Kufa ombinga pauyadi meteyo linene lopamhepo
“Kaleni ovaladi moilonga yOmwene.” — 1 KOR. 15:58.
1. Jesus okwa li a shiva ovahongwa vaye neshivo lilipi?
FIMBO Jesus a li ta tavakana moshitukulwa shaSamaria lwopexulilo lo 30 O.P., okwa li a kanghama po manga opo a fude po pondungu imwe i li popepi noshilando shedina Sikar. Okwa li a lombwela ovahongwa vaye pomhito oyo, a ti: “Yeluleni omesho eni nye mu tale omapya nhumbi a pya okuteywa.” (Joh. 4:35) Jesus ka li ta popi kombinga yeteyo lo venevene, ndele okwa li ta popi kombinga yeteyo lopamhepo, okwoongelwa kwovanamitimadiwa ovo va li tava ka ninga ovashikuli vaye. Jesus okwa li ta pula ovahongwa vaye va kufe ombinga moilonga yeteyo eshi a popya eendjovo odo. Opa li oilonga ihapu oyo ya li i na okulongwa, nefimbo olo la li la fyaala ko loku i longa olixupi.
2, 3. (a) Oshike tashi ulike kutya otu li pefimbo leteyo? (b) Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa eshi?
2 Eendjovo daJesus di na sha neteyo odi na eityo le likalekelwa pefimbo letu. Paife otu li pefimbo opo epya olo tali ulike kovanhu mounyuni la “pya okuteywa.” Omudo keshe, ovanhu omamiliyona ohava pewa eshivo va tambule ko eeshili odo tadi yandje omwenyo, novahongwa vape omayovi mahapu ohava ninginifwa. Otu na oufembanghenda wokukufa ombinga moilonga inenenene yeteyo oyo itai ka endululwa vali, hatu i longo mepashukilo lOmwene weteyo, Jehova Kalunga. Mbela ou li ngoo ‘omuladi’ moilonga yeteyo ya tya ngaho? — 1 Kor. 15:58.
3 Moule womido nhatu netata odo Jesus a kala ta longo moukalele waye kombada yedu, okwa li a deula ovahongwa vaye va kale tava dana onghandangala ve li ovanailonga meteyo. Oshitukulwa eshi otashi ka kundafana oilihongomwa itatu yomoilihongomwa ihapu ya fimana oyo Jesus a honga ovahongwa vaye. Oshilihongomwa keshe otashi divilike oukwatya wa fimanenena oo twa pumbwa eshi hatu ningi eenghendabala ngaashi hatu dulu tu kufe ombinga mokwoongelwa kwovahongwa pefimbo letu. Natu ka konakoneni omaukwatya oo kooumwe.
Osha fimanenena okukala tu na elininipiko
4. Jesus okwa ulika ngahelipi kutya elininipiko ola fimana?
4 Kala nee ngeno wa fa u wete oshiningwanima eshi: Ovahongwa opo ashike va li tava tu eemhata kutya olyelye munene mokati kavo. Oipala yavo otashi dulika ya li tai ulike natango ya limbililwa noi na outondwe. Onghee hano, Jesus okwa li a ifana okaana kanini ndele te ka fikameke mokati kavo. Opo nee okwa li a yukifa elitulemo lavo kokaana oko, ndele ta ti: “Ou te lininipike ngaashi okaana aka, oye omunene e dule vakwao mouhamba wokeulu.” (Lesha Mateus 18:1-4.) Ponhele yokukala tava diladila ngaashi ounyuni oo hau tale keenghonopangelo dovanhu, koupuna wavo nokeendodo davo, ovahongwa ova li va pumbwa okuuda ko kutya efimano lavo ole likolelela kokukala ve ‘lininipika ngaashi okaana.’ Jehova okwa li ashike te ke va nangeka noupuna noku va longifa ngeenge ova ulike kutya ove lininipika shili.
5, 6. Omolwashike u na okulininipika opo u dule okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo? Yandja oshihopaenenwa.
