Agostu
Sésta-fera, 1 di agostu
Difikuldadis di algen justu é txeu, má Jeová ta libra-l di tudu es. — Sal. 34:19.
Repara dôs pontu inportanti na kel salmu li ki sta di riba: (1) Algen justu ta pasa pa prublémas. (2) Jeová ta libra-nu di nos provason. Modi ki Jeová ta libra-nu? Un manera é djuda-nu ten un ideia ikilibradu sobri vida na kel mundu li. Enbóra Jeová promete ma nu ta ten alegria na sirbi-l, kel-li ka krê fla ma nu ka ta pasa pa prublémas gósi. (Isa. 66:14) Jeová ta inkoraja-nu pa nu konsentra na futuru, na kel ténpu ki nu ta ben ten kel vida ki sénpri el kreba pa nu ten, ki é un vida filís i pa tudu ténpu. (2 Kor. 4:16-18) Timenti kel dia ka txiga, tudu dia el ta djuda-nu pa nu kontinua ta sirbi-l. (Lam. 3:22-24) Kuzê ki nu pode prende ku izénplus di sérvu di Jeová fiel, na ténpu ki Bíblia skrebedu i na nos ténpu? Nu pode pasa pa prublémas ki nu ka sta ta spera. Má óras ki nu kunfia na Jeová, nunka el ka ta dexa di djuda-nu. — Sal. 55:22. w23.04 14-15 ¶3-4
Sábadu, 2 di agostu
Obi ku autoridadi. — Rom. 13:1.
Nu pode prende ku izénplu di Juzé i Maria, ki staba prontu pa obi ku autoridadi, sikrê éra difísil pa es. (Luk. 2:1-6) Kantu Maria tinha uns 9 mês grávida, govérnu pidi pa el ku Juzé faze un kuza difísil. Augustu, ki ta governaba inpériu di Roma, manda tudu algen pa rejista. Juzé ku Maria tevi ki bai ti Belen, ki éra un viajen di más di 150 kilómetru na un kaminhu ki tinha txeu dixida i subida. Kel viajen li foi difísil, prinsipalmenti pa Maria. Talvês es staba preokupadu ku kuzê ki pode kontiseba si Maria tinha fidju na kaminhu. Kuzê ki es ta fazeba si kel-li kontiseba? Maria tinha kel algen ki ta ben sérba Misías déntu se bariga. Kel-li pode sérba un diskulpa pa es ka obiba ku govérnu? Enbóra Juzé ku Maria tinha motivus pa staba preokupadu, es obi ku lei. Jeová abênsua ses obidiensa. Maria txiga na Belen ku suguransa, se fidju nase dretu i ti el djuda kunpri un profesia di Bíblia. — Miq. 5:2. w23.10 8 ¶9; 9 ¶11-12
Dumingu, 3 di agostu
Nu da kunpanheru koraji. — Ebr. 10:25.
Kuzê ki bu pode faze si bu ta fika txeu nervozu na óra di da komentáriu na runion? Kuzê ki pode djuda-u é pripara dretu. (Pro. 21:5) Si bu studa kel asuntu dretu, bu ta fika más avontádi pa da komentáriu. Tanbê, da komentárius kurtu. (Pro. 15:23; 17:27) Bu ta fika ménus nervozu óras ki bu da komentárius kurtu. Un komentáriu kurtu i na bus palavra, ta mostra ma bu pripara dretu i ma bu intende kel matéria dretu. Má i si bu tenta sigi kes sujiston li, má simé bu ta fika txeu nervozu na da más di ki un ô dôs komentáriu? Ten serteza ma Jeová ta da txeu valor pa sforsu ki bu ta faze di korason pa faze kel ki bu pode. (Luk. 21:1-4) Jeová ka ta pidi-nu pa nu faze más di kel ki nu pode. (Flp. 4:5) Disidi kuzê ki bu pode faze, poi méta pa faze-l i pidi Jeová pa da-u un korason kalmu. Na komésu, kel méta pode ser da un komentáriu kurtu. w23.04 21 ¶6-8
Sugunda-fera, 4 di agostu
Nu poi koleti... i nu poi... kapaseti. — 1 Tes. 5:8.
Apóstlu Paulu konpara-nu ku trópas ki sta sienti i priparadu pa géra. Na ténpu di géra, un trópa debe sta prontu pa géra kalker óra. Mésmu kuza ta kontise ku nos. Nu ta sta priparadu pa dia di Jeová óras ki nu ta poi nos koleti di fé i di amor i nos kapaseti di speransa. Un koleti ta proteje korason di un trópa. Di mésmu manera, fé i amor ta proteje kel ki nos korason ta reprizenta. Kes kualidadi li ta djuda-nu kontinua ta sirbi Jeová i ta sigi Jizus. Fé ta djuda-nu ten serteza ma Jeová ta rekonpensa-nu si nu sirbi-l di tudu nos korason. (Ebr. 11:6) Tanbê el ta motiva-nu pa nu kontinua lial pa nos líder, Jizus, mésmu óras ki nu sta pasa pa prublémas. Pa nu bira nos fé i kapasidadi di aguenta firmi más fórti, nu pode prende ku izénplu di irmons di nos ténpu ki kontinua lial sikrê ku pirsigison ô falta di dinheru. I nu pode ivita prigu di ama dinheru i kuzas material, si nu imita kes ki bira ses vida más sinplis i poi Reinu na primeru lugar. w23.06 10 ¶8-9
Térsa-fera, 5 di agostu
Ken ki ta djobe pa núvens ka ta kodje. — Ecl. 11:4.
