Hano Kalunga ota ningi shike?
“Omwene, oshike u li kokule ngaho ndee to hondama
pomafimbo oudjuu?” — EPSALME 10:1.
NGEENGE owa tale ashike oinenenima yeenghundana, oto ka mona shili kutya otu li ‘momafimbo madjuu.’ Ngeenge pa holoka oiponga momaukwaneumbo etu, ngaashi ngeenge twa longelwa omunyonena pauhandimwe, twa ya moshiponga shinene ile twa filwa omuholike wetu, otashi dulika tu pule kutya: Kalunga oku wete ngoo eshi nda ningilwa? Oku na ko ngoo nasha naame? Oko ngoo e li nokuli hano?
Ndele mbela owa didilika ngoo kutya omafimbo amwe otashi dulika tu kale twa teelela Kalunga a ninge sha tu na omalinyengotomheno a puka? Oku shi faneka: Natu tye nee ngeno okaana kanini oke li meumbo ka handuka molwaashi xe a ya koilonga. Okaana oko oka djuulukwa xe noka hala e uye keumbo. Oke wete xe a fa ehe na ko nasha nako. Momukokomoko wefiku, okamati oko oka kala taka pula lwoikando taka ti: “Hano tate oku li peni?”
Ohatu dulu okudidilika diva omapuko mokudiladila kwokaana oko, molwaashi pefimbo opo, xe ota longo noudiinini opo a dule okufila oshisho oukwaneumbo aushe. Mbela nafye otashi dulika tu diladile papuko hatu pula twa nyika oluhodi hatu ti: “Hano Kalunga oku li peni”?
Pashihopaenenwa, vamwe otashi dulika va kale va hala ngeno Kalunga a dipae omunhu wonhumba mepakumo leisho oo a longa omunyonena wonhumba ile wongadi. Vamwe ohava diladila kutya Kalunga omunhu ashike wopamhepo oo e na oshinakuwanifwa shokuyandja eeshali, ngaashi oilonga, ookaume kopahombo ile oukalata vokufindana momafiyafano okundobola.
Okudiladila kwa tya ngaho okwa hala okutya Kalunga ke na ko nasha nokumona oixuna kwovanhu ile kutya ke wete eemhumbwe detu ngeenge ita alulile ovanhu owii wavo meendelelo ile ngeenge ite tu pe oinima oyo hatu pula meendelelo. Ndele okudiladila kwa tya ngaho kaku li mondjila. Oshili oyoyo kutya, paife ngaha Jehova Kalunga okwe lipyakidila ta longo opo a file oshisho ovanhu aveshe, nonande osho ite shi ningi monghedi omo vahapu hava kala va hala e shi ninge.
Hano Kalunga ota ningi shike? Opo tu mone enyamukulo lepulo olo, otwa pumbwa okudiladila kwaasho sha li sha ningwa po pehovelo londjokonona yovanhu eshi ekwatafano lovanhu naKalunga la li la nyonauka po neenghono, ashike osho inashi hala okutya itali dulu okuwapekululwa.
Oilanduliko inyikifa oluhodi oyo ya etifwa koulunde
Natu tye nee ngeno eumbo lonhumba ola kala itali filwa oshisho oule womido dihapu. Okwa tya ngoo oipeleki otai hale okuwila meni, omivelo oda wako komakandula nokombada ola longelwa oushada kovanhu. Ndele fimbo osho sha li inashi ningwa, eumbo olo ola li monghalo iwa. Ngeenge owa tale koinima oyo ya nyonaunwa, oto ka mona kutya otashi ka pula shihapu okuwapekulula eumbo olo, itali dulu ashike okuwapekululwa moule wefiku limwe.
Paife diladila kombinga yoilanduliko inyikifa oluhodi oyo ya hanga ovanhu omido 6 000 lwaapo da pita, eshi oshishitwa ihashi monika, Satana, sha li sha heka Adam naEva va tukululile Kalunga oshibofa. Ndele fimbo osho sha li inashi ningwa, ovalihomboli votete ova li ve na oukolele muwa nosho yo etimaumbwile lokukala nomwenyo fiyo alushe pamwe nomapupi omonakwiiwa oo a li taa ka dalwa kovana vavo. (Genesis 1:28) Eshi Adam naEva va nyona, ova fa va nyonauna oludalo olo la li pokudalwa.
Ounashibofa wa tya ngaho owa etifa oilanduliko inyikifa oluhodi. Ombibeli oya ti: “Oulunde wa etwa mounyuni komunhu umwe [Adam], nefyo okoulunde.” (Ovaroma 5:12) Kakele kefyo olo la etifwa koulunde, oulunde owa nyona po yo ekwatafano letu nOmushiti wetu nowe tu kuma palutu, pamadiladilo nosho yo pamaliudo. Oshidjemo, onghalo yetu nayo oya faafana naayo yeumbo olo li li monghalo ii. Omulumenhu omuyuki Job okwa ngonga onghalo yetu paushili eshi a popya kutya ‘omafiku omunhu omanini ndele ta kuta oupyakadi.’ — Job 14:1.