5 Ovanhu vahapu kunena mounyuni navo otava lalakanene eenghonopangelo, oupuna nosho yo eendodo monghalamwenyo yavo. Oshidjemo, otashi dulika ve na ashike efimbo linini ile vehe na efimbo nandenande lokulihonga kombinga yaKalunga noku mu longela. (Mat. 13:22) Ndele mepingafano naasho, oshiwana shaJehova ohashi kala sha hafa okukala she ‘lininipika ngaashi ounona’ opo shi ka pewe omanangeko noupuna nokukala sha hokiwa kOmwene weteyo. — Mat. 6:24; 2 Kor. 11:7; Fil. 3:8.
6 Natu tale koshihopaenenwa shaFrancisco, oo e li omukulunhuongalo meongalo limwe muAmerika lokOlukadi. E li omulumenhu omunyasha, Francisco okwa li a efa po elihongo laye koUniversiti opo a ninge omukokolindjila. Okwa ti: “Konima yefimbo eshi nda li pokuhombola, onda li handi dulu okumona oilonga oyo ya li tai dulu okweetela nge eameno linene lopashimaliwa nosho yo omukulukadi wange. Ashike ponhele yaasho, otwa li twa tokola tu kale nonghalamwenyo i li paunafangwa, ndele hatu twikile okulonga pamwe moilonga yefimbo li yadi. Konima yefimbo otwa ka mona ounona, nopa li omaupyakadi mahapu. Ndele nande ongaho, Jehova okwe tu kwafela tuha lundulule etokolo olo twa ninga.” Francisco okwa twikila ko a ti: “Oule womido di dule po 30, onda kala handi longo ndi li omukulunhuongalo nondi na yo oinakuwanifwa ikwao ihapu ye likalekelwa. Inatu lipa nande oushima omolwokukala nonghalamwenyo i li paunafangwa.”
7. Owa hetekela ngoo okutula moilonga omayele oo e li mOvaroma 12:16?
7 Ngeenge owa henuka “oinenenima” younyuni ou ndele to ‘kala wa wana naai ixupi,’ naave oto ka mona omanangeko noupuna mahapu nosho yo omaufembanghenda oo haa di moilonga yeteyo. — Rom. 12:16; Mat. 4:19, 20; Luk. 18:28-30.
Okulonga noudiinini ohaku eta omanangeko noupuna
8, 9. (a) Hokolola pauxupi efaneko laJesus loitalenti. (b) Oolyelye unene tava dulu okutuwa omukumo kefaneko olo?
8 Oukwatya vali umwe oo twa pumbwa opo tu kale hatu kufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo oo okulonga noudiinini. Jesus okwa ulika mefaneko laye loitalenti nghee sha fimana okulonga noudiinini.a Efaneko olo otali popi kombinga yomulumenhu umwe oo a li a ya molweendo koilongo yokokule, ndele fimbo ina ya, okwa li a fiila ovapiya vaye vatatu oinima yaye. Omupiya wotete okwa li a pewa oitalenti itano, omutivali ivali nomutitatu shimwe. Konima eshi omwene wavo a ya, ovapiya vavali okwa li va longa noudiinini nova li va ‘likola’ diva oitalenti imwe okudja mwaayo va li va pewa. Ashike omupiya omutitatu okwa li ‘omundedenhu.’ Oshitalenti shaye okwa li e shi fudika medu. Eshi omwene wavo a aluka, okwa li a pa omupiya wotete nomutivali eendjabi davo moku va nangeka po va ‘pangele oinima ihapu.’ Ndele okwa li a kufa ko oshitalenti osho a li a pa omupiya waye omutitatu noku mu taataa mo meumbo laye. — Mat. 25:14-30.
9 Nopehe na omalimbililo, naave owa hala okuhopaenena ovapiya vomeyele laJesus ovo va li hava longo noudiinini nokukala ho kufa ombinga pauyadi ngaashi tashi dulika moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa. Ndele mbela ongahelipi ngeenge eenghalo ode ke ku fininika uha longe vali ngaashi to dulu okulonga paife? Pashihopaenenwa, ouxupilo uhe li nawa otashi dulika u ku fininike u longe eevili dihapu opo u file oshisho oukwaneumbo woye. Ile otashi dulika ito hafele vali eenghono domounyasha noku na oukolele muwa. Ngeenge osho, oto dulu okutuwa omukumo ketumwalaka olo li li mefaneko loitalenti.
