipud Ingles Naipatarus iti Adu a Moderno a Lenguahe