Nu meste kontrola nos kabésa pa alkansa nos métas, prinsipalmenti si é un méta difísil ô si é un kuza ki nu ka tene motivason pa faze-l. Lenbra ma kapasidadi di kontrola nos kabésa, ta faze párti di frutu di spritu santu. Pur isu, pidi Jeová pa da-u spritu santu pa djuda-u dizenvolve kel kualidadi inportanti li. (Luk. 11:13; Gál. 5:22, 23) Ka bu spéra ti ki tudu kuza bira perfeitu. Na kel mundu li, talvês nunka kuzas ka ta sta perfeitu. Si nu spéra kel-li kontise, talvês nunka nu ka ta alkansa nos méta. Nu pode ka tene motivason pamodi nos méta ta parse txeu difísil. Si é kel-li ki sta kontise ku bo, bu pode dividi bu méta na métas más pikinoti? Si bu méta é dizenvolve un kualidadi, pamodi ki primeru bu ka ta sforsa pa mostra-l na kuzas pikinoti? Si bu méta é lé Bíblia interu, bu pode kumesa ku un prugrama pa lé na poku minutu? w23.05 29 ¶11-13
Kuarta-fera, 6 di agostu
Kaminhu di kes algen justu é sima lus ki ta límia di palmanhan, ki ta ba ta fika más klaru ti ki lus di dia fika konplétu. — Pro. 4:18.
Duránti es ténpu di fin, Jeová sta ta uza se organizason pa da-nu orientason ku bazi na se Palavra pa djuda nos tudu kontinua ta anda na ‘Kaminhu di Santidadi.’ (Isa. 35:8; 48:17; 60:17) Nu pode fla ma sénpri ki un algen ta seta studa Bíblia, el ta ten oportunidadi di poi pé na ‘Kaminhu di Santidadi’. Alguns ta anda sô un bokadinhu na el i dipôs es ta sai di kaminhu. Otus sta disididu na kontinua ta anda na el ti fin di ses viajen. Kal ki é fin di viajen? Pa kes ki ten speransa di ba séu, ‘Kaminhu di Santidadi’ ta leba-s pa paraízu di Deus na séu. (Apo. 2:7) Pa kes ki ten speransa di vive na téra, kel kaminhu li ta leba-s pa perfeison na fin di kel Govérnu di mil anu di Jizus. Si bu sta ta anda na kel kaminhu li gósi, ka bu djobe pa tras. I ka bu sai di el timenti bu ka tirmina bu viajen pa mundu novu! w23.05 17 ¶15; 19 ¶16-18
Kinta-fera, 7 di agostu
Nu ta ama, pamodi el ama-nu primeru. — 1 Juan 4:19.
Óras ki bu ta pensa na tudu kuza ki Jeová dja faze pa bo, bu ta xinti gratidon i bu ta krê da bu vida pa el. (Sal. 116:12-14) Bíblia ta fla ma Jeová é Kel ki ta da “tudu bon prezenti i tudu prezenti perfeitu”. (Tia. 1:17) Un di kes prezenti más grandi ki Jeová da-nu é sakrifisiu di se Fidju, Jizus. Pensa na modi ki kel-li é un bon prezenti! Pamodi resgati, bu ta pode ten un amizadi fórti ku Jeová. I tanbê bu ta pode ten oportunidadi di vive pa tudu ténpu. (1 Juan 4:9, 10) Da bu vida pa Jeová é un di kes midjór manera di bu mostra ma bo é gratu pa kel grandi amor ki Jeová mostra i pa tudu kes benson ki Jeová dja da-u. — Deut. 16:17; 2 Kor. 5:15. w24.03 5 ¶8
Sésta-fera, 8 di agostu
Kenha ki ta anda na kaminhu rétu ten grandi ruspetu pa Jeová. — Pro. 14:2.
Óras ki nu ta odja konportamentu mariadu di algen gósi, nu ta xinti sima Ló. El ‘xinti txeu frontadu pamodi konportamentu sen vergónha di pekadoris,’ dja ki el sabia ma nos Pai na séu ta ôdia konportamentu mariadu. (2 Ped. 2:7, 8) Kel grandi ruspetu i amor ki Ló tinha pa Deus djuda-l ôdia konportamentu mariadu di kes algen na se vólta. Nos tanbê, nu sta vive na meiu di pesoas ki ten poku ô ninhun ruspetu pa leis di Jeová sobri konportamentu. Má simé, nu pode konporta dretu si nu kontinua ku nos amor pa Deus i nu prende ten grandi ruspetu pa el. Kel inkorajamentu ki Jeová ta da-nu na livru di Provérbios ta djuda-nu faze kel-li. Kel konsedju ki ten sabedoria ki sta na Provérbios pode djuda tudu algen ki krê sirbi Deus, ka ta inporta si el é ómi ô mudjer, jóven ô algen grandi. Óras ki nu ten grandi ruspetu pa Jeová, nu ka ta ranja diskulpa pa konportamentu mariadu. w23.06 20 ¶1-2; 21 ¶5
Sábadu, 9 di agostu
Si algen krê ser nha sigidor, el debe nega se kabésa, panha se staka di tortura kada dia i sigi-m sénpri. — Luk. 9:23.