10. Omwene womefaneko loitalenti okwa li a ulika ngahelipi kutya oku na ondjele, nomolwashike osho tashi tu omukumo?
10 Omwene womefaneko laJesus okwa li e shii okudula kwomupiya waye keshe. Osho oshi liwetikile mwaasho kutya ‘keshe umwe okwa li e mu pa oitalenti ya yeleka eenghono daye.’ (Mat. 25:15) Omupiya wotete okwa li a likola shihapu e dule omupiya omutivali, ngaashi omwene wavo a li a teelela va ninge. Ndele nande ongaho, omwene wavo okwa li a popya kutya ovapiya ovo ‘ovawa novadiinini,’ nokwe va pa ondjabi ya faafana eshi a li a tala koilonga yavo youdiinini. (Mat. 25:21, 23) Sha faafana, Omwene weteyo, Jehova Kalunga, naye oku shii kutya eenghalo otadi dulu okukuma oilonga yoye. Ota ka didilika eenghendabala odo to ningi eshi to mu longele nomutima aushe note ke ku pa ondjabi i fike poilonga yoye. — Mark. 14:3-9; lesha Lukas 21:1-4.
11. Yandja oshihopaenenwa osho tashi ulike kutya okulonga noudiinini nonande ou li meenghalo didjuu ohaku eta omanangeko noupuna mahapu.
11 Oshihopaenenwa shomumwameme umwe wokuBrasilia wedina Selmira otashi ulike kutya okulonga noudiinini moilonga yaKalunga ihaku likolele kungeenge oinima tai ku endele nawa monghalamwenyo. Omushamane waSelmira okwa dipawa omido 20 da pita. Selmira okwa fiwa po nounona vanini vatatu ovo a li e na okutekula. Oha longo oilonga yomeumbo oyo hai mu pula a longe eevili dihapu nokweenda olweendo li lolola ta ende moyeendifo yaaveshe oyo hai kala i yadi ovatwaalelwa. Nonande Selmira okwa li meenghalo odo didjuu, okwa li a unganeka nawa oinima yaye opo a dule okuninga omukokolindjila wondjikilile. Ounona vaye vavali navo ova ka ninga ovakokolindjila. Selmira okwa ti: “Momukokomoko womido donhumba, onda li nda konakona Ombibeli novanhu ve dule po 20, nova ninga onga oilyo youkwaneumbo wange. Otu holafane notu li ookaume fiyo okunena. Emona la tya ngaho itali dulu okulandwa noimaliwa.” Nopehe na omalimbililo, Omwene weteyo okwa pa Selmira ondjabi omolwoilonga yaye youdiinini.
12. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya ohatu longo noudiinini moilonga yokuudifa?
12 Ngeenge eenghalo itadi ku pitike paife u longe efimbo lihapu moukalele, oto dulu okuninga natango eenghendabala opo u longe shihapu moilonga yeteyo mokukala ho imike oiimati moukalele. Ngeenge owa tula moilonga noukeka omaetepo oo haa yandjwa pOkwoongala kwoPailonga, oto ka xwepopaleka ounghulungu woye wokuudifa noto ka longifa eenghedi dipe dokuyandja oundombwedi. (2 Tim. 2:15) Kakele kaasho, oto dulu okweefa po okuninga oinima yonhumba oyo inai fimanenena ile u i ninge pefimbo limwe li lili opo u dule okukala ho yambidida pandjikilile elongekido leongalo loilonga yomomapya. — Kol. 4:5.
13. Oshinima sha fimanenena shilipi tashi tu kwafele tu kale hatu longo noudiinini?
13 Natu dimbuluke kutya oudiinini ohau di mokukala tu hole Kalunga nosho yo mokukala tu na olupandu. (Eps. 40:9) Omupiya omutitatu womeyele laJesus okwa li a tila omwene waye, a li e mu tala ko kutya oha pula unene shihapu noke na ondjele. Oshidjemo, omulumenhu oo okwa li a fudika oshitalenti shaye ponhele yoku shi longifa opo a likolele omwene waye oitalenti imwe. Opo tu henuke oikala ya tya ngaho yokuhalonga noudiinini, otwa pumbwa okukulika nokukaleka po ekwatafano lopofingo nOmwene weteyo, Jehova. Litulila po efimbo lokukonakona nokudilonga komaukwatya aye mawa ngaashi ohole, elidiiniko nosho yo onghenda. Kungaho, omutima woye otau ke linyengifwa u longe shihapu ngaashi to dulu moilonga yaye. — Luk. 6:45; Fil. 1:9-11.
