STUDU 40
KÁNTIKU 30 Nha amigu, nha Pai i nha Deus
Jeová ‘ta kura kes ki tene korason dizanimadu’
‘El ta kura kes ki tene korason dizanimadu; el ta poi pensu na ses frida.’ — SALMO 147:3.
ASUNTU PRINSIPAL
Jeová ta preokupa txeu ku kes algen ki tene korason dizanimadu. Kel studu li ta ben mostra-nu modi ki Jeová ta konsola-nu óras ki nu sta dizanimadu i modi ki el ta djuda-nu konsola otus algen.
1. Kuzê ki Jeová ta xinti pa se sérvus?
JEOVÁ ta repara tudu kuza ki se sérvus ta pasa pa el. El ta odja óras ki nu sta kontenti i óras ki nu sta tristi. (Sal. 37:18) Óras ki el ta odja ma nu sta ta faze nos midjór pa sirbi-l, sikrê óras ki nu sta dizanimadu, el ta fika txeu kontenti ku nos! Más di ki kel-li, el ten txeu vontadi di djuda-nu i konsola-nu.
2. Kuzê ki Jeová ta faze pa kes algen ki tene korason dizanimadu, i kuzê ki nu meste faze pa el kuida di nos di kel manera li?
2 Salmo 147:3 ta fla ma Jeová ‘ta poi pensu na frida’ di kes algen ki tene korason dizanimadu. Kel testu li ta mostra modi ki Jeová ta kuida ku amor di kes ki tene korason dizanimadu. Má, kuzê ki nu meste faze si nu krê pa Jeová kuida di nos di kel manera li? Odja un izénplu. Un bon dotor pode faze txeu kuza pa djuda kura un algen ki panha pankada. Má pa kel algen midjora, el meste sigi ku kuidadu kes orientason di kel dotor. Na kel studu li, nu sta ben odja kuzê ki Jeová ta fla na se Palavra pa kes algen ki sta ku korason dizanimadu i modi ki nu pode sigi se konsedjus ki ta mostra amor.
JEOVÁ TA LENBRA-NU MA NU TEN TXEU VALOR PA EL
3. Pamodi ki alguns algen ta xinti ma es ka ten valor?
3 Nu sta vive na un mundu ki ka ten amor, i infilismenti txeu algen ta xinti ma es ka ten valor. Un irman ki txoma Elenaa fla: “N kria na un família ki es ka ta mostraba amor. Nha pai éra violéntu i tudu dia el ta flaba mi ma N ka tinha valor.” Talvês sima Elena, bu tratadu mariadu txeu bês, bu kritikadu ô bu podu ta xinti ma bu ka ten valor. Si kel-li kontise ku bo, talvês é difísil bu kridita ma algun algen ta inporta ku bo di verdadi.
4. Di akordu ku Salmo 34:18, kuzê ki Jeová ta promete faze pa nos?
4 Sikrê otus algen trata-u mariadu, bu pode ten serteza ma Jeová ta ama-u i ma bu ten valor pa el. El ‘sta pértu di kes ki tene korason maguadu’. (Lé Salmo 34:18.) Si bu sta xinti ‘spritu dizanimadu’, lenbra ma Jeová odja kuzas bon na bu korason i el atrai-u pa el. (Juan 6:44) El sta sénpri prontu pa djuda-u pamodi bu ten txeu valor pa el.
5. Kuzê ki nu pode prende di manera ki Jizus trata kes algen ki pesoas ta trataba sen valor?
5 Nu pode prende sobri kuzê ki Jeová ta xinti si nu pensa na izénplu di Jizus. Kantu Jizus staba na téra, el mostra txeu bondadi pa kes algen ki ta xintiba sen valor, pamodi otus ta trataba es mariadu. (Mat. 9:9-12) Kantu un mudjer ki staba ta sufri di un duénsa gravi toka na ropa di Jizus ku speransa ma el ta kuradu, Jizus konsola-l i ilojia-l pamodi se fé. (Mar. 5:25-34) Jizus imita manera di ser di se Pai di manera perfeitu. (Juan 14:9) Nton bu pode ten serteza ma Jeová ta da-u valor i ma el ta odja kes bon kualidadi ki bu ten i kel-li ta inklui bu fé i bu amor pa el.