Talvês bu família faze-u opozison ô bu dexa di ten alguns kuza material pa bu poi Reinu na primeru lugar na bu vida. (Mat. 6:33) Si bu faze kel-li, bu pode ten serteza ma Jeová odja kes kuza ki bu faze pamodi bu fé. (Ebr. 6:10) Talvês dja bu da kónta ma kes palavra li di Jizus é verdaderu: “Ka ten ningen ki dexa kaza, irmons, irmans, mai, pai, fidjus ô txon pamodi mi i pamodi notísias sábi ki ka ta resebe 100 bês más gósi, na kel ténpu li, kazas, irmons, irmans, mai, fidjus i kanpus ku pirsigison, i na kel mundu ki ta ben, vida pa tudu ténpu.” (Mar. 10:29, 30) Kes benson ki dja bu resebe é mutu más txeu di ki kalker sakrifisiu ki dja bu faze. — Sal. 37:4. w24.03 9 ¶5
Dumingu, 10 di agostu
Un amigu di verdadi ta ama tudu óra i el é un irmon ki nase pa ténpu di frónta. — Pro. 17:17.
Kantu ki kes irmon na Judea pasa pa un grandi fómi, kes irmon na kongregason na Antiokia, “sima kada un ta podeba, [es] disidi manda ajuda pa irmons ki ta moraba na Judea.” (Atus 11:27-30) Enbóra irmons ki staba ta sufri pamodi fómi ta moraba lonji, kes irmon na Antiokia staba disididu na djuda-s. (1 Juan 3:17, 18) Nos tanbê oji, nu ta mostra konpaxon pa nos irmons ku irmans, óras ki nu ta fika ta sabe ma es sta ta sufri pamodi un dizastri na naturéza. Nu ta aji rápidu. Pur izénplu, talvês nu ta pergunta ansions si nu pode djuda na un prujétu, nu ta faze kontribuisons pa trabadju ki ta fazedu na mundu interu ô nu ta ora pa kes irmon ki sta ta sufri pamodi un dizastri na naturéza. Nos irmons ku irmans tanbê pode meste di ajuda pa ten kes kuza ki es meste pa es vive. Óras ki nos Rei, Jizus Kristu, ben pa faze julgamentu, nu krê pa el atxa-nu ta mostra konpaxon i pa el konvida-nu pa “erda Reinu”. — Mat. 25:34-40. w23.07 4 ¶9-10; 6 ¶12
Sugunda-fera, 11 di agostu
Nhos dexa tudu algen odja ma nhos é ikilibradu. — Flp. 4:5.
Jizus imita izénplu di Jeová na ser ikilibradu. El mandadu pa téra pa prega pa ‘kes ovelha di kaza di Israel ki staba perdedu.’ Má el mostra ma el é ikilibradu na faze se trabadju di pregason. Un bês, un mudjer ki ka éra israelita, pidi-l pa el kura se fidju-fémia ki tinha un ‘dimóni ki sta tormentaba el dimás.’ Jizus mostra konpaxon, el faze kel ki kel mudjer pidi-l i el kura se fidju-fémia. (Mat. 15:21-28) Odja un otu izénplu. Na komésu di se trabadju di pregason, Jizus fla: “Ken ki nega-m, ami tanbê N ta nega-l.” (Mat. 10:33) Má el nega Pedru ki nega-l três bês? Nau. Jizus sabia ma Pedru rapende i ma el éra un ómi fiel. Dipôs ki Jizus resusitadu, el parse pa Pedru, i talvês el da-l serteza ma el purdua-l i ma inda el ta amaba el. (Luk. 24:33, 34) Dja nu odja ma Jeová i Jizus é ikilibradu. Má i nos? Jeová ta spera pa nu ser “ikilibradu.” w23.07 21 ¶6-7
Térsa-fera, 12 di agostu
Ka ta ben ten más mórti. — Apo. 21:4.
Kuzê ki nu pode fla kes algen ki ten dúvida ma kel-li ta ben kontise? Primeru, é própi Jeová ki faze kel promésa li. Livru di Apokalipse ta fla: “Kel ki staba xintadu na tronu fla: ‘Odja! N sta faze tudu kuza novu.’” Jeová ten sabedoria, puder i dizeju di kunpri se promésa. Sugundu, Jeová sabe ma kuzê ki el fla di serteza ta ben kunpri. É pur isu ki el fla: “Kes palavra li é fiel i verdaderu... Dja es kunpri!” I tirseru, nada ka ta pode inpidi Jeová di tirmina di faze un kuza ki el kumesa. É pur isu ki el fla: “Ami é Alfa i Ómega”. (Apo. 21:6) Jeová ta ben prova ma Satanás é un mintirozu i ma el ka ta pode inpidi-l di kunpri se vontadi. Nton óras ki un algen fla-u: “Kel-li é bon dimás pa ser verdadi”, bu pode lé i splika Apokalipse 21:5, 6. Mostra modi ki kel garantia ki Jeová ta da-nu, é sima se própi sinatura. — Isa. 65:16. w23.11 7 ¶18-19
Kuarta-fera, 13 di agostu
N ta bira-u un nason grandi. — Jén. 12:2.