Ndele mbela Kalunga okwa ekelashi ovanhu okudja eshi Adam naEva va nyona? Hasho nandenande! Doshili, okudja ngoo pefimbo opo fiyo okunena, Tate yetu womeulu okwa kala ta longo omolwouwa wetu. Ndele opo tu ude ko nawa osho a ninga po omolwetu, natu ka taleni keenghatu nhatu odo omunhu a pumbwa okukatuka opo a wapekulule eumbo nokutala nghee onghatu keshe ya pambafana naasho Kalunga a ninga opo a wapekulule ovanhu pafaneko.
1 Ngeenge mwene weumbo okwa konakona kutya eumbo ola nyonauka shi fike peni, oku na okutokola kutya ote li wapekulula ile ote li hanauna po.
Diva konima younashibofa oo wa tukulwa muEden, Jehova Kalunga okwa li a popya kombinga yelalakano laye lokuwapekulula ovanhu meityo lopafaneko. Okwa li a lombwela oshishitwa shopamhepo ihashi monika osho sha heka ovanhu va tukule oshibofa, a ti: “Ohandi ka tula outondanhu pokati koye nomwalikadi . . . nokoludalo loye nokoludalo laye. Ye ota ka nyanyaula omutwe woye ndele ove to ke mu twa moshififinwa.” — Genesis 3:15.
Jehova okwa udaneka meendjovo odo kutya ota ka hanauna po oo e li konima younashibofa oo wa li wa tukulwa muEden. (Ovaroma 16:20; Ehololo 12:9) Jehova okwa li yo a xunganeka kutya ‘oludalo’ olo la udanekwa ola li tali ka kulila ovanhu moulunde.a (1 Johannes 3:8) Kungaho, Kalunga okwa li a udaneka sha yela kutya ota ka wapekulula eshito laye, ndele ite ke lihanauna po. Ndele okwaalulila ovanhu monghalo omo va li nale otashi pula efimbo lihapu.
2 Omufaneki womatungo okwa longekida omudutilo weumbo we lixwa po.
Jehova Kalunga okwa li a pa Ovaisrael eemhango nokwa li e va pa omudutilo wotembeli omo va li tave ke mu longela. Ombibeli oya ti: “Oyo omudidimbe woinima tai uya.” (Ovakolossi 2:17) Ngaashi omudutilo weumbo, oinima oyo oya li tai faneke oshinima shinene.
Pashihopaenenwa, Ovaisrael ova li hava yambe omayambo oinamwenyo opo va diminwe po omatimba avo. (Leviticus 17:11) Onghedi ya tya ngaho oya li tai faneke eyambo linene olo la ka yandjwa omido omafele konima yaasho, eyambo olo la kulila ovanhu shili.b Omudutilo wetwali notembeli omo Ovaisrael va li hava longele Jehova owa li tau faneke eenghatu odo Messias a li ta ka katuka monakwiiwa, okudja kefyo laye lopayambo fiyo okulonda kwaye meulu. — Tala omusholondodo pepandja 7.
3 Omutungi oo a hoololwa a wapekulule eumbo oha landula omudutilo oo a pewa.
Jesus oye Messias omuudanekwa oo a li ta ka landula onghedi yokuyamba omayambo oyo ya li ya pewa Ovaisrael nokuyandja omwenyo waye opo a kulile ovanhu. Johannes Omuninginifi okwa li a popya shi na sha naJesus, a ti: “Odjona yaKalunga tai kufa po omatimba ounyuni.” (Johannes 1:29) Jesus okwa li a tambula ko oshinakuwanifwa osho nehalo liwa. Okwa ti: “Ame nda dja keulu hakuwanifa ehalo lange mwene, ndelenee ehalo laau a tuma nge.” — Johannes 6:38.
Kalunga okwa li a hala Jesus a ‘yandje omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu’ nokushiva yo vamwe va ninge ovashikuli vaye nova ka pangele pamwe naye mOuhamba waye. (Mateus 20:28; Lukas 22:29, 30) Kalunga ota ka wanifa po elalakano laye li na sha novanhu okupitila mOuhamba oo. Etumwalaka lOuhamba waKalunga ohali ifanwa “evangeli,” molwaashi otali yelifa kutya Kalunga okwa dika po epangelo meulu opo a ka pangele ombada yedu. — Mateus 24:14; Daniel 2:44.c
Oilonga yokuwapekulula otai twikile
Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye fimbo ina londa meulu, a ti: “Ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange, noku va [ninginifa, NW] medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki, . . . Ndele tala, Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.” — Mateus 28:19, 20.