6. Kuzê ki bu pode faze si bu ta xinti ma bu ka ten valor?
6 Kuzê ki bu pode faze si sénpri bu ta xinti ma bu ka ten valor? Lé kes testu di Bíblia ki ta da-u serteza ma bu ten valor pa Jeová i midita na es.b (Sal. 94:19) Si bu ka konsigi alkansa un méta ô bu sta xinti dizanimadu pamodi bu ka ta pode faze txeu sima otus algen, ka bu ser duru ku bu kabésa. Jeová ka ta spera di bo más di ki kel ki bu ta konsigi faze. (Sal. 103:13, 14) Si un algen trata-u mariadu, ô fazeba bo abuzu seksual, kulpa é ka di bo. Lenbra ma Jeová ta ben julga kes algen ki trata otus mariadu. Má el ta ben djuda kes algen ki tratadu mariadu. (1 Ped. 3:12) Sandra, ki sufri abuzu seksual kantu el éra mininu, fla: “Sénpri N ta pidi Jeová pa djuda-m odja kes bon kualidadi ki el ta odja na mi.”
7. Modi ki nu pode uza kes kuza ki nu pasa pa el na vida na nos sirvisu pa Jeová?
7 Nunka ka bu duvida ma Jeová pode uza-u pa djuda otus algen. El da-u priviléjiu di ser se kolaborador na trabadju di pregason. (1 Kor. 3:9) Kes kuza ki bu pasa pa el na vida pode djuda-u poi na lugar di otus algen i pode ser más fásil pa bu intende modi ki es sta ta xinti. Bu pode faze txeu kuza pa djuda-s. Elena, ki dja nu pâpia di el, resebe ajuda i gósi el sta prontu pa djuda otus algen. El fla: “N ta kustuma xintiba sen valor, má Jeová pô-m ta xinti ma el ta ama-m i el uza-m pa N djuda otus algen.” Elena sta kontenti pamodi el é pioneru fíksu.
JEOVÁ KRÊ PA NU SETA SE PERDON
8. Ki serteza Jeová ta da-nu na Isaías 1:18?
8 Alguns sérvu di Jeová inda ta xinti txeu tristi pamodi kuzas ki es fazeba antis di es batiza ô dipôs ki es batiza. Má nu debe lenbra ma Jeová da-nu resgati pamodi se grandi amor ki el ten pa nos. Nu pode ten serteza ma Jeová krê pa nu seta kel prezenti li. Jeová ta da-nu serteza ma óras ki nu ‘rezolve kuzas’c ku el, el ta purdua-nu konpletamenti. (Lé Isaías 1:18.) Nu ta xinti txeu gratidon pamodi Jeová, nos Pai ki krê-nu txeu, ta skese di kes éru ki nu faze na pasadu! I omésmu ténpu, nunka el ka ta skese di kes kuza dretu ki dja nu faze. — Sal. 103:9, 12; Ebr. 6:10.
9. Pamodi ki é más midjór nu konsentra na prezenti i na futuru envês di konsentra na pasadu?
9 Si bu ta xinti rapendidu pamodi kes kuza ki bu faze na pasadu, é midjór konsentra na prezenti i na futuru envês di konsentra na pasadu. Odja izénplu di apóstlu Paulu. El pirsigiba kristons ku txeu violénsia, má el sabia ma Jeová dja purduaba el. (1 Tim. 1:12-15) El kontinua ta pensa na kes pekadu ki el faze na pasadu? Di serteza el sforsa pa el ka faze kel-li, sima el sforsa pa ka pensa na kes kuza ki el fazeba pa biraba un farizeu ruspetadu. (Flp. 3:4-8, 13-15) Na verdadi, Paulu kontinua ta faze se midjór na trabadju di pregason i el konsentra na futuru. Sima Paulu, bu ka pode muda pasadu, má bu pode da Jeová onra gósi i kontinua ta djobe pa kel futuru rei di sábi ki el promete-u.
10. Kuzê ki bu pode faze si kel ki bu faze na pasadu mágua otus algen?
10 Bu pode fika txeu tristi pamodi alguns kuza ki bu faze na pasadu ki mágua otus algen. Kuzê ki pode djuda-u? Faze kel ki bu ta pode pa midjora kel situason. Tanbê, bu pode pidi diskulpa i mostra ma dja bu rapende. (2 Kor. 7:11) Pidi Jeová pa djuda kes algen ki bu mágua. El pode djuda-u i djuda kes algen kontinua ta sirbi-l i ten pas.
