Mbela ope na omavangeli amwe a wedwa po oo a holola oshili ya holekwa i na sha naJesus?
“OPA monika oshinima shinene. Ovanhu vahapu otava ka handuka.” “Eshi otashi lundulula eudeko letu li na sha nOukriste wopehovelo.” Omatumbulo oo madidilikwedi okwa popiwa kovahongwanhu ovo va li va hafa omolwoshishangomwa “Evangeli laJudas,” osho taku diladilwa kutya osha kala sha kana omafelemido e dule 16 (osho sha ulikwa pombada).
Ovanhu ove na vali ohokwe momavangeli oo ehe li paushili. Ovanhu vamwe otava ti kutya omishangwa odo otadi holola oiningwanima ya fimana nosho yo omahongo aJesus oo a kala a holekwa efimbo lile. Ndele omavangeli oo taku ti okwa holola oshili ya holekwa oshike? Otaa dulu ngoo oku tu honga oshili kombinga yaJesus nosho yo yOukriste oyo itatu dulu okulihonga mOmbibeli?
Omavangeli ashili nosho yo oipupulu
Pokati komudo 41 no 98 O.P., Mateus, Markus, Lukas, naJohannes ova shanga ‘eshikulafano lepata laJesus Kristus.’ (Mateus 1:1) Omishangwa odo omafimbo amwe ohadi ifanwa omavangeli, tashi ti “onghundana iwa” kombinga yaJesus Kristus. — Markus 1:1, NW.
Nonande otashi dulika pe na omahokololo inaa shangwa nosho yo omashangelo amwe kombinga yaJesus, Omavangeli oo e li ane oo aeke a nwefwa mo kuKalunga nokwa wana okukala oshitukulwa shOmishangwa Diyapuki. Otaa hokolola “oshili shomahepaululo” e na sha nonghalamwenyo yaJesus yokombada yedu nosho yo omahongo aye. (Lukas 1:1-4; Oilonga 1:1, 2; 2 Timoteus 3:16, 17) Omavangeli oo ane okwa tumbulwa momusholondodo wonale wOmishangwa dopaKriste dOshigreka. Kape na etomheno lokukala twa limbililwa ngeenge oku li paushili nongeenge oku na okukala oshitukulwa shEendjovo daKalunga da nwefwa mo.
Lwopokati opo, opa li pa holoka omashangelo amwe oo nao haa ifanwa omavangeli. Omavangeli amwe a tya ngaho okwa kala haku tiwa kutya okwa holola oshili ya holekwa i na sha naJesus.
Pexulilo lefelemudo etivali, Irenaeus wokuLyon okwa shanga kutya ovo va ninga ovashunimonima va dja mOukriste ova li ve na “omashangelo omavangeli mahapu oo ehe li paushili,” mwa kwatelwa omavangeli oo “va tapa vo vene noku a lundulula opo va pukife ovanhu omalai.” Onghee hano, omavangeli oo ehe li paushili okwa li a talika ko a nyika oshiponga oku a lesha nosho yo okukala nao.
Ovalikaleli novatapululi voishangomwa ovo va li ko nale ova li va twikila okutapa omashangelo oo noku a tuvikila. Mefelemudo eti-19, ovanhu ova li ve na ohokwe inene momavangeli oo, nokwa li kwa monika omavangeli nomashangelo mahapu makwao a wedelwa notaa popi oinima ya yoolokafana. Kunena, ope na omashangelo a nyanyangidwa momalaka oo haa popiwa kovanhu vahapu.
Omavangeli oo inaa popya oshili kombinga yaJesus
Omavangeli oo ehe li paushili luhapu ohaa yukifa elitulemo kovanhu ovo va tumbulwa kanini ile inava tumbulwa nandenande mOmavangeli oo oshili. Okwa hokolola oinima taa fekele kombinga yoiningwanima i na sha naashi Jesus a li okahanana. Tala koihopaenenwa imwe.
◼ Eshangelo “olo hali ifanwa vati evangeli laJakob,” nohali ifanwa yo “Okudalwa kwaMaria,” ola hokolola okudalwa kwaMaria, efimbo lokounona waye nosho yo okuhombolwa kwaye kuJosef. Nomolwaasho osha yeleka eshi la ifanwa ongano ile ehepu lopalongelokalunga. Otali xumifa komesho ediladilo kutya Maria okwa kala alushe okakadona nosha yela kutya ola shangwa nelalakano loku mu fimanekifa. — Mateus 1:24, 25; 13:55, 56.