Jeová faze kel promésa li pa Abraon kantu el tinha 75 anu i el ka tinha fidju. Abraon odja kel promésa li ta kunpri? El odja sô un párti. Dipôs ki Abraon pasa na riu Eufratis i dipôs di spera 25 anu, el odja Jeová ta faze un milagri i se fidju Izaki nase. I dipôs di spera más 60 anu, el odja se nétus, Izaú ku Jakó, ta nase. (Ebr. 6:15) Má Abraon nunka ka odja se disendentis ta bira un nason grandi i ta erda kel téra ki Deus prometeba el. Kel ómi fiel li tinha un amizadi fórti ku se Kriador. (Tia. 2:23) I óras ki Abraon ben resusitadu, el ta ben fika txeu kontenti di sabe ma pamodi se fé i se paxénxa, tudu nason di téra abensuadu! (Jén. 22:18) Kuzê ki nu ta prende? Nu pode ka odja tudu promésa di Jeová ta kunpri gósi. Má si nu ten paxénxa sima Abraon, nu pode ten serteza ma Jeová ta rekonpensa-nu gósi i mutu más inda na kel mundu novu ki el promete-nu. — Mar. 10:29, 30. w23.08 24 ¶14
Kinta-fera, 14 di agostu
Timenti el ta buskaba Jeová, Deus verdaderu ta djudaba el ta ten bons rezultadu. — 2 Cró. 26:5.
Kantu Rei Uzias éra jóven, el éra umildi. El prende ‘ten grandi ruspetu pa Deus verdaderu.’ El móre ku 68 anu i Jeová abênsua maior párti di se vida. (2 Cró. 26:1-4) Uzias ganha géra kóntra txeu nason ki éra ses inimigu i el poi Jiruzalen ta ten bon proteson. (2 Cró. 26:6-15) Di serteza Uzias staba kontenti ku tudu kes kuza ki Deus djuda-l faze. (Ecl. 3:12, 13) Rei Uzias staba kustumadu ku fla otus kuzê ki es debe fazeba. Kel-li pô-l ta pensa ma el pode fazeba kalker kuza ki el kreba? Un dia, Uzias disidi entra na ténplu di Jeová i ku orgulhu el tenta kema insénsu na altar, ki é un kuza ki reis ka pode fazeba. (2 Cró. 26:16-18) Saserdóti Prinsipal, Azarias tenta koriji-l, má Uzias fika xatiadu. Infilismenti, Uzias ka kontinua lial i Jeová kastiga-l ku lépra. (2 Cró. 26:19-21) Se vida ta sérba diferenti si el kontinuaba umildi! w23.09 10 ¶9-10
Sésta-fera, 15 di agostu
El sipara di es ku medu di kes ki ta apoia sirkunsizon. — Gál. 2:12.
Mésmu dipôs ki apóstlu Pedru bira un kriston skodjedu ku spritu santu, el tevi ki lida ku se frakézas. Na anu 36 D.K., Pedru mandadu pa ba vizita Kornéliu ki ka éra judeu. I Kornéliu skodjedu ku spritu santu. Kel-li mostra klaru ma “Deus ta trata tudu algen igual” i ma kes algen ki ka éra judeu pode fazeba párti di kongregason. (Atus 10:34, 44, 45) Dipôs di kel-li, Pedru xinti avontádi pa kume ku kes algen ki ka éra judeu, ki éra un kuza ki nunka el ka fazeba antis. Má alguns irmon ki éra judeu ta atxaba ma kes judeu i kes ki ka éra judeu ka debe kumeba djuntu. Kantu kes irmon ki ta pensaba di kel manera li txiga na Antiokia, Pedru para di kume ku kes irmon ki ka éra judeu, talvês ku medu di ofende kes irmon ki éra judeu. Apóstlu Paulu odja ma Pedru staba ta finji i el txoma-l atenson na frenti di otus algen. (Gál. 2:13, 14) Sikrê ku kel rekaída li, Pedru ka dizisti. w23.09 22 ¶8
Sábadu, 16 di agostu
El ta ben poi nhos riba di alisérsi firmi. — 1 Ped. 5:10.