Oilonga yokuwapekulula ovanhu pafaneko kaya li tai ka xula pefyo laJesus. Oilonga oyo oya li tai ka twikila fiyo ‘opefimbo lexulilo longhalelo yoinima,’ sha hala okutya, fiyo opefimbo olo Ouhamba waKalunga tau ka hovela okupangela kombada yedu. Efimbo olo ola fika. Osho otu shi shii molwaashi edidiliko olo Jesus a xunganeka li na sha ‘nexulilo lefimbo lounyuni’ otali wanifwa kunena.d — Mateus 24:3-14; Lukas 21:7-11; 2 Timoteus 3:1-5.
Kunena, Eendombwedi daJehova otadi dulika koshipango shaJesus shokuudifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga, moilongo 236. Kakele kaasho, oshifo eshi to lesha osha nyanyangidwa nelalakano loku ku kwafela u lihonge shihapu kombinga yOuhamba nosho yo kutya otau ka ninga po shike. Pepandja etivali loshifo keshe shOshungonangelo ope na eendjovo edi tadi ti: ‘OSHUNGONANGELO ohai hekeleke ovanhu nonghundana iwa oyo kutya mafiku Ouhamba waKalunga, oo u li epangelo lolela olo li li meulu, otau ka xulifa po oukolokoshi aushe nokuninga edu oparadisa. Ohai ladipike ovanhu va kale ve na eitavelo muJesus Kristus, oo e tu fila opo tu dule oku ka mona omwenyo waalushe nota pangele paife e li Ohamba yOuhamba waKalunga meulu.’
Oshoshili kutya kunena otashi dulika u kundaneke eenghundana tadi popi omaponokelo opaukulo ile oiponga yopaushitwe ile tashi dulika u ye moshiponga pauhandimwe. Ndele ekonakonombibeli otali ke ku kwafela u kale wa tomwa kutya Kalunga ina ekelashi ovanhu. Mepingafano naasho, “Oye ina kala kokule nafye nande oumwe.” (Oilonga 17:27) Ota ka wanifa po eudaneko laye lokwaalulila ovanhu monghalo omo mwa li ovadali vetu votete pehovelo. — Jesaja 55:11.
[Omashangelo opedu]
a Opo u mone ouyelele muhapu u na sha naGenesis 3:15, tala etukulwa 19, lembo Draw Close to Jehovah, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b Opo u mone ouyelele muhapu, tala etukulwa 5, lembo Ombibeli otai hongo lela shike?, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
c Opo u mone ouyelele muhapu kombinga yOuhamba waKalunga, tala etukulwa 8, lembo Ombibeli otai hongo lela shike?
d Opo u mone ouyelele muhapu, tala etukulwa 9, membo Ombibeli otai hongo lela shike?
[Oshimhungu/Omafano pepandja 7]
(Opo u mone nghee ouyelele wa unganekwa, tala oshishangomwa sho vene)
‘Efano lawinya washili’ — Etwali ola li tali faneke shike?
OALTARI
Kalunga okwa li a halelela okutambula ko ekuliloyambo laJesus. — OVAHEBERI 13:10-12.
OMUPRISTERI OMUKULUNHU
Jesus. — OVAHEBERI 9:11.
1 Omupristeri omukulunhu okwa li ha yambe eyambo omolwomatimba oshiwana mEfiku lEkwatakanifo. — LEVITICUS 16:15, 29-31.
1 Mo 14 Nisan 33 O.P., Jesus okwa li a yandja omwenyo waye omolwetu. — OVAHEBERI 10:5-10; 1 JOHANNES 2:1, 2.
OUYAPUKI
Onghalo yaJesus e li Omona waKalunga wopamhepo, eshi a li kombada yedu. — MATEUS 3:16, 17; OVAROMA 8:14-17; OVAHEBERI 5:4-6.
OSHIYATATUKULIFO
Olutu laJesus lopambelela olo oshiyatatukulifo osho sha tukula pokati omwenyo wokombada yedu nosho yo omwenyo womeulu. — 1 OVAKORINTO 15:44, 50; OVAHEBERI 6:19, 20; 10:19, 20.
2 Omupristeri omukulunhu okwa li ha i kombinga ikwao yoshiyatatukulifo osho sha li sha tukula ko Ouyapuki kOuyapukielela.
2 Konima eshi Jesus a nyumunwa, okwa ‘ya kombinga ikwao yoshiyatatukulifo’ eshi a londa keulu “opo a ka holoke koshipala shaKalunga paife molwetu.” — OVAHEBERI 9:24-28.
OUYAPUKIELELA
Eulu. — OVAHEBERI 9:24.
3 Ngeenge omupristeri omukulunhu a li a ya mOuyapukielela, okwa li ha shashamine ohonde yeyambo komesho yoshikefa shehangano. — LEVITICUS 16:12-14.
3 Jesus okwa yandja ekwatakanifo lashili omolwomatimba etu eshi a yandja ongushu yohonde yaye ya tika. — OVAHEBERI 9:12, 24; 1 PETRUS 3:21, 22.