◼ Eshangelo olo taku ti vati “Evangeli lokOunona laTomas” otali hokolola eshi Jesus a li okaana komido 5 fiyo 12, notali mu tange kutya okwa longa oikumwifilonga oyo ina longa shili. (Tala Johannes 2:11.) Evangeli olo otali ti kutya eshi Jesus a li okaana ka li ha udu ko, okwa li ha handuka diva nokukwata onghone nokwa li ha alulile ovanhu owii. Otali ti yo kutya okwa li ha longifa eenghono daye dokulonga oikumwifilonga opo a alulile owii ovahongi, ovashiinda nosho yo ounona vakwao moku va twikifa, oku va lemaneka ile oku va dipaa nokuli.
◼ Omavangeli amwe oo ehe li paushili, ngaashi “Evangeli laPetrus,” ola popya shi na sha noiningwanima ya pamba okupangulwa, efyo, nosho yo enyumuko laJesus. Omashangelo ngaashi “Oilonga yaPilatus,” oyo i li oshitukulwa “shEvangeli laNikodemus,” otai hokolola kombinga yovanhu ovo va li ko vati pefimbo loiningwanima oyo. Molwaashi omashangelo oo otaa popi oinima oyo ihe li paushili nosho yo kombinga yovanhu ovo vaha li ko shili, itatu dulu oku e lineekela. “Evangeli laPetrus” otali ti kutya Pontius Pilatus ke na ondjo nola popya oipupulu shi na sha nenyumuko laJesus.
Omavangeli oipupulu noushunimonima
MuDesemba 1945, ovanamapya ova li ve litwa omishangwa dikulu di li 13 di na omambo 52 popepi naNag Hammadi, kolundume laEgipti. Omishangwa odo oda shangwa vati mefelemudo eti-4 kongudu yopalongelokalunga noyopaufilosofi hai ifanwa Ovagnostika. Molwaashi ongudu oyo oya li ya lumbakanifa omadiladilo e lili noku lili, ngaashi okwiitavela mokudilonga oinima, oinima yoshipaani, oufilosofi wOshigreka, eitavelo lOshijuda nolopaKriste, oya li ya nwefa mo vamwe ovo va li tave liti kutya Ovakriste. — 1 Timoteus 6:20, 21.
Momashangelo oipupulu, ngaashi “Evangeli laTomas,” “Evangeli laFillippus,” nosho yo “Evangeli lOshili,” oo a hangwa popepi naNag Hammadi, omu na omadiladilo Ovagnostika oo a shangwa monghedi a fa a popiwa kuJesus. Natango ope na evangeli limwe vali lOvagnostika olo opo le lituwa, taku tiwa “Evangeli laJudas.” Evangeli olo otali popile Judas mouwa, tali ti kutya oye ashike omuyapostoli oo a li e shii nawanawa Jesus. Omunawino umwe mevangeli olo okwa ti kutya otali hokolola kutya Jesus okwa li “omuhongi nonokutya okwa li e na ounongo neshiivo, ndele ke fi omukulili oo a fya opo a kulile ovanhu moulunde.” Mepingafano naasho, Omavangeli oo a nwefwa mo shili otaa ti kutya Jesus okwa fya opo a kulile ovanhu moulunde. (Mateus 20:28; 26:28; 1 Johannes 2:1, 2) Onghee hano, osha yela kutya omavangeli Ovagnostika okwa shangwa nelalakano opo a ningife ovanhu vaha itavele osho Ombibeli tai hongo. — Oilonga 20:30.
Omavangeli omOmbibeli oku shii okulineekelwa filufilu
Ngeenge owa konakona nawa omavangeli oo a kundafanwa moutendo va tetekela, oto ke shi limonena kutya ooipupulu filufilu. Ngeenge owe a yelekanifa naao e li mOmbibeli, oto ka mona kutya inaa nwefwa mo kuKalunga. (2 Timoteus 1:13) Molwaashi okwa shangwa kovanhu ovo va li vehe shii nandenande Jesus novayapostoli vaye, itaa popi oshili kombinga yaJesus nosho yo yeongalo lopaKriste. Omauyelele oo e li momavangeli a tya ngaho kae li paushili; oku li ashike omitoto do venevene, nomolwaasho itae tu kwafele nande tu shiive nawa Jesus nomahongo aye. — 1 Timoteus 4:1, 2.
Mepingafano naavo va shanga omavangeli oo a kundafanwa moutendo va tetekela, ovashangi vomambo Ombibeli ngaashi Mateus naJohannes ova li vamwe vomovayapostoli 12; Markus okwa li kaume komuyapostoli Petrus, ofimbo Lukas a li omweendi pamwe naPaulus. Omavangeli oo a shangwa kovalumenhu ovo okwa nwefwa mo shili komhepo iyapuki yaKalunga. (2 Timoteus 3:14-17) Onghee hano, Omavangeli ane oo va shanga oku na ouyelele aushe oo twa pumbwa opo tu itavele kutya “Jesus Oye Kristus, Omona waKalunga.” — Johannes 20:31.
[Odjo yefano pepandja 18]
Kenneth Garrett/National Geographic Stock