“Kaleni ovayapuki”
14. Oiteelelwa ya fimana ilipi i na okuwanifwa po kwaavo va hala okuninga ovanailonga veteyo?
14 Omuyapostoli Petrus okwa li a tofa mOmishangwa dOshiheberi ta popi kombinga yehalo laKalunga li na sha novapiya vaye vokombada yedu, a ti: “Hopaeleleni Omuyapuki ou e mu ifana, nye mu ninge yo ovayapuki mokukala kweni akushe, osheshi pa shangwa: Kaleni ovayapuki, osheshi Aame omuyapuki.” (1 Pet. 1:15, 16; Lev. 19:2; Deut. 18:13) Eendjovo odo otadi divilike kutya ovanailonga veteyo ova pumbwa okukala va koshoka paenghedi nosho yo pamhepo. Ohatu dulu okuwanifa po oshiteelelwa osho sha fimana mokukatuka eenghatu opo tu koshwe tu kale twa yela, oku shi popya pafaneko. Ndele mbela osho ongahelipi tashi dulu okuningwa? Ohatu dulu okukwafelwa koshili yeendjovo daKalunga.
15. Oshili yeendjovo daKalunga otai dulu oku tu kwafela tu ninge shike?
15 Eendjovo daKalunga oda faafanifwa nomeva oo haa dulu okukoshola oinima. Pashihopaenenwa, omuyapostoli Paulus okwa popya kutya eongalo lOvakriste ovavaekwa ola koshoka koshipala shaKalunga, li li onga omuvalekwa waKristus a koshoka, e li kosha nokwe li ‘yelifa mekosho lomeva oneendjovo, li kale liyapuki nolihe noshipo.’ (Ef. 5:25-27) Jesus naye okwa hangwa a popya nale kombinga yeenghono dokukoshola odo tadi hangwa meendjovo daKalunga. Okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Onye mwa yela nokuli molweendjovo edi nde di mu lombwela.” (Joh. 15:3) Onghee hano, oshili yeendjovo daKalunga oi na eenghono odo tadi dulu okukoshola omunhu paenghedi nopamhepo. Ohatu ka dula ashike okulongela Kalunga monghedi oyo ta hokwa ngeenge otwa efa oshili yeendjovo daKalunga i tu koshole monghedi ya tya ngaho.
16. Ongahelipi hatu dulu okukala twa koshoka pamhepo nosho yo paenghedi?
16 Otwa pumbwa tete okweefa po eenghedi adishe odo Kalunga a tala ko inadi koshoka opo tu dule okuninga ovanailonga veteyo laye. Opo tu twikile okukala noufembanghenda wokukala ovanailonga veteyo, otu na okutula po oshihopaenenwa shiwa shokudiinina omifikamhango daJehova dopombada dopaenghedi nosho yo oukoshoki wopamhepo. (Lesha 1 Petrus 1:14-16.) Ngaashi ashike hatu yandje elitulemo koukoshoki wetu wopalutu efimbo keshe, otu na yo okukala hatu likosho alushe noshili yEendjovo daKalunga. Osho osha kwatela mo okulesha Ombibeli nosho yo okukala pokwoongala kwopaKriste. Osha kwatela mo yo okuninga eenghendabala da mana mo tu tule moilonga omadimbulukifo aKalunga mokukalamwenyo kwetu. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka dula okukondjifa eamo letu loulunde nosho yo omanwefemo mai ounyuni ou. (Eps. 119:9; Jak. 1:21-25) Itashi hekeleke tuu okushiiva kutya oshili yeendjovo daKalunga otai dulu oku tu kwafela tu kale twa ‘yela’! Oshili otai dulu oku tu koshola nokuli nokomanyono oo a kwata moiti. — 1 Kor. 6:9-11.