Si bu ser onéstu ku bo mê, bu pode da kónta ma ten kuzas ki bu meste midjora. Má ka bu dizanima. “Sinhor é bon” i el ta djuda-u midjora. (1 Ped. 2:3) Apóstlu Pedru ta garanti-nu: “Deus... ta ben konpleta nhos trenu. El ta ben poi nhos ta fika firmi.” Un bês, Pedru xinti ma el ka merese staba djuntu ku Fidju di Deus. (Luk. 5:8) Má Jeová ku Jizus djuda Pedru ku amor i el kontinua ta sigi Jizus di manera lial. Pur isu, Jeová dexa Pedru entra “na kel Reinu pa tudu ténpu di nos Sinhor i Salvador Jizus Kristu.” (2 Ped. 1:11) Fórti rekonpénsa sábi! Si sima Pedru, bu ka dizisti i bu dexa Jeová trena-u, abo tanbê bu ta ben resebe rekonpénsa di vida pa tudu ténpu. Bu ta ‘alkansa obijetivu di bu fé, ki é bu salvason.’ — 1 Ped. 1:9. w23.09 31 ¶16-17
Dumingu, 17 di agostu
Nhos adora kel ki faze séu [i] téra. — Apo. 14:7.
Tabernáklu antigu tinha un pátiu, ki éra un lugar serkadu i abértu undi kes saserdóti ta fazeba ses trabadju. Kel altar grandi di kóbri ki es ta fazeba oférta kemadu, ta fikaba na kel pátiu djuntu ku un basia di kóbri ku agu ki kes saserdóti ta lababa antis di faze ses trabadju sagradu. (Êxo. 30:17-20; 40:6-8) Gósi kes irmon skodjedu ki inda sta na téra, sta ta sirbi di manera fiel na pátiu di déntu di ténplu spritual. Kel basia grandi ku agu é un avizu inportanti pa es ma es meste kontinua linpu na ses konportamentu i na ses manera di adora Jeová. Kel avizu li ta sirbi pa nos tanbê. Nton, na undi ki kel “monti di algen” sta ta adora Jeová? Apóstlu Juan odja-s “di pé dianti di tronu” ki ta fika li na téra na kel pátiu fóra di ténplu, undi ki “es ta faze sirvisu sagradu [pa Deus] dia ku noti na se ténplu”. (Apo. 7:9, 13-15) Nu ta agradese Jeová txeu pamodi el da-nu oportunidadi di adora-l na se grandi ténplu spritual! w23.10 28 ¶15-16
Sugunda-fera, 18 di agostu
Pamodi kel promésa di Deus... el bira poderozu pamodi se fé. — Rom. 4:20.
Un manera ki Jeová ta da-nu forsa é através di ansions. (Isa. 32:1, 2) Nton, óras ki bu ta fika preokupadu dimás, pâpia ku ansions. Óras ki es oferese-u ajuda seta-l ku gratidon. Jeová pode da-u forsa através di es. Nos speransa ku bazi na Bíblia di vive pa tudu ténpu, na paraízu na téra ô na Reinu na séu, pode da-nu forsa. (Rom. 4:3, 18, 19) Nos speransa ta da-nu forsa pa nu aguenta firmi óras ki nu ta pasa pa un prubléma, pa prega notísias sábi i pa faze txeu diziginason na kongregason. (1 Tes. 1:3) Kel speransa li da apóstlu Paulu forsa. El “presionadu”, “el fika konfuzu”, el “pirsigidu” i el “dadu na txon”. I ti se vida staba na prigu. (2 Kor. 4:8-10) Paulu tevi forsa pa el aguenta firmi pamodi el konsentra na se speransa. (2 Kor. 4:16-18) Paulu konsentra na se speransa di vive pa tudu ténpu na séu. Paulu midita na kel speransa li, pur isu el xinti ma el staba “ta bira novu kada dia.” w23.10 15-16 ¶14-17
Térsa-fera, 19 di agostu
Jeová ta da se povu forsa. Jeová ta abênsua se povu ku pas. — Sal. 29:11.
Óras ki bu ta faze orason, pensa si é ténpu sértu di Jeová responde bu orason. Nu pode xinti ma nu meste pa nos orason respondedu lógu. Má na verdadi, Jeová sabe kal ki é ténpu sértu pa el djuda-nu. (Ebr. 4:16) Óras ki nu ka resebe lógu kuzê ki nu pidi, nu pode pensa ma respósta di Jeová é ‘Nau.’ Má na verdadi, se respósta pode ser ‘Gósi nau.’ Pur izénplu, un irmon jóven ora pa el rekupera di se duénsa. Má se saúdi ka midjora. Si Jeová fazeba un milagri pa kuraba el, Satanás pode flaba ma kel irmon kontinua ta sirbi Jeová sô pamodi Jeová kura-l di se duénsa. (Jó 1:9-11; 2:4) Alén di kel-li, Jeová dja marka un ténpu pa el ben kura-nu di tudu duénsa. (Isa. 33:24; Apo. 21:3, 4) Timenti kel dia ka txiga, nu ka debe spera ma Jeová ta faze milagris pa kura-nu di nos duénsa. Nton, kel irmon pode pidiba Jeová pa da-l forsa i pas déntu di el pa el aguenta se duénsa i kontinua ta sirbi-l di manera fiel. w23.11 24 ¶13
Kuarta-fera, 20 di agostu
El ka ta trata-nu di akordu ku nos pekadu, nen el ka ta da-nu kel ki nu merese pamodi nos éru. — Sal. 103:10.
Sanson faze un éru gravi, má el ka dizisti di sirbi Jeová. El djobe un manera di faze kel diziginason ki Deus da-l di luta kóntra filisteus. (Juí. 16:28-30) Sanson pidi Jeová: ‘Dexa-m vinga di kes filisteu’. Deus verdaderu responde Sanson i el faze un milagri pa da-l forsa otu bês. Nton, na kel dia la, Sanson mata más filisteu di ki antis. Enbóra Sanson sufri txeu pamodi se éru, el ka para di tenta faze vontadi di Jeová. Sikrê nu faze un kuza mariadu i nu meste un reprenson ô nu perde un priviléjiu, nu ka debe dizisti. Lenbra ma Jeová ka ta dizisti di nos. (Sal. 103:8, 9) Sikrê ku nos érus, Jeová pode da-nu forsa pa faze se vontadi, sima el da Sanson. w23.09 6 ¶15-16
Kinta-fera, 21 di agostu
Si nu aguenta firmi, Deus ta fika kontenti ku nos. Óras ki Deus fika kontenti ku nos, nu ta ten speransa. — Rom. 5:4.
Óras ki bu ta aguenta firmi bu ta ten aprovason di Jeová. Kel-li ka krê fla ma Jeová ta fika kontenti óras ki bu sta sufri ô bu sta pasa pa algun prubléma. Má, el ta fika kontenti pamodi bu sta aguenta firmi di manera fiel. Pamodi bu aguenta firmi, Deus ta fika kontenti ku bo. Kel-li ta da-nu koraji! (Sal. 5:12) Lenbra ma Abraon pasa pa prublémas i kantu el aguenta firmi di manera fiel, Jeová fika kontenti ku el. Jeová ta odjaba el sima Se amigu i sima un algen justu. (Jén. 15:6; Rom. 4:13, 22) Mésmu kuza pode kontise ku nos. Jeová ta fika kontenti ku nos ka pamodi kantu trabadju nu ta faze ô pamodi priviléjius ki nu ten. Má, el ta fika kontenti ku nos pamodi nu ta aguenta firmi di manera fiel. I ka ta inporta kal ki é nos idadi, nos situason ô kapasidadi, nos tudu nu pode aguenta firmi. Bu sta pasa pa un prubléma gósi i bu sta ta aguenta firmi? Si kel-li sta ta kontise ku bo, bu pode fika konsoladu di sabe ma Jeová sta kontenti ku bo. Óras ki nu odja ma Deus sta kontenti ku nos, nos speransa na kes benson ki el promete ta bira más fórti. w23.12 11 ¶13-14
Sésta-fera, 22 di agostu
Mostra ma bo é ómi. — 1 Reis 2:2.
Un irmon meste prende pâpia dretu ku otus algen. Kel-li krê fla ma el meste obi i intende kuzê ki otus algen ta pensa i ta xinti. (Pro. 20:5) El ta prende intende un algen óras ki el ta presta atenson na se ton di vós i jéstu na róstu i na korpu. Bu ka ta konsigi faze kel-li si bu ka pasa ténpu ku pesoas. Si sénpri bu ta uza aplikativus i aparelhus iletróniku pa pâpia ku algen, sima email i mensajen di testu, ta ser más difísil pa bu pâpia ku pesoas kara-kara. Pur isu, djobe maneras pa bu pâpia ku pesoas kara-kara. (2 Juan 12) Un sérvu di Jeová maduru tanbê meste sustenta se kabésa i se família. (1 Tim. 5:8) É sénpri bon prende faze alguns kuza ki ta djuda-u atxa un trabadju. (Atus 18:2, 3; 20:34; Efé. 4:28) Trabadja duru i tirmina kel trabadju ki bu kumesa. Otus ta repara kel-li i es ta pensa dretu di bu trabadju. Si bu faze kel-li, bu ten más xansi di konsigi un trabadju i kontinua na el. w23.12 27 ¶12-13
Sábadu, 23 di agostu
Dia di Jeová ta ben izatamenti sima un ladron di noti. — 1 Tes. 5:2.
Óras ki Bíblia ta pâpia di “dia di Jeová”, el sta krê fla kel ténpu ki Jeová ta ben distrui se inimigus i salva se povu. Na pasadu, Jeová kastiga alguns nason. (Isa. 13:1, 6; Eze. 13:5; Sof. 1:8) Na nos ténpu, “dia di Jeová” ta kumesa óras ki Babilónia Grandi distruídu i ta tirmina na géra di Armajedon. Pa nu salva na kel “dia”, nu meste pripara gósi. Jizus inxina ma nu debe pripara pa “grandi tribulason” i tanbê sta “sénpri prontu” pa el. (Mat. 24:21; Luk. 12:40) Na kel primeru karta ki apóstlu Paulu skrebe pa irmons na Tesalónika, ku ajuda di spritu santu, el faze alguns konparason pa djudaba es sta prontu pa kel grandi dia di julgamentu di Jeová. Paulu sabia ma dia di Jeová ka ta binha na kel ténpu. (2 Tes. 2:1-3) Má simé, el insentiva se irmons pa pripara pa kel dia, sima si el staba ta ben na kel otu dia. I nos tanbê nu pode sigi se konsedju. w23.06 8 ¶1-2
Dumingu, 24 di agostu
Nhas irmon ki N krê txeu, nhos ser firmi, nhos mante fíksu. — 1 Kor. 15:58.
Na anu di 1978, un prédiu ku 60 andar kumesa ta fazedu na Tókiu, na Japon. Kes algen ki staba ta odja konstruson pergunta modi ki kel prédiu ta konsigi aguentaba kes tremor di téra ki ta kontise sénpri na kel sidadi. Modi ki el ta aguentaba? Kes injinheru faze-l ku kapasidadi di treme, má pa ka kai. Sérvus di Jeová é sima kel prédiu grandi la. Di ki manera? Un sérvu di Jeová meste ten ikilíbriu i ser firmi. El meste ser fórti i firmi óras ki el ta difende i el ta vive di akordu ku leis di Jeová. El sta ‘prontu pa obidese’ i el ka ta dexa nada pô-l ta muda di ideia. Má tanbê, el meste ser ‘ikilibradu’ sénpri ki ta da. (Tia. 3:17) Un sérvu di Jeová ki prende ten kel ikilíbriu li ka ta ser duru dimás, má tanbê el ka ta seta tudu kuza. w23.07 14 ¶1-2
Sugunda-fera, 25 di agostu
Enbóra nunka nhos ka odja-l, nhos ta ama-l. — 1 Ped. 1:8.
Jizus tevi ki aguenta preson di Satanás ki tenta pô-l ta peka i ti mésmu fla-l pa el para di ser lial pa Jeová. (Mat. 4:1-11) Satanás staba disididu na poi Jizus ta peka asi pa el ka pagaba resgati. Duránti trabadju di pregason di Jizus li na téra, el pasa pa otus próva. Se inimigus pirsigi-l i ti es tenta mata-l. (Luk. 4:28, 29; 13:31) El tevi ki lida ku inperfeison di se sigidoris. (Mar. 9:33, 34) Kantu el staba ta julgadu, es tortura-l i es faze trósa di el. Dipôs, es mata-l sima un kriminozu i el sufri txeu dór. (Ebr. 12:1-3) El tevi ki pasa pa tudu kes kuza li na fin di se vida el sô, sen proteson di Jeová. (Mat. 27:46) Di serteza, Jizus sufri txeu pa el resgata-nu. Óras ki nu ta pensa na tudu sakrifisiu ki Jizus staba dispostu na faze pa nos, nu ta xinti txeu amor pa el. w24.01 10-11 ¶7-9
Térsa-fera, 26 di agostu
Tudu kes ki ta faze kuzas sen pensa, ta kaba na pobréza. — Pro. 21:5.
Ten paxénxa ta djuda-nu da dretu ku otus algen. El ta djuda-nu obi otus ku atenson óras ki es sta pâpia. (Tia. 1:19) Ten paxénxa tanbê ta djuda-nu ten pas ku kunpanheru. Si nu mostra paxénxa sikrê óras ki nu sta preokupadu dimás, nu ka ta aji sen pensa i nu ka ta fla algun kuza ki ta mágua kel algen. I si nu ten paxénxa, nu ka ta xatia faxi óras ki algen ta magua-nu. Envês di trata-l di manera duru, nu ta “kontinua ta aguenta kunpanheru i sta sénpri prontu pa púrdua kunpanheru”. (Kol. 3:12, 13) Paxénxa tanbê pode djuda-nu toma bons disizon. Envês di nu aji sen pensa, nu meste tra ténpu pa piskiza i analiza kuzê ki nu pode faze. Pur izénplu, si nu sta ta djobe un trabadju, nu pode ten tendénsia di seta kel primeru ki parse. Má si nu ten paxénxa, nu ta para pa pensa na modi ki el ta afeta nos família i nos amizadi ku Jeová. Si nu ten paxénxa, nu pode ivita toma un mau disizon. w23.08 22 ¶8-9
Kuarta-fera, 27 di agostu
N ta odja na nha korpu otu lei ta briga kóntra lei di nha menti i ta leba-m prézu pa lei di pekadu ki sta na nha korpu. — Rom. 7:23.
Si bu ta xinti dizanimadu pamodi bu ten ki luta kóntra dizejus mariadu, pensa na kel promésa ki bu faze pa Jeová kantu bu da bu vida pa el. Kel-li ta da-u forsa pa bu luta kóntra tentason. Di ki manera? Óras ki bu da bu vida pa Jeová, bu ta nega bu kabésa. Kel-li krê fla ma bu ta nega bus dizeju i bu ta nega faze kuzas ki ka ta agrada Jeová. (Mat. 16:24) Pur isu óras ki bu pasa pa un tentason, bu ka ta perde ténpu ta pergunta kuzê ki bu ta faze. Dja bu disidi kuzê ki bu ta ba faze: kontinua fiel pa Jeová. Di manera firmi, bu ta sta disididu na agrada Jeová. Bu ta ser sima Jó. El pasa pa difikuldadis, má simé el fla ku kunfiansa: ‘N ta mante nha lialdadi!’ — Jó 27:5. w24.03 9 ¶6-7
Kinta-fera, 28 di agostu
Jeová sta pértu di tudu kes ki ta invoka-l, di tudu kes ki ta invoka-l di verdadi. — Sal. 145:18.