11. Kuzê ki nu pode prende di izénplu di proféta Jonas? (Odja dizenhu.)
11 Prende ku bus éru, i sta prontu pa dexa Jeová uza-u di kalker manera ki el disidi. Odja izénplu di proféta Jonas. Envês di bai pa Nínivi sima Deus mandaba el, Jonas fuji pa otu kaminhu. Jeová disiplina-l, i Jonas prende ku se éru. (Jon. 1:1-4, 15-17; 2:7-10) Jeová ka dizisti di Jonas. Deus da-l otu oportunidadi pa el bai pa Nínivi, i di kel bês li Jonas obi lógu. El ka dexa sentimentus di kulpa pô-l ka ta seta kel diziginason ki Jeová daba el. — Jon. 3:1-3.
Dipôs ki Jonas konsigi sobrivive déntu kel pexi grandi, Jeová fla-l pa el volta pa Nínivi i prega Se mensajen. (Odja parágrafu 11.)
JEOVÁ TA DA-NU SE SPRITU SANTU PA KONSOLA-NU
12. Modi ki Jeová ta da-nu pas óras ki un kuza orível kontise na nos vida? (Filipensis 4:6, 7)
12 Jeová ta uza se spritu santu, pa konsola-nu óras ki kontise un kuza orível na nos vida. Odja izénplu di Roni ku Karol. Ses fidju mata kabésa. Es fla: “Dja nu pasaba pa alguns kuza difísil antis, má kel-li foi mutu más piór. Duránti txeu noti ki nu ka konsigi durmi, nu ta oraba pa Jeová i nu ta xintiba kel pas ki sta na Filipensis 4:6, 7.” (Lé.) Si bu sta dizanimadu pamodi algun kuza mariadu ki kontise ku bo, fla Jeová tudu kel ki bu sta xinti. Bu pode pâpia ku el kalker óra i pa kantu ténpu ki bu krê. (Sal. 86:3; 88:1) Pidi Jeová txeu bês pa da-u se spritu santu. Sénpri el ta djuda-u. — Luk. 11:9-13.
13. Modi ki spritu santu ta djuda-nu kontinua ta adora Jeová di manera fiel? (Efézius 3:16)
13 Bu sta pasa pa un grandi prubléma na bu vida i kel-li sta ta pô-u ta xinti sen forsa? Spritu santu pode da-u kel forsa ki bu meste pa bu kontinua ta adora Jeová di manera fiel. (Lé Efézius 3:16.) Odja spiriénsia di un irman ki txoma Flora. El ku se maridu éra misionáriu kantu se maridu trai-l i es divôrsia. El fla: “N staba ta xinti txeu tristi pamodi el trai-m i N ka ta konsigi pensaba na más nada. N ora ta pidi Jeová se spritu santu asi pa N pode aguentaba firmi. Jeová konsola-m i enbóra na komésu ta parseba inposível, N kumesa ta bira fórti i N konsigi aguenta firmi ku se ajuda.” Flora xinti ma Deus djuda-l kunfia más txeu na El i Deus da-l serteza ma El ta djudaba el duránti se prubléma. Flora fla: “Kes palavra di Salmo 119:32 ta aplika na mi. Kel testu ta fla: ‘N ten présa na sigi kaminhu di bus mandamentu, pamodi bu ranja lugar pa kel-li na nha korason.’”
14. Modi ki nu pode dexa spritu di Deus djuda-nu?
14 Kuzê ki bu meste faze dipôs ki bu pidi Jeová se spritu santu? Faze kuzas ki ta djuda-u resebe más spritu di Deus. Kel-li ta inklui sisti runion i da tistimunhu pa otus algen. Lé Palavra di Jeová tudu dia. Kel-li ta djuda-u midita na se pensamentus. (Flp. 4:8, 9) Timenti bu ta lé, djobe kes algen ki Bíblia ta pâpia di el ki pasa pa prublémas, i midita na modi ki Jeová djuda-s aguenta firmi. Sandra, ki nu pâpia di el antis, sufri pamodi el pasa pa txeu prubléma na se vida. El fla: “Stória di Juzé toka nha korason. El ka dexa kes prubléma i injustisa ki el pasa pa el frakise se amizadi ku Jeová.” — Gén. 39:21-23.