17. Ombibeli otai tu kumaida tu dulike komayele elipi opo tu kale twa koshoka?
17 Mbela owa efa ngoo oshili yeendjovo daKalunga i koshole onghalamwenyo yoye? Pashihopaenenwa, oho linyenge ngahelipi ngeenge wa londwelwa kombinga yomalihafifo a nyika oshiponga omounyuni ou? (Eps. 101:3) Mbela oho henuka ngoo okweendafana inashi pumbiwa novanafikola vakweni ile novanailonga vakweni ovo vehe fi veitavelo loye? (1 Kor. 15:33) Mbela oho kendabala wa mana mo opo u finde omaunghundi oye oo taa dulu oku ku ningifa u kale ino koshoka koshipala shaJehova? (Kol. 3:5) Mbela oho henuka ngoo okukufa ombinga meenhamanana dopapolitika dounyuni ou nosho yo omhepo youkwashiwana oyo i li momaudano omafiyafano mahapu? — Jak. 4:4.
18. Ongahelipi oukoshoki wopaenghedi nowopamhepo tau dulu oku tu kwafela tu imike oiimati tu li ovanailonga veteyo?
18 Okudulika filufilu moinima oyo ya kundafanwa mokatendo ka tetekela, otashi ka eta oidjemo iwa. Jesus okwa li a faafanifa ovahongwa vaye ovavaekwa noitai yomuviinyu, ndele ta ti: ‘Oshitayi keshe shi li muame eshi itashi imi, [Tate] ote shi tete po, nakeshe tuu eshi tashi imi ote shi yeleke, shi ime shili.’ (Joh. 15:2) Apa ngoo pe fike okweefa kwoye u koshwe komeva oshili yOmbibeli, opo ngoo tapa ka kala pe fike okwiimika kwoye oiimati ihapu.
Omanangeko noupuna oo hatu mono paife nosho yo oo hatu ka mona monakwiiwa
19. Ovahongwa vaJesus ova li va nangekwa noupuna ngahelipi omolweenghendabala davo ve li ovanailonga veteyo?
19 Ovahongwa ovadiinini ovo va li va tambula ko edeulo olo va li va pewa kuJesus, ova li va pamekwa komhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P. opo va dule okuyandja oundombwedi ‘fiyo okominghulo dounyuni.’ (Oil. 1:8) Vamwe ova kala tava longo ve li oilyo yolutuwiliki, vamwe ovatumwa navamwe ovakulunhuongalo ovaendi, nova dana onghandangala ya fimana mokuudifila onghundana iwa “ovashitwa aveshe vokoshi yeulu.” (Kol. 1:23) Kava li tuu va mona omanangeko noupuna mahapu nokweetela vamwe ehafo!
20. (a) Omanangeko noupuna elipi wa mona eshi ho kufa ombinga pauyadi meteyo lopamhepo? (b) Owa tokola toko okuninga shike?
20 Ngeenge otwa kala ovalininipiki, hatu longo noudiinini nohatu diinine omifikamhango da denga mbada dopaenghedi odo di li mEendjovo daKalunga, ohatu ka twikila okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo linene oyo tai longwa kunena noku i hafela. Ofimbo ovanhu vahapu ve na omaupyakadi nova kenyanana omolwohole yokuhola omaliko younyuni ou nosho yo okulalakanena omalihafifo, fye otu na ehafo newaneno lashili. (Eps. 126:6) Ndele osho sha fimanenena oshosho kutya ‘oshilonga shetu kashi fi oshimha omOmwene.’ (1 Kor. 15:58) Omwene weteyo, Jehova Kalunga, ote ke tu nangeka noupuna fiyo alushe ‘omolwoilonga yetu nohole yetu eshi hatu fimanekifa edina laye.’ — Heb. 6:10-12.
[Eshangelo lopedu]
a Efaneko loitalenti otali popi unene kombinga yanghee Jesus ha ungaunga novahongwa vaye ovavaekwa, ndele mefaneko omo omu na yo omafinamhango oo taa longo kOvakriste aveshe.
Oto dimbuluka?
• Omolwashike sha fimanenena okukala tu na elininipiko eshi hatu kendabala okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo?
• Oshike tashi dulu oku ku kwafela u kale ho longo noudiinini eshi to kendabala okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo?
• Omolwashike sha fimana okukala twa koshoka paenghedi nopamhepo eshi hatu kendabala okukufa ombinga pauyadi moilonga yeteyo?
[Efano pepandja 25]
Elininipiko otali dulu oku tu kwafela tu kale tu na onghalamwenyo i li paunafangwa, hatu yandje elitulemo koinima yOuhamba