Jeová, “kel Deus di amor”, sta ku nos! (2 Kor. 13:11) El ten interesi na kada un di nos. Nu ten serteza ma nu ‘sta rodiadu di Se amor lial.’ (Sal. 32:10) Sima nu ta ba ta midita na maneras ki Jeová mostra-nu se amor, nu ta odja más klaru ma el ta preokupa ku nos i nu ta xinti más se amigu. Nu pode ora pa el sen medu i fla-l modi ki nu ta meste di se amor. Nu pode pâpia ku el sobri tudu nos preokupason, ku kunfiansa ma el ta intende i ma el tene gana di djuda-nu. (Sal. 145:19) Sima un lumi ta atrai-nu na un dia ki sta friu, tanbê nu ta xinti atraídu pa amor di Jeová. Enbóra amor di Jeová ten txeu puder, tanbê el ten konpaxon. Nton, fika kontenti ku amor di Jeová na bu vida. I pa nos tudu seta se amor óras ki nu ta fla: ‘N ta ama Jeová’! — Sal. 116:1. w24.01 31 ¶19-20
Sésta-fera, 29 di agostu
N pô-s ta konxe bu nómi. — Juan 17:26.
Jizus faze más di ki sô inxina pesoas nómi di Deus, ki é Jeová. Kes judeu ki Jizus inxina dja konxeba nómi di Deus. Má Jizus é kel primeru ki ‘splika ken ki Deus é.’ (Juan 1:17, 18) Pur izénplu, Skrituras Ebraiku ta fla ma Jeová ten mizerikórdia i konpaxon. (Êxo. 34:5-7) Jizus mostra kel-li klaru kantu el konta kel ilustrason di kel pai i kel fidju ki perde. Kel pai odja se fidju ki staba rapendidu “kantu inda el staba lonji”, el kóre pa el, el brasa-l i el purdua-l di korason. Kel-li ta mostra-nu klaru modi ki mizerikórdia i konpaxon di Jeová é. (Luk. 15:11-32) Jizus djuda otus algen intende ki tipu di algen ki Jeová é di verdadi. w24.02 10 ¶8-9
Sábadu, 30 di agostu
Ku kel konsolu ki nu ta resebe di Deus, nu pode konsola otus. — 2 Kor. 1:4.
Jeová ta da forsa i konsolu pa kes algen ki sta ta pasa pa prublémas. Modi ki nu pode imita Jeová i xinti konpaxon pa otus i konsola-s? Un manera di faze kel-li é dizenvolve kualidadis na nos korason ki ta djuda-nu xinti konpaxon i konsola otus. Kal ki é alguns di kes kualidadi? Kuzê ki ta djuda-nu kontinua ta ten kel amor ki nu meste pa nu “kontinua ta konsola kunpanheru” na nos dia-dia? (1 Tes. 4:18) Nu meste dizenvolve kualidadis sima poi na lugar di otus, mostra amor di korason i bondadi. (Kol. 3:12; 1 Ped. 3:8) Modi ki kes kualidadi li ta djuda-nu? Óras ki nu ta xinti konpaxon pa nos irmons i nu ta inporta ku es di korason, nu ta xinti un dizeju fórti di konsola-s óras ki es sta ta sufri. Jizus fla: “Pamodi bóka ta pâpia di kel ki korason sta xeiu. Un ómi ki ten kuzas dretu na se korason, ta pâpia kuzas dretu.” (Mat. 12:34, 35) Konsola nos irmons ku irmans ki sta meste é un manera inportanti di mostra nos amor pa es. w23.11 10 ¶10-11
Dumingu, 31 di agostu
Kes ki ten disirnimentu ta ben intende. — Dan. 12:10.
Nu meste pidi ajuda pa nu intende profesias di Bíblia. Odja un izénplu. Imajina ma bu sta ta vizita un lugar ki bu ka konxe, má bu amigu ki sta djuntu ku bo, konxe kel lugar dretu. El sabe dretu na undi ki bu sta i na undi ki kada rua ta leba-u. Di serteza, bu ta fika kontenti pamodi bu amigu seta bai ku bo. Di mésmu manera, Jeová sabe na ki ténpu nu sta ta vive i kuzê ki ta ben kontise na futuru. Pur isu, pa nu intende profesias di Bíblia, nu debe pidi Jeová ajuda ku umildadi. (Dan. 2:28; 2 Ped. 1:19, 20) Sima kalker bon pai ku mai, Jeová krê pa se fidjus ten un futuru filís. (Jer. 29:11) Má diferenti di kalker pai ku mai, Jeová pode fla-nu ku serteza kuzê ki ta ben kontise na futuru i el ka ta fadja. Jeová poi profesias na se Palavra pa nu pode sabe sobri kontisimentus inportanti antis di es kontise. — Isa. 46:10. w23.08 8 ¶3-4