JEOVÁ TA UZA NOS IRMONS PA KONSOLA-NU
15. Kenha ki pode konsola-nu, i modi ki es pode faze kel-li? (Odja fotu.)
15 Óras ki nu sta sufri, nos irmons ku irmans pode bira “un fonti di grandi konsolu” pa nos. (Kol. 4:11) Jeová ta uza nos irmons pa mostra-nu ma el ta ama-nu. Es ta konsola-nu óras ki es ta pasa ténpu ku nos, i es ta obi-nu timenti nu ta pâpia di kuzê ki nu sta xinti. Es pode inkoraja-nu ku un testu di Bíblia ô faze orason ku nos.d (Rom. 15:4) Alvês, nos irmons ku irmans pode lenbra-nu kuzê ki Jeová ta pensa, i kel-li pode djuda-nu kontinua ta aguenta. Tanbê, nos irmons pode djuda-nu di otus manera, sima faze un kumida pa nos óras ki nu sta xinti dizanimadu.
Bons amigu ki ta ama Jeová i ki nu pode kunfia na es pode da-nu txeu konsolu i apoiu (Odja parágrafu 15.)
16. Kuzê ki talvês bu meste faze pa bu resebe ajuda di otus algen?
16 Alvês nu meste pidi otus algen ajuda. Nos irmons ta ama-nu i es krê djuda-nu. (Pro. 17:17) Má, es pode ka sabe kuzê ki nu sta xinti ô kuzê ki nu meste. (Pro. 14:10) Si bu sta xinti dizanimadu, bu pode pâpia ku bons amigu i fla-s modi ki bu sta xinti. Dexa-s sabe modi ki es pode djuda-u. Bu pode fla un ô dôs ansion ki bu ta xinti más avontádi ku el kuzê ki bu sta xinti. Alguns irman pode xinti ma é midjór pâpia ku un otu irman madura.
17. Kal ki é alguns dizafiu ki pode inpidi-nu di resebe inkorajamentu, i modi ki nu pode vense-s?
17 Ka bu fika txeu ténpu bo sô. Alvês bu pode xinti txeu tristi, ki nen bu ka ta xinti vontadi di sta djuntu ku otus algen. Tanbê pode ser ki bus irmon ku irmans pode ka intende-u ô es pode fla algun kuza ki pode magua-u. (Tia. 3:2) Ka bu dexa kes prubléma li inpidi-u di resebe inkorajamentu ki bu meste. Un ansion ki txoma Gavin, ki ten depreson, fla: “Txeu bês, N ka ta krê pâpia ô sta djuntu ku nhas amigu.” Má, Gavin ta sforsa pa sta djuntu ku se irmons, i el ta xinti midjór óras ki el ta faze kel-la. Un irman ki txoma Ana fla: “Pamodi kuzê ki kontiseba ku mi antis, N ta atxa difísil kunfia na otus algen. Má N prende ama i kunfia na nhas irmon ku irmans sima Jeová ta faze. N sabe ma kel-li ta poi Jeová kontenti, i el ta pô-m kontenti tanbê.”
PROMESAS DI JEOVÁ SOBRI FUTURU PODE KONSOLA-NU
18. Pamodi ki nu pode odja pa futuru ku kunfiansa, i kuzê ki nu pode faze gósi?
18 Nu pode odja pa futuru ku kunfiansa, pamodi nu sabe ma ka ta dura Jeová ta ben kaba ku tudu kuza ki ta pô-nu preokupadu dimás i ku kalker dór ki nu pode sta ta xinti. (Apo. 21:3, 4) Na kel ténpu, kes kuza ki maguaba nos txeu ‘ka ta ben pasa-nu pa korason.’ (Isa. 65:17) Sima dja nu odja, mésmu gósi, Jeová ‘ta poi pensu na nos frida.’ Jeová dja da-nu txeu kuza pa konsola-nu i djuda-nu. Faze di tudu pa bu seta se ajuda. Nu ka ten dúvida ma Jeová “ta kuida di [bo].” — 1 Ped. 5:7.
KÁNTIKU 7 Nos forsa ta ben di Jeová
a Mudadu alguns nómi.
b Odja kuadru “Jeová ta da-u valor”.
c Pa nu ‘rezolve kuzas’ entri nos ku Jeová, nu meste mostra ma dja nu rapende. Nu ta faze kel-la óras ki nu ta pidi-l pa el purdua-nu nos pekadus i óras ki nu muda nos konportamentu. Si nu faze un pekadu gravi, tanbê nu meste djobe ajuda di ansions di kongregason. — Tia. 5:14, 15.
d Pur izénplu, bu pode djobe kes lista di testus ki sta baxu di asuntu “Preokupasons dimás” i “Konsolu” na livru Testus di Bíblia ki ta djuda-nu faze vontadi di